Slobodna Bosna 737

RIJASETOVA TOP LISTA ANTIISLAMISTA: ZELENA KNJIGA DIN DU[MANA
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
www.slobodna-bosna.ba
Sretna Nova godina
SADR@AJ
12 MOSTARSKA ÊTVORKA U SARAJEVU
Neuspjela potraga za koalicionim partnerima
Savez za bolju budu}nost Fahrudina Radon~i}a i Stranka za BiH Harisa Silajdì}a prihvatili poziv mostarske ~etvorke za dogovor o uspostavi vlasti; Slobodna Bosna analizira domete sarajevskih pregovora i otkriva pozicije s kojih }e nastupiti dvije bo{nja~ke partije - SBB Fahrudina Radon~i}a i SBiH Harisa Silajdì}a Suda BiH i Tuìla{tva BiH; ko god bio u pravu, ~injenica je da se oni koji su uspjeli preìvjeti rat ~esto ne vra}aju, i to ne samo zbog toga {to nije uspostavljen odrìvi povratak, ve} i zato {to ne èle susretati one koji su im pobili familiju, tukli ih, silovali i mu~ili, a koji zahvaljuju}i sistemu kakav je trenutno u BiH na slobodi ~ekaju prvostepenu ili drugostepenu presudu
www.slobodna-bosna.ba
njen novi album A Christmas Cornucopia na kojem je na moderan na~in otpjevala stare boì}ne i sve~arske pjesme; u isto vrijeme ova izuzetna èna posvetila se politi~kom aktivizmu, bori se protiv siroma{tva u kojem je i sama odrasla, pokre}e kampanje u korist oboljele djece i èna, kritikuje isprazne karijere dana{njih goli{avih zvijezda
68 DOKUMENTARNI OSCAR
The Cove reditelja Louiea Psihoyosa
Film THE COVE odabirom teme, ideje, pristupom problemu, angaìrano{}u, kreativno{}u, tehnolo{kom raznoliko{}u i inovativno{}u, te konkretnim rje{enjem, zasigurno zasluùje biti istaknut kao najbolji, najbitniji, najuspje{niji film prikazivan u 2010. godini; ovom svijetu su neophodni ovakvi filmovi
30 NOVOGODI[NJE SVO\ENJE RAÛNA

Godi{njak islamofobije
Uredni{tvo magazina SAFF, pod pokroviteljstvom Rijaseta Islamske zajednice u BiH, u svom posljednjem broju objavilo je pregled politi~kih, policijskih i drugih vrsta napada na islam i ostale muslimanske vrijednosti u Bosni i Hercegovini; SB donosi najzanimljivije dijelove ove iscrpne analize, u kojoj se otkriva ko su bili najve}i neprijatelji islama i Bo{njaka u protekloj, 2010. godini
18 BRI@LJIVO SKRIVANA DIPLOMATSKA TAJNA

Kako su Srbija i Rusija zata{kale ubistvo novinara
Prvog septembra 1991. godine, nedaleko od Hrvatske Kostajnice, pripadnici Specijalne policijske jedinice KALINE, koja je bila pod izravnom komandom osu|enog ratnog zlo~inca MILANA MARTI]A, ubili su dopisnika ruske dràvne televizije iz Beograda VIKTORA NOGINA i snimatelja GENADIJA KURINNOVA; iako su svi detalji tog zlo~ina odavno poznati, kao i imena svirepih ubojica, istraga o smrti dvojice novinara, zarad vi{ih rusko-srpskih politi~kih interesa nikada nije slu`beno zavr{ena, niti su tijela poginulih Rusa ikada prona|ena, zbog ~ega je ugledni ruski novinar i profesor VLADIMIR MUKUSEV nedavno zatraìo pomo} hrvatskog predsjednika IVE JOSIPOVI]A
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
64 ZA PRAVA @ENA I DJECE

Annie Lennox, istinska zvijezda
U prazni~nim danima {kotska pop diva ANNIE LENNOX jo{ jednom je odu{evila svijet: kritika i publika puna je pohvala za
24 ZLOÎN I NAGRADA
Te divne mjere zabrane
Nakon bjekstva Du{ana Jankovi}a, koji je na slobodi ~ekao presudu za ratni zlo~in na Kori}anskim stijenama, danima smo slu{ali pravdanja i me|usobna optuìvanja
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
D@ABA SU GORJELE ASTRE
Cazinska buna prevarenih glasa~a
Poni{ten tender za rekonstrukciju zgrade Elektroprivrede BiH

Sukob dviju sarajevskih gra|evinskih kompanija, Ans Drive i Miprogradnje, zbog tendera za posao rekonstrukcije dijela zgrade Elektroprivrede BiH u koji bi trebala useliti ministarstva Vlade Federacije BiH, okon~an je bez pobjednika. Naime, nakon nekoliko mjeseci me|usobnih sukoba, podmetanja, paljevina automobila i àlbi na rezultate tendera, odlu~eno je kako se uop}e ne}e i}i u posao rekonstrukcije dijela zgrade te da se tender za najpovoljnijeg ponu|a~a za ovaj posao poni{tava. Tender je najvjerovatnije poni{ten zbog nedostatka novca za ovako veliki projekat za koji je procijenjeno da nije neophodan u trenucima ekonomske
Izborna diverzija brae Lijanovi

Foto: Milutin Stoj~evi}
IZBORNA IZBORNA BLAMA@A BLAMA@A U U CAZINU CAZINU

CIK CIK najavio najavio provo|enje provo|enje temeljite temeljite istrage istrage o o kupovini kupovini glasova glasova
Rasprostranjene spekulacije iz politi~kih kuloara o masovnom kupovanju izbornih glasova napokon su dobile potvrdu: na nedavnim protestima u Cazinu vi{e od 500 okupljenih uglas je traìlo od Narodne stranke Radom za boljitak da izvr{i svoj dio obaveza - isplatu obe}anih 100 KM za svaki zaokruèni listi}. Demonstranti tvrde da su aktivisti Boljitka pred izbore od vrata do vrata podu~avali glasa~e kako da glasaju i usput zarade po 100 KM. Prevareni glasa~i Boljitka traè obe}anu nagradu ili pak da se ovoj partiji oduzmu glasovi koje su dobile na prevaru. êlnici Boljitka, bra}a Lijanovi}i, nisu javno komentirali ovaj skandal, a izostala je i reakcija njihovih koaliconih partnera, prije svega SDP-a, koji nastoje zata{kati i pre{utjeti cazinsku bunu. Mediji pod kontrolom SDPa, predvo|eni FTV-om, uporno {ute, ~ak se nisu udostojili objaviti ni slu`benu reakciju CIK-a koji je obe}ao provesti temeljitu istragu skandalozne izborne prevare u Cazinu.
4
Dapa~e, SDP-ova propagandna ma{inerija sluganski se udvara Lijanovi}ima, predstavljaju}i ih kao najprijatnije iznena|enje minulih parlamentarnih izbora. Moralni kredibilitet Lijanovi}a krajnje je upitan i bez cazinskog slu~aja: upravo je SDP, ne tako davno, upozoravao na pogubne posljedice bescarinskog uvoza mesnog otpada u ~emu su Lijanovi}i apsolutni {ampioni Lijanovi}i uvoze sme}e koje Evrope ne}e - upozoravao je Lagumdìja svojevremeno s govornice Parlamenta BiH. Lagumdìja {titi uvozni lobi - hladno su se branili Lijanovi}i, upravo u vrijeme kada im je na Sudu BiH dokazano da su uvezli 1.300 {lepera MOM-a (ma{inski otko{teno meso) bez pla}ene carine! Savez SDP-a i Radom za boljitak moè se opravdati samo na jedan na~in: golom borbom za vlast li{enom bilo kakvih moralnih principa. (M. ]osi})
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Boini prijem kardinala Vinka Puljia

Na prijemu se okupila dru{tvena, politi~ka, kulturna i vjerska elita BiH
krize. Podsjetimo, rije~ je o poslu vrijednom ukupno 22 miliona maraka za koji su se natjecali Ans Drive i Miprogradnja. Posao je dobila Miprogradnja, Ans Drive se àlio i tako mjesecima u krug. U me|uvremenu su Zlatku Petrovi}u, advokatu firme Ans Drive, biv{em ministru u Vladi Sarajevskog kantona, zapaljena dva automobila, Opel Astra i Alfa Romeo 156, za {to je on optuìo Mirsada Prohi}a, direktora Miprogradnje. Prohi} je ove optu`be odlu~no demantirao i najavio tu`bu protiv Petrovi}a zbog klevete. (N.H.)
ANA POBJEDNIK MEGDANA
Profit iz sukoba Mi}i}a i Bosi}a izvu}i }e Ana Tri{i}-Babi}

Na~elnik Bijeljine i potpredsjednik SDSa Mi}o Mi}i} na{ao se na udaru {efa te partije Mladena Bosi}a koji }e ga poku{ati izbaciti iz strana~kog vrha tokom predstoje}ih unutarstrana~kih izbora jer, kako navodi na{ izvor, Mi}i} mu je najozbiljniji protukandidat u trci za strana~ki tron. Mi}i} je naro~ito postao popularan nakon svog angaòvanja u saniranju posljedica poplava koje se pogodile Semberiju. Bosi} }e, kako saznajemo, u èlji da obezbijedi novi ~etvorogodi{nji mandat prvog ~ovjeka SDS-a, `rtvovati ponu|eno mjesto ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH. Prilikom posljednjih pregovora sa predstavnicima SNSD-a na tu temu Bosi} je odbio ponu|eno mjesto, nakon ~ega je usvojen zajedni~ki stav dvije stranke da kandidat za poziciju {efa diplomatije bude SNSD-ovka Ana Tri{i}-Babi}. Bosi} je ~elnicima SNSDa jasno stavio do znanja da SDS traì poziciju kopredsjedavaju}eg Doma naroda Parlamenta BiH, {to je funkcija koju je namijenio Ognjenu Tadi}u, potpredsjedniku SDS-a. Na taj na~in Bosi} je iz trke za prvog ~ovjeka SDS-a eliminisao jo{ jednog ozbiljnog kandidata na to mjesto. Ina~e mjesto predsjedavaju}eg Doma naroda BiH traìla je za sebe Du{anka Majki}. (M. D.)
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
(POST)NOVOGODI[NJE SABIRANJE PROVJERENIH USPOMENA

Pi{e: SENAD AVDI]
Krenusmo od jedne, neobino teke prie, je li neko nekome (Franjo Boi iz Ine Bakiru Hadiomeroviu) dao trideset hiljada eura, a ovaj to preuzeo i stavio u dep. Postoji milion naina da se ta stvar provjeri, dokae, a zavrismo tamo gdje je ishodite cijele nae tragedije - privatno-klijentelistikim aranmanima latentno pomahnitale politiko-stranake utilitaristike, nezajaljive mainerije
o}u li i{ta pisati, komentirati, dodavati ili oduzimati groznom profesionalnom i moralnom prizemljenju koje }e danas biti istovremeno i objavljeno i energi~no demantirano: dakle, tvrdnja da je federalni televizijski mag, voditelj u punoj radnoj ekspanziji Bakir Hadìomerovi} nekom uzeo novce da ga u svojoj emisiji ne bi derao? Ne}u Bakiru pristajati na muku; imam izgra|en stav da on nije kriminalac, kako tvrde jedni, nego nadobudni amater u novinarskim poslovima... ([to bi rekao jedan moj drug iz Hercegovine: Koliki si ti bio kad si bio mali?) Dokument koji su ju~er-danas objavila dva-tri medijska izdanja sa adresom u Banjoj Luci, moè, mora, ili ne mora biti ta~an. U tom dokumentu {ef bosanskohercegova~kog odjela regionalnog naftnog giganta Ine Franjo Boì} dokazuje kako je na lijepe o~i dao trideset hiljada eura novinaru Hadìomerovi}u uz obostranu suglasnost da ovaj novinar ne}e u svojoj emisiji napadati
narodu, javnosti...) zaduène da pamet i odluke Gospodara prenesu na niì nivo. Jako je zanimljiva ta klijentelisti~ka tehnologija, ali, naàlost, preop{irna da bi u osnovnim crtama bila udjenuta u skromni novinski prostor koji mi je na raspolaganju. Zadeverala me i potjerala na kriti~ko razmi{ljanje ta nesolidna, neobuzdana inercija klijentelisti~kog mozga. U toj pameti, rekli bi duhoviti ljudi, ima nekog mozga. Naàlost. Prije petnaestak dana, prebacimo teorijske beposlice na prakti~an, svima, ili barem ve}ini, razumljiv jezik, saznao sam da mi supruga, samo {to nije, budu}a ambasadorica BiH u nekoj evropskoj zemlji. Nije da bi mi takav rasplet bio mrzak, ali je, naàlost, neta~an. A ko mi ènu izabra za ambasadora?, priupitam odu{evljeno ovog koji mi je uhvatio la`ni mu{tuluk. Kako ko? Pa Dragan ôvi}, metnuo si ga na naslovnu stranu svoje novine samo zato da ti ènu na HDZ-ovoj listi progura u
U klijentelisti~koj SDP-ovoj vlasti sve je mogu}e, ~ak i to

Konzorcij INA MOL ENERGOPETROL. Sve je skupa prili~no mutno, mu~no, odvratno, nedoli~no.
oznajem, naime, i jednoga i drugoga - i direktora Ine Franju Boì}a i inkriminiranog novinara Hadìomerovi}a, sjedili, pili, druìli se... Neka mi bude dopu{teno primijetiti: Franjo Boì}, oprezni biznismen iz Livna, mi ne li~i na nekoga ko bi dao trideset hiljada eura bilo kome; Bakir nije tip koji bi se prodao za tu lovu (za deset do petnaest hiljada, mo`da i bi, ali za trideset, Boga mi, nisam siguran - prekrupno).Generalno, principijelno, dok ta stvar ne bude pravno ~ista, ne namjeravam se o~itovati, a pogotovo arbitrirati. Dakle, u taj se belaj ne namjeravam uplitati; imao sam namjeru pisati o potpuno drugom i druga~ijem, socijalno va`nijem fenomenu - klijentelizmu. Podosta sam teorijske gra|e o toj po{asti prikupio. Hiljade i hiljade stranice briljantno ispisanih i dokumentiranih govore kako je ta klijentelisti~ka pomama izgradila i na koncu uru{ila Rimsko carstvo. Ukratko, ima{ va`ne, ambiciozne ljude, vladare, careve, koji uvijek imaju klijente u plebsu (puku,
6
vrh hrvatskih diplomatskih prioriteta. To bi implicite, a osobito ekplicite, trebalo ukazivati na ~injenicu da sam pojedina~ni, osobni interes konfrontirao sa bole{ljivom Lagumdìjinom federalnom parlamentarnom ve}inom. Ima li iko od Hrvata da je Lagumdìju pozdravio, o~e{ao se o njega, a da nije veleposlani~ko mjesto putem @eljka Kom{i}a osigurao? Nema, naravno. I {ta nakon takve ogoljene trivijalnosti, poslije mahala{ke banalizacije svega {to bi trebalo biti sveto, ~ovjek koji se barem malkice trudi zadràti prisebnost i samopo{tovanje treba u~initi? [ta raditi, {ta ~initi? Psovati? Nije ba{ pristojno. O~ajavati? Bio bi to kapitulantski ~in. Klijentelisti~ki mozak i projekcija stvarnosti koja se iz njega {iri otrovnom brzinom ve} ima odgovore na sva pitanja, a svi se odgovori vrte odgovorno oko para, privatno-porodi~nih aferima i afiniteta. Ako ima Bakir Hadìomerovi} ènu, nau~nicu iz sfere pravne prakse, u znanstveno-mafija{kom brlogu (Pravnom fakultetu u Sarajevu, o kojem je na Federalnoj televiziji zabranjeno govoriti) koja je navalila da ode u diplomaciju, razmi{ljaju uglas Zlatko Lagumdìja i @eljko Kom{i}, zbog ~ega bi
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Foto: Mario Ili~i}
BRUTALNI BUMERANG KUCA NA VRATA MEDIJSKIH GOSPODARA

Je li se odlu~nost i principijelnost Bakira Hadìomerovi}a pla}ala u ~vrstoj valuti
Senad Avdi} imao druga~iju i manje ambicioznu ènu? Zahtjevan je, ponekad i uzaludan, ali nimalo nevaàn posao dokazivati totali-
Ima novinar, a ne mogu biti ravodu{an, jer je jedno vrijeme radio u Slobodnoj Bosni, Bakir Hadìomerovi}, pa se poslije i
o da je Bakir Hadìomerovi} ve}i kriminalac od Damira Hadì}a!

tarnom preovla|uju}em klijentelisti~kom trustu mozgova da se odnosi u dru{tvu mogu i trebaju graditi mimo i uprkos op}eprihva}enim pravilima igre. To jeste, da nismo svi isti. Moja profesionalna ambicija nije da, ovako ili onako, sa ènom ili bez nje, okon~am u diplomatiji, u hladovini deviznih dnevnica - imam samo jednog sveca kojem se klanjam i kojega po{tujem: Istinu! prije intenzivno druìli, novinar, onaj sa po~etka teksta, kojeg arhive iz Hrvatske optuùju da je uzeo trideset hiljada eura.O tim optu`bama ja razmi{ljam te{ko, kvrgavo i sa zadr{kom.
renusmo od jedne, neobi~no te{ke pri~e, je li neko nekome (Franjo Boì} iz Ine Bakiru Hadìomerovi}u) dao trideset hiljada eura, a ovaj to preuzeo i stavio u dèp. Postoji milion na~ina da se ta stvar provjeri, dokaè, a zavr{ismo tamo gdje je ishodi{te cijele na{e tragedije - privatno-klijentelisti~kim aran`manima latentno pomahnitale politi~ko-strana~ke ma{inerije. Za trideset godina moga aktivnog peglanja i rovarenja po novinarstvu, uàsnom jednom poslu, mene su portretirali razli~iti tipovi i optuìvali me za brojne ka`njive, utuìve, radnje - klevete, ometanje javnog reda, mira... huligansko pona{anje: nikada me, me|utim, niko nije, citiram Krivi~ni zakon BIH, pravomo}no osudio. Ne sporim da je bilo odre|enih nepravilnosti u mom doìvljaju pravne dràve, ali, eto, zakonski sam ~ist: postoje mehanizmi da se to provjeri.
e li Bakir Hadìomerovi} uzeo trideset hiljada eura od energetske mafije da bi Inu medijski za{titio? Moète mi vjerovati na rije~, ali ne morate: Bakir nije uzeo te pare, no pona{a se kao da jeste. Bakir misli, vjeruje da je dostigao zenit svoje dru{tenopoliti~ke promocije. Ima dosta besposlene ~eljadi koja ga u toj misiji uvjeravaju, u~vr{}uju. U onih trideset hiljada eura koje je navodno dobio od Ine ja ne}u bez debelih dokaza vjerovati. Dok ozbiljni dokazi ne stignu, tvrdit }u da Bakir nije uzeo; al da je de~ko nerealno poletio, mimo ikakve (samo)kontrole, odlepr{ao, to je ta~no. Dakle, mogu}e je da }e se pojaviti i dodatni dokazi, kontradokazi o korumpiranosti, ili ~ednosti Bakira Hadìomerovi}a; ja }u, koliko god pucali, dràti isti ~as: Bakir nije kriminalac, nego je neoprezni fi}firi}, budala koja se vlastitim krivicom upetljala tamo gdje novinar nikada ne bi smio biti upecan. Najbrì na~in da postane{ budala jeste da se svakog jutra na|e{ na skrovitom mjestu (a da te pri tom pola grada vidi) sa Zlatkom Lagumdìjom...
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 23. DECEMBAR

Ne znam koliko je umjesno, pametno i politi~ki korektno, ali moram ispri~ati {ta sam danas ~uo, negdje usput, o temi poloàja manjina (a sve na fonu slu~aja Finci - Sejdi}). Eh, dakle, do{li anketari iz Vije}a Evrope na Goricu da istraè vrijednosna opredjeljenja romske zajednice u tom sarajevskom kvartu. Sto pitanja za{to i sto odgovora zato. Pa anketiraju jednog od na{ih sugra|ana, apostola romske manjine na Gorici, kada je ro|en, kakvi su mu afiniteti, kakav mu je odnos prema stvarnosti; sve po redu on odgovori. A koja Vam je najdraà boja?!. [arena, odgovara na{ romski velikodostojnik. A pi}e?, nasrtljiv je pedantni anketar. A pi}e... moè pi}e, odgovara mu ovaj na{ majstor sa Gorice.
SUBOTA, 25. DECEMBAR

Narodna stranka Radom za boljitak, u vlasni{tvu ugledne hercegova~ke familije Ivankovi} - Lijanovi} obe}ala, a nije isplatila neke pare (sto maraka po ìvoj glavi, tako se pri~a) svima koji za njih glasaju u Bosanskoj krajini. Danas se protiv te izborne prevare pobunili vjerni simpatizeri te stranke u Cazinu. Prijatelj iz toga grada pita me na kojoj bi adresi mogao naplatiti svoj glas za Lijanovi}e. Nemam pojma, velim mu, probaj kod Lagumdìje, ako ne upali, zovi Dragana ôvi}a.
UTORAK, 28. DECEMBAR

Tek se danas ugrizoh za jezik, ukorih se jutros ozbiljno i duboko, {to sam ju~er uop}e telefonom uznemiravao advokata FAHRIJU KARKINA. Pojma nisam imao
NEDJELJA, 26. DECEMBAR

Vesela jedna ve~er, drugi dan je Boì}a, ekipa krenula sa jednog mjesta, preselila se na drugo i eskalirala na tre}oj destinaciji. Gdje si do sada bio i s kime?, pita me èna u neka doba ujutro. Mo`da mi je lak{e i kra}e opri~ati gdje nisam bio i s kime nisam sjedio. Ni sa kim ko ne valja se druìo nisam i nigdje gdje nisam dobrodo{ao nisam bio, odgovorim ni sam ne znaju}i koliko sam blizu istini.
PETAK, 24. DECEMBAR

Velika~ki, iscrpan i prili~no iskren intervju dao je ve~eras srbijanskoj Televiziji predsjednik Republike Srpske MILORAD
PONEDJELJAK, 27. DECEMBAR

Nasekirala se predsjednica Suda BiH MEDD@IDA KRESO zbog moga teksta objavljenog u pro{lom broju ovih novina. Pa je predsjednica Suda BiH napisala nepodno{ljivo pateti~no, pla~ljivo pismo mojoj kolegici iz redakcije u kojem se àli na moju okrutnost i neuvi|avnost, misle}i valjda da svugdje stvari funkcioniraju po privatnoj/osobnoj liniji kao {to ona i njena karijera funkcioniraju godinama. Dugo nisam vidio odvratniji manevar u ovda{njoj javnoj praksi - ho}e gospo|a Kreso da napravi diferenci-
da je Fahrija u tom ~asu u sudnici i veze imao nisam da zastupa optuènog teroristu iz Bugojna Nasera Palislamovi}a. Danas iz novina saznajem da je Palislamovi} divljao po sudnici, vrije|ao tuìtelje i sudije i da mu je nakon toga advokat Karkin otkazao punomo} i povukao se iz predmeta. Uistinu mora{ biti ozbiljan i neizlje~iv kreten da bi natjerao Fahriju Karkina da ti otkaè punomo}!
SRIJEDA, 29. DECEMBAR

Prekju~er u kafani, nakon dosta vremena nevi|enja, sretnem GOJKA BERI]A. Milo meni, ni njemu nije mrsko, zavrnemo, razmijenimo, nekoliko op{irnih tura pi}a, o raznim aktualnim, u osnovi neva`nim temama pri~amo, samo nam pobjegla najva`nija tema - da je na{ zajedni~ki prijatelj SEJO FETAHAGI] dobro bolestan. Sejo ju~er umro, brzinski ga dokraj~ila ona pogan od koje niko nije umio, niti uspio pobje}i. Ne znam, ne umijem ni{ta re}i, ali me savjest u zdrav (?) mozak handri - za{to s Gojkom barem dvije otmjene, prijateljske, koliko-toliko pametne re~enice ne razmijenih o Seji Fetahagi}u. Prazna pla~e Sejina nenapisana kolumna u ovom broju SB, a ja jo{ prazniji.
DODIK. Uglavnom, obja{njava Dodik, on je, dodu{e zahvaljuju}i pripremnim radovima njegovih prethodnika (K Karadì}a, Mladi}a, Gali}a, Tali}a, [korpiona...), srpsko pitanje u Bosni i Hercegovini rije{io, jo{ mu je jedino preostalo da rije{i hrvatsko i bit }e sve potaman. Sarajevo se mora suo~iti sa ~injenicom da se tamo ne mogu birati hrvatski predstavnici, kaè Dodik. Nego se, obja{njava dalje, hrvatski predstavnici biraju u Hercegovini. U Hercegovini je, kao {to je poznato, izabran Dodikov potpredsjednik EMIL VLAJKI koji je u Posu{ju, Vitezu..., ako }emo se {aliti, dobio vi{e glasova nego Dodik u Lakta{ima i Aleksandrovcu. Dodiku se ne svi|a Mirsad \apo kao predsjedavaju}i Doma naroda u Skup{tini RS-a, pa je otvorio konkurs za alternativnog bo{nja~kog predsjednika.
8
jaciju u Slobodnoj Bosni na zdrave i korumpirane/nezdrave snage. U silnoj ogor~enosti, unutra{njem zgraàvanju... na|oh malo pribranosti da napi{em sljede}e: Gospo|o Kreso, kada biste se vi upola bavili Va{im poslom, koliko se bavite mojim, Sud BiH bi procvjetao.
MINI MARKET
[PIRI] OZBILJNO BOLESTAN
RIJE[ENA ENIGMA
Ve} mjesec dana Nikola [piri} se lije~i na VMA

Nikola [piri}, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH, ve} mjeseca dana ne dolazi na posao jer je, kako saznajemo, ozbiljno bolestan. [piri} se lije~i u Beogradu, na Vojno-medicinskoj akademiji (VMA) gdje prima terapiju. Njegovi saradnici smatraju da se [piri} najvjerovatnije ne}e vratiti u svoj kabinet do kraja svog mandata i kaù da razmi{lja o odlasku na lije~enje u Rusiju. Tokom posljednjeg boravka na VMA, krajem pro{le nedjelje, [piri} se susreo sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em koji je u ovoj bolnici podvrgnut operaciji Ahilove tetive. Iako je Slu`ba za informisanje Vije}a ministara BiH {turo saop{tila da je [piri} posjetio Tadi}a u bolnici i poèlio mu brz oporavak, stvarni razlog [piri}eve posjete VMA, naàlost, puno je ozbiljniji i zapravo nema nikakve veze s Tadi}evom operacijom. (M. D.)
Nikola [piri}
Hrvatski novinari otkrili vezu biveg ministra ukera i vlasnika Enigme Vukojevia
Ivan [uker
Smijenjeni hrvatski ministar financija Ivan [uker mogao bi se, i to vrlo brzo, na}i na sve duòj listi rashodovanih HDZ-ovaca protiv kojih Dràvno odvjetni{tvo Republike Hrvatske vodi istrage zbog korupcije i financijskih malverzacija. Izme|u ostalog, hrvatska policija i pravosu|e provjeravaju vezu izme|u sada ve} biv{eg ministra financija i tvrtke za razminiravanje Enigma u ~ijem je luksuznom terencu BMW X5 [uker, prije mjesec dana, doìvio lak{u prometnu nezgodu. Nakon {to je Slobodna Bosna prva objavila da je Ivan [uker, borave}i u posje-
tu rodnom selu Li{tani kod Livna, slupao skupocjeni automobil, novinari u Hrvatskoj su se dali u potragu za vlasnikom BMW-a. Tako je otkriveno da se Ivan [uker vozio u dru{tvu Vi{eslava Vukojevi}a, jednog od suvlasnika firme Enigma, koja Fondu za zapo{ljavanje i razvoj Republike Hrvatske duguje vi{e od deset milijuna KM. No, bez obzira kakav bio ishod istrage koja se vodi protiv njega, ~injenica da je za privatna putovanja koristio automobil tvrtke koja dràvi duguje milijunska sredstva, sasvim je sigurno ubrzala [ukerovu smjenu s mjesta hrvatskog ministra financija. (S.M.)
LIJANOVI]I (PRO)DALI GLAS HDZ-u
Zastupnici Lijanovia u Skuptini ZE-DO kantona izdali SDP

Tek u nastavku konstituiraju}e sjednice poslanici Skup{tine Zeni~ko-dobojskog kantona uspjeli su izabrati {est delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH tri iz reda Bo{njaka, dva iz reda Hrvata i jednog delegata iz reda srpskog naroda. Iako je najvi{e delegata (tri) izabrano iz SDP-a, stvarni pobjednik izbora u Skup{tini ZE-DO kantona je HDZ iz ~ijih je redova izabran samo jedan, ali zlata vrijedan delegat. SDP je, naime, ra~unao na oba delegata iz reda hrvatskog naroda, no
10
jedan od dva zastupnika iz reda Narodne stranke radom za boljitak, suprotno ranijem dogovoru postignutom izme|u SDP-a i Lijanovi}a, glasao je za delegata iz reda HDZ-a! Taj bi izbor mogao ugroziti namjere SDP-a da se izbori za tre}inu hrvatskih delegata u Domu naroda, {to je glavni preduvjet da iz vlasti istisne konkurentski HDZ. Kako je glasanje bilo tajno, prakti~no je nemogu}e ustanoviti ko je (pro)dao glas HDZ-u?! (A.M.)
MINI MARKET
PRO ET CONTRA
TU@IBABA PES-a ZA KOMADI] MESA
Oekujete li da se u 2011. popravi standard bh. graana?

MESUD LAKOTA DIJANA AVDI]
Sekretar za za{titu interesa potro{a~a Dekanesa Fakulteta zdravstvenih studija
EDIN NUMANKADI]
Akademski slikar
NE
Ne mogu se brzo uraditi neki socijalni programi da bi bilo novog zapo{ljavanja. Recesija jo{ nije napustila BiH. U 2011. do}i }e do rasta cijena kako usluga tako i proizvoda. Svi pokazatelji govore da formiranje vlasti ne ide u prilog tome.
DA
O~ekujem da }e 2011. godina biti ekonomski bolja od prethodne i da }e se ìvotni standard bh. gra|ana pobolj{ati.
NE
Kada se vidi kakve su informacije o ovoj ekonomskoj krizi, specijalno u Bosni i Herecgovini, te{ko da }e do}i do nekog zna~ajnijeg pomaka {to se ti~e ìvotnog standarda.
Lagumdìja i Dodik me|usobno se tuàkaju PES-u zbog desnog skretanja

Izbor Momira Mali}a za bo{nja~kog predsjednika Vije}a naroda Skup{tine Republike Srpske tu`no je finale vi{egodi{njeg rata do istrebljenja koji vode dvije partije socijaldemokratske orijentacije - SDP i SNSD. Izbor Mali}a Dodikov je odgovor Lagumdìji na nedavnu izdaju SDP-a koji je, suprotno dogovoru sa SNSD-om, podrào izbor Mladena Ivani}a za delegata u Domu naroda Parlamenta BiH. Ve} je tada bilo jasno da }e cijenu Ivani}evog izbora platiti Mirsad \apo, SDP-ov kandidat za predsjednika Vije}a naroda Skup{tine RS-a. Suludi rat izme|u SDP-a i SNSD-a poprima me|unarodni karakter: ~elni{tvo SNSD-a nedavno je tuìlo Socijalisti~koj internacionali (PES-u) SDP zbog koaliranja s ekstremno desnom partijom HSP. Sli~na tu`ba Socijalisti~koj internacionali stigla je iz BiH i prije dvije godine, s malom razlikom {to su dvije socijaldemokratske partije bile u obrnutim ulogama: tada je SDP tuìo SNSD zbog desnog skretanja. (M. A.)
STEFAN PEJOVI]
Aktivista UG
DINO MUSTAFI]
Reìser
MIRELA LAKOVI]
Pjeva~ica
DA
Standard gra|ana raste iz godine u godinu sporo, nejednako i simboli~no, ali raste. Nova vlast ima priliku da zna~ajno popravi stanje u dru{tvu, koje ne podrazumijeva isklju~ivo standard. Ljude ne ~ini samo novac, zaboravljamo na to da nam treba kultura, umjetnost, obrazovanje, zdravstvo. Samo se budale mogu smijati non-stop, ali malo optimizma nam ne bi {kodilo.
NE
Ekonomska situacija u BiH je po svim parametrima vrlo lo{a. Nova vlast ulazi sa nagomilanim problemima. Politika i inergracija nas moè voditi samo kroz vrlo jasne reforme koje }e iziskivati velike {tednje, redukcije budèta, smanjenje svih javnih i administrativnih tro{kova, {to }e se sigurno odraziti na cjelokupan standard gra|ana.
Za popravak i oporavak ove zemlje treba puno vi{e od jedne godine i naredne godine. Sretni }emo biti ako krenemo korak dalje. Nisam pesimista, ba{ naprotiv, veliki sam optimista, ali smatram da bi trebalo promijeniti mi{ljenje u glavama ljudi da sve skupa krene nabolje.
NE
SEDMICNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
Milorad Dodik i Zlatko Lagumdìja
11
MOSTARSKA ÊTVORKA U SARAJEVU
Savez za bolju budunost Fahrudina Radonia i Stranka za BiH Harisa Silajdia prihvatili poziv mostarske etvorke za dogovor o uspostavi vlasti; Slobodna Bosna analizira domete sarajevskih pregovora i otkriva pozicije s kojih e nastupiti dvije bonjake partije - SBB Fahrudina Radonia i SBiH Harisa Silajdia
SILAJD@I] NE @ELI, A RADONÎ] NE SMIJE U VLAST S DODIKOM I ÔVI]EM

Pi{e: ASIM METILJEVI]
ez obzira na ~injenicu da }e se na poziv mostarske ~etvorke odazvati dvije bo{nja~ke partije, SBB Fahrudina Radon~i}a i SBiH Harisa Silajdì}a, posve je izvjesno da pregovori u Sarajevu 29. decembra o implementaciji izbornih rezultata ne}e donijeti ni{ta novo. Kako doznajemo, ni Radon~i} ni Silajdì} nisu zainteresirani za sudjelovanje u parlamentarnoj ve}ini, mada bi matemati~ki ove dvije partije mogle s mostarskom ~etvorkom obezbijediti parlamentarnu ve}inu bez sudjelovanja relativnih pobjednika SDP-a i SDA. [estorka sastavljena od SNSD-a i SDS-a, dva HDZ-a te SBB-a i SBiH ima 24 zastupnika u Parlamentarnoj skup{tini BiH, dakle dva vi{e od potrebnog minimuma za konstituiranje parlamentarne ve}ine. [tavi{e, tijesnu matemati~ku ve}inu s dva nacionalna S-H bloka mogao bi obezbijediti ~ak i sam SBB Fahrudina Radon~i}a, bez sudjelovanja Silajdì}eve Stranke za BiH, no takvo rje{enje postizborne krize u BiH posve je isklju~eno jer bi se takva vlast suo~ila s golemim manjkom bo{nja~kog legitimiteta.
i rje{avanje problema dràvne imovine. Nismo nimalo zadovoljni postizbornim razvojem doga|aja i stvorenom atmosferom oko konstituiranja parlamentarne ve}ine. Izborni pobjednici moraju se uozbiljiti i preuzeti odgovornost za konstituiranje vlasti. Mada zvu~i kao otrcana fraza, moram ponoviti da razgovori parlamentarnih stranaka nemaju alternativu, kaè Belki}.
Nasuprot Belki}u koji odlu~no isti~e strana~ki stav o nesudjelovanju u vlasti, potpredsjednik SBB-a Adnan Terzi} manje je rezolutan kada govori o budu}em statusu SBB-a. Terzi} je, me|utim, puno jasniji kada govori o politi~kom kontekstu razgovora SBB-a s mostarskom ~etvorkom. Za Terzi}a je osobito sporan stav predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, koji je odbio sastanak s mostarskom ~etvorkom
TIHI]EVA BEZREZERVNA PODR[KA LAGUMD@IJI
Lagumdija i Tihi jure u provaliju

Iako lider SDA Sulejman Tihi} nije pretjerano odu{evljen potezima svog partnera Zlatka Lagumdìje, ne treba o~ekivati ve}e trzavice izme|u SDA i SDP-a. êlni{tvo SDA zauzelo je stav da prati SDP, ~ak i u slu~aju kada se ne slaè s njegovim potezima, jer u ovoj partiji tvrde da }e punu odgovornost za konstituiranje vlasti snositi SDP. No, jedan visoki du`nosnik iz SDA ne slaè se s takvom politikom strana~kog {efa Sulejmana Tihi}a. Naravno da }e Lagumdìja biti odgovoran za eventualne proma{aje s konstituiranjem vlasti, ali ni Tihi} ne moè biti amnestiran od odgovornosti. Tihi} se pona{a kao suvoza~: Lagumdìja vozi 100 na sat, kola jure ravno u provaliju, a Tihi} govori: ba{ me briga, Lagumdìja }e biti odgovoran za nesre}u.
SBiH NE RAZM[ILJA O VLASTI

Potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belki} za Slobodnu Bosnu kaè da se strana~ko rukovodstvo ranije opredijelilo da ne sudjeluje u vlasti zbog vrlo skromnih izbornih rezultata ostvarenih 3. oktobra. Na na{e pitanje za{to je strana~ko rukovodstvo prihvatilo poziv na sastanak mostarske ~etvorke, Belki} odgovara protupitanjem {ta je alternativa razgovorima? Bez obzira na na{ jasan stav da ne sudjelujemo u vlasti, prihvatili smo poziv na razgovor s legitimnim predstavnicima srpskog i hrvatskog naroda bez ~ijeg sudjelovanja nije mogu}e konstituirati parlamentarnu ve}inu. Razgovor }emo iskoristiti kao priliku da ponovimo na{e programske ciljeve, osobito one vezane za ustavnu reformu
12
ODBILI SASTANAK
Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja i SDA Sulejman Tihi} ne èle pregovarati sa nacionalnim blokovima
NEUSPJELA POTRAGA ZA KOALICIONIM PARTNERIMA

Foto: Milutin Stoj~evi}
(NE)JASNA PREGOVARA^KA POZICIJA

Stranka za BiH ostaje u opoziciji, SBB jo{ neodlu~an
Vlast na dràvnom nivou matemati~ki mogu}a bez SDP-a i SDA

13
MOSTARSKA ÊTVORKA U SARAJEVU

uz obrazloènje da ne èli sudjelovati u razgovorima etni~kih plemena. Terzi} kaè da takav stav lidera SDA nije ni principijelan ni konzistentan. Terzi} podsje}a da se Tihi} u novembru 2008. godine, samoincijativno, bez znanja vlastite partije, u Prudu sastao s Draganom ôvi}em i Miloradom Dodikom i otvorio razgovore o vrlo krupnim ustavnim i politi~kim reformama. Na{ pristanak da se u zgradi Parlamenta BiH susretnemo s relevantnim partijama i razgovaramo o konstituiranju vlasti unaprijed se diskvalificira i progla{ava novim Kara|or|evom! Bojim se da stvari stoje upravo suprotno: odbijanje dogovora s legitimnim predstavnicima konstitutivnih naroda otvara krizu s nesagledivim politi~kim posljedicama, kaè za SB Adnan Terzi}. Ni na na{e izri~ito insistiranje Terzi} nije èlio dati precizan odgovor o stvarnim aspiracijama SBB-a, iz ~ega nije te{ko zaklju~iti da bi pod izvjesnim uvjetima stranka Fahrudina Radon~i}a ipak bila spremna sudjelovati u vlasti na dràvnoj razini. Dakako, idealna kombinacija za SBB bio bi partnerski dogovor sa SDP-om, koji se nazirao uo~i parlamentarnih izbora. No, ubrzo se pokazalo da je SDP-ovo koketiranje s Radon~i}em bilo takti~ki manevar Zlatka Lagumdìje kojim je pred izbore nastojao pridobiti medijsku naklonost Radon~i}evog Avaza. Postizborni savez SDP-a i SBB-a mogu} je samo pod uvjetom da SDP iz nekog razloga zarati sa strate{kim partnerom SDA, {to naravno nije nemogu}e, ali je malo izvjesno. JURI[I] DEMANTIRAO LAGUMD@IJU
ovi vie ne spominje treu federalnu jedinicu

Na posredan na~in, {ef HSP-a Zvonko Juri{i} posvjedo~io je da su{tina spora izme|u lidera HDZ-a Dragana ôvi}a i lidera SDP-a Zlatka Lagumdìje nije tre}a federalna jedinica, na ~ijoj uspostavi navodno insistira ôvi}. ôvi} je to govorio pred izbore. Ali, u razgovorima nakon izbora, ôvi} uop}e ne spominje tre}u federalnu jedinicu, otkrio je Juri{i} prije nekoliko dana u razgovoru za FTV. Kamen spoticanja izme|u ôvi}a i Lagumdìje nije dakle tre}e federalna jedinica, kako tvrdi Lagumdìja, nego fotelja predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH. Za uspostavu tre}e federalne jedinice, poput ôvi}a, bori se i lider HDZ-a 1990 Boò Ljubi}, no on je Lagumdìji jo{ uvijek prihvatljiv. Vjerovatno zato {to se puno manje od ôvi}a bori za funkciju predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH.
SARAJEVSKI DOMA]INI SASTANKA

Dragan ôvi} i Boò Ljubi}
NEIZBJE@NI NACIONALNI BLOKOVI

U takvim okolnostima, Radon~i}u je preostala jo{ samo jedna mogu}nost da se domogne izvr{ne vlasti - da sklopi postizborni savez sa Harisom Silajdì}em koji bi mu (savez) obezbijedio kakav-takav bo{nja~ki legitimitet. No, vrh Stranke za BiH, po rije~ima potpredsjednika Beriza Belki}a, ne pomi{lja na takvu vrstu avanture. Bit }emo konstruktivna opozicija, a u narednom razdoblju namjeravamo raditi na ja~anju strana~ke infrastrukture, decidirano tvrdi Belki}. Sarajevski susret ~elnika SBB i SBiH s predstavnicima dva nacionalna bloka ne}e dakle imati nikakvog utjecaja na kona~no razrje{enje postizborne enigme u BiH. Rje{enje je mogu}e na}i samo dogovorom {est partija relativnih pobjednika parlamentarnih izbora (SDP-a, SDA, SNSD-a, SDS-a, dva HDZ-a) koje mogu obezbijediti komotnu, dvotre}insku ve}inu u Parlamentu BiH koja je neophodna za provo|enje makar
14
PRINCIPIJELAN STAV
Delegaciju SBiH predvodi}e potpredsjednik Beriz Belki}
minimalnih ustavnih reformi (slu~aj Sejdi}/Finci). Programska koalicija na ~ijem formiranju tvrdokorno insistira SDP, a koja podrazumijeva eliminiranje iz vlasti dva HDZ-a, ima nekoliko ozbiljnih nedostataka. Na prvom je mjestu manjak kapaciteta za provo|enje nu`nih ustavnih reformi, budu}i da }e punu kontrolu nad Domom naroda Parlamenta BiH imati dva HDZ-a i da bez njihove saglasnosti nije mogu}e usvajati ni zakone, a pogotovo ustavne promjene koje podrazumijevaju dvotre}insku ve}inu. Drugi, jednako krupan nedostatak SDP-ove programske koalicije sastoji se u tome {to bi se svaka vlast bez sudjelovanja dva HDZ-a susretala s opstrukcijama u kantonima s hrvatskom nacionalnom ve}inom. Takva bi vlast bila u~inkovita samo na malom prostoru Federacije BiH, u kantonima s bo{nja~kom ve}inom. To bi bio uvod u kona~nu trodijelnu podjelu BiH, odnosno uvod u stvaranje tre}eg entiteta, za {ta bi isklju~iva odgovornost pala na le|a dvije (ve}inski) bo{nja~ke partije - SDP i SDA.
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!
BRI@LJIVO SKRIVANA DIPLOMATSKA TAJNA
Prvog septembra 1991. godine, nedaleko od Hrvatske Kostajnice, pripadnici Specijalne policijske jedinice KALINE, koja je bila pod izravnom komandom osuenog ratnog zloinca MILANA MARTIA, ubili su dopisnika ruske dravne televizije iz Beograda VIKTORA NOGINA i snimatelja GENADIJA KURINNOVA; iako su svi detalji tog zloina odavno poznati, kao i imena svirepih ubojica, istraga o smrti dvojice novinara, zarad viih rusko-srpskih politikih interesa nikada nije slubeno zavrena, niti su tijela poginulih Rusa ikada pronaena, zbog ega je ugledni ruski novinar i profesor VLADIMIR MUKUSEV nedavno zatraio pomo hrvatskog predsjednika IVE JOSIPOVIA
UBOJICE RUSKIH NOVINARA VE] 15 GODINA MIRNO @IVE U BiH
Viktor Viktor Nogin Nogin ii Genadij Genadij Kurinnov Kurinnov usmr}eni usmr}eni su su 1. 1. septembra septembra 1991., 1991., u u mjestu mjestu Panjani Panjani kod kod Hrvatske Hrvatske Kostajnice, Kostajnice, njihov njihov automobil automobil je je prona|en prona|en 1. 1. aprila aprila 92., 92., na rijeke Sunje, Sunje, u u mjestu mjestu Donje Donje Kukuruzare Kukuruzare na obali obali rijeke
MU^KO MU^KO UBOJSTVO UBOJSTVO RUSKIH RUSKIH NOVINARA NOVINARA
Viktora Nogina i Genadija Kurinnova mu~ki su ubili Ilija îzmi}, Zdravko Matija{evi} i @eljko Vrane{evi} koji su u bijegu od hrvatskog pravosu|a preselili u Bosansku Kostajnicu
18
KAKO SU SRBIJA I RUSIJA ZATA[KALE UBISTVO NOVINARA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
HRVATSKO-RUSKO PRIJATELJSTVO
vica Pandà zvani Orkan, umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske i savjetnik sisa~ko-moslova~ke ùpanice za pitanja branitelja i stradalnika Domovinskog rata, predstavnici skupine Branitelji s Banovine i lokalne udruge Domovinskog rata pokrenuli su po~etkom novembra inicijativu za podizanje spomen obilje`ja dvojici ruskih novinara koji su 1. septembra 1991. tragi~no stradali u mjestu Panjani, nedaleko od Hrvatske Kostajnice. Dvojicu Rusa; Viktora Nogina, u to vrijeme dopisnika ruske dràvne televizije iz Beograda, i njegovog kolegu snimatelja Genadija Kurinnova, ubili su pripadnici ozlogla{ane Jedinice milicije za posebne namjene Kaline, koja je bila pod izravnom komandom tada{njeg ministra policije Republike Srpske Krajine M ilana Marti}a (koji je pred Haa{kim sudom osu|en na 35 godina zatvora), ali njihova tijela ni do danas nisu prona|ena. Jednako su tako i svi detalji zlo~ina nad Noginom i Kurinnovim, premda odavno poznati, godinama bri`ljivo skrivani, dakako, zarad vi{ih rusko-srpskih diplomatskih odnosa. Njihove ubojice, ~ija se imena tako|er znaju, i danas mirno ìve na slobodi - trojica su zlo~inaca, prije petnaest godina, preselila u BiH, a ~etvrti se nalazi u Srbiji.
Umjesto Rusa, spomen-obiljeje Noginu i Kurinnovu podiu hrvatski branitelji

Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Ivica Pandà Orkan kaè u razgovoru za SB da je, nakon iniciranja gradnje spomen-obilje`ja na mjestu pogibije Viktora Nogina i Genadija Kurinnova, o svemu obavijestio Hrvatsko-rusko dru{tvo prijateljstva, ruskog konzula Andreja Ivankova, Hrvatsko-novinarsko dru{tvo i Zajednicu Rusa u Hrvatskoj, ~iji su predstavnici, do sada, jedini iskazali interes da podrè tu ideju. No, kako su Pandà i njegovi nekada{nji suborci, uz pomo} prijatelja, sami prikupili potrebna nov~ana sredstva, spomen-obilje`je novinarima koji su poginuli obavljaju}i svoj posao, bit }e zavr{eno do prolje}a.
POSLJEDNJI NOVINARSKI ZADATAK

Ubijeni ruski novinar Viktor Nogin, prema informacijama koje je hrvatskom tjedniku Nacional prije ~etiri godine otkrio njegov kolega Vladimir Mukusev, bio je prekaljeni ratni reporter. Nogin i Mukusev su sredinom 80-tih godina, u vrijeme sovjetske okupacije, za informativni program nacionalne televizije izvje{tavali iz Afganistana, gdje su kasnije zajedno snimili dokumentarni film Avion iz Kabula. Budu}i da je poruka filma bila antiratna, vlasti tada{njeg SSSR-a su dugo zabranjivale njegovo emitiranje, dok su se autori suo~ili s brojnim problemima i pritiscima, koji }e ih zauvijek zbliìti, ~ak i nakon {to su im se profesionalni putevi razi{li. Vladimir Mukusev je karijeru nastavio u Rusiji, postao popularni televizijski novinar (1987. dobio je presti`nu ameri~ku televizijsku nagradu Emmy za dokumentarni film o povezivanju ljudi iz SAD-a i SSSR-a), a Viktor Nogin je oti{ao za dopisnika dràvne televizije iz Beograda. Nogin je studije novinarstva zavr{io u Zagrebu, te~no je govorio srpsko-hrvatski jezik i slovio za dobrog poznavatelja prilika u biv{oj Jugoslaviji. Iz Beograda je Viktor Nogin krajem 80-tih i po~etkom 90- godina pratio raspad Jugoslavije i po~etak ratnih sukoba, u kojima }e i sam stradati. Za njegovim
IVICA PAND@A ORKAN
Umirovljeni pukovnik HV-a inicijator je gradnje spomen-obilje`ja na mjestu pogibije ruskih novinara
POTRAGA ZA POSMRTNIM OSTACIMA: Pravu istinu o tome gdje su Nogin i Kurinnov ukopani, zasigurno, znaju samo njihove ubojice, no njih bi trebalo potraiti u BiH
posmrtnim ostacima jo{ uvijek tragaju samo ~lanovi obitelji i prijatelj Vladimir Mukusev, koji je ljetos pomo} zatraìo i od hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a. Na svoj posljednji novinarski zadatak Viktor Nogin i Genadij Kurinnov krenuli su 1. septembra 91., iz Beograda. Vozili su automobil Opel Omega, s diplomatskim tablicama ruskog Konzulata u Zagrebu. Hrvatski vojnici, koji su u to vrijeme jo{ bili u Kostajnici, kasnije su potvrdili da se
sje}aju ruskog novinara i snimatelja koji su, nakon kra}eg boravka u mjestu i razgovora sa njima, krenuli u Petrinju, u komandu biv{e JNA. Iako su ih hrvatski doma}ini upozoravali kako je put rizi~an i da ih mogu do~ekati svakojake paravojne skupine, Rusi se nisu pla{ili. Do Petrinje, me|utim, nikada nisu stigli, jer ih je ve} na prvoj raskrsnici ceste Hrvatska Kostajnica - Sunja, u mjestu Panjani, do~ekala zasjeda. Pripadnici Jedinice Kaline (iz sela Komogovine kod Hrvatske Kostajnice), kojom je zapovijedao Stevo Borojevi} zvani Gadafi, tada su na njihov automobil najprije ispalili vi{e hitaca, da bi te{ko ranjene novinare naknadno ubili iz neposredne blizine, pucaju}i iz pi{tolja, navodno zbog sumnje da su bili hrvatski {pijuni?! Jedan od svjedoka tog zlo~ina kasnije je priznao da su posljednje Noginove rije~i, upu}ene egzekutorima, bile: Ne pucajte! Mi smo bra}a! No, nemilosrdne su ubojice ipak pucale, a potom, kako bi prikrili tragove zlo~ina, automobil i tijela `rtava zapalili, nagorjelu olupinu odvezli do obala rijeke Sunje, u
19
BRI@LJIVO SKRIVANA DIPLOMATSKA TAJNA
Nakon nestanka dopisnika ruske nacionalne televizije iz Beograda i njegovog snimatelja i diplomatske intervencije iz Moskve pokrenuta je zajedni~ka istraga JNA i vlasti Republike Srpske Krajine
ZAJEDNI^KA ISTRAGA
mjesto Donje Kukuruzare, i bacili je u rupu koju je prethodno iskopao bager. Svu novinarsku opremu Marti}evi milicajci su pokrali i kasnije prodali u BiH. Prema originalnoj dokumentaciji koje su hrvatski vojnici prona{li nakon sloma RSK, napad na rusku novinarsku ekipu 1. septembra 1991. nije predvodio Borojevi}, nego njegov zamjenik Ilija îzmi}, ina~e, logisti~ar u Specijalnoj jedinici. Pored îzmi}a, u napadu na Nogina i Kurinnova i prikrivanju mu~kog ubojstva sudjelovali su njegovi suborci Zoran Prlina, @eljko Vrane{evi} zvani Vrana i Zdravko Matija{evi} zvani @abac.
DIPLOMATSKA PREPISKA
Ruski novinari traili od Ive Josipovia da intervenira kod Dmitrija Medvedeva kako bi tijela njihovih kolega bila pronaena
Po~etkom jula ove godine Vladimir Mukusev, danas profesor na Fakultetu televizije, biznisa i dizajna u Sankt Peterburgu, ~lan Saveza novinara Rusije i Euroazijske akademije za radio i tv. uputio je pismo predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipovi}u u kojem je iznio sve detalje dosada{nje istrage i zatraìo pomo}, kako bi tijela njegovih kolega kona~no bila prona|ena i dostojno sahranjena. Mukusev je molio Josipovi}a da predloì predsjedniku Rusije Dmitriju Medvedevu nastavak istrage, budu}i da su ranije prikupljeni dokazi, uklju~uju}i i mapu na kojoj je locirana mogu}a grobnica, premje{teni u ured ruskog pravobranitelja i njemu nisu dostupni.
ISTRAGA RUSKIH PARLAMENTARACA

Informacije do kojih smo do{li istraùju}i (po)ratni put ubojica dvojice ruskih novinara potvr|uju kako se ve}ina zlo~inaca 1995. sklonila u BiH, na podru~je Republike Srpske. Tako Ilija îzmi} ve} godinama ìvi u Bosanskoj Kostajnici, u Svetosavskoj ulici, gdje je prona{ao sigurno uto~i{te u bijegu od hrvatskog pravosu|a. U Bosanskoj Kostajnici se skrasio i @eljko Vrane{evi} Vrana, koji je trenutno zaposlen u lokalnom komunalnom poduze}u, dok Zdravko Matija{evi} ìvi u blizini Bosanske Dubice. Zoran Prlina je preselio u srbijanski gradi} Ruma. Njihov nekada{nji zapovjednik Stevo Borojevi} poginuo je 1992., pod nerazrije{enim okolnostima. Dokumentacija koju je Hrvatska vojska prona{la u Okru`nom sudu u Glini (zapisnik sa saslu{avanja jednog od okrivljenih), Komandi 32. korpusa JNA i u Okru`nom
20
[TO ]E PODUZETI JOSIPOVI]

Prijatelji ubijenog Viktora Nogina o~ekuju pomo} hrvatskog predsjednika
KAKO SU SRBIJA I RUSIJA ZATA[KALE UBISTVO NOVINARA

javnom tuìla{tvu RSK u Vukovaru dokazuje da je Konzulat SSSR-a u Zagrebu sredinom septembra 1991. traìo od kraji{kih vlasti da prona|u nestale novinare i ispitaju cijeli slu~aj, kao i da je bilo diplomatskih intervencija iz sovjetskog Veleposlanstva u Beogradu. Stoga je u istragu, uz predstavnike Republike Srpske Krajine, uklju~ena i Uprava bezbjednosti tada{njeg Saveznog sekretarijata narodne odbrane, na ~elu s generalom Nikolom Biukovi}em, dok je preliminarnu istragu vodio Du{ko Radulovi}, u to vrijeme na~elnik organa bezbjednosti u brigadi Teritorijalne odbrane Kostajnica. S namjerom da prikrije prave zlo~ince, Radulovi} je u martu 1992. generalu Biukovi}u poslao dva razli~ita izvje{}a; u prvom je krivnju poku{ao svaliti na hrvatske vojnike i policajce, dok je u drugoj verziji naveo da su u automobilu s diplomatskim oznakama Konzulata SSSR-a u Zagrebu bili pripadnici hrvatskih oruànih snaga. Vozilo u kojem su ubijeni ruski novinari iskopano je 1. aprila 92., to~no sedam mjeseci nakon njihovog ubojstva, u prisustvu ruskih diplomata iz Beograda i predstavnika Vojnog suda JNA iz Banje Luke, koji su izvr{ili uvi|aj. U spaljenom su automobilu tada prona|eni i dijelovi ljudskih kostiju koji su poslani na vje{ta~enje u Vojno-medicinsku akademiju u Beogradu, ali ostacima tijela Viktora Nogina i Genadija Kurinova ni do danas nema traga. Pravu istinu o tome gdje su Nogin i Kurinnov ukopani, zasigurno, VELIKA AKCIJA BIV[IH HRVATSKIH BRANITELJA
Predstavnici vi{e braniteljskih udruga prikupili su novac za izgradnju spomen-obilje`ja
znaju samo njihove ubojice, no njih bi trebalo potraìti u BiH. Vladimir Mukusev je, u potrazi za prijateljem Viktorom Noginom, u Hrvatsku stigao ratne 1993., kao zamjenik Vrhovnog Sovjeta Ruske Federacije i ~lan posebne parlamentarne komisije, koju je na njegov prijedlog osnovao Vrhovni Sovjet, sa zada}om da se ispita nestanak novinara. (Mukusev se kao voditelj jedne od najpoznatijih televizijskih emisija 1990. kandidi-
BiH SIGURNO UTOÎ[TE ZA ZLOÎNCE IZ HRVATSKE
Pripadnici zloglasne jedinice Kaline odgovorni i za masovne likvidacije hrvatskih civila

Osim ubojstva dvojice ruskih novinara, pripadnici zloglasne Jedinice za posebne namjene Kaline iz Komogovine, koja je bila izravno podre|ena Milanu Marti}u, terete se za likvidaciju hrvatskih civila u Ba}inu kod Hrvatske Dubice. Jedan od najmasovnijih ratnih zlo~ina u Hrvatskoj (nakon Ov~are) dogodio se u oktobru 1991., kada su pripadnici Jedinice Kaline u Ba}inu izveli iz autobusa civile Milan Marti} koji su prevoèni prema Hrvatskoj Kostajnici, nakon ~ega je ubijeno najmanje 56 ljudi, uglavnom staraca. Zbog zlo~ina u Ba}ini hrvatsko pravosu|e je raspisalo me|unarodne tjeralice za 15 ratnih pripadnika srpskih paravojnih postrojbi, ali je tek u martu ove godine, na Grani~nom prjelazu kod Hrvatske Dubice, uhap{en jedan od osumnji~enih - Nikola Kova~evi}. Zamjenik zapovjednika Jedinice Kuline Ilija îzmi} ìvi u Bosanskoj Kostajnici, dok se Mom~ilo Kova~evi}, zamjenik Milana Marti}a za podru~je Hrvatske Kostajnice i Hrvatske Dubice, nakon rata preselio u Bosansku Dubicu.
rao na izborima i uspio dobiti dovoljan broj glasova da postane zastupnik u Parlamentu). Trinaest godina poslije Mukusev je novinaru Nacionala ispri~ao kako je istraga ruskih parlamentaraca uporno opstruirana od strane vojnih i civilnih ~elnika RSK, da mu je Milan Marti} osobno zaprijetio da }e nastradati ako se ne povu~e, ali su on i njegove kolege ipak uspjele locirati mjesto na kojem su ukopani Nogin i Kurinnov. No, upravo u to vrijeme ruski predsjednik Boris Jeljcin raspu{ta Parlament, u zemlji nastaje politi~ka kriza, zbog ~ega se ~lanovi parlamentarne komisije koje je predvodio Mukusev moraju vratiti u Moskvu neobavljena posla. Mukusev je u razgovoru za Nacional otkrio da mu je tada{nji Jeljcinov pomo}nik za nacionalnu sigurnost Jurij Baturin iskreno kazao da bi se ruske vlasti ubojstvom dvojice novinara ozbiljno bavile da su ih kojim slu~ajem smaknuli hrvatski vojnici. Kako je, me|utim, bilo jasno da su Nogina i Kurinnova likvidirali Srbi, svi dokazi prikupljeni u istrazi su sakriveni ili uni{teni, zbog vi{ih nacionalnih interesa. Nakon {to je o zata{kavanju smrti kolega javno govorio u ruskim medijima, Vladimir Mukusev se suo~io s brojnim problemima, koji su umnogome utjecali da se taj poznati ruski novinar prestane baviti svojim poslom. Mukusev je o tragi~noj pogibiji prijatelja Nogina, zajedno s dvojicom kolega, kasnije napisao knjigu Izdajica. Prvo slu`beno izvje{}e u kojem je navedeno da su Viktora Nogina i Genadija Kurinnova ubili pripadnici srpske milicije Milana Marti}a objavljeno je tek potkraj 1995., nakon {to su ruski diplomata Anton Nikiforov i tro~lana ekipa dràvne televizije posjetili podru~je Hrvatske Kostajnice.
21
SKANDAL NEDJELJE
Vatreno krtenje novog Upravnog odbora FK Sarajevo
Muris Mujanovi, mesar i nogometni menader, pokuao pretui Predraga Paia

Direktor Vakufske banke tre}i je predsjednik Sarajeva u ovoj godini
AMIR RIZVANOVI]
MUSTAFA DUÎ]
Biv{i ~lan UO optuìo je Mirzu Vare{anovi}a za ugovore nepovoljne za klub
Predraga Pa{i}a je od razjarenog Murisa Mujanovi}a spa{avao Bakir Hadìomerovi}
SUKOB NA SKUP[TINI
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
koro tri mjeseca nakon {to je Fudbalski klub Sarajevo ostao bez predsjednika, direktora i ve}ine ~lanova Upravnog odbora, Skup{tina kluba je na vanrednoj sjednici izabrala jedanaest ~lanova novog UO koji bi od Nove godine trebali pokrenuti proces ozdravljenja jednog od najve}ih bh. sportskih kolektiva. Skup{tina kluba izglasala je povjerenje novim ~lanovima UO te predsjedniku Amiru Rizvanovi}u, direktoru Vakufske banke BiH . Pored Rizvanovi}a, u novi UO kluba u{li su jo{ Edis Kusturica (Vakufska banka), Mensud Ba{i} (direktor BH Po{te), Munir Talovi} (profesor Fakulteta sporta), D èvad Be}irevi} i Damir Hadì} (na~elnici sarajevskih op}ina Centar i Novi Grad), Bakir Hadìomerovi} (urednik na FTV-u), Fuad Muzurovi}, Predrag Pa{i} i Agim Nikoli} (biv{i igra~i FKS) te Maid Deli} (uposlenik pravne slu`be NATO-a u BiH i ~lan Udruènja Bordo prijatelji 1946). Nakon {to je potvrdio svoju ostavku Zijad Bleki} je kazao kako je u ~etiri i po mjeseca, koliko je obavljao du`nost predsjednika, klubu donirao oko 140 hiljada maraka, te sa svojim
22
suradnicima inicirao potpisivanje kapitalnih sponzorskih ugovora. Nisam imao podr{ku ostalih i zato nismo uspjeli. Uz mene su bili samo Re{ad Muratovi}, Sead Ba{i}, Mustafa Du~i} i Vlastimir Mijovi}. Izdvajam Mensuda Ba{i}a, koji je verbalno bio posve}en Sarajevu a stalno je opstruirao sve poku{aje ozdravljenja kluba. Obe}avao je podr{ku, a ustvari je samo ometao proces stabilizacije kluba, kazao je Bleki}, optuìv{i direktora kluba Nihada Baljka za poniàvanje biv{ih ~lanova uprave (Re{ida Muratovi}a i Adnana Dèmidì}a) te za konstantno opstruiranje rada kluba. Najzanimljivije izlaganje tokom Skup{tine imao je Mustafa Du~i}, biv{i ~lan UO. Du~i} je kazao kako su Mirza Vare{anovi}, njegov punac Mirsad Fazlagi} te njima bliski ljudi otvoreno prijetili Bleki}u, Re{adu Muratovi}u i njemu fizi~kim obra~unavanjem. Zvali ste telefonom u kasnim satima, prijetili i maltretirali ljude kako bi klub uzeli pod svoje, kazao je Du~i}, dodaju}i kako je on, za razliku od Fazlagi}a i Vare{anovi}a, davao svoj novac kako bi se u Sarajevo dovela poja~anja s kojima je klub postao prvak 2007. godine. Dao sam svojih 160 hiljada maraka. A Mirza Vare{anovi} je, u vrijeme kada je bio direktor kluba, Sarajevo samo zbog Mirnela Sadovi}a, koji je odigrao
~etiri utakmice, o{tetio za 120 hiljada maraka. Vare{anovi} je tada kazao Du~i}u da s njim ne èli razgovarati te da je fakin koji vi{e ne}e biti u klubu. Moèmo razgovarati i fakinski ako ho}e{, ali bih ja radije da razgovaramo argumentima, dokumentima koji jasno govore protiv tebe i tvog punca, kazao je Du~i}, nakon ~ega je Vare{anovi} napustio Skup{tinu. Naàlost, Skup{tina Sarajeva nije protekla bez neugodnih scena. Nakon {to su se ~lanovi Upravnog odbora povukli kako bi izme|u sebe izabrali predsjednika, u sali u kojoj se odràvao sastanak izbio je incident. Naime, ~lan Skup{tine Muris Mujanovi}, vlasnik mesnica Mujanovi}, blizak prijatelj Mirze Vare{anovi}a i menadèr nekolicine nogometa{a, prvo je verbalno a zatim i fizi~ki nasrnuo na Predraga Pa{i}a, jednog od najboljih igra~a u historiji Sarajeva, optuìv{i ga za kriminal i kra|u novca od transfera Safeta Nadarevi}a iz Sarajeva u Zagreb. [okiranog Pa{i}a od Mujanovi}a je spa{avao Bakir Hadìomerovi}, koji je sprije~io Mujanovi}a da pretu~e Pa{i}a. Kasnije je Mujanovi} izi{ao za govornicu i, aludiraju}i na Pa{i}a, nazvao ga kvaziintelektualcem koji je godinama imao priliku da uradi ne{to u klubu no nikada, kako je kazao, nije uradio ni{ta za napredak kluba.
ZLOÎN I NAGRADA
Nakon bjekstva Duana Jankovia, koji je na slobodi ekao presudu za ratni zloin na Korianskim stijenama, danima smo sluali pravdanja i meusobna optuivanja Suda BiH i Tuilatva BiH; ko god bio u pravu, injenica je da se oni koji su uspjeli preivjeti rat esto ne vraaju, i to ne samo zbog toga to nije uspostavljen odrivi povratak, ve i zato to ne ele susretati one koji su im pobili familiju, tukli ih, silovali i muili, a koji zahvaljujui sistemu kakav je trenutno u BiH na slobodi ekaju prvostepenu ili drugostepenu presudu
NA KAFI SA ZLOÎNCIMA
Pi{e: ALMIR PANJETA
roteklih godina na desetine osumnji~enih za najteè ratne zlo~ine, zlo~ine protiv ~ovje~nosti, pa ~ak i genocid, presude su ~ekali ili ~ekaju na slobodi uz mjere zabrane koje im je izricao Sud BiH. Na slobodi su se ~ekale i drugostepene presude, a tek je pro{le godine izmijenjen Zakon o krivi~nom postupku kojim je pritvor obavezan samo ako je izre~ena prvostepena presuda i to ve}a od pet godina. Mjere zabrane podrazumijevaju ograni~enje kretanja u op{tini u kojoj osumnji~enik ìvi, redovno javljanje u policijsku stanicu, i samo jo{ fali pet Zdravo Marija da komedija bude potpuna. Rezultat takve kaznene politike su osu|eni za ratne zlo~ine u bjekstvu: Du{an Jankovi}, Momir Savi} i Mirko Todorovi}, a ranije i Ante Jelavi}, koji se nije pojavio na ~itanju presude za privredni kriminal. Sudski policajci su samo mogli poljubiti vrata njegove vile pored Mostara, dok se on ve} ba{kario u Splitu.
VOZILO U KVARU
Lista je poduga i nemamo vremena da nabrojimo sve one koji, {etaju}i se me|u preìvjelima najgorih stradanja tokom proteklog rata, ~ekaju prvostepenu ili dru24
gostepenu presudu, pa }emo za ovaj pregled samo o nekima od najzanimljivijih. Tako se uz stroge mjere zabrane na slobodi na{ao i Du{an Jankovi}, naredbodavac okrutnog ubistva 150 civila na Kori}anskim stijenama, koji se nije pojavio na izricanju presude od 27 godina zatvora, koliko je zaradio svojim nedjelima. Advokat je kazao da mu je vozilo u kvaru, a sirotog Jankovi}a trebali bi potraìti negdje na putu izme|u Prijedora i Sarajeva, mo`da gura automobil pa da mu se pomogne. [alu na stranu, ali ostaje ~injenica da je proteklih godina ~ovjek odgovoran za najteè zlo~ine skoro slobodno {etao Prijedorom, gdje se mogao susresti sa porodicama ubijenih ili svjedocima. U mjerama zabrane, Jankovi}u je naloèno da ne razgovara o svom predmetu s bilo kim izuzev sa svojim braniocima, zabranjeno mu je posje}ivanje adresa o{te}enih ili svjedoka, kao i da posje}uje javna okupljanja, te ugostiteljske i druge objekte na podru~ju op}ine Prijedor, gdje se odvijaju dru{tvene aktivnosti. Za objekte van Prijedora nije precizirano. Iste mjere bile su odre|ene i Ljubi{i êti}u ~iji je predmet u toku postupka odvojen, te @eljku Stojni}u, koji je u predmetu Zoran Babi} i ostali osu|en na 15 godina zatvora, za u~e{}e u zlo~inima na Kori}anskim stijenama. Jankovi} je u istom predmetu osu|en na 27 godina zatvora, Zoran Babi} i Milorad [krbi} na po 22
godine (tako|er bio van pritvora pod mjerama zabrane), dok je Milorad Radakovi} oslobo|en optu`be, te su mu, kako i prili~i, ukinute mjere zabrane. Svi izuzev Radakovi}a, za kojeg nije bilo dovoljno dokaza, osu|eni su kao pripadnici interventnog voda koji je u~estvovao u progonu i ubistvu civila, dok je Jankovi} ozna~en kao naredbodavac stravi~nog zlo~ina po~injenog prilikom sprovo|enja konvoja autobusa i kamiona, u kojima se nalazilo vi{e od 1.200 civila bo{nja~ke i hrvatske nacionalnosti iz op}ine Prijedor. Prilikom zaustavljanja konvoja pored rje~ice Ilomske na planini Vla{i}, izvr{ena je selekcija najmanje 150 vojno sposobnih mu{karaca. Pripadnici interventnog voda su
TE DIVNE MJERE ZABRANE

Foto: Almir Panjeta
Optuène, osumnji~ene ali i prvostepeno osu|ene za ratne zlo~ine pu{taju da u toplini doma ~ekaju okon~anje procesa
TU@ILATVO I SUD BiH
ARKAN NA SLOBODI: Meu osumnjienima koje je Sud pustio na slobodu, pa shvatio da su se malo preraunali, je eljko Ivanovi zvani Arkan, iz zloglasnog Drugog odreda Specijalne policije MUP-a RS koji se tereti za genocid u Srebrenici
u~estvovali u izdvajanju mu{karaca, te njihovom sprovo|enju do lokacije zvane Kori}anske stijene, planina Vla{i}. Na toj lokaciji civilima je nare|eno da kleknu na rub ceste, okrenuti prema provaliji, a zatim su usmr}eni pucanjem iz automatskog oru`ja. Nakon {to su tijela ubijenih i ranjenih pala u provaliju, na njih je pucano i bacane su granate. Na taj na~in ubijen je neutvr|en broj, a najmanje 150 civila - mu{karaca, opisan je stravi~an zlo~in u optu`nici na osnovu kojeg je pomenuta grupa osu|ena.
STROGE MJERE ZABRANE

Jo{ jedan iz plejade ratnih zlo~inaca na slobodi je i Momir Savi}, koji je nakon {to su ga prvostepeno osudili na 18 godina
zatvora pu{ten da ostatak postupka ~eka u miru svoje ku}e u Vi{egradu. Drugostepenom presudom kazna Savi}u smanjena je na 17 godina, a sudski policajci, koji su oti{li da mu ljubazno uru~e poziv za odsluènje zatvorske kazne, na adresi osu|enog nisu prona{li nikoga. Izdata je me|unarodna potjernica, a Savi} je po staroj dobroj navici i dalje na slobodi. Savi} je osu|en za nekoliko manjih incidenata u okolini Vi{egrada kao {to su, rje~nikom optu`nice re~eno, progon, ubistva, zatvaranje, silovanja, mu~enje, te druga ne~ovje~na djela usmjerena protiv bo{nja~kog civilnog stanovni{tva. Prema navodima optu`nice, 23. maja 1992. godine, u grupi s jo{ nekoliko srpskih
25
ZLOÎN I NAGRADA
SLOBODA ZA SVE
Muenje civila i podstrekavanje na genocid? Sitnica!

Me|u onima koji na slobodi ~ekaju ili prvostepene ili drugostepene presude su: Vinko Kondi}, kojeg se tereti za krivi~no djelo organizovanje grupe ljudi i podstrekavanje na u~injenje krivi~nih djela genocida, zlo~ina protiv ~ovje~nosti i ratnih zlo~ina te krivi~no djelo zlo~ini protiv ~ovje~nosti na podru~ju Klju~a; Darko Doli}, optuèn da je kao pripadnik Diverzantsko-izvi|a~kog voda HVO Jastrebovi sudjelovao u zlostavljanju i namjernom nano{enju fizi~kog i du{evnog bola zato~enim bo{nja~kim civilima, te da je u~estvovao i u plja~kanju civila, kao i prisiljavanju osobe na seksualni odnos; Goran Markovi}, Ljubi{a Vranje{ i Mladen Mili}, optuèni za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva u Banjoj Luci na slobodi su bez mjera zabrane; Alija Osmi}, optuèn za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva koji je po~inio u svojstvu vojnog policajca 307. brigade Armije RBiH u vrijeme sukoba sa HVO-om; Mehura Selimovi}, Adil Ru`ni} i Emir Mustafi}, optuèni za ratne zlo~ine protiv civila i ratnih zarobljenika na {irem podru~ju Biha}a; Velibor Bogdanovi}, optuèn za ratni zlo~in i silovanje u Mostaru koje je po~inio kao pripadnik HVO-a; Eso Maci}, optuèn za mu~enje civila u logoru êlebi}i i dvorani Musala; Miodrag Markovi} na slobodi je bez mjera zabrane, a optuèn je za zlo~ine i silovanje maloljetne zato~enice u Doboju; Mirko Vra~evi} zvani Srbin optuèn da je, u periodu od jula 1993. do marta 1994. godine, kao pripadnik Bjelopoljske bojne Druge brigade HVO-a i u svojstvu straàra u logoru Vojno, izme|u ostalog, po~inio i pomagao fizi~ko, psihi~ko i seksualno zlostavljanje pritvorenih osoba, na slobodi je uz mjere zabrane kao i Zoran Ili}, kojeg optu`nica tereti da je u~estvovao u pretresu bo{nja~kih ku}a radi prikupljanja stanovni{tva i sprovo|enja u UN bazu u Poto~arima. Tereti se i za zarobljavanje Bo{njaka du` ceste Kravica - Konjevi} Polje i njihovo odvo|enje na egzekucije u Kravicu. Drugostepenu presudu na slobodi su ~ekali i Mitar Ra{evi} te Savo Todovi}, osu|eni za zlo~ine protiv ~ovje~nosti nad zarobljenicima u zatvoru Fo~a. U optu`nici je izme|u ostalog stajalo: U periodu od juna do augusta 1992. godine, prema navodima optu`nice, straàri pod komandom Mitra Ra{evi}a, te pripadnici vojske i policije su sa znanjem i dopu{tenjem Ra{evi}a i Todovi}a ulazili u KP dom te fizi~ki i psihi~ki mu~ili zarobljenike. Ova mu~enja su, prema optu`nici, rezultirala smr}u 26 lica. U pritvoru u BiH su bili nakon {to su preba~eni iz Suda u Haagu, a drugostepenom presudom osu|eni su na sedam i 12 godina. Presude su na slobodi ~ekali i: Veljko Ba{i}, kojeg se tereti da je u svojstvu upravnika logora Su{ica, navodno, sudjelovao u progonu bo{nja~kog stanovni{tva, fizi~kom zlostavljanju, ubijanju i deportovanju civila, vr{io seksualna zlostavljanja i silovanja èna; Du{an Fu{tar, prvostepeno osu|en na devet godina zbog u~estvovanja u progonu civilnog stanovni{tva Prijedora i odvo|enju zarobljenika u logor Keraterm gdje je poslije bio vo|a jedne od smjena straè; Goran Vi{kovi}, skupa sa Veljkom Ba{i}em u~estvovao u mu~enjima u logoru Su{ica, osu|en na 18 godina zatvora.
@RTVE RTVE GENOCIDA GENOCIDA
Njima Njima niko niko nije nije ponudio ponudio mjere mjere zabrane zabrane
vojnika, u naselju Drinsko, Savi} je iz ku}a izveo deset bo{nja~kih civila. Nakon toga su ih, navodno, ispitivali i tukli, a zatim odveli na brdo Kik u {umu Pu{in Do, gdje su ih upotrebom vatrenog oru`ja li{ili ìvota. Dana, 25. maja 1992., prema navodima optu`nice, Savi} je, zajedno sa drugim srpskim vojnicima, u~estvovao u premla}ivanju zarobljenih bo{nja~kih civila. Istovremeno, optuèni Savi} je, navodno, prilikom poku{aja bijega jednog civila, u istog pucao iz vatrenog oru`ja, te ga li{io ìvota. U vremenskom periodu od 7. juna 1992. pa do kraja septembra 1992., kako navodi optu`nica, Savi} je ~esto naoruàn dolazio u ku}u jedne Bo{njakinje i silovao je, prijete}i joj da ne smije nikom ni{ta re}i, stoji u sudskim dokumentima opis dijela Savi}evih zlodjela. Pozivu se nije odazvao ni Mirko Todorovi}, koji se nakon prvostepene presude tako|er nije odazvao na odsluènje zatvorske kazne po drugostepenoj presudi. Todorovi} je pu{ten zbog sporosti rada
26
VIEGRADE GRADE: Jo jedan iz plejade ratnih zloinaca na slobodi je i Momir Savi, koji je nakon to su ga prvostepeno osudili na 18 godina zatvora puten da ostatak postupka eka u miru svoje kue u Viegradu
Suda, jer, kako je obrazloèno u odluci o njegovom pu{talju na slobodu iz januara 2009. godine, Zakon o krivi~nom postupku BiH predvi|a ukidanje pritvora u svim predmetima, bez izuzetka, u kojima odluka po àlbi nije donesena u roku od devet mjeseci po objavljivanju prvostepene pre-
sude. Todorovi} je drugostepeno osu|en na 17, a drugostepenom odlukom na 13 godina zatvora, za zlo~ine u selu Borkovac kod Bratunca, za koje je na 12 godina osu|en i Milo{ Radi}. Naravno, nisu svi od desetina osumnji~enih ili prvostepeno osu|enih za ratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti pobjegli. Jo{. Tako je me|u aktuelnim slu~ajevima onaj M Milan Peri} i drugi, u kojem se od ~etiri osumnji~ena za zlo~ine na podru~ju Kalinovika samo jedan, Peri}, nalazi u pritvoru. Optuène u ovom slu~aju, Spasoja Dodera, Predraga Terzi}a i Aleksandra Cerovinu Sud BiH je udaljio na manje od pu{kometa od suu~esnika i svjedoka. Pri tom se ne {alimo, zvani~no, optuènima Doderu, Terzi}u i Cerovini odre|ene su mjere zabrane i to: zabrana pribliàvanja svjedocima, saoptuènim i drugim osumnji~enim na razdaljini manjoj od 50 metara. Sa udaljenosti ve}e od 50 metara tako jedni drugima mogu prijetiti, dovikivati se, psovati jedni drugima, a
TE DIVNE MJERE ZABRANE

STROGE STROGE MJERE MJERE ZA ZA OSUMNJIÊNOG OSUMNJIÊNOG (SJB) Kalinovik, a Doder i Peri} na mjestu vo|e patrolnog sektora, od juna do septembra 1992., u~inili i pomagali progon cjelokupnog bo{nja~kog stanovni{tva op}ine Kalinovik. Kada sam ~ula da su podigli optu`nicu protiv njih ~etvorice, a posebno kada sam ~ula imena Terzi}a i Cerovine, prvo sam po~ela vri{tati, a onda sam zaplakala. Kroz glavu mi je pro{lo kako su mi njih dvojica 25. juna 1992. iz ruku oteli sina Almira i odveli ga. Poslije sam ga vidjela jo{ nekoliko puta s kapije logora Barutni magacin kod Jela{ca, kao i muà Zaima, a onda su i mene zatvorili u logor u Osnovnoj {koli i nikada ih vi{e nisam vidjela. Mu` je odveden iz logora i ubijen na Rogoju, a sina Almira, koji je tek napunio 16 godina, strijeljali su kod {tale Tuzlaka, posvjedo~ila je nedavno za Slobodnu Bosnu Hasna ûsto iz Kalinovika, kojoj je jedina utjeha {to joj osumnji~eni na slobodi smiju pri}i samo na 50 metara. Me|u osumnji~enima za zlo~ine u Kalinoviku, koji se brane sa slobode, je i Slavko Lalovi} zvani Usta{a, kojem su u oktobru ove godine odre|ene mjere zabrane, me|u kojima, uz standardne, i ona o nasumi~noj kontroli policajaca lokalne policijske stanice, kao i kori{tenja li~ne karte za prelazak granice. Kako je Lalovi} biv{i milicioner stanice iz koje ga sad trebaju kontrolirati, ne sumnjamo da su mjere zabrane stroge.
Aleksandar Aleksandar Cerovina Cerovina `rtvama `rtvama zlo~ina zlo~ina smije smije prijetiti prijetiti samo samo s s udaljenosti udaljenosti ve}e ve}e od od 50 50 metara metara
zabrana je formalno prekr{ena kad su se, 10. novembra, na dan izricanja o krivnji, pred Sudom susreli trojica osumnji~enih koji su do{li da kaù kako nisu krivi, sa ènama iz Kalinovika koje su preìvjele i TERORIZAM I RENESANSA
svjedo~ile zlo~inima u tom mjestu, i koje su do{le da kaù kako oni jesu krivi. U optu`nici se, izme|u ostalog, navodi da su optuèni Terzi} i Cerovina, na du`nosti milicionera Stanice javne bezbjednosti
Vehabijama koji potuju samo erijat odredili mjere zabrane...

Rasplet slu~aja na slobodi ~ekaju i Rijad Rustempa{i}, Abdulah Handì} i Edis Veli} koji su optuèni za krivi~no djelo terorizam, krivi~no djelo udruìvanje radi ~injenja krivi~nih djela i krivi~no djelo neovla{teni promet oru`jem i vojnom opremom, te proizvodima dvojne namjene. Rustempa{i} se tereti da je od novembra 2007. do novembra 2009. organizovao grupu ljudi na na~in da je za ~lanove vrbovao ljude sli~nih vjerskih ubje|enja. Handì} i Veli} su, prema optu`nici, postali pripadnici te grupe, koja je formirana i djelovala u namjeri da na teritoriji BiH izvr{i teroristi~ki ~in napadom na jedan od zajedni~ki identificiranih objekata, odnosno èljenih meta napada, a s ciljem ozbiljnog zastra{ivanja stanovni{tva i ozbiljne destabilizacije osnovnih politi~kih, ustavnih, privrednih i dru{tvenih struktura BiH. Oni su, prema optu`nici, nastupali sa pozicija ekstremnog tuma~enja islamskih na~ela i stavova da u BiH treba nasilnim putem uspostaviti {erijatsku dràvu ure|enu po {erijatskom pravu, stoji u sudskim spisima. S obzirom da je pomenuta grupa radila na uvo|enju {erijata, te da je poznat stav vehabija prema pravnim poretcima koji nisu {erijatski, vjerujemo da }e po{tovati i mjere zabrane.
POTRESNI OPISI MUÊNJA

Optu`nica tereti Lalovi}a da je, u svojstvu milicionera rezervnog sastava Stanice javne bezbjednosti Kalinovik, rade}i na obezbje|enju zatvora, dozvoljavao ulazak vojnicima koji su vr{ili nasilje nad nezakonito zatvorenim civilima u Osnovnoj {koli Miladin Radojevi} u Kalinoviku. Lalovi} je neutvr|enog dana, krajem augusta 1992., u ve~ernjim satima dvojici vojnika Vojske Srpske Republike BiH, navodno, dozvolio ulazak u prostoriju u kojoj su vojnici silovali zato~enicu. Kako se dalje navodi u optu`nici, optuèni Lalovi} je u toku augusta 1992. nad zato~enim civilima u pomenutoj {koli primjenjivao mjere zastra{ivanja i terora, opisuje se u sudskim spisima lik&djelo branjenika sa slobode Lalovi}a. Me|u osumnji~enima koje je Sud najprije pustio na slobodu, pa onda shvatio da su se ipak malo prera~unali, je @eljko Ivanovi} zvani Arkan, pripadnik zloglasnog Drugog odreda Specijalne policije Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske (MUP RS) koji se tereti za genocid po~injen u Srebrenici. Tuìla{tvo BiH nakon odluke Suda da Arkana 7. decembra ove godine uz mjere zabrane pusti iz pritvora zavapilo je uloìv{i hitnu àlbu na takvu odluku, da bi Sud àlbu ipak uvaìo dva
27
VELIKA TROJKA
I optuèni za terorizam presudu ~ekaju na slobodi
ZLOÎN I NAGRADA
dana kasnije i ponovno utvrdio pritvor iz vanrednih okolnosti. Postojanje vanrednih okolnosti proizilazi iz ~injenice da je presudom Me|unarodnog suda pravde utvr|en genocid i prisilno raseljenje stanovni{tva na tom podru~ju, u korelaciji sa masovnosti radnji krivi~nog djela, velikog broja osoba na koje su se posljedice istog posredno ili neposredno odrazile, naveli su iz Suda BiH kojem je prije àlbe promakla vanredna okolnost da je ~ovjek u~estvovao u genocidu (?!) te da ga se tereti za sudjelovanje u zarobljavanju i ubistvima vi{e od 1.000 Srebreni~ana u Zemljoradni~koj zadruzi Kravica 13. jula 1995. godine. Nakon zatvaranja zarobljenih Bo{njaka u skladi{te, pripadnici Drugog odreda su iz automatskog naoruànja i bacanjem bombi ubijali zarobljene Bo{njake. Optuèni Ivanovi} je zajedno sa nekoliko pripadnika Drugog odreda, navodno, iza{ao iz polukru`ne formacije koja je pucala na zatvorenike, te pro{ao iza zgrade skladi{ta, sa namjerom da onemogu}i eventualni bijeg zarobljenika kroz prozore stra`nje strane skladi{ta, stoji u optu`nici protiv ~ovjeka kojeg je Sud BiH pustio na slobodu uz prijetnju da se ne smije druìti sa drugim osumnji~enima, prijetiti svjedocima i posje}ivati {ire podru~je Srebrenice. Osumnji~eni za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i krivi~no djelo ratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika u Trusini, Nedàd Hodì} zvani John Wayne, tako|er je van zatvora ~ekao nastavak su|enja, ali samo od januara do marta 2010., kada mu je ponovno odre|en protvor zbog toga {to je ku}na posjeta zubara ocijenjena kao kr{enje JELAVI] ANTE PORTAS
DUAN JANKOVI] I MIODRAG NIKAÊVI] mjera zabrane. Tek prilikom ponovnog odre|ivanja predmeta istaknuto je da ~ovjek ima i dràvljanstvo Srbije, tako da nije bilo isklju~eno da bi mogao pobje}i. Sudi mu se da je, izme|u ostalog, na podru~ju sela Trusina izdao naredbu i u~estvovao u ubistvu strijeljanjem postrojenih pripadnika HVO-a, koji su se prethodno predali. Presudu na slobodi ~ekaju i Nisvet Gasal te Musajb Kukavica, optuèni za krivi~no djelo ratnog zlo~ina protiv civilnog stanovni{tva, a tereti ih se da su bili odgovorni za funkcioniranje logora Stadion NK Iskra u Bugojnu gdje je, prema optu`nici, bilo zatvoreno vi{e od 300 mu{karaca hrvatske nacionalnosti, koji su dràni u neuslovnim prostorijama, u kojima su higijenski uslovi bili katastrofalni i u kojima zatvorenici nisu imali dovoljno hrane, vode i medicinske pomo}i. Prema navodima optu`nice, zatvorenici su odvo|eni na prve linije fronta Armije BiH
Da se u Jankovi}evom slu~aju reagiralo kao kod Nika~evi}a, bijeg bi bio sprije~en
Bosanskohercegovakom pravosuu ostao Glava

Iako se ne radi o ratnom zlo~inu kojim se u ovom tekstu prvenstveno bavimo, podsje}amo i na slu~aj Ante Jelavi}a, nekada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH i predsjednika HDZ-a BiH, koji je pobjegao ne pojaviv{i se na izricanju presude od deset godina za malverzacije novcem iz Hrvatske putem Hercegova~ke banke. Iako je @albeno vije}e Suda BiH u julu 2006. ukinulo presudu kojom je Jelavi} bio osu|en na zatvorsku kaznu te postupak vratilo na ponovno su|enje, on se od tada nije pojavio da osvjetla obraz. Zanimljivo jeste da je presuda mogla biti ukinuta bez prisustva optuènog, dok se su|enje bez njegovog prisustva ne moè nastaviti. Za njim je, kao i za Savi}em, raspisana me|unarodna potjernica, s tim da se Ante u Hrvatskoj ne krije i poru~uje kako se nikada ne}e pojaviti pred bh. pravosu|em u koje, za razliku od ratnog zlo~inca Branimira Glava{a, nema povjerenja.
Samo jedno mjesto na svijetu se zove dom
ANTE JELAVI]
prema Vojsci Republike Sprske (VRS) i Hrvatskom vije}u obrane (HVO), gdje su, izme|u ostalog, kori{teni kao ìvi {tit. Na slobodi odluku apelacionog vije}a ~eka i Milko Mu~ibabi}, dok je njegovom kolegi iz optu`nice Krsti Savi}u pritvor produèn do aprila 2011. godine. Mu~ibabi}a optu`nica tereti da je izme|u ostalog, u junu 1992. sa grupom vojnika do{ao pred ku}u bo{nja~ke porodice u Nevesinju, istjerao sve ~lanove i u~estvovao u paljenju ku}e, te jednom od ~lanova porodice iz pi{tolja pucao u noge. Nakon {to duè vremena nikome nije dopustio da pri|e povrije|enom, on je nedugo poslije umro od zadobijenih povreda. Prema navodima optu`nice, u~estvovao je u nizu izvo|enja ljudi iz njihovih ku}a od kojih su mnogi mu~eni i ubijeni, a posebno su potresni opisi mu~enja u kojima je koristio no` te je jednom od zato~enika, stoji u optu`nici, odrezao u{i. U slu~aju Miodraga Nika~evi}a, Sud je pokazao kako ipak postoje instrumenti da se preduhitri eventualni bijeg optuènika. Nika~evi}u, optuènom za krivi~na djela zlo~ina protiv ~ovje~nosti, mjere zabrane izre~ene su u januaru 2009. godine. Na slobodi je ~ekao drugostepenu presudu, a po~etkom decembra ove godine Sud je izdao nalog za njegovo hap{enje sa ciljem spre~avanja mogu}eg bjekstva na osnovu kojeg je uhap{en, a dan nakon hap{enja mu je izre~ena presuda od deset godina zatvora. Vjernici bi rekli - kako Bog zapovijeda. Zbog ~ega se u svim slu~ajevima ne postupi kao u slu~aju Nika~evi}a, imali smo priliku slu{ati u me|usobnim optuìvanjima Suda BiH i Tuìla{tva BiH danima nakon Jankovi}evog bjekstva. Ko god bio u pravu, ~injenica je da se oni koji su uspjeli preìvjeti rat ~esto ne vra}aju ne samo zbog toga {to nije uspostavljen odrìvi povratak, ve} i zato {to ne èle susretati one koji su im pobili familiju, tukli ih, silovali i mu~ili, a koji na slobodi ~ekaju prvostepenu ili drugostepenu presudu.
28
NOVOGODI[NJE SVO\ENJE RAÛNA
Urednitvo magazina SAFF, pod pokroviteljstvom Rijaseta Islamske zajednice u BiH, u svom posljednjem broju objavilo je pregled politikih, policijskih i drugih vrsta napada na islam i ostale muslimanske vrijednosti u Bosni i Hercegovini; SB donosi najzanimljivije dijelove ove iscrpne analize, u kojoj se otkriva ko su bili najvei neprijatelji islama i Bonjaka u protekloj, 2010. godini
TOP LISTA ANTIISLAMISTA

ISLAMOFOBIJA, STVARNA I FIKTIVNA
Ko je sve napadao islam, Bo{njake i reisa u godini koja je iza nas
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
K
30
raj godine vrijeme je kad se tradicionalno svode ra~uni, privatni i javni, slave se uspjesi i nastoje zaboraviti pro ma{aji, uz obe}anje kako }e od 1. januara sve biti druga~ije i bolje.
Medijska novogodi{nja groznica uglavnom se ogleda u kreiranju najrazli~itijih top ljestvica li~nosti i doga|aja koji su, na ovaj ili onaj na~in, obiljeìli godinu koja je iza nas. Potreba rezimiranja protekle nam kalendarske (i hid`retske) godine nije zaobi{la ni jedno od najistaknutijih bo{nja~kih glasila, magazin SAFF , kao ni njihove pokrovitelje - Rijaset Islamske zajednice
u BiH. U svom posljednjem broju od 24. decembra, SAFF je objavio, a Rijaset IZ-a u BiH na svojoj web stranici uredno promovisao, takozvani Godi{njak islamofobije to jest pregled politi~kih, policijskih i drugih vrsta napada na islam i ostale muslimanske vrijednosti u Bosni i Hercegovini u 2010. godini. U novogodi{njem duhu, Slobodna Bosna donosi najzanimljivije dijelove ove
Neprijatelji su svuda oko nas - u parlamentima, vladama, ministarstvima, medijima...

GODI[NJAK ISLAMOFOBIJE
iscrpne i sveobuhvatne SAFF -ove i Rijasetove top liste antiislamista.
Rijad Rustempa{i}, Edis Veli} i Abdulah Handì}
POLITI^KO-POLICIJSKI VRH REPUBLIKE SRPSKE

Hap{enje petorice Bo{njaka u Bosanskom Novom i Bosanskoj Dubici pro{log avgusta zbog navodnih veza sa vehabijskim pokretom u BiH, a koji su nakon saslu{anja pu{teni na slobodu, dokaz je da policija Republike Srpske nije imala povoda niti opravdanja za izvo|enje jedne tako spektakularne akcije, vele u SAFF-u. Me|utim, taj napad bio je, kako isti~u autori Godi{njaka islamofobije, povod za medije u BiH i regiji da se o muslimanima i islamu izgovore najteè optu`be: Televizijski prilozi hap{enja spomenutih Bo{njaka ledili su krv u ìlama. Tih dana su mediji u RS-u opasno {irili strah i nesigurnost, ~ime su dugoro~no ugrozili bo{nja~ke povratnike. Sve je izgledalo kao da se ponavlja 1992. godina. Taj dan }emo jo{ dugo pamtiti, odnosno nikada ga ne}emo zaboraviti, kao {to }e sje}anje na 92. godinu ostati u nama do kraja ìvota. Sve je podsje}alo na tu
Stanislav â|o
1992. kada su nas srpski policajci i vojnici hapsili i odvodili u logore. Srpska policija nas je ovom akcijom jo{ jednom podsjetila koliko je sigurnost nas povratnika upitna i kako je malo potrebno da se po~ini zlo~in nad nama, govorili su tih dana bo{nja~ki povratnici u Bosanskom Novom i Bosanskoj Dubici.
TU@ILA[TVO I SUD BiH

U vrhu liste neprijatelja islama u BiH na{le su se i institucije Tuìla{tva i Suda Bosne i Hercegovine. Ovo je, prije svega, potkrijepljeno primjerom slu~aja Rijada Rustempa{i}a, Abdulaha Handì}a i Edisa Veli}a, protiv kojih se od po~etka 2010. na
Sudu BiH vodi proces pod optu`bom za planiranje teroristi~kih napada na teritoriji BiH. Ovaj sudski proces razlikuje se od drugih sudskih procesa koji se sprovode na Sudu BiH po tome {to je Tuìla{tvo BiH ve} u samom koncipiranju optu`nice iznijelo niz te{kih kvalifikacija na ra~un islama, odnosno sam ~in dosljednog prakticiranja islama doveden je u inkriminiraju}i poloàj. Tako|er, u nastavku spomenutog procesa konstantno su izno{ene veoma te{ke i nedopustive negativne kvalifikacije na ra~un islama, navode SAFF-ovi analiti~ari. Kao drugi primjer islamofobi~nog Tuìla{tva, kao i policijsko-sigurnosnih institucija u BiH, podsje}a se na akciju u selu Gornja Mao~a pro{log februara: Nekoliko mjeseci kasnije svi uhap{eni su pu{teni na slobodu a protiv njih nije podignuta optu`nica, a vjerovatno nikada ne}e biti ni podignuta. Od silnih optu`bi za ru{enje ustavnog poretka BiH ne bi ni{ta. Ova akcija je do kraja otkrila koliko su institucije vlasti u BiH lahke na obara~u kada treba napasti islam i muslimane. Paradoksalno, dok SAFF-ovi autori optuùju najvi{e dràvne institucije pravosu|a za islamofobiju, vijest o ukidanju pritvora Rustempa{i}u i ostalima, koji su u oktobru pu{teni da se brane sa slobode, izazvala je brojne osude u javnosti s obzirom da je rije~ o osobama koje su optuène za te{ko krivi~no djelo terorizma. U Godi{njaku islamofobije pominje se i teroristi~ki napad na policijsku stanicu u Bugojnu koji je, kako je istaknuto, opasno unio smutnju me|u Bo{njake: Ovaj teroristi~ki napad najvi{e su iskoristili brojni islamofobi koji ne prestaju sa pozivima na lin~ svih iskrenih vjernika muslimana, a du{mani na{eg naroda iz reda srpskohrvatskog naroda koriste ovu priliku da nas Bo{njake satjeraju u }o{ak. Naàlost, ovaj
doga|aj mnogim neprijateljima BiH sluì za motivaciju i za signal da je vrijeme da se krene u ru{enje Bosne i Hercegovine.
FEDERALNA TELEVIZIJA I DRUGI OBAVJE[TAJNO-MEDIJSKI SMUTLJIVCI

Federalna televizija se u 2010. godini vi{e puta dokazala na polju {irenja islamofobije u BiH, zaklju~uju u SAFF-u (i Rijasetu). Jedan od najo~iglednijih primjera za to je humoristi~ka serija Lud, zbunjen, normalan, ~iji su se autori na najgrublji na~in ismijavali sa islamskim vrijednostima, i to zbog epizode u kojoj je prikazano ni manje, ni vi{e nego krme. Ovu sramotnu epizodu osudila je i Islamska zajednica u BiH, ocijeniv{i kako kori{tenje
Damir Kaletovi}
31

NEPRIJATELJ BEZ PRESEDANA: DEDA MRAZ neprijatelji islama, muslimana i Bosne i Hercegovine vje{to zloupotrebljavaju pozicije u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine da nanesu {to vi{e {tete na{oj dràvi, narodu i vjeri islamu. Tako|er, ovaj slu~aj je pokazao kako spomenuti neprijatelji islama, muslimana i BiH mogu raditi {ta im je volja jer bo{nja~ki predstavnici u vlasti ni{ta ne rade, osim {to gledaju kako da namaknu sebi koju hiljadu vi{e KM.
Muslimanskoj djeci se potura kranski simbol kao neutralan i opeprihvaen

Rijaset IZ-a u BiH, ta~nije nadle`ni za fetve u Islamskoj zajednici, dr. Enes Ljevakovi}, oglasio se ovih dana i po pitanju rje{avanja dugogodi{njeg problema tvrdoglavog prisustva Deda Mraza me|u Bo{njacima, koje se aktuelizira uo~i svake nove (kalendarske) godine. Tim povodom dr. Ljevakovi} ukazao je, izme|u ostalog, na slijede}e: Djeda Mraz je izravno povezan s kr{}anskom tradicijom i zapravo samo je drugo ime za li~nost iz te tradicije poznatu kao Sveti Nikola. Oni koji pre{u}uju ovu ~injenicu i poku{avaju da predstave, ustvari nametnu, Djeda Mraza kao op}eprihva}eni simbol darovanja djece povodom nove kalendarske godine, ~ije je obiljeàvanje, tako|er, povezano s kr{}anskim vjerovanjem u datum ro|enja Isaa a.s., zamagljuju istinu i obmanjuju javnost, posebno muslimansku djecu nastoje}i im poturiti jedan kr{}anski simbol kao neutralan i kao op}eprihva}en i poèljan obrazac pona{anja. Kako isti~e Ljevakovi}, spomenuta svetkovina i njen simbol nisu poznat, priznat i prihva}en element u islamskoj tradiciji Bo{njaka: Oni su pod/na/metnuti i promovirani muslimanima i njihovoj djeci u vrijeme jednoumlja i neslobode i muslimani bi ih, kao svojevrsne za{titne znakove tog vremena i politike i kao simbole strane islamskom u~enju i tradiciji, trebali ignorirati. Pravo je svakog pojedinca i porodice da po vlastitoj savjesti i izboru prihvate ili ne prihvate spomenute simbole, ali je prema islamskom u~enju svako i odgovoran za vlastiti izbor i postupke, upozorava Ljevakovi}.
PARLAMENT BiH
Ni Parlament Bosne i Hercegovine nije imun na islamofobiju: za razliku od ranijih godina, bh. parlamentarci su se u 2010. veoma ~esto bavili islamom i muslimanima, zaklju~eno je u SAFF-ovom Godi{njaku: Poznato je da su na{i parlamentarci odràli vi{e parlamentarnih rasprava o spomenutoj temi. Tako|er, srpski predstavnici Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine vi{e puta su upu}ivali na usvajanje prijedloga zakona o zabrani no{enja nikaba, zabrani vehabija i sli~no. U NEPRIJATELJI U DR@AVNOM VRHU
Zgrada zajedni~kih institucija BiH
pozicije na javnom servisu ne moè biti u cilju iskazivanja frustracija i ideolo{kih preferencija, sijanja straha i bezna|a. Fe|a Isovi}, scenarista pomenute serije, u SAFFovom Godi{njaku ponio je laskavu titulu: jedan od predvodnika islamofobije u BiH, i to ne samo zbog nesretnog krmeta, nego i zbog komentara u Dnevniku 2 FTV-a u kojem je, izme|u ostalog, naveo kako je vjeronauka u {kolama zapravo poduka fa{izmu jer se djeca razdvajaju, a ona koja ne poha|aju ~asove vjeronauka se izop}avaju. Novinar magazina 60 minuta Damir Kaletovi} u SAFF-ovom Godi{njaku nazvan je oru`jem za masovno uni{tavanje, a akcija u Gornoj Mao~i, su|enje grupi Rijada Rustempa{i}a i teroristi~ki napad u Bugojnu tri su doga|aja u 2010. koje su, kako je ocijenjeno, obavje{tajno-medijski smutljivci nastojali {to vi{e iskoristiti kako bi nanijeli {to vi{e {tete islamu i muslimanima u Bosni i Hercegovini.
32
Objavljeno je na hiljade novinarskih priloga u kojima se iznose gnusne laì, kaù u SAFF-u, poput tekstova o okupljanju naoruànih vehabija na planini Vla{i} i sli~nih gluposti. Me|u onima koji su na ruàn na~in pisali o svojim kom{ijama muslimanima u Godi{njaku posebno isti~u Rajka Vasi}a, portparola SNSD-a, koji je opisan kao zakrvavljeni islamomrzac.
MINISTARSTVO SIGURNOSTI BiH

Godinu na isteku pamti}emo po Avazovom otkri}u tajnog spiska opasnih organizacija i terorista koji je iz Ministarstva sigurnosti BiH poslan u Vije}e sigurnosti UN-a, navodi se u Godi{njaku islamofobije: Danima se vodila intenzivna javna polemika o ovom tajnom spisku. Na kraju se ispostavilo da je rije~ o la`nom spisku, odnosno o spisku koji su napravili srpski predstavnici iz Republike Srpske pripadnici sigurnosnih agencija Bosne i Hercegovine. Ovaj slu~aj je pokazao kako
spomenutim raspravama u Parlamentu BiH moglo se sva{ta ~uti. Naravno, predstavnici srpskog naroda iz Republike Srpske nisu propustili priliku da iznose veoma neprimjerene uvrede na ra~un islama, Bo{njaka i Islamske zajednice u BiH.
ME\UNARODNA ZAJEDNICA I RAFFI GREGORIAN

Za{to me|unarodna zajednica insistira na {irenju islamofobije u BiH? pitaju se autori Godi{njaka, potkrepljuju}i to navodnom izjavom direktora Federalne uprave
GODI[NJAK ISLAMOFOBIJE
Raffi Gregorian Almir Dùvo
policije Zlatka Mileti}a iz jula 2010: Nama nije cilj da razvijamo islamofobiju, a iz me|unarodne zajednice ima ljudi koji upravo to ho}e. Na ovu izjavu niko u BiH nije posebno reagirao, a moralo se, vele SAFF-ovci. Kao oli~enje islamofobi~ne me|unarodne zajednice, tu je i biv{i zamjenik visokog predstavnika u BiH Raffi Gregorian, za kojeg autori Godi{njaka kaù: Oti{ao je ostaviv{i iza sebe smrdljivi trag islamofobije. Gregorianu se zamjera {to je prije napu{tanja BiH u avgustu 2010. godine u javnim istupima vi{e puta veoma neprimjereno vrije|ao reisa dr. Mustafu ef. Ceri}a i nazivao ga licemjerom. Sli~ne bljuvotine o reisu Ceri}u danas moèmo ~itati u tajnim izvje{tajima Ameri~ke ambasade iz Sarajeva koje je objavio WikiLeaks. Nema sumnje da je i u tim izvje{tajima svoje prste imao Raffi Gregorian, zaklju~uje stru~ni tim SAFF-a.
Patrijarh Patrijarh Srpske Srpske pravoslavne pravoslavne crkve crkve Irinej Irinej
jim mi{ljenjima na ovu temu. Pa je, prema tome, i Dùvo jedan od najve}ih neprijatelja islama i Bo{njaka u protekloj godini: Almir Dùvo je svojim izjavama da u Bosni i Hercegovini ima 3.000 ljudi (ovdje je Dùvo mislio na 3.000 muslimana) koji u svakom momentu mogu da naprave teroristi~ki akt koji }e imati puno teè posljedice od ovog u Bugojnu, te traènjem dozvole od politi~kih vlasti da on i njegova slu`ba pohapse svih tri hiljade osumnji~enih muslimana, svjesno ili ne pozvao na lin~ svih onih koji ne izgledaju, ne misle i ne vjeruju kao Almir Dùvo i njemu sli~ni. Danas smo svjedoci da neprijatelji BiH i Bo{njaka uzimaju ovu Dùvinu izjavu kao zvani~nu potvrdu da u BiH ima hiljade Bo{njaka muslimana koji su teroristi.
PATRIJARH IRINEJ I SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

Pored najvi{ih dràvnih institucija, medija i me|unarodne zajednice, na top deset listi antiislamista na{lo se i nekoliko osoba koje djeluju individualno, ali ubita~no. A prvi me|u jednakima je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, za kojeg autori Godi{njaka tvrde kako je pokazao da mrzi islam iz dna du{e: Samo {to je preuzeo tron Srpske pravoslavne crkve patrijarh srpski Irinej je odmah krenuo sa vrije|anjem islama i muslimana. Patrijarh srpski Irinej je u Ni{u 27.01.2010. godine rekao. ...Mi znamo {ta je otprilike filozofija i psihologija islama. Oni kada su u manjem broju umeju da se pona{aju i da budu korektni. Kada postanu ravni po broju, onda oni ve} diù glavu, a
@ELJKO IVANKOVI]
Hrvatski knjièvnik iz Vare{a, kako je ukratko predstavljen u Godi{njaku, @eljko Ivankovi} opisan je u posljednjem broju SAFF-a kao neumorni mrzitelj islama, {to je vidljivo iz njegovih kolumni u Nezavisnim novinama i Oslobo|enju: Naàlost, Ivankovi} je u skoro svakoj drugoj kolumni u Nezavisnim novinama za metu uzimao islam i muslimane. Tako|er, Ivankovi} je redovno u svojim kolumnama kritizirao druge kada ne po{tuju tu|e vrijednosti i kada druge vrije|aju na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Me|utim, u istim tim svojim spisima on nikada nije prezao od najprizemnijeg vrije|anja islamskih svetinja. Evo kako naprimjer Ivankovi} pi{e o Muhammedu, a.s.: Isusov nauk iz evan|elja o dobru u~injenom najmanjem
33
kada postanu nadmo}ni i superiorni, ~ine pritisak ili da se isele, ili da se pri|e njima. To je filozofija islama... Osim ove skandalozne izjave, patrijarh Irinej je tokom protekle godine dao vi{e izjava protiv Bosne i Hercegovine. Irinejove izjave nam jasno poru~uju da Srpska pravoslavna crkva ne mijenja svoju zlo~ina~ku }ud.
ALMIR D@UVO
Direktor Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH Almir Dùvo, prema podacima SAFF-ovih analiti~ara, svojim izjavama omogu}io je neprijateljima islama i muslimana u BiH da slobodno pretjeruju u svo-

@eljko Ivankovi}
NOVA STRANICA DEJTONSKE POVIJESTI
Mesdid koji su sruili Hrvati u Sturbi

Kao najdrasti~niji primjer kr{enja prava muslimana u BiH u 2010. godini, u Godi{njaku islamofobije navodi se mesdìd koji su sru{ili Hrvati u selu Sturba, u livanjskoj op}ini: Ru{enje mesdìda u dèmatu Sturba u op}ini Livno nova je stranica dejtonske povijesti BiH, jer je ovo prvi muslimanski vjerski objekt koji je sru{en nakon zavr{etka rata. Svima je jasno da mesdìd u Sturbama nije morao biti sru{en, bez obzira na to {to nije imao urednu dokumentaciju, jer je takvih objekata i u samom Livnu na stotine, a u dejtonskoj dràvi ih ima na desetine hiljada. Mesdìd je prora~unato sru{en u ramazanu, isklju~ivo u ime nacionalne i vjerske mr`nje i netrpeljivosti prema bo{nja~kom narodu, i tu nema nikakve dileme. Dokaz za to je 1.500 prikupljenih potpisa livanjskih Hrvata koji slo`no podràvaju ru{enje mesdìda i time ovom zlo~inu daju kolektivnu dimenziju.
Marko Ve{ovi}
od bra}e, a koji }e poslije prepisati i Muhamed u jedan svoj hadis. Dakle, ~ovjek na{eg Poslanika smatra prepisiva~em ili jo{ jednostavnije re~eno falsifikatorom tu|ih ideja i ideala. Zaista, ovaj ~ovjek mrzi islam iz dna du{e.
MARKO VE[OVI]
Mjesto na listi naj-islamofoba u BiH zauzeo je i pisac i nezavisni poslanik Marko Ve{ovi}. Zasluìo je, kaù u SAFF-u: Marka Ve{ovi}a stavljamo na listu islamofobi~ara jer je u Parlamentu Federacije BiH tokom 2010. godine, kao nezavisni poslanik ovog parlamenta, vi{e puta zloupotrijebio svoju poziciju parlamentarca u izno{enju neprimjerenih izjava
o muslimanima u BiH. U jednom od takvih istupa Ve{ovi} je podrào navode da je postojanje stranke muslimanskog naroda bilo dovoljno za raspad BiH. Bo{nja~ki poslanici su ga upozorili kako to nije prvi put da Ve{ovi} vrije|a muslimane, podsjetiv{i i na njegove viceve o hadìjama i fesovima, a potom ga lijepo zamolili da se bavi svojim narodom. Ve{ovi}u se tako|er zamjeraju i uvrede koje je u svojim kolumnama u magazinu Dani iznosio na ra~un uvaènog kolumniste SAFF-a F atmira Alispahi}a, a koje su u Godi{njaku islamofobije detaljno pobrojane: Ve{ovi} je magazinu Dani o Fatmiru napisao sljede}e uvrede: bolesnik, ovan, ovanpredvodnik, magarac sa titulom magistra, bjegunac iz Jagomira, magarac koji je magistrirao, (koji) bleji, smjesa tukca i bolesnika, gad, debil, sme}e, fa{ista, usta{ka sablast, hajvan s titulom magistra, imbecil.
www.jammark.hr
Ne samo putovanje... Potpuno novi stil ìvota...

Egzoti~na putovanja - Maldivi, Mauricijus, Sej{eli, Tajland, Bali, Kuba, Aruba, Barbados, Venecuela Krstrenja Mediteran, norve{ki fjordovi, balti~ke metropole, Karibi, Daleki istok Krstarenja polasci iz Dubrovnika (ture - Italija, Gr~ka i Turska) Orijent - Maroko, Jordan, Sirija, Dubai, Oman Europska putovanja - Madeira, Tenerife, Gran Canaria, Andaluzija, Sicilija, Korzika, Sardinija, Cipar, Malta Zabavni parkovi - Disneyland u Europi i Americi Avanturisti~ka putovanja - ture po Sjevernoj i Ju`noj Americi Turisti~ka agencija Jammark, Trg Kralja Tomislava 17, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel/Fax: 00385 1 4922 250, 4922 251 E-mail: info@jammark.hr
34
BiH NA ÊLU VIJE]A SIGURNOSTI UN-a
Od prvog januara Bosna i Hercegovina preuzima jednomjeseno predsjedavanje Vijeem sigurnosti Ujedinjenih naroda, tokom kojeg e odravanje referenduma u Sudanu, najveoj afrikoj dravi u kojoj je do prije nekoliko godina voen graanski rat, biti jedna od vanijih tema kojom e se baviti ovo najvie tijelo UN-a
Pi{e: DANKA SAVI]
prili~no haoti~nom situacijom u zemlji - jo{ uvijek nije postignut dogovor o uspostavi vlasti, a i dalje je na ~elu ministarstva vanjskih poslova ~ovjek kojem je istekao mandat, BiH do~ekuje prvi januar, datum po~etka jednomjese~nog predsjedavanja Vije}em sigurnosti Ujedinjenih naroda, ~iji je nestalni ~lan postala po~etkom 2010. godine. Podsjetimo, na temelju rotacije po abecednom redu, BiH predsjedava radom Vije}a sigurnosti UN-a tokom januara tako da delegacija BiH, osim redovnih aktivnosti kao nestalna ~lanica, ima obavezu pripreme programa predsjedanja, tematskih debata, te nominiranja posebne teme predsjedavanja. Predsjedni{tvo BiH se dogovorilo da to bude Izgradnja institucija u funkciji mira.
MIR PRIJE SVEGA

Iako postoje teme kojima se Vije}e sigurnosti UN-a bavi u kontinuitetu, dnevni red u principu odre|uju aktuelne krize i najve}i uticaj ima pet stalnih ~lanica sa pravom veta, a to su SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija. Zemlja predsjedavaju}a ima, izme|u ostalog, obavezu da tokom tog mjeseca pripremi oko trideset do ~etrdeset izjava, rezolucija, saop}enja. U Predsjedni{tvu BiH, koje kreira vanjsku politiku BiH je, unutar svakog kabineta, imenovan po jedan ~lan koji se bavi Vije}em sigurnosti. Otkako je po~etkom godine BiH postala nestalna ~lanica ovog tijela, Predsjedni{tvo je moralo pregledati gotovo ~etiri stotine dokumenata, izjava,
36
BiH PRED VELIKIM DIPLOMATSKIM IZAZOVOM

Bh. predsjedavanje Vije}em sigurnosti UN-a }e obiljeìti doga|aji u Africi i Aziji
rezolucija, vezanih uglavnom za mirovne misije UN-a u Africi, ili pitanja kao {to su situacija na Bliskom istoku. Pomo}nik ministra vanjskih poslova (MVP) BiH za multilateralne odnose Branimir Mandi} obja{njava da u skladu sa procedurom rada Vije}a sigurnosti Ujedinjenih naroda, Ministarstvo inostranih poslova Bosne i Hercegovine, zajedno sa Stalnom misijom Bosne i Hercegovine pri UN-u u Njujorku, intenzivno radi na pregovorima koji se odvijaju sa svim ~lanicama Vije}a sigurnosti kako bi se utvrdio program rada za januar 2011. godine. U Misiji je zbog toga trenutno stiglo poja~anje iz Sarajeva tako da je umjesto {est sada angaìrano 12
[TA ÊKA BiH TOKOM PREDSJEDAVANJA

LE@ERNI KOM[I]
Prvog januara po~inje jednomjese~no predsjedavanje BiH Vije}em sigurnosti UN-a
VELIKI ISPIT ZA BH. DIPLOMACIJU
eljko Komi uzeo godinji odmor uoi poetka predsjedavanja BiH Vijeem sigurnosti
Bosnu i Hercegovinu }e, kao {to je poznato, u UN-u predstavljati Ivan Barbali}, {ef Misije BiH pri UN-u koji je, ina~e, na ovu poziciju do{ao s pozicije predsjednika ACIPS-a, organizacije koja okuplja magistrante Centra za interdisciplinarne studije u Sarajevu. ^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, ~ijom je odlukom prije dvije godine Barbali} imenovan na ovu presti`nu poziciju iako nije imao bilo kakvog diplomatskog iskustva, ne bi trebao imati obaveza u New Yorku tokom zasjedanja. Ipak, elementarna odgovornost prema funkciji koju obna{a bi mu trebala nalagati da u vrijeme predsjedavanja ne pomi{lja na godi{nji odmor, koji je on, navodno, zatraìo do 15. januara, uz obrazloènje da }e biti na telefonskoj vezi ako bude bilo potrebno. Nakon na{eg upita-provjere informacije o tome da je njen {ef uzeo odmor uo~i po~etka predsjedavanja BiH Vije}em sigurnosti i poruke da joj se javimo za sat vremena, Kom{i}eva savjetnica za medije Irena Jelisi} nije vi{e odgovarala na na{e pozive.
NEOZBILJNOST U DR@AVNIM POSLOVIMA
@eljko Kom{i}, ~lan Predsjedni{tva BiH
diplomata. Nekada{nji ambasador Velike Britanije pri Sjevernoatlantskom savezu i stalni predstavnik u Vije}u sigurnosti UN-a te osniva~ i direktor Centra za politi~ke i diplomatske studije iz Velike Britanije sir Emyr Jones Parry sudjelovao je tokom novembra u pripremama bh. diplomata kako bi na{a zemlja {to bolje u januaru naredne godine predsjedavala Vije}em sigurnosti UN-a. Britanska ambasada u BiH je nakon {to je na{a zemlja postala nestalnom ~lanicom Vije}a sigurnosti na period od dvije godine pruìla podr{ku odràvanjem obuka za diplomate MIP-a. Mandi} kaè da bi program rada trebao biti dogovoren i usvojen po~etkom januara. Tako|er se intenzivno radi na realizaciji tematske debate BiH koja }e se voditi 21. januara 2011. godine pod nazivom: Postkonfliktna izgradnja mira: izgradnja institucija. Temu je utvrdilo Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine, kao i nivo predstavljanja delegacije BiH. Doga|aji u zemljama Afrike i Azije su teme koje }e obiljeìti bh. predsjedavanje
Vije}em sigurnosti. Pitanje Bliskog istoka, uklju~uju}i palestinsko pitanje, stalna je ta~ka dnevnog reda mjese~nog programa rada Vije}a sigurnosti, a o tome je tokom januara predvi|ena i otvorena debata. Tako|er, u Sudanu se odràva referendum 9. januara 2011. godine, {to bi moglo imati odre|ene implikacije i na rad Vije}a sigurnosti (eventualno odràvanje dodatnih konsultacija ili brifinga o pitanju referenduma), a bit }e odràne konsultacije i brifinzi o situaciji u Sudanu, Somaliji, Nepalu i na Haitiju.
REFERENDUM U SUDANU
Sudan je jedan od najva`nijih izazova s kojim se UN trenutno suo~ava, a tokom predsjedavanja BiH Vije}em sigurnosti, 9. januara, bit }e odràn referendum o samoodre|enju Juga i referendum u naftom bogatoj regiji Abiye, smje{tenoj izme|u sjevera i juga Sudana, gdje su vo|ene borbe. Otkako je 1956. godine stekla nezavisnost, ova je zemlja gotovo stalno bila u ratu. Odràvanje referenduma u Sudanu je ina~e dio mirovnog sporazuma iz 2005. godine, kojim su okon~ani ~etri decenije dugi sukobi u ovoj zemlji, a sve govori u prilog tome da }e stanovnici ju`nog Sudana glasati za nezavisnost. Rat u Sudanu, najduì koji je ikada vo|en u jednoj afri~koj dràvi, odnio je dva miliona ìvota. Mnoge afri~ke zemlje zagovaraju jedinstvo Sudana, kroz koji prolazi linija koja razdva-
ja arapsku sjevernu Afriku od crna~kog subsaharskog juga, u strahu od toga da se doga|aji u njemu ne repriziraju u nekoj od drugih zemalja. UN s vi{e od 30.000 pripadnika mirovnih snaga u najve}oj sudanskoj pokrajini Darfuru, na jugu Sudana i uz granicu, ima va`nu ulogu u referendumskom procesu i za{titi civila. Od ukupno oko 44 miliona stanovnika Sudana, na referendumu o samoodre|enju ju`nog Sudana moè glasati oko pet miliona bira~a u zemlji te oko ~etiri stotine hiljada izvan nje. Mi ne o~ekujemo nikakve sukobe ili probleme tokom predsjedavanja. Uostalom, zemlja predsjedavaju}a radi sve u konsultacijama sa ostalim ~lanicama, a UN ima svoje mehanizme djelovanja u razli~itim situacijama, obja{njava Mandi}. Skup{tina Ujedinjenih naroda izabrala je krajem oktobra Njema~ku, Indiju, Ju`noafri~ku Republiku, Portugal i Kolumbiju za nestalne ~lanove Vije}a sigurnosti s dvogodi{njim mandatom, po~ev{i od 1. januara, a ove zemlje }e zamijeniti Austriju, Japan, Meksiko, Tursku i Ugandu, ~iji mandati isti~u krajem decembra. Pomenutih pet izabranih zemalja se, pored Bosne i Hercegovine, pridruùju Brazilu, Gabonu, Libanonu i Nigeriji, ~iji mandat u Vije}u sigurnosti traje do kraja 2011. godine. Za izbor u Vije}e sigurnosti zemlje kandidati trebaju dvotre}insku ve}inu glasova dràva ~lanica ~iji su predstavnici prisutni i glasaju u 192-~lanoj Skup{tini.
37
GORA@DANSKA SVIJETLA BUDU]NOST
Goradanska firma Bekto Precisa proizvoa je i distributer modularnih LED sistema za ulinu rasvjetu koje je razvila renomirana njemaka kompanija Hella; meutim, nabavka i ugradnja domaeg proizvoda evropske kvalitete naila je na hladan doek administracije koja godinama usko surauje sa unaprijed odabranim stranim kompanijama
EVROPSKO SVJETLO U BiH

Sastavljanje LED rasvjetnih ure|aja u tvornici Bekto Precisa
SVJETSKI, A NA[E
Bekto Precisa proizvodi LED rasvjetu, od pro{le godine obaveznu u zemljama EU-a
38
LED LAMPE ZA ULI^NU RASVJETU

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILIÎ]
ponedjeljak, 27. decembra, u sarajevskoj Op}ini Centar predstavnici gora`danske firme Bekto Precisa prezentirali su svoj novi proizvod modularni LED sistem za uli~nu rasvjetu, {to predstavlja novitet ne samo na bosanskohercegova~kom nego i na zapadnoevropskom trì{tu. Svi prisutni bili su odu{evljeni jer je rije~ o doma}em proizvodu iznimne kvalitete, ali odu{evljenje i entuzijazam prisutnih nije podijelio Zlatko Eminagi} koji je u ime Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo zaduèn za sve poslove koji se ti~u javne rasvjete na podru~ju Sarajevskog kantona. Eminagi} je rekao da je prije dvije godine od Philipsa nabavljena i postavljena LED rasvjeta na Ba{~ar{iji i da to ni{ta ne valja, da postoje ogromni problemi, a da je gomila novca potro{ena na popravke i odràvanje. Ta~no je da se Philips bavi i proizvodnjom rasvjete, ali oni, kao i drugi me|unarodno priznati proizvo|a~i rasvjete, nemaju ni{ta sli~no onome {to smo mi proizveli u saradnji sa njema~kom firmom Hella, koja se ve} stotinjak godina bavi proizvodnjom i usavr{avanjem automobilske rasvjete, kaè Sanja Muhi}, menadèrica za kupovinu i prodaju Bekto Precise, dometnuv{i da Eminagi} po svemu sude}i nije upoznat sa prednostima i kvalitetom njihovog proizvoda.
IMPRESIVAN POSLOVNI PARTNER
Hella meu 100 najveih kompanija u Njemakoj

Razvoj Hella Eco StreetLine, modularnih LED sistema za uli~nu rasvjetu, napravila je istoimena njema~ka kompanija Hella KGaA Hueck & Co, sa kojom Bekto Precisa ima potpisane ugovore o poslovnoj suradnji. A o kakvom se zapravo gigantu radi, najbolje govore podaci o njenom poslovanju. Naime, kompanija Hella najpoznatija je u autoindustriji kao snabdjeva~ autodijelovima, te proizvodnim komponentama i sistemima za svjetlosnu tehnologiju i elektroniku u automobilskoj industriji. Tako|er, proizvode kompletne automodule, sisteme klima ure|aja i automobilske elektrosisteme. Hella ima jednu od najve}ih trgova~kih organizacija u svijetu za prodaju autodijelova i zajedno sa svojim partnerima prisutna je u vi{e od 100 zemalja. Konsolidovani godi{nji promet Hella Groupe je oko 3,3 milijarde eura godi{nje. Vi{e od 23.000 ljudi radi u 70 fabri~kih pogona {irom svijeta, a vi{e od 3.200 inìnjera i tehni~ara radi na istraìva~kom i razvojnom polju kroz kompanijine grupe. Hella je me|u 50 najve}ih snabdjeva~a autodijelovima u svijetu i jedna je od 100 najve}ih kompanija u Njema~koj.
U[TEDAMA NIGDJE KRAJA

Bekto Precisa ve} dugi niz godina vi{e nego uspje{no sara|uje sa njema~kom firmom Hella, jednom od najpresti`nijih i najuglednih me|unarodnih kompanija koja se bavi proizvodnjom autorasvjete i elektronike. Prije nekoliko godine ta renomirana firma odlu~ila je svoje znanje i iskust-
vo, ste~eno u poslu s vrlo zahtjevnom autorasvjetom, prenijeti na polje javne rasvjete i tako je nastao Hella Eco StreetLine, modularni LED sistem za uli~nu rasvjetu. S obzirom da su u Helli znali sa kakvim mogu}nostima i kapacitetom raspolaè Bekto Precisa, ovoj gora`danskoj firmi ponudili su ugovor za proizvodnju alata za proizvodnju LED rasvjete u njihovim fabrikama u Njema~koj. Nakon toga mi smo Helli ponudili da budemo proizvo|a~i i distributeri LED rasvjete prvenstveno za potrebe na{eg trì{ta, ali i zemalja u regionu. Dakle, razvoj LED rasvjete u potpunosti je Hellin, dok smo mi preuzeli proizvodnju i distribu-
ciju za na{e i trì{te susjednih zemalja, obja{njava Sanja Muhi}, isti~u}i kako postoje brojne prednosti LED rasvjete u odnosu na postoje}e sisteme rasvjete koji se koriste u BiH, ali i u zemljama u regionu. Kao prvo, prosje~ni vijek trajanja LED rasvjete laboratorijski je procijenjen na vi{e od 12 godina, dok konvencionalne svjetiljke koje su trenutno u upotrebi traju izme|u dvije i ~etiri godine. Osim znatno dugoro~nijeg trajanja LED rasvjete, zna~ajna je i u{teda u potro{nji elektri~ne energije. Naime, LED rasvjeta daje 116 procenata vi{e svjetla u odnosu na konvencionalne svjetiljke uz 66 posto manje energije. Tako|e, LED rasvjeta ne privla~i
MODULARNA MODULARNA LED LED RASVJETA RASVJETA
Proizvod Proizvod koji koji name}e name}e Evropska Evropska Unija Unija proizvodi proizvodi Bekto Bekto Precisa Precisa
Na~elnik Na~elnik Ibrahim Ibrahim Hadìbajri} Hadìbajri} odu{evljeno odu{evljeno je je prihvatio prihvatio pilot-projekat pilot-projekat LED LED rasvjete rasvjete Trg Trg oslobo|enja-Alija oslobo|enja-Alija Izetbegovi} Izetbegovi} 39
OP]INA OP]INA STARI STARI GRAD GRAD
GORA@DANSKA SVIJETLA BUDU]NOST

insekte zbog specifi~ne boje svjetla i smanjenog otpu{tanja topline tako da nije potrebno njihovo odràvanje i ~i{}enje. Ako se ovome doda i podatak da je na ku}i{te LED rasvjete ugra|ena specijalna takozvana antivandalska plastika otporna na razne udare, onda cijena od 1.300 KM za najra{ireniji model LED rasvjete Case i nije toliko velika ukoliko se u obzir uzme podatak da je Kanton Sarajevo uvozne konvencionalne antivandalske lampe pla}ao po cijeni od 1.200 KM po komadu. A {to se ti~e same infrastrukture rasvjete, niko ni{ta ne mora mijenjati. Zna~i, na postoje}e stubove za rasvjetu mi postavljamo novo ku}i{te sa LED rasvjetom. Ukoliko je potrebna neka dorada, promjena, adapter, to je na{a obaveza i mi }emo to da uradimo. Prednost LED rasvjete je i u tome {to mi s optikom i so~ivima moèmo usmjeriti svjetlost na mjesto koje treba biti osvjetljeno, kaè Sanja Muhi}, dodaju}i da je s tuzlanskom firmom Deling sklopljen ugovor o prakti~noj zamjeni konvencionalnih lampi LED rasvjetom. Ipak, kona~an izbor firme koja }e vr{iti zamjenu ostavljen je kupcu, pa }e tako u Gora`du zamjenu konvencionalnih LED lampama obaviti Javno komunalno preduze}e 6. mart. PO UZORU NA NJEMA^KE GRADOVE
LED rasvjeta proizvedena u Gora`du montira se od Berlina do Lippstadta
VODEA TEHNOLOGIJA: Siteco, a i druge firme sa meunarodnim ugledom kad je rije o javnoj rasvjeti, voljele bi da im je dostupna Hellina tehnologija
}e nam ta saglasnost biti izdata odmah poslije novogodi{njih praznika jer ne vidim niti jednog razloga za{to ona ne bi bila pozitivna. Me|utim, ukoliko bude negativna, o~ekujemo dobro, tehni~ki i argumentovano, potkrijepljeno obja{njenje, kaè na~elnik Hadìbajri} navode}i da }e ista LED rasvjeta biti postavljena i oko same zgrade Op}ine. Sa druge strane, kako nezvani~no saznajemo, Zlatko Eminagi} ima vi{e nego dobru poslovnu suradnju sa firmom Siteco koja ima svoje predstavni{tvo
ADMINISTRATIVNA SPREGA
Bekto Precisa svim op}ina u BiH poslao je prezentaciju projekta, a uposlenici ove firme i li~no su obi{li i posjetili ve}inu bosanskohercegova~kih op}ina. Prvi konkretan posao bio je dogovoren sa na~elnikom sarajevske Op}ine Stari Grad Ibrahimom Hadìbajri}em o realizaciji pilot-projekta. Prema postignutom dogovoru, mi smo se obavezali da }emo na Trgu oslobo|enja - Alija Izetbegovi} zamijeniti konvencionalne LED rasvjetom. Sam na~elnik se poàlio na slabu rasvjetu i naveo je to kao prioritet, a mi smo, s druge strane, po{to je rije~ o lijepoj i reprezentativnoj lokaciji, odlu~ili to uraditi besplatno. Spremili smo lampe, ljudi iz Delinga po~eli su posao jer je trebalo prefarbati i stubove kako bi bili u skladu sa ku}i{tem lampe, ali posao je obustavljen na zahtjev Zlatka Eminagi}a, odnosno Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, kaè Sanja Muhi} dodaju}i da se po svemu sude}i ne}e mo}i ispo{tovati rok do 1. januara 2011. godine kada je nova LED rasvjeta trebala obasjati Trg oslobo|enja. Zvani~no, Zlatko Eminagi} zaustavio je postavljanje LED rasvjete jer od njega, odnosno Zavoda, niko nije traìo dozvolu niti saglasnost za realizovanje tog projekta. Ja sam razgovarao sa ljudima iz Slu`be za komunalne poslove i investicije koji su mi rekli da od Zavoda moramo traìti i dobiti elektroenergetsku saglasnost. Vjerujem da
40
u Sarajevu. Ta~no je da se Siteco bavi LED rasvjetom, ali to nije ni blizu onoga {to je napravila Hella. [tavi{e, Siteco, a i druge firme sa me|unarodnim ugledom kad je rije~ o javnoj rasvjeti, voljele bi da im je dostupna Hellina tehnologija, kaè Sanja Muhi} navode}i kako je Zlatko Eminagi} od samog po~etka ignorisao njihova nastojanja da mu prezentiraju svoj proizvod. Kada smo prvi put pozvali gospodina Eminagi}a, ni{ta ne slute}i, {turo nam je odgovorio emailom odbiv{i prezentaciju na{eg proizvoda. Nakon toga ponovo smo mu poslali dopis u kojem smo izrazili spremnost da mu se na{a svjetiljka fizi~ki ustupi i da je on testira i provjeri njene kvalitete i karakteristike, ako ve} nama ne vjeruje, kaè Sanja Muhi} dodaju}i da se Zlatko Eminagi} nije udostojio odgovoriti ni toj ponudi. Istovremeno, Eminagi} je spreman kritikovati i Bekto Precisu i njihovu LED rasvjetu a da pri tome o njihovom proizvodu gotovo ni{ta i ne zna, ali zna da je vi{e nego konkurentan njegovim miljenicima iz Siteca.
SRETNU I USPJE[NU NOVU 2011. GODINU @ELI VAM

KANTON SARAJEVO
EVROPA, ODMAH EU PROGRAM Usvajanje zakona o medijima u M KULTURA I U BiH pokazatelj zabrinjavajueg trend
Od prvog januara po~inje primjena Memoranduma o pristupanju BiH programu EU Kultura (2007. - 2013.) kojeg su ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} i generalni direktor Generalnog direktorata za obrazovanje i kulturu Jan Truszczynski potpisali pro{le sedmice. BiH je za ~lanstvo u programu obavezna pla}ati ~lanarinu u godi{njem iznosu od 50.000 eura. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju BiH }e ste}i prava na kori{tenje sredstava EU-a u oblasti kulture, kao i sve druge zemlje ~lanice programa Kultura (zemlje EU-a, te Island, Norve{ka, Lihten{tajn, Turska, Hrvatska, Srbija, Makedonija i Crna Gora). Program Kultura je okvirni program Evropske zajednice za razdoblje od 2007. do 2013. godine sa budètom od 400 miliona eura. Ovo je drugi program Evropske unije kojem pristupa BiH. Do sada je BiH pristupila jedino programu EU-a za nauku i istraìvanje tj. Okvirnom programu 7 (FP7).
PODR[KA MA\ARSKOG PARLAMENTA NOVOM ZAKONU O MEDIJIMA

Ma|arska vlada je u julu osnovala novu Nacionalnu agenciju za medije i komunikacije, koja }e nadzirati proizvodnju vijesti u svim dràvnim medijima
EVROPSKA KOMISIJA PODIJELJENA OKO KOMUNISTI^KIH ZLOÎNA

Evropska komisija (EK) je pro{le sedmice odbila zahtjev {est isto~noevropskih ~lanica da usvoji propis o ka`njavanju negiranja zlo~ina komunizma, po uzoru na zakone nekih ~lanica EU-a koje ka`njavaju negiranje genocida. To je odbijanje, me|utim, mo`da ipak privremeno, jer je Komisija svoje odbijanje objasnila manjkom konsenzusa o problemu te nedostatkom zakonskih uvjeta za dono{enje takvoga propisa. Rumunija je nedavno u pismu evropskoj povjerenici za pravosu|e Viviane Reding zatraìle ka`njavanje javnoga opra{tanja, negiranja i trivijaliziranja totalitarnih zlo~ina, tvrde}i kako komunisti~ki zlo~ini trebaju biti tretirani po istim standardima kao i zlo~ini nacista, posebice u zemljama koje ve} imaju zakone o ka`njavanju negiranja nacisti~koga genocida, ali EK je to odbi-
Maarska, zemlja predsjedavajua EU-om od poetka naredne godine, koja je na proljetnim izborima napravila znaajan korak udesno, izazvala je negativne reakcije unutar EU-a zbog usvajanja restriktivnog zakona o medijima
ako }e dràva koja za nekoliko dana treba preuzeti predsjedavanje Evropskom unijom zastupati evropske vrijednosti kada je ona sama usvojila restriktivni zakon o medijima kao {to je to uradila Ma|arska, ovo je pitanje koje je, nakon pro{losedmi~nog usvajanja spornog zakona od strane Parlamenta u Budimpe{ti, uznemirilo mnoge zemlje ~lanice EU-a. Vlada u Berlinu je savjetovala Ma|arskoj da uzme u
obzir kritike Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OESS), posebno zbog toga {to Ma|arska za nekoliko dana preuzima predsjedanje EU-om i time, kako je kazao, glasnogovornik njema~ke vlade Christoph Steegmans, preuzima posebnu odgovornost za cjelokupnu sliku EU-a u svijetu. Ministar vanjskih poslova Lukse mburga J ean Asselborn osudio je zakon (iako ne u ime svoje zemlje) i pozvao Evropsku komisiju da
42
Maarskoj posljednji je da u EU
Vlada bit }e u stanju nadzirati elektronske i {tampane medije, te odre|ivati kazne za one koji budu izvje{tavali na neuravnoteèn ili na uvredljiv na~in. Istovremeno, Vlada bi trebala imati i ve}u kontrolu nad internetom, {to }e zahtijevati zvani~nu registraciju blogera. Nova Nacionalna agencija za medije i komunikacije, u kojoj }e vode}u ulogu imati ljudi bliski vladaju}oj stranci Fidesz, nadzirat }e proizvodnju vijesti u svim dràvnim medijima, a mo}i }e izricati i visoke kazne privatnim medijima koji kr{e zakon. Ma|arski premijer Viktor Orban izjavio je u pro{li petak da njegova vlada ne}e mijenjati novi zakon o medijima, a Janos Lazar, predsjednik parlamentarne grupe Fidesza, koja ima dvotre}insku ve}inu u parlamentu, izjavio je za ma|arsku TV2 da }e Ma|arska probati novi regulatorni model, ali je nagovijestio da }e on biti izmijenjen ako se pokaè potreba za tim. Usvajanje zakona o medijima u Ma|arskoj, kojim su
la. Litva je, ina~e, zemlja koja predvodi isto~noevropski blok za dono{enje takvoga zakona.
BELGIJANCI NAJDARE@LJIVIJI PREMA NEZAPOSLENIMA

Naknade za nezaposlene u EU smanjene su 14 posto izme|u 2005. i 2008. godine, pokazuju podaci Eurostata, statisti~kog ureda EU-a. Najdare`ljiviji prema nezaposlenima su Belgijanci, koji su isplatili 3,3 posto vlastitog BDP-a svojim dràvljanima bez posla, dok su [panci na drugom mjestu sa 2,5 posto BDP-a. Vi{e od dva posto BDP-a za nezaposlene jo{ su izdvojili Irci, Finci, Nizozemci Danci. Nezaposlenima najmanje daju ~lanice koje su posljednje u{le u EU. Najmanje izdvaja Rumunija s izdacima za nezaposlene u visini 0,25 posto BDP-a, zatim Estonija, Litva, ê{ka, Slova~ka, Bugarska i Latvija, koje sve imaju izdatke za nezaposlene manje od 0,5 posto nacionalnog BDP-a.
ZABRINJAVAJUI POKAZATELJI: Prema podacima organizacije Reporteri bez granica, nijedna lanica EU-a se ne kree u dobrom pravcu kada je u pitanju sloboda medija
poduzme brzu akciju. Komentirao je i da takav odnos prema medijima name}e pitanje zasluùje li Ma|arska preuzeti predsjedanje EU-om. Zakon protiv ~ijeg je dono{enja po~etkom pro{le sedmice pred parlamentom protestiralo gotovo 1.500 ljudi, osim regulatornih promjena, predvi|a spajanje proizvodnje vijesti dràvnih medija, televizijskih, radijskih i nacionalne novinske agencije MTI, koje }e biti besplatne. Prije nego {to se ovaj zakon o medijima na{ao pred poslanicima, ma|arska vlada je u julu osnovala novi dràvni nadzorni organ - Nacionalnu agenciju za medije i komunikacije. Ona odlu~uje, izme|u ostalog, i o budètu javno-pravnih radijskih i televizijskih stanica, kao i dràvne novinske agencije MTI. Tokom septembra je uspostavljeno i tzv. medijsko vije}e koje ima velika ovla{tenja. Prema novim propisima, regulatorni panel ~ije ~lanove }e imenovati
NAGA AFRODITA NA KIPARSKIM PASO[IMA

Fotografije nage Afrodite, anti~ke boginje i simbola Kipra, od{tampane na novim biometrijskim kiparskim paso{ima koji su se po~eli izdavati sredinom decembra, izazivaju brojne polemike na ovom ostrvu, javljaju mediji. Prema pisanju tamo{nje {tampe, diplomate su burno reagovale zato {to ih ministarstvo unutra{njih poslova nije konsultiralo prije odluke o upotrebi holograma nage boginje ljubavi. Statua Afrodite se, ina~e, nalazi i na kiparskim po{tanskim markama.
pro{irena ovla{tenja dràve u nadziranju i ka`njavanju privatnih medija, posljednji je pokazatelj zabrinjavaju}eg trenda u EU, ocijenili su Reporteri bez granica. Nijedna ~lanica EU-a ne kre}e se u dobrom pravcu kada je u pitanju sloboda medija, rekao je predstavnik Reportera bez granica za EU Olivie Bazil, za Euobserver, navode}i da to postaje sve ve}i problem u Evropi. Zvani~nik te nevladine organizacija sa sjedi{tem u Parizu ocijenio je da se od septembarskih teroristi~kih napada u SAD-u 2001. godine kre}emo unazad. Da se sloboda medija u mnogim zemljama ~lanicama EU-a i u ve}ini zemalja koje se nadaju ulasku u 27-~lanu Uniju pogor{ava, upozorili su Reporteri bez granica (RSF) u svojem devetom godi{njem Izvje{taju o stanju medijskih sloboda u svijetu, koji je objavljen krajem oktobra. (D. Savi})
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Poslovni uzlet Preventovih pogona Mi{kovi} prodaje lanac Delta maksi Energoinvest reè tro{kove poslovanja Spor oporavak gra|evinskog sektora
Foto: Mario Ili~i}
ODLI^NI ODLI^NI POSLOVNI POSLOVNI REZULTATI REZULTATI
Uprkos Uprkos krizi krizi Preventova Preventova tvornica tvornica FAD FAD Jelah Jelah ostvarila ostvarila rekordnu rekordnu proizvodnju proizvodnju
Nita od trgovinske S-H-S osovine

Definitivno je propalo povezivanje najve}ih trgova~kih lanaca u regiji Mercatora, Delte i Konzuma - koje je bilo zami{ljeno kao svojevrsna odbrana od inostranih trgovinskih divova. Vlasnik Delte Miroslav Mi{kovi} prvi je potraìo inostranog partnera kome }e, kako je izjavila direktorica Delta holdinga za korporativne komunikacije J elena Krstovi}, ve} po ~etkom naredne godine prepustiti najmanje 50 posto udjela u trgovinskom lancu Delta maksi ,. Pregovori sa strate{kim partnerom su pri kraju. Tehni~ki nije izvodljivo da se dogovor postigne do kraja ove godine, po{to po~inju novogodi{nji i boì}ni praznici. O~ekujemo dogovor odmah poslije Nove godine, rekla je Krstovi}. Direktorica Delta holdinga za korporativne komunikacije istakla je da ne moè govoriti o tome s kim se pregovara i o detaljima pregovora, s obzirom na to da je potpisan ugovor o ekskluzivitetu i povjerljivosti informacija. Delta maksi posluje u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Bugarskoj i Albaniji, a u ovoj godini o~ekuje ukupan promet od 1,56 milijardi eura. Trenutno ima 449 prodajnih objekata, od ~ega 322 u Srbiji, 31 u Bosni i Hercegovini, 18 u Crnoj Gori, 16 u Albaniji i 40 u Bugarskoj. Iako u lokalnim okvirima izgledaju mo}ni, tri vode}a trgovaca s prostora ex Jugoslavije, Delta, Mercator i Konzum, ~ak i u slu~aju udruìvanja ne mogu se odbraniti od inostrane konkurencije. Logika velikih brojeva je neumitna: zajedni~ki bruto prihod Delte, Konzuma i Mercatora iznosi blizu 7 milijardi eura, {to je deset puta manje od bruto prihoda globalne Billa grupe, koja pri tome nije ni me|u pet vode}ih trgovaca u Evropi. Neko prije, neko kasnije, no svi }e balkanski trgovci na koncu krenuti stopama Miroslava Mi{kovi}a
Rekordna proizvodnja FAD-a

Minula godina bila je po mnogo ~emu izuzetna za Fabriku autodijelova JelahTe{anj (FAD) koja je prije nekoliko dana proslavila 28. ro|endan. U minuloj godini FAD je zabiljeìo rekordnu proizvodnju ko~ionih diskova, tri puta ve}u nego godinu ranije, odnosno najve}u od kako je fabrika osnovana! Za vozila njema~kog Volkswagena FAD je proizveo 1,9 miliona ko~ionih diskova za prvu ugradnju koji se od po~etka protekle godine izra|uju s dodatnom antikorozivnom za{titom pod nazivom Geomet. Rije~ je o potpuno novoj proizvodnoj liniji u ~iju je nabavku kompanija Prevent, firma majka fabrike iz Jelaha, investirala blizu 11 miliona KM. Nakon ove tehnolo{ke intervencije, ko~ioni diskovi FAD-a zadovoljavaju najvi{e standarde kvalitete koje pred njih postavlja njema~ki partner VW. S dostignutih 13,5 hiljada tona obra|enog repromaterijala, FAD Jelah se prakti~no kvalificirao za izgradnju vlastite livnice sivog liva kojom bi se supstituirao uvoz iz Italije i Njema~ke. Naime, minimalna proizvodnja sivog liva na godi{njoj razini ne bi smjela biti manja od 15 hiljada tona, kako bi se proizvodnja uop}e isplatila. Ranijih godina FAD je u prosjeku tro{io 4-5 hiljada tona, no u minuloj godini, kako smo rekli, potro{nja je prema{ila 13,5 hiljada tona, dok }e u 2011. godini potro{nja repromaterijala prema{iti
44
Poeo s radom pogon u Vitkoviima

U gora`danskom naselju Vitkovi}i sredinom sedmice po~eo je s radom Preventov novi pogon za proizvodnju autopresvlaka za Volkswagen. Zaposleno je 100 novih radnika a tokom 2011. godine predvi|a se novo upo{ljavanje jo{ 150 radnika.
16 hiljada tona. Izgradnja livnice sivog liva planirana je jo{ prije pet godina, no Prevent se nije odlu~ivao na akciju zbog straha da bi proizvodni kapaciteti stajali neiskori{teni, budu}i da je FAD ranijih godina prera|ivao svega 5-6 hiljada tona sivog liva. FAD Jelah trenutno upo{ljava 128 radnika, a ve} u narednoj 2011. godini broj zaposlenih bit }e pove}an za 10 posto, dok }e budu}a livnica upo{ljavati jo{ sto novih radnika. FAD je svrstan me|u deset vode}ih izvoznika a prosje~ne pla}e u FAD-u znatno su iznad prosjeka metalske industrije.
Energoinvest poveao prihod za 10 posto

Iako je sarajevski Energoinvest poslovnu 2010. godinu okon~ao s rastom bruto prihoda od 10 posto i rastom neto prihoda tako|er za 10 posto, uprava kompanije najavljuje rezanje tro{kova poslovanja kako bi kompanija zadràla trì{nu konkurentnost. Na udaru }e biti svi materijalni tro{kovi, po~ev{i od pla}a koje su u ovoj firmi u prosjeku skoro duplo ve}e od prosjeka privrede BiH. Direktor Energoinvesta Dèmail Vlahovljak, na godi{njoj press konferenciji na kojoj je prezentirao poslovne rezultate u minuloj godini, istaknuo je ~injenicu da se kompanija suo~ava sa sve zao{trenijom konkurencijom na doma}em i osobito na inostranom trì{tu. Konkurencija je sve zao{trenija, danas se s nama takmi~e kineske kompanije koje u startu na tenderima nude 30 do 40 posto niù cijenu. Konkurencija su nam preduze}a iz Irana, [panije, Rusije, Poljske, ê{ke, Portugala i u pravilu se na tender prijavljuje dvadesetak kompanija, dok se ranije prijavljivalo 4-5, istakao je Vlahovljak. On kaè da }e kompanija u naredne dvije godine biti uglavnom fokusirana na poslove na inostranom trì{tu, budu}i da su elektroenergetski projekti u Federaciji BiH, za koje je Energoinvest bio iznimno zainteresiran, ponovo blokirani i dovedeni u pitanje. Vlahovljak kaè da je Energoinvest uspio obezbijediti poslove u Libiji, Alìru, na Kosovu, u Etiopiji i Kongu, a o~ekuje i neke nove poslove na tenderima koji su pri kraju.
Foto: Mario Ili~i}
êlni ~ovjek Energoinvesta Dèmail Vlahovljak najavljuje opse`ne mjere {tednje
ZAO[TRENA KONKURENCIJA
Pad graevinskih radova 22 posto

U prvih devet mjeseci godine na izmaku, u oba entiteta zabiljeèn je osjetan pad izvr{enih gra|evinskih radova. Zanimljivo, i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova manja je nego u istom periodu pro{le godine za 22 posto. Rezultati su jo{ porazniji u pore|enju sa stanjem iz 2008. godine koja je u pore|enju s kriznom 2009. godinom u oblasti gra|evine bila bolja za vi{e od 30 posto!
45
VELIKI DOSJE SLOBODNE BOSNEOD CIRE DO SEVE
Oni su pametni, ugledni, sposobni, uspjeni, uticajni. I funkcioniu na itavom prostoru koji se nekada zvao Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija. Ne ba svi na svakom kvadratu tog teritorija, ali, s obzirom na to kako posluju i koje su im ambicije, vrlo brzo e u ram uklopiti jo nekoliko kockica koje im trenutno nedostaju. Neki od njih dvadeset pjesmom su zasluili da ih uvrstimo u tekst u kojem su akteri postrojeni po goditima a ne po znaaju. Neki, pak, zato to su ostvarili ogromne poslovne uspjehe, trojica zbog politike mudrosti, dvojica kao autori izvanrednih filmskih ostvarenja i knjievnih djela, a najstariji od njih zato to je trener svih trenera. Stvarno nismo o tome vodili rauna, ali... Petero njih roeno je u Sarajevu. Prvi na naem spisku nije roen u glavnom gradu BiH, ali jeste u Bosni i Hercegovini.
46
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI], MARIO ILIÎ], ARHIV SB
MIROSLAV ]IRO BLA@EVI]

NOGOMETNI STRU^NJAK
MIROSLAV MI[KOVI]
PREDSJEDNIK DELTA HOLDINGA
Travniki trener svih trenera

U Pri{tini je bio kralj, kada je 1986. imenovan {efom stru~nog {taba istoimenog fudbalskog kluba. Anegdote i akrobacije Miroslava ]ire Blaèvi}a i danas se prepri~avaju. Tvrdi ]iro da su ga navija~i ovog kluba nakon jedne utakmice do~ekali ispred tamo{njeg hotela Grand i u sre}i i veselju bacili ~ak do drugog sprata. Na balkonu je u tom trenutku bila Tereza Kesovija, koja je tu no} pjevala u Pri{tini. Aaaaa, ]iro, vrisnula je Tereza da joj se glas ~uo do rodnih Konavla. A Blaèvi} je ro|en u Travniku, 1935. godine. Kratko je igrao, a dugo trenira... Koga sve ne! Mnogima, koji sumnjaju u njegovu trenersku stru~nost i vizije, moè samo re}i: Ja sam bio tre}i na svijetu. Sa reprezentacijom Hrvatske 1998. godine. Sa zagreba~kim Dinamom, pak, bio je prvak Jugoslavije 1982., a malo mu je falilo da i nas odvede na Svjetsko prvenstvo u Ju`noafri~ku Republiku ove godine. Prije dvadesetak dana preuzeo je Olimpijsku reprezentaciju Kine.
Najbogatiji Srbijanac
U Isto~noj Ilidì 16. decembra ove godine otvoren je Trgova~ki centar Tempo. Reklama za Tempo, ~ija je izgradnja ko{tala deset miliona eura, mogla se danima ranije vidjeti na vozilima sarajevskog GRAS-a. Tempo je u vlasni{tvu Delta Maxi Grupe, kompanije u sastavu Delta Holdinga Miroslava Mi{kovi}a. Po struci diplomirani ekonomista, Mi{kovi}, ro|en 1945., najbogatiji je Srbijanac. Poljski mjese~nik Vprost ga je 2007. uvrstio na 42. mjesto najbogatijih ljudi postkomunisti~kih zemalja. Teàk je, napisali su tada u Var{avi, 1,5 milijardi eura. U njegovom vlasni{tvu su kompanije Delta M, Delta Sport, Delta MC, Delta Osiguranje... Sa brojnim potkompanijama. U Delta Holdingu je, ukupno, zaposleno 20.000 radnika. U aprilu 2001. Mi{kovi}a su oteli pripadnici zemunskog klana. Pu{ten je ve} narednog dana, kada je pla}ena otkupnina od sedam miliona maraka. Preìvio je zemunce i jo{ uvijek se {iri. Nadìvio je i svog, kaù, nekada{njeg mentora Slobodana Milo{evi}a.
VUK HAMOVI], BALKANSKI KRALJ STRUJE
Vue, Vue, koliko je megavatsati?

Preci Vuka Hamovi}a su sa Durmitora, u prvoj polovini devetnaestog vijeka, doselili u selo Do, u stola~kom kraju. Sin narodnog heroja Radeta Hamovi}a ro|en je 1949. u Beogradu. Ekonomista po struci, karijeru je po~eo u beogradskoj kompaniji Energoprojekt, a u vodama privatnog biznisa zaplivao je 1988. godine. Deset ljeta gospodnjih bio je na ~elu GML Internationala u Londonu, sa kojim je u{ao u investicionobankarske poslove. Od 2000. bavi se trgovinom i naplatom elektri~ne energije. Osnovao je, opet u Londonu, firmu Energy Financing Team. Mada su se (pred)istra`ni postupci vodili u BiH, Srbiji, Velikoj Britaniji i SAD-u, protiv njega nikada nije podignuta optu`nica. Vje{t je, zaista, pregovara~ u oblasti
trgovine elektri~nom energijom i dugovima. I biv{i direktor Hrvatske elektroprivrede Ivan Mravak ove je godine bio na meti istraìtelja zato {to je struju, navodno, kupio od Vuka Hamovi}a. Bogatstvo ovog srbijanskog tajkuna procijenjeno je, 2005., na samo 350 miliona ameri~kih dolara.
47
GORAN BREGOVI]
KOMPOZITOR SVJETSKOG FORMATA
IVICA TODORI]
VLASNIK KONCERNA AGROKOR
Eto, ba hoe!
Okupi Bijelo dugme pa vladaj! Parafraziramo staru krilaticu, ali to je tako stvarno i bilo u junu 2005., kada je Goran Bregovi}, nedodirljivi {ef najve}eg ex-jugoslovenskog benda, odlu~io da Dugme odsvira tri koncerta: U Sarajevu, Zagrebu i u Beogradu. Na dva stadiona i jednom hipodromu gledalo ih je 250.000 stanovnika svih republika i pokrajina. Vladao je, doista, muzi~kom scenom Bregovi} tog juna. Istina, tako je jo{ od albuma Kad bi bio Bijelo dugme iz 1974. godine. Koliko je cijenjen Goranov autorski rad, dokazala su i tri vokalna solista Bijelog dugmeta koji su, pjevaju}i uz prate}i bend njegove pjesme, obi{li pola planete. Poslije, dodu{e i u vrijeme otkazanih letova, pisao je filmsku muziku, ali i oformio Orkestar za svadbe i sahrane. To, {ezdesetogodi{njem sarajevskom muzi~aru ve} dugo du{u krijepi. E, sad, gledajte u plafon i zabodite {estar u geografsku kartu ispred vas... Jeste li? I u tom bi se gradu, pogledajte kojem, traìla karta vi{e za koncert Gorana Bregovi}a. Ako ve} nije!
I statistiki najjaa karika u Hrvatskoj

Mnogo je, zaista, uspje{nih individualaca na hrvatskom trì{tu, a Ivica Todori}, ro|en 1951., predvodi tu kolonu. Ipak, sa velikom predno{}u i za sada je nedostiàn. Koncern Agrokor na platnom spisku ima ~etrdeset hiljada radnika i godi{nji prihod ve}i od dvije milijarde eura. Pa mu nije ni bilo te{ko, za snimanje reklame za njegov Konzum, nedavno angaòvati Bergzar Korel i Halita Ergena, zvijezde turske sapunice 1001. U biv{oj Jugoslaviji bio je najve}i proizvo|a~ i prodava~ cvije}a, a danas je jedan od najbogatijih Evropljana. Etikete Jamnice, PIK-a Vrbovec, PIK-a Vinkovci, Solane Pag, Sarajevskog kiseljaka, Belja, Dijamanta, Leda, Zvijezde..., koje posjeduje, moète uo~iti na policama trgovina {irom Titove Jugoslavije. A i trgova~ki lanac Konzum, sastavni dio Agrokora, iz mjeseca u mjesec bogatiji je za pokoju novu kariku. Todori}ev Koncern u svom sastavu, pored Konzuma, ima jo{ 27 kompanija iz Hrvatske, pet iz Srbije, ~etiri iz BiH i po jednu iz Crne Gore, Ma|arske i SAD-a.
ZDRAVKO ÔLI], POP IKONA
Da oliev kod
Koji god epitet prilijepite na ime Zdravka ôli}a ne}ete pogrije{iti. Jedino {to njegova muzika ve} desetak godina nije ona za koju se on nekada borio... Valjda zato {to je u novije vrijeme odlu~io pisati pjesme za vlastite potrebe. No, publika je tu, strpljivo i{~ekuje koncerte u njihovom gradu ili u okolini. U drugoj polovini sedamdesetih od ôli}a je popularniji jedino bio Josip Broz. Ne{to se koprcao Mi}a Orlovi}, no mogao je samo da se dobro zagrije. ôli}eva turneja Putuju}i zemljotres, na kojoj je 1978. promovisao plo~u Ako pri|e{ bliè, uzdrmala je Jugoslovene i po Richteru i po Merkaliju. Vrhunski pjeva~ sa najsmje{nijim plesnim koracima na dunjaluku. Ali, zato su tu bile Lokice... Da ga ne nau~e plesati! Nema ni grada, ni sela, ni zaseoka u dijelu Evrope koji se nekada zvao Jugoslavija gdje
ôli} ne bi bio rado vi|en gost. Zna za njega populacija od 7 do 77 godina, jo{ od 1973., kada je nastupio na Evroviziji. Zdravko ôli} ro|en je u Sarajevu, 1951. godine.
48
ZORAN JANKOVI], GRADONAÊLNIK LJUBLJANE
Janez protiv Janeza

U deset godina postojanja u BiH Mercator je ostvario milijardu KM ~istog prihoda! Za sve je kriv Zoran Jankovi}, diplomirani ekonomista ro|en 1953. u Smederevu, koji je slovena~ki Mercator uspje{no vodio osam godina. U periodu od 1997. do 2005. Mercator je postao i najbolji susjed i najbolji kom{ija. Otvorio je supermarkete i shopping centre u Hrvatskoj, BiH i u Srbiji. Sa 15.000 zaposlenih. A onda je, krajem 2004., biv{i referent za op{tenarodnu odbranu i dru{tvenu samoza{titu Janez Jan{a do{ao na vlast... Jedan od prvih poteza koje je povukao naredne godine bila je Jankovi}eva smjena. Me|utim, Jankovi} je kasnije pobijedio kandidate Jan{ine stranke na Izborima za gradona~elnika Ljubljane, 2006. i 2010., a u junu ove godine je i pozvao stanovnike tog grada da glasaju
za Arbitra`ni sporazum s Hrvatskom, kojem se Janez o{tro protivio. S obzirom da je Zoran obavljao i funkciju predsjednika Rukometnog saveza Slovenije ovu pri~icu zavr{avamo rezultatom: Zoran Jankovi} - Janez Jan{a 3:1.
HALID BE[LI]
NAJPOPULARNIJI FOLK IZVO\A^ NA BALKANU
NINOSLAV PAVI], PREDSJEDNIK UPRAVE EUROPAPRESS HOLDINGA
Pjeva koji se voli i kojem se vjeruje

Ko zna koliko desetina hiljada poruka za {to skorije ozdravljenje i povratak na scenu je upu}eno Halidu Be{li}u, nakon {to je, 10. marta 2009., te{ko stradao u saobra}ajnoj nesre}i nadomak Sarajeva. Podsjetimo na samo jednu: Pomolimo se, bra}o pravoslavci. Halid je i na{ peva~! U me|uvremenu, oporavio se Halid i, na veliku sre}u svih ljudi plemenitog srca kakvo i sam ima, vratio na muzi~ku scenu. U oktobru iste godine, dva dana zaredom napunio je zagreba~ku Arenu. êka se njegov nastup u Beogradu, a svi u glavnom gradu Srbije znaju da bi i Marakana bila premala za taj doga|aj. Halid Be{li} je 20. novembra napunio pedeset i sedam godina. Prodao je - neki vele, neki misle, a neki tvrde - dva miliona primjeraka svojih albuma. Najve}a je folk zvijezda na Balkanu. Njegove pjesme se slu{aju, a njegovim rije~ima se vjeruje. Apsolutno i bez pogovora!
Zagrebaki Indiana Jones

Ninoslav Pavi} stvorio je najve}e novinsko carstvo na Balkanu - Europapress Holding. Njegova kompanija bavi se izdava~kom djelatno{}u, televizijskom i internetskom produkcijom te produkcijom i internom distribucijom novinskih i foto sadràja. U EPH tvrde da njihova izdanja ~ita devedeset posto ~itala~ke publike u Hrvatskoj, a ve} je stara vijest da godi{nje {tampaju 177 miliona primjeraka svojih tridesetak izdanja. U EPH je zaposleno 1.700 ljudi. Tri izdanja EPH licencno se objavljuju u Srbiji i u Crnoj Gori. A dan sa Jutarnjim listom i hefta sa Globusom i Glorijom i u BiH se poprili~no po{tuju. Pavi} je ro|en u Zagrebu, 1953. godine. Jedan kolega napisao je kako voli nagla{avati da mu je majka Mostarka. Prve tekstove objavio je u Studentskom listu i Omladinskom tjedniku, a Pavi}a novinara najbolje su upamtili ~itaoci Poleta, lista Saveza socijalisti~ke omladine, te tjednika Danas. Pisao je Ninoslav i u Vjesniku, kao i u Areni, koju je ugasio krajem pro{le godine. Svaki dan provedem poput Indiane Jonesa, veli Ninoslav Pavi}.
49
EMIR KUSTURICA
DVOSTRUKI DOBITNIK ZLATNE PALME
Slavni reiser je u svome (Drven)gradu...

Najuvaèniji reìser sa ovih prostora u svijetu sedme umjetnosti. A na ovim prostorima... Kako gdje! Tamo gdje ga ne cijene na umjetnost Emira Kusturice gledaju uglavnom kroz objektiv njegovog politi~kog i dru{tvenog anga`mana u posljednjih dvadesetak godina. No, Sje}a{ li se Dolly Bell i Otac na slu`benom putu, filmove reditelja Emira Kusturice i scenariste Abdulaha Sidrana, i u trenucima dok ~itate ovaj tekst iznajmljuju u videotekama {irom biv{e zajedni~ke dràve. Mnogima su i sastavni dio privatne filmske kolekcije. Emir Kusturica ro|en je 1954. u Sarajevu. Diplomirao je reìju na
FAMU u Pragu. Osvojio je Zlatnog lava u Veneciji i dvije Zlatne palme u Cannesu. U samo dva mjeseca od promocije na ovogodi{njem beogradskom Sajmu knjiga, autobiografija Emira Kusturice: Smrt je neprovjerena glasina, prodata je u vi{e od 100.000 primjeraka. Pripremaju se izdanja Kustiri~ine knjige na barem deset svjetskih jezika. Za potrebe snimanja filma @ivot je ~udo izgradio je Drvengrad na Mokroj Gori u blizini Uìca. Pa ga kasnije jo{ gradio i dogra|ivao, da bi danas u njemu ìvio, primao goste i fascinirao turiste, te 2008. pokrenuo Filmski i muzi~ki festival Kustendorf.
IVO JOSIPOVI]
PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
BORIS TADI]
PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRBIJE
Ivo je more...
Tre}i predsjednik Republike Hrvatske. Na Predsjedni~kim izborima odrànim u toj dràvi krajem pro{le i po~etkom ove godine pobijedio je sve konkurente, pa i zagreba~kog gradona~elnika Milana Bandi}a. Kada je Ivu Josipovi}a SDP predstavio kao svog kandidata na Predsjedni~kim izborima mnogi mu i nisu dali ba{ velike {anse u toj utrci. Pa su ga, zatim, u svoje ruke uzeli vrhunski dizajneri: Nikola @ini} i Davor Bruketa i - retu{irali! Sveu~ili{ni je profesor, kompozitor i, naravno, politi~ar. Ima pedeset i tri godine. Pametan, odmjeren, pristojan, nekada o{tar, rijetko grub... Mada zna i takav biti. Na svakom kilometru dijagonala koje se proteù od Ajdov{~ine do Strumice i od Kikinde do Cavtata sigurno bi ga srda~no do~ekali, ugostili, saslu{ali... Za{to i ne bi, kad je normalan, uljudan, pristojan ~ovjek! Veliki je prijatelj svih naroda i narodnosti u BiH. Pa, kod nas je gost ~e{}e od Hidajeta Bi{~evi}a, generalnog sekretara Vije}a za regionalnu suradnju , ~ije je sjedi{te u Sarajevu.
Veliki dravniki potezi

Predsjednik Srbije Boris Tadi} posjetio je Vukovar, 4. novembra ove godine. Tog dana odao je po~ast `rtvama na Ov~ari i u Paulinom Dvoru, a nije mu lako do}i u Vukovar, izjavio je gradona~elnik ovog grada @eljko Sabo. Tadi} je tada jo{ jednom dokazao da je veliki dràvnik! Ro|en je u Sarajevu, 1958. godine. Diplomirani je psiholog. Za prvog ~ovjeka Demokratske stranke izabran je 2004., godinu nakon ubistva Zorana \in|i}a. Bio je ministar telekomunikacija u Vladi SR Jugoslavije i ministar odbrane u Vladi Srbije i Crne Gore. Prvi put za predsjednika Srbije izabran je 2004., a drugi put prije dvije godine. Prilikom posjete Sarajevu, 6. decembra 2004., izvinio se svima protiv kojih je ~injen zlo~in u ime srpskog naroda. Boris Tadi} bio je 11. jula ove godine i u Srebrenici, na petnaestogodi{njicu genocida koji je po~injen u ovom gradu. U Memorijalnom centru u Poto~arima poloìo je vijenac na kojem je pisalo: Nevinim `rtvama predsednik Srbije Boris Tadi}. Otvorio je Tadi}, da skratimo, jo{ na po~etku svog prvog predsjedni~kog mandata novo poglavlje u odnosima naroda na podru~ju biv{e Jugoslavije.
50
FRANJO BOBINAC
PREDSJEDNIK UPRAVE GORENJE GRUPE
STANKO SUBOTI] CANE

BIZNISMEN U BJEKSTVU
Prvi ovjek giganta iz Velenja

Da li je u SFRJ, sedamdesetih i osamdesetih godina, postojalo doma}instvo bez nekog od ku}anskih aparata koji su proizvedeni u Gorenju iz Titovog Velenja? Najvjerovatnije da jeste, ali kupovina {poreta, friìdera, zamrziva~a, bojlera ili ve{ ma{ine sa etiketom Gorenja mnogima je bila u petogodi{njem planu, ako ni{ta drugo. Slovena~ki gigant, jedan od vode}ih evropskih proizvo|a~a ku}anskih aparata, ove godine proslavio je {ezdeseti ro|endan. Franjo Bobinac je od 2003. predsjednik Uprave Gorenje Grupe. Ro|en je 1958., diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, a 1997. stekao je MBA diplomu na Ecole Superieure de Commerce u Parizu. U Gorenju je od 1986. godine. Procjenjuju u Gorenju, to }e tek naredne godine pokazati zavr{ni ra~un, da su u ovoj godini ostvarili prihod od 1,3 milijarde eura, a imaju 11.000 zaposlenih u devedeset i sedam zavisnih preduze}a, od kojih je 75 van Slovenije. Pored Velenja, proizvodni pogoni Gorenja nalaze se i u Marijanskim Udolima u ê{koj, Valjevu i u Staroj Pazovi u Srbiji, Vari u [vedskoj i u Tampereu u Finskoj.
Kroja vlastite sudbine

Stanko Suboti} Cane je, pisalo se o tome 2006., raspolagao sa 650 miliona eura. A mo`da je ta~no da onaj ko na ovim prostorima, 1995. i 1996., nije zapalio Canetovu cigaretu tada uop{te nije ni pu{io. Optuèn je Cane da je organizovao {verc cigaretama u Srbiju u te dvije godine, pa mu u odsustvu sude na beogradskom Specijalnom sudu. U Francuskoj je ìvio desetak godina i radio prvo kao kroja~, a onda se po~eo baviti maloprodajom i veleprodajom. Po povratku u Srbiju, po~etkom devedesetih, osniva firmu Mia, za proizvodnju tekstila i konfekcije. Trgovao je Suboti} u svojoj karijeri i bezalkoholnim i alkoholnim pi}ima, mesom, papirom, sportskom opremom, nekretninama, bavio se hotelijerstvom, a tokom 2004. zapo~inje saradnju sa WAZ-om, njema~kim novinskim izdava~em. Vojislav Ko{tunica ga je, nekad Suboti} kaè a nekad moèmo pro~itati izme|u redova, od tada ucjenjivao, reketirao, napisao krivi~nu prijavu i montirao mu proces, na kosti mu naklatio Miroslava Mi{kovi}a i Milana Beka, otjerao iz Srbije. Stanko Suboti} Cane ro|en je 1959. i ìvi u @enevi.
FAHRETA @IVOJINOVI] - LEPA BRENA

ESTRADNA I POSLOVNA ZVIJEZDA
Kad si Brena sele moja

Bila je muza pokojnog Milovana Ili}a Minimaksa. Popularni televizijski voditelj jedne je nedjelje, po~etkom osamdesetih, anomimnu pjeva~icu iz Br~kog prezimena Jahi}, putem TV-a upoznao sa pola dràve. Njena premijerna pjesma po~injala je stihom: Grdi mene dragi moj, {to ja ne znam rokenrol... Ili: Malo selo, zelen lug, kraj Morave disko klub... Ko bi se toga vi{e sjetio! Fahreta @ivojinovi} - Lepa Brena u oktobru ove godine proslavila je pedeseti ro|endan. Da je od te 1982. pa sve do po~etka rata postojao neki aparati}, kojim bi se mogla izmjeriti njena popularnost, zakucao bi ve} nakon godinu, dvije na najvi{oj ta~ki. A, Minimaks se samo {alio na njen ra~un. Postoji i podatak da je jedne godine, bi}e
da je 1985. ili 1986., od 365 imala 300 radnih dana! Nije vi{e znala gdje zavr{ava njen orkestar Slatki greh, a gdje po~inje ona, pa je snimala i filmove. Danas je ugledna poslovna èna, ali i dalje nastupa. Nema dvorane na ovom podru~ju koju i sada ne moè napuniti.
51
MILO \UKANOVI]
CRNOGORSKI POLITIÂR
MILJENKO JERGOVI]
PJESNIK, KOLUMNISTA, ROMANOPISAC
Kriza imuniteta
Na svoj 29. ro|endan, 15. februara 1991., imenovan je za premijera Crne Gore. Politi~ara, sa diplomom Ekonomskog fakulteta u Titogradu, na ~elo crnogorske izvr{ne vlasti instalirao je Slobodan Milo{evi}. Na toj funkciji \ukanovi} je bio i za vrijeme rata, kada su crnogorski vojnici zulum ~inili po Hrvatskoj i BiH. Onda se, 1997., o{tro suprotstavio Milo{evi}u. Prvi put se, zbog zlo~ina Crnogoraca, izvinio Hrvatima, u junu 2000., tada kao predsjednik Crne Gore. U jo{ dva navrata bio je premijer te dràve. Od prekida veze sa Slobodanom, postao je dobar drug sa skoro svim vlastodr{cima na ovim prostorima. Na mjesto premijera Crne Gore 21. decembra podnio je ostavku koja se, kako smo pisali u na{em pro{lom broju, poklopila sa sve opse`nijim akcijama policije i pravosu|a vi{e dràva protiv crnogorske kriminalne korporacije, koja je uz podr{ku dràvnih organa postala jedna od najmo}nijih u svijetu. Kaù da nije ponovio gre{ku Ive Sanadera, pa je ostao na ~elu svoje stranke, DPS-a. Ne}u mu to pomo}i. Za Mila imamo i savjet: neka svakodnevno cijedi {to vi{e limuna i narandè ne bi li pove}ao imunitet!
Ui li noas neko japanski?

Miljenko Jergovi}, budu}i nobelovac ili precijenjeni skriboman?, postavio je neko pitanje na jednom od milijardu internetskih foruma. E, nobelovac mo`da nekad bude... Dalje, za neke je Miljenko Jergovi} precijenjen, ali je sasvim sigurno itekako cijenjen na prostoru koji je okvir za ovaj na{ tekst. Zapravo, najcjenjeniji, ìvu}i pisac u pora}u. Jergovi}eve knjige prevedene su na slovena~ki i na makedonski, ali i na engleski, njema~ki, {panski, italijanski, ~e{ki, poljski, finski, {vedski, turski... jezik. A, skriboman? Pa ~ovjek, jednostavno, voli pisati! Ne prestaje i dobro pi{e. Nekad ste se, sigurno, navukli na neku od njegovih knjiga: Sarajevski Marlboro, Mama Leone, Dvori od oraha, ili na Historijsku ~itanku, zbirku kolumni koje je godinama objavljivao u sarajevskom magazinu Dani. Ili, ba{, na pojedina~ne kolumne koje tako|e, godinama, ispisuje na stranicama raznih dnevnika, sedmi~nika... Miljenko Jergovi} ro|en je u Sarajevu, 1966., a diplomirao je filozofiju i sociologiju.
EMIL TEDESCHI
PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTIC GRUPE
Uspjene trine utakmice biveg odbojkaa

Na trì{te u BiH Emil Tedeschi prvi put je doletio 1998., kao jedan od aktera spota za pjesmu Nogomet, zagreba~ke grupe Pips, Chips & Videoclips. Ve} tada mo}nog poslovnog ~ovjeka angaòvao je pjeva~ ove grupe, njegov {kolski drug. Tedeschi je ro|en 1967., u ranoj mladosti htio se baviti novinarstvom, a trenirao je odbojku. No, oti{ao je na studij u Perugiu, a 1989. priklju~io se britanskim trgovcima papirom Meteor Holdingsu, pa je imenovan za direktora ove kompanije u Milanu. Nakon dvije godine vratio se u Hrvatsku i bavio istim poslom, da bi na Boì} 1993. donio odluku da
veletrgovinu papirom zamijeni distribucijom roba {iroke potro{nje. Ljetos je zagreba~ka Atlantic Grupa kupila slovena~ku Drogu Kolinsku. Sada Tedeschi ima i Cedevitu, i Argetu, ali i Cocktu, pi}e na{e i va{e mladosti. Nada se da }e Atlantic Grupa u 2011. biti jedan od dominantnijih igra~a na balkanskom trì{tu hrane i pi}a. Pro{le godine zabiljeìli su prihod od 600 milijuna eura, a imaju 4.000 zaposlenih.
52
@ELJKO MITROVI]
VLASNIK PINK MEDIA GROUPA
SEVERINA VU^KOVI]
HRVATSKA NACIONALE
Ruiasti pogoni u duru i u molu

U martu 1992. ~lanovi benda Rimtutituki su u studiju Pink u Beogradu snimili antiratnu pjesmu Slu{aj vamo. Vlasnik tog studija bio je @eljko Mitrovi}, nekada{nji bas gitarista grupe Oktobar 1864. Vr{njak je Tedeschog i diplomirani je ekonomista. Radio je pokrenuo 1993., a naredne godine i televiziju Pink. Slijede osnivanja agencije Media System i diskografske ku}e City Records. Pink Montenegro, pak, prve emisije producira 2002., a Pink BH 2003. godine. Registrovao je, potom, filmsko-produkcijski kompleks u Beogradu - Pink Films International, avio kompaniju Air Pink, te Pink Digital System. Zvani~no emitovanje programa Pinka Slovenije po~elo je 29. septembra ove godine, pro{log mjeseca i Pinka Makedonije, a Mitrovi} ima i ekskluzivno pravo da sadràj Fashion TV-a prikazuje u {est zemalja nastalih raspadom SFRJ. Na pitanje nosi li na ple}ima hipoteku nekada{njeg ~lana JUL-a Mirjane Markovi}, u junu 2008. odgovorio nam je: Napi{ite negde malo, a negde veliko - ne!
Viruje u se, ispovida grije

Na svom koncertu u prepunoj beogradskoj Areni, u oktobru pro{le godine, Severina Vu~kovi} natjerala je navija~e i Partizana i Zvezde da, svi kao jedan, pjevaju refren: Dalmatinka, Dalmatinka, tri ljubavi svoje ima/Prva mi je gospe moja, druga mi je ljubav tvoja, a tre}a je bila boja... Severina ima trideset i osam godina i ro|ena je Spli}anka. Jo{ 1987., dok je poha|ala Srednju glazbenu {kolu u svom rodnom gradu, nastupala je hotelu Biokovo. Ne{to ranije igrala je i pjevala u mjuziklu Frane [trapalo. Objavila je deset studijskih albuma, a prvijenac 1989. godine. Najve}a je pop zvijezda hrvatske, ali i exjugoslovenske estrade, ne{to kao Lepa Brena osamdesetih godina. Igrala je i u filmu Duhovi Sarajeva te naslovnu ulogu u predstavi Karolina Rije~ka. Kada pri~aju o njenoj megapopularnosti, zlobnici kaù da malo moè zahvaliti i skandalu iz 2004., no, ne budimo me|u njima. Seve Nacionale na ovom trusnom podru~ju moè {ta ho}e i kad god poèli.
POSTHUMNO UTICAJAN
Toe Proeski, makedonski aneo

U emisiji Latinica HRT-a, nedugo nakon smrti To{eta Proeskog, mlado je djevoj~e iz Umaga govorilo kako je svoje roditelje molilo da je odvedu u Kru{evo, kod Prilepa, kako bi posjetila grob svog idola u njegovom rodnom gradu. Jer, To{e joj je bio sve! Naravno, tata nije ostao ravnodu{an kada je u o~ima svoje k}erke vidio suze... Sjeli su u kola i zaputili se u Kru{evo, koje je od Umaga udaljeno kao, otprilike, do Mjeseca. To{e Proeski bio je idol tinejdèrki u svih {est republika i dvije autonomne pokrajine. Izvrsnih vokalnih sposobnosti mogao je otpjevati bilo {ta. Objavio je sedam studijskih albuma, a posljednji veliki koncert odrào je u Skoplju, 5. oktobra 2007. godine. Poginuo je kod Nove Gradi{ke u Hrvatskoj, jedanaest dana kasnije. Predsjednik Makedonije obratio se naciji povodom smrti Proeskog, isto tako i premijer, a predsjednik Sobranja odgodio je sjednicu. To{e je, ustvrdila je jedna tamo{nja voditeljica, najbolji makedonski pjeva~ u posljednjih pedeset godina.
53
SVETLANA RA@NATOVI], @ENA SA POTJERNICE
CECA
KRALJICA SRBIJANSKOG SPORTSKOMUZIKOG PODZEMLJA

Krunski svjedok u sluaju transferi, koji se vodi pred srbijanskim pravosuem protiv Svetlane Ranatovi, je bivi predsjednik FK Obili arko Nikoli, koji je za na list ekskluzivno govorio o svim mahinacijama oko prodaje fudbalera inostranim klubovima kojima se folk diva i biva Arkanova udovica godinama bavila i kojima je protuzakonito stekla na desetine miliona eura
Pi{e: MIRHA DEDI]
UMJESTO U ZATVOR, CECA NA MARAKANU

Iako bi Ceca Ra`natovi} trebala biti prva osoba koju }e policija uhapsiti u borbi protiv fudbalske mafije, ona je, sigurna da }e ostati na slobodi, zakazala veliki solisti~ki koncert na Marakani za 28. juni 2011. godine na kojem }e promovisati svoj novi album 54
Srbijanska policija ima sve potrebne dokaze o nelegalnim poslovima Svetlane Ra`natovi} oko prodaje fudbalera stranim klubovima i dok sam ja ìv, nju niko ne moè da oslobodi. Moè dràva da joj oprosti ono {to je nju o{tetila, ali ja joj moje ne}u nikada, kaè za na{ list @arko Nikoli}, klju~ni svjedok protiv Svetlane Ra`natovi}, koji je protiv nje podnio krivi~nu prijavu za nezakonite trasfere petnaest fudbalera FK Obili}. Srbijansko tuìla{tvo protiv Arkanove udovice vodi istragu ve} sedam godina. Budu}i da su se za podizanje optu`nice proSLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
NAJVE]E TAJNE SRPSKE KRALJECE POROKA
SVETLANA RA@NATOVI], PRVA DAMA SRBIJANSKE NOGOMETNE MAFIJE

tiv nje stekli svi uslovi, javnost je o~ekivala da }e se to dogoditi pro{log mjeseca. Me|utim, Ra`natovi}ka je, umjesto u zatvor, oti{la na petnaestodnevnu turneju po Australiji. U me|uvremenu, srbijansko tuìla{tvo najavilo je da }e se istraga pro{iriti na jo{ nekoliko njenih saradnika, me|u njima i Dragi{u Bini}a, biv{eg direktora FK Obili}. Taj potez tuìla{tva za na{eg sagovornika predstavlja obi~nu farsu koja Ra`natovi}ki pomaè da {to duè ostane na slobodi. Na{ sagovornik ne isklju~uje mogu}nost da prva folk diva Srbije ne uìva za{titu politi~kih mo}nika, me|utim, kaè da ne èli da ih imenuje kako se i sam ne bi na{ao na udaru zakona. POKRADENI MILIONI
@arko Nikoli} (u sredini), glavni finansijer FK Obili} iz Arkanovog doba, njegovu udovicu naziva kriminalcem i tvrdi da je milionske sume od transfera fudbalera umjesto u klupsku kasu stavljala u svoj dèp
D@AJI] BI DOBIO 40 GODINA

Postoji zakon i ona }e jednom da dolija, ali ne èlim da govorim o tome ko nju {titi. Cecu uvek neko ~uva. Ona se i javno hvalila time. Nekada su to bili Slobodan Milo{evi}, Rade Markovi} (biv{i na~elnik Slu`be dràvne bezbjednosti op.a), Legija, [iptar, Kum, a sad ko zna... Da je ovo pravna dràva, Ceca bi bila na izdràvanju ~etrdesetogodi{nje kazne. Prosto je neshvatljivo da je Dragan Dàji} bio u zatvoru, a Ceca, protiv koje postoji toliko dokaza, jo{ uìva na slobodi. Da se, recimo, Dàji} teretio za ovo {to je ona po~inila, odmah bi dobio maksimalnu kaznu. Ona je oplja~kala FK Obili}, dràvu, mene i nikom ni{ta, govori rezignirano za SB Nikoli}. Na{ sagovornik tvrdi da je Ra`natovi}ka odmah nakon smrti Arkana promijenila pravila poslovanja i u klub dovela najpoznatije beogradske kriminalce koji su ~esto spavali u njenoj ku}i. U njenim prljavim poslovima pomagali su joj vo|e zemunskog klana Du{an Spasojevi} [iptar, Mile Lukovi} Kum koji su u policijskoj akciji Sablja ubijeni zbog sumnje da su organizovali atentat na tada{njeg premijera Zorana \in|i}a. êst gost u Obili}u bio je i
ARKAN ARKAN JE JE UVEO UVEO CECU CECU U U POSAO POSAO
Kada Kada je je Arkanu, Arkanu, zbog zbog me|unarodne me|unarodne potjernice potjernice bilo bilo zabranjeno zabranjeno da da sa sa klubom klubom putuje putuje na na evropske evropske utakmice, utakmice, on on je je na na ~elo ~elo kluba kluba postavio postavio suprugu suprugu Cecu Cecu
Milorad Ulemek Legija, biv{i komandant Crveni beretki koji je osu|en na 40 godina robije zbog ubistva \in|i}a. Ceca i Arkan su ina~e Legiji bili kumovi na vjen~anju sa njegovom posljednjom suprugom. Oni su bukvalno spavali kod nje u ku}i, a za{to se ona uorta~ila sa njima, to ja ne znam. Me|utim, ~injenica je da nakon Arkanove smrti nije vi{e vaìla njegova matrica poslovanja u klubu. Ona je uvela potpuno nova pravila - kriminalna. Nekoliko meseci posle smrti Arkana ja sam upozorio celu upravu FK Obili} da su transferi igra~a koji su prodati za vreme Arkanovog ìvota delimi~no nenapla}eni i da je Ceca Ra`natovi} sa svojom sestrom Lidijom u martu te godine naplatila nekoliko miliona maraka na njene ra~une na Kipru. Zatraìo sam od FK Obili}a da zakaè Skup{tinu i da se pozovu Svetlana Ra`natovi} i njena sestra Lidija i njihova prijateljica Stanislava ô~oreska-Poletan koju je Ceca dovela u klub. Sve tri su radile
Cecu su titili Slobodan Miloevi, Milorad Ulemek Legija, Rade Markovi, Duan Spasojevi iptar, Mile Lukovi Kum, Dragan Markovi Palma...
55

PREDSJEDNICA BEZ SKRUPULA
Gazdarica FK Obili} koristila se najprljavijim metodama poslovanja kako bi stekla milione
DOKAZ, DAE TI IVI DOKAZ: Svim dravnim organima, poev od kabineta predsednika do nadlenih slubi koje se bave privrednim kriminalom, Nikoli je dostavio veliki broj dokaza koji jasno ukazuju da je Ceca, rasprodajom fudbelera FK Obili na svoj i privatni raun sestre Lidije stavila oko 30 miliona maraka, i na taj nain otetila Obili za ogroman novac, a dravu za neplaen porez
na prodaji igra~a. Prodavale su fudbalere na crno i sav novac je i{ao na Cecin ra~un i ra~un njene sestre. Koliko je daleko i{la sa svojim manipulacijama, najbolje pokazuje primer sa fudbalerom Nikolom Lazeti}em. Ceca ga jer prodala Istanbulu za {est miliona maraka, posle smrti Arkana u junu 2000. godine, iako sam ja ve} bio dogovorio njegov transfer u Bayern za 15 miliona maraka. Umesto da klub uzme vi{e nego duplo novca, ona je Lazeti}a prodala za sme{nu cifru. Deo para, ta~nije dva miliona maraka, do{la su na ra~un Komercijalne banke, a resto je oti{lo na Cecin privatni ra~un, isti~e Nikoli}. Prema njegovim rije~ima, neki fudbaleri su prodati jo{ dok je Arkan bio ìv, ali je novac od naplate stigao tek nekoliko mjeseci nakon njegovog ubistva. Kod Arkana se, kaè Nikoli}, ta~no znala procedura. Svako je imao svoju proviziju, me|utim, kada je Ceca do{la na ~elo kluba, sve se promijenilo. Sav profit je i{ao isklju~ivo njoj. Ja sam godinama sponzorisao Obili} i uloìo dosta novca u njega. Po dogovoru sa
56
Arkanom trebalo je da od svakog transfera 30 odsto dobije klub, a 70 odsto sponzor, odnosno ja. S tim {to se od mog dela pla}ao porez dràvi u iznosu od 28 odsto, pet odsto je i{lo Fudbalskom savezu Jugoslavije i 10 do 15 odsto menadèru. Me|utim, kada je Arkan ubijen, Ceca je umislila da je malo to {to dobija klub, pa je sama po~ela da prodaje igra~e bez mog znanja. To ne bi mogla da radi bez pomo}i Fudbalskog saveza Jugoslavije, koji joj je izdavao licence za te nezakonite radnje, tvrdi Nikoli}. On je kao predsjednik Obili}a 2000. godine poslao dopis FSJ o nelegalnoj prodaji igra~a Obili}a i od generalnog sekretara FSJ Branka Bulatovi}a zahtijevao da ne izdaje certifikate o prodaji u inostrane klubove Obili}evim fudbalerima. Me|utim, Bulatovi}, koji }e ~etiri godine kasnije biti ubijen, toliko se pla{io Cece i njenih prijatelja zemunaca, da je protivzakonito izdavao Ra`natovi}ki certifikate za prodaju fudbalera. Na taj na~in je, tvrdi on, Ceca prodala 15 igra~a FK Obili}. Kada je u FSJ stigao moj dopis, Bulatovi} koji se u to vreme nalazio
Madridu, odmah je doletio u Beograd. Dopis je zaveden kao dokument, a zbog takvih tragova se glava gubila. Zbog toga je Bulatovi} bio u velikoj panici. Generalni sekretar se pla{io Ra`natovi}ke i njenih prijatelja, kazao je da }e biti ubijen ako ne bude izdavao sertifikate igra~ima Obili}a. Ina~e, Ceca je u Obili} dolazila sa svojim dìpovima u pratnjih momaka koji su bili naoruàni do zuba. S njom je dolazio i kum Borislav Pelevi}, koji je sebe proglasio generalom Arkanove Srpske garde. Oni su tutnjali po gradu u crnim dìpovima sa rotacionim svetlima, a u svakom dìpu je bilo po desetak komada oru`ja. Tako su ulazili na stadion. Ina~e, Svetlana Ra`natovi} je postala predsjednik Obili}a jo{ 1998. godine i to na prijedlog muà Arkana koji zbog me|unarodne potjernice nije mogao da vodi svoj tim na utakmice po Evropi. Ceca se povukla sa te funkcije 1999. godine, ali na Skup{tini Obili}a 14. avgusta 2000. donesena je odluka da ona bude ligitimni predsjednik FK Obili}. Svi igra~i koje je Ceca
NAJVE]E TAJNE SRPSKE KRALJECE POROKA

PRIJETNJE, UCJENE I MECI PRVE FOLK DIVE Nikoli} otkriva da je Svetlana Ra`natovi} prodavala igra~e i preko Republike Srpske, ta~nije preko Nove banke u Bijeljini. Preko ove banke Ra`natovi}ka je srbijanskog reprezentativca Milana Obradovi}a prodala moskovskoj FK Lokomotivi. To je ujedno bio i njen posljednji posao oko prodaje igra~a. Kompletnu dokumentaciju o ovom transferu nedavno je iz Republike Srpske dobio istra`ni sudija u Beogradu. Nikoli} kaè da je poslije saznanja da novac od transfera igra~a ne ulazi u klub poku{ao jednu ratu da naplati preko ra~una, i to za transfer Ivana Vukomanovi}a koji je prodat u Beardoux. Me|utim, predsednik Beardouxa uputio me je na menadèra Ranka Stoji}a, koji je bio posrednik u ovom transferu. Stoji}, koji je imao licencu FIFA-e i koji vaì za jednog od najboljih fudbalskih menadèra, kazao mi je da o svemu mora da razgovara sa Cecom, jer ne èli da rizikuje svoj ìvot. Ube|ivao sam ga da sam ja predsednik kluba i da Ceca nema ni{ta s tim, me|utim, nije vredelo. Na kraju je Ceca naplatila tu ratu od milion dolara. Po istom sistemu Ceca je prodala ukupno 15 igra~a me|u kojima su Dragan [arac, Milan Obradovi}, Vladica \urovi}, Zoran Rankovi}, Milorad Kora}... Pet i po miliona maraka prihoda Ra`natovi}ka je od prodaje igra~a prikazala kao li~no ulaganje u FK Obili}. Od toga je milion maraka prikazala kao ulaganje preduze}a Vizantin i Ari koje je osnovao Arkan. Pri tom, ~etiri miliona maraka vodi se kao njen trajni kapital u Obili}u. Me|utim, kada je Ceca rasprodala sve {to je mogla, poku{ala je da proda FK Obili} kao i FK Mladi Obili}, iako su oni dràvna svojina. Naime, kako jo{ zakon o privatizaciji u sportu nije re{en, svi klubovi u Srbiji su dràvni. Ja sam u leto 2000. godine na terenu sreo zemunce Du{ana Spasojevi}a [iptara i Mileta Lukovi}a Kuma, koji su mi kazali da su do{li da kupe Obili} i da su Ceci dali kaparu od milion maraka. Objasnio sam mu da sam ja predsjednik kluba, da je klub dràvni i da ne moè Ceca ni po kojem osnovu da ga prodaje. Spasojevi} je na to kazao - pa nije valjda luda da mi ga onda nudi, navodi na{ sagovornik. Po~etkom juna 2000. godine traìo sam da se odrì Skup{tina kluba, na kojoj bi se raspravilo o nelegalnoj prodaji igra~a, novcu koji nije upla}ivan u klub. Kada sam Ceci pokvario posao oko prodaje Obili}a zemunskom klanu, pristali su da se odrì Skup{tina, me|utim, ne da bi na njoj raspravljali o svim spornim temama, ve} da bi mene smenili. Na toj sednici 12. avgusta 2000. godine novi ~lanovi Skup{tine, koje je postavila Ra`natovi}ka, izabrali su nju za predsjednika FK Obili}. Mene nisu ni pustili da u|em u upravnu zgradu dok su glasali o mojoj smeni. ^lanovi Skup{tine
57
Ceca za svoje siroie traila i FK Mladi Obili

Pored toga {to su Cecini ljudi prijetili Nikoli}u, sada{njem predsjedniku Mladog Obili}a, maltretirali su i Aleksandra Olarevi}a, direktora ovog kluba, prema kojem su bili posebno brutalni. Olarevi} je s Ra`natovi}kom prije {est godina sklopio ugovor o iznajmljivanju poslovne zgrade na njegovom porodi~nom imanju {to je sluìlo kao svla~ionica za djecu iz {kole Obili}. Na ime najma zgrade Ra`natovi}ka Olarevi}u duguje preko ~etiri miliona dinara. Me|utim, pored toga {to mu nikada nije isplatila dug, Ceca mu je prije dvije godine poslala zeta Predraga Ocokojli}a koji ga je pesnicama udarao u glavu zbog toga {to nije dozvolio prodaju zemlji{ta i FK Mladi Obili}. Na Olarevi}a i njegovog brata pucalo je Ra`natovi}kino obezbje|enje i to dok su se nalazili na stadionu Mladog Obili}a. Nikoli} kaè da je, pored toga {to su u njegovog prijatelja pucali, nakon ~ega je samo ~udom ostao ìv, Olarevi}a li~no posje}ivala Svetlana Ra`natovi} sa svojom naoruànom svitom
CECA I DECA
Svetlana Ra`natovi} je na najbrutalniji na~in poku{ala da do|e do FK Mladi Obili}
i govorila mu: Ubi}u te, ti zna{ ko stoji iza mene. Ovo je meni @eljko ostavio. Krade{ ovo od moje siro~adi.
do 2003. godine prodala dobili su potvrdu da iz kluba odlaze bez obe{te}enja. Potvrda je bila uredno ovjerena u FSJ. Na taj na~in ni jedan dinar nije legalno ulazio u klub, a dràva je ostala zakinuta za porez od milionskih transfera.
UMJESTO U KLUPSKU KASU, TRPALA U SVOJ D@EP

Obili} je prodavao igra~e, prikazuju}i u poslovnim knjigama, uz odobrenje FSJ, da fudbaleri nisu prodati ve} su pozajmljeni drugim inostranim klubovima. Fudbaleri su prodavani za nekoliko miliona dolara, a u klubu nije bilo nikakvog
deviznog prometa. Mi nismo ni{ta ostvarili od prodaje igra~a, jer su navodno na{i igra~i igrali na pozajmicu, besplatno. Ja sam poslao dopis FSJ da }e svaki izdati sertifikat koij ne nosi moj potpis, smatrati falsifikatom. I pored toga, Ceca je nastavila sa praksom prodaje igra~a i to za milionske iznose. U tome su joj pomagale sestra Lidija i kuma Stanislava Poletan. Klub je propadao sve vi{e, zaposleni nisu dobijali platu, ja sam ostao bez novca, a ona je uìvala u luksuzu. Pri tom, u to vrijeme kada sam ja bio predsednik kluba ona nije imala nikakvu funkciju, obja{njava Nikoli}.
SE]A[ LI SE, LEPI GROME MOJ

Svetlana Ra`natovi} godinama uìva za{titu politi~ara na vlasti kako u Srbiji tako i u Republici Srpskoj

bili su njen otac Slobodan Veli~kovi}, majka Mirjana, sestra Lidija, zet Predrag Ocokojli}, kuma Stanislava Poletan i porodi~ni prijatelj Dragan Markovi} Palma, dana{nji gradona~elnik Jagodine. Izvr{ila je moju smenu, mada sam po slovu ugovora koji sam napravio sa Arkanom mogao da budem smenjen samo pod uslovom da mi bude vra}eno 13 miliona evra koje sam uloìo u klub. Nikoli} je tuìo FK Obili} 2000. godine i na ime od{tete traìo 13,5 miliona eura. Istovremeno je protiv Svetlane Ra`natovi} i njene sestre podnio krivi~nu prijavu. Tvrdi da je Ceca na to burno reagovala nakon ~ega su mu Cecini ljudi prijetili likvidacijom. U mojoj prijavi protiv Cece stoji da sam ja poku{ao da za{titim dràvu i da za{titim sebe, ali da u tome nisam uspeo. Protiv FK Obili} dobio sam dve prvostepene presude. Iako to zna~i da treba da mi bude ispla}eno 13,5 miliona evra koje sam uloìo u klub, znam da od toga nema ni{ta. Klub je propao, {to zna~i da moram da se oprostim od tih para. Me|utim, policija sada ima dokaze da je Ceca nelagalno prodavala fudbalere. Istraga koja je u toku pokazala je da je Ceca o{tetila klub za 22 miliona maraka, a verujem da }e do kraja procesa cifra dosti}i 28 miliona maraka, uspeli da odvojimo FK Mladi Obili}. To je sada potpuno odvojena firma i nema nikakve veze sa Obili}em. Ja sam sada predsednik Mladog Obili}a, a Aleksandar Olarevi} direktor. Me|utim, ja nikada ne}u odustati od borbe za istinu. Policija je do poslednjeg dinara pohvatala Cecu koliko je sve para uzela. Ceca mora da odgovara za ono {to je uradila, prevarila je dràvu i upropastila FK Obili}. Iako je ova borba mukotrpna, ja verujem u na{u dràvu i siguran sam da }e kriminalci zavr{iti tamo gde im je i mesto iza re{etaka!, kaè Nikoli}. U akciji Sablja kada je Ra`natovi}ka uhap{ena, zbog veza sa ~lanovima zemunskog klana i nelegalnog drànja oru`ja koje je prona|eno u njenoj ku}i, preko no}i se biografija najpopularnije srpske pjeva~ice pretvorila o klasi~nu pri~u o mafija{koj heroini. Nakon privo|enja njene sestre Lidije, istraga protiv pjeva~ice pro{irena je na zloupotrebu slu`benog poloàja u vezi sa sumnjivom prodajom 15 fudbalera Obili}a. Do sada je bilo desetak dopuna krivi~nog postupka, ali sudski postupak je jo{ uvijek u toku. Za to vrijeme Svetlana Ra`natovi} pravi turneje po svijetu i zgr}e nove milione, a {to se ti~e pojedinih srbijanskih politi~ara koji su na vlasti, unaprijed je amnestirana.
SKLONOST PREMA MUZICI I NOVCU

Medijska slika o najintrigantnijoj srpskoj folk pjeva~ici se nakon njenog boravka u zatvoru 2003. u beogradskim medijima promijenila, pa je sve vi{e prikazuju kao udovicu i bri`nu majku
koliko tvrdim da je prisvojila. Dva puta sam dobio prvostepenu presudu i mi smo sudski
58
Sretna Nova 2011. godina

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
KO[ARKA
NIHAD EDOVI (20), koarkaki reprezentativac BiH, ove sezone igra izvanredno u dresu rimske LOTTOMATICE, kamo ga je posudila njegova matina BARCELONA; jedan od najtalentiranijih mladih igraa Evrope za na list pria o razlozima uspjeha, optimizmu s kojim oekuje nastupe u reprezentaciji BiH i projektu stvaranje nove Bosne koji je u Rimu poeo uveni strunjak BOGDAN TANJEVI
NIHAD \EDOVI] - NOVI KRALJ RIMA

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
z sedmice u sedmicu iz Rima stiù vijesti o izvanrednim igrama 20godi{njeg Nihada \edovi}a u dresu tamo{nje Lottomatice. Dolaskom na posudbu u ovaj klub iz Barcelone, Nihad je proteklih mjeseci ko{evima, skokovima i asistencijama u ko{arka{koj Euroligi pokazao da ga ko{arka{ki stru~njaci nisu bez razloga godinama smatrali jednim od najtalentiranijih ko{arka{a Evrope. Prije petnaestak dana, u utakmici protiv Unicaje, postigao je 32 poena, {to mu je zasada rekord karijere i iz utakmice u utakmicu pokazuje da je u njemu Barcelona, kada ga vrati sa posudbe, dobila igra~a za budu}nost. Mo`da to tako i treba da ide u ìvotu, da obilaznim putem krenem ka prvom timu Barcelone. Mislim da sam tek ove sezone i sazrio kao igra~, ali daleko je to jo{ uvijek od pravog igra~a. Imam dvadeset godina, ali mislim da sam na pravom putu i mo`da je ovako i trebalo da bude. Lottomatica je jedna stepenica kao igranju, ali standardnom igranju u Barceloni, kaè nam Nihad \edovi} koji jo{ uvijek nije na{ao vremena da istraì i no}ni ìvot Rima. Grad je prekrasan, pruà mnogo mogu}nosti za lijep ìvot. No}ni ìvot ba{ i ne istraùjem mnogo, uglavnom sam na utakmicama i treninzima. Malo je te{ko kada vrijeme u Rimu provodi{ sam, ali ovih dana mi je ljep{e jer mi je porodica stigla u goste tokom praznika, a ubrzo }e mi do}i i djevojka, i odmah se ~ovjek osje}a puno bolje.
jevskoj Bosni za njega isplatili obe{te}enje od 400 hiljada eura. Kada je stigao u [paniju, Nihad je, igraju}i za kadetski sastav, imao prosjek od 25 poena i 8 ko{eva po utakmici. Uslijedila je posudba u Cornellu, tim u kojem se kale mladi ko{arka{i Barcelone, a kasnije je, u sezoni u kojoj je Barcelona osvojila svoj zasada posljednji naslov prvaka [panije, odigrao nekoliko zapaènih minuta u finalu {panske ACB lige. Ove je sezone stigao na dvogodi{nju posudbu u rimsku Lottomaticu, klub u kojem du`nost sportskog direktora ima Bogdan Tanjevi}. Upravo je Tanjevi} insistirao na \edovi}evom dolasku, {to je 20godi{nji reprezentativac BiH s odu{evljenjem prihvatio. Prezadovoljan sam {to sam do{ao ovdje, {to sam napravio taj korak u karijeri. U Rimu mi se pruà maksimalna {ansa i pa`nja, podr{ka da pokaèm svoj talenat. Mislim da sam im to, u dosada{njem dijelu sezone svojim igrama i vra-
tio. Mislim da pokazujem za{to su me doveli i prezadovoljan sam time. Nihad vjeruje kako ne}e svoj ugovor sa rimskim klubom prekidati naredne sezone, misli kako }e ostati u Rimu i idu}e godine, bez obzira na neke najave katalonskih medija, koji pi{u kako }e Barcelona naredne sezone u veliku rekonstrukciju i podmla|ivanje tima. Potpisao sam posudbu za Rim na dvije godine i ne znam kako stvari stoje ni {ta }e se de{avati naredne sezone, kaè nam Nihad. Ukoliko Barcelona èli da me vrati, onda mora razgovarati sa mojim menadèrom i ljudima iz rimskog kluba. Ali se zaista ne optere}ujem u vezi s tim. @elim ovu sezonu zavr{ti onako kako sam i po~eo, to mi je osnovni cilj a {ta }e se kasnije de{avati, o tome puno ne razmi{ljam. Sve je lako kada se dobro igra, onda ima{ puno opcija u karijeri. Zasada sam koncentriran samo na Rim i igre u Lottomatici. Kaè kako mu je, ipak, najvi{e drago {to je ZVIJEZDA EUROLIGE
Nihad \edovi} je u Rimu dobio {ansu da pokaè sav svoj talenat
SVEJEDNO MI JE, RIM ILI BARCELONA

Skoro ~etiri godine nakon {to je potpisao ugovor sa Barcelonom, Nihad je kona~no sazrio kao igra~ i u dresu rimskog tima po~eo pokazivati za{to su [panci sara-
Ponosan sam {to na meni i Nemanji Gordi}u Bo{a Tanjevi} u Rimu gradi novu Bosnu
60
IZME\U RIMSKIH OBRUÂ
Ko{arka{ki Ko{arka{ki reprezentativac reprezentativac BiH, BiH, Nihad Nihad \edovi}, \edovi}, u u Barcelonu Barcelonu je je iz iz Bosne Bosne oti{ao oti{ao u u transferu transferu vrijednom vrijednom 400 400 hiljada hiljada eura; eura; dvogodi{njom dvogodi{njom posudbom posudbom u u Lottomaticu Lottomaticu dobio dobio je je {ansu {ansu da da svake svake nedjelje nedjelje igra igra utakmice utakmice Eurolige Eurolige
RIMSKI RIMSKI DANI DANI PONOSA PONOSA I I SLAVE SLAVE
61
KO[ARKA
svojim igrama u Rimu za~epio usta skepticima koji su iza le|a tvrdili kako }e ostati samo vje~ni talenat koji }e svoju karijeru provesti na posudbama u nièrazrednim timovima. Uglavnom su takve kritike bile na nekim internetskim forumima. Odem ponekad na te stranice, pro~itam kako ljudi razmi{ljaju i kako vide moje i igre mojih suigra~a, pri~a Nihad. Kritike me ne poga|aju puno, razmislim prvo o tome koji i kakvi ljudi to pi{u. Vidi se da tamo ima onih koji poznaju ko{arku i koji realno gledaju na to kako se igra, ali uglavnom kritikuju ljudi koji nisu ni{ta napravili u ìvotu, koji o ko{arci ne znaju ni{ta niti bi na terenu mogli napraviti dvokorak. Niko ne zna kako je teàk put mladog, talentovanog igra~a ka nekom velikom klubu, koliko je za to trebalo `rtvovanja, odricanja i rada. Potpisati za veliki klub nije nimalo lako, ali sam siguran da sam izabrao pravi na~in. Prihvatao sam posudbe samo da bih igrao jer je za mene to najva`nije a naravno da }u jednog dana, kada budem dovoljno dobar, igrati u prvom timu Barcelone. Na spekulacije i objede se ne osvr}em. êsto ~itam na internetu {ta se de{ava i ne osje}am se nimalo lijepo kada pro~itam kako ljudi omalovaàvaju ono {to radimo. Ru`no je ~itati kako ljudi pi{u o na{oj zemlji, o na{im igra~ima koji su vani a neke druge, strane igra~e uzdiù u nebesa. Boli to, ali sam nau~io da se na to ne obazirem. Imam svoj put i svoj cilj, znam ko su mi pravi prijatelji, znam kada je kritika dobronamjerna a kada je kritika proizvod zavisti to me ne zanima. BOGDAN BOGDAN TANJEVI] TANJEVI] TVORAC TVORAC VELIKIH VELIKIH BOSANSKIH BOSANSKIH HO[ARKA[KIH HO[ARKA[KIH ÛDA ÛDA
Akvizicije Akvizicije za za budu}nost budu}nost Nihad Nihad \edovi}, \edovi}, Nemanja Nemanja Gordi} Gordi} ii Emir Emir Preldì} Preldì}
POTCJENJENI BOSANAC U [PANIJI

Bh. tandem Tanjevi}Prodanovi} u frapantno brzom roku od Nihada \edovi}a je stvorio jednog od najperspektivnijeg ko{arka{a Evrope
NEMANJA GORDI], HERCEGOVAC NA OKU BO[E TANJEVI]A

Play maker reprezentacije BiH ovih je dana pristupio rimskoj Lottomatici
EMIR PRELD@I], FENER BA(H)\E

Tanjevi} je velikog ko{arka{kog talenta rodom iz @ep~a angaìrao u jedan od najve}ih turskih klubova
Kada pri~a o svojoj karijeri i igrama u Rimu, Nihad se stalno vra}a na ulogu Bogdana Tanjevi}a u njegovom ko{arka{kom razvoju.
BO[U VOLIM I KADA ME RU@I I KADA ME HVALI

Veliki ko{arka{ki stru~njak u Rimu je, nakon {to je imenovan za sportskog direktora, krenuo u projekat stvaranja, nazovimo je tako, nove Bosne. Dakle, sa Lottomaticom i talentiranim igra~ima napraviti ono {to je sa Bosnom uradio 70-ih godina pro{log stolje}a. B Bo{a je razlog zbog ~ega sam stigao u Rim. Sa njim se perfektno slaèm, dolazi na treninge onoliko koliko mu to vrijeme dozvoljava i svaki njegov savjet mi dobro do|e. Pomaè mi puno u razvoju i zaista sam mu veoma zahvalan zbog svega {to ~ini za mene, ponosno }e Nihad o svom odnosu sa trenerom koji je od Bosne napravio evropskog prvaka i koji sada u Rimu, oko bh. reprezentativaca Nemanje Gordi}a i Nihada \edovi}a, te Crnogorca Vladimira Da{i}a stvara novu ko{arka{ku senzaciju. Bo{a me redovno, naravno, naruì, ali uvijek je to u pozitivnom smislu, uvijek to radi
RED, RED, RAD RAD I I DISCIPLINA DISCIPLINA
Bo{a Bo{a me me redovno, redovno, naravno, naravno, naruì, naruì, ali ali uvijek uvijek je je to to u u pozitivnom pozitivnom smislu, smislu, uvijek uvijek to to radi radi kako kako bih bih napredovao napredovao
62
IZME\U RIMSKIH OBRUÂ

REPREZENTACIJA BiH
Ako budemo svi na okupu, na Evropskom prvenstvu moemo daleko

Nihad \edovi} je jedan od igra~a na kojima selektor ko{arka{ke reprezentacije BiH Sabit Hadì} temelji svoj optimizam kada su u pitanju pripreme i igranje na Evropskom prvenstvu koje }e se naredne godine igrati u Litvaniji. Stalno sam u kontaktu sa ~elnicima Saveza i reprezentacije, zovu me, razgovaramo i koliko znam od onoga {to su planirali, mislim da bi sada mogli, nakon dugo vremena, kona~no imati normalne i dobre uslove za pripreme, kaè Nihad. Najva`nije je da niko od igra~a na koje selektor Hadì} ra~una ne}e otkazati nastup za reprezentaciju. Ipak je Evropsko prvenstvo prevelik izazova za svakog igra~a da bi mogao odbiti igrati za reprezentaciju. Statistika na{ih igra~a u inozemstvu pokazuje da su u vrhunskoj formi, sada trebamo svi dati sve od sebe da sloìmo igru. Moramo do}i na pripreme, kako se kaè, hladne glave i vru}eg srca i tada ne sumnjam da moèmo pro}i prvi krug. Nihad je optimista koji se usu|uje re}i da reprezentacija BiH, sude}i po kvaliteti i igrama njezinih klju~nih igra~a, moè napraviti puno vi{e na EP-u od samog prolaska grupne faze takmi~enja. A svoj optimizam najvi{e temelji na igrama i formi Mirze Teletovi}a. Mirza je primjer mladog igra~a koji je pravilnim odabirom klubova i èstokim radom postao veliki ko{arka{. On je iz tuzlanske Slobode oti{ao u Belgiju, tamo se kalio i navikavao na evropske uslove dvije godine i tek onda stigao u {pansku Tau Ceramicu. Mirza je iz sezone u sezonu sve bolji a ove je godine maestralan. On svima nama mla|ima treba da bude uzor kako biti posve}en ko{arci, treba da mu se divimo jer je upornim radom napravio velike stvari u ìvotu.
Nihad Nihad \edovi} \edovi} je je predvodnik predvodnik novog novog vala vala na{ih na{ih talentiranih talentiranih ko{arka{a ko{arka{a
UZDANICA UZDANICA BH. BH. REPREZENTACIJE REPREZENTACIJE
kako bih napredovao. To je njegov stil, ko ga ne zna kako razmi{lja i kako funkcionira, odmah bi se naljutio na njega. Ali on je takav, grlat, strastven, o{tar, ali je isto tako i osoba koja }e uvijek, kada ne{to dobro napravi{ na treningu ili utakmici, prva pri}i i ~estitati. Svaka njegova kritika i pohvala su mi veoma va`ne i uvijek mi dobro do|u. Nihad u Rimu radi i igra po postulatima po kojim Bogdan Tanjevi} funkcionira cijelog ìvota, stoga mu se nije bilo te{ko navi}i na Bo{inu viziju igre i ko{arka{kog razvoja. Rad je klju~ uspjeha i sve sam podredio radu. Doslovno nekada nemam vremena ni da jedem, stalno sam na treninzima, ostajem nakon treninga uvje`bavati stvari koje su mi slabija strana u igri. @ivot profesionalca nije lak, ritam je ubita~an ali to je na{ posao. Ipak, mukotrpan, krvav rad se krenuo ispla}ivati, i ovo je moja godina, pri~a Nihad, dodaju}i kako je sretan {to mu se u Rimu od prije nekoliko dana pridruìo i Nemanja Gordi}, koji je u Lottomaticu stigao iz podgori~ke Budu}nosti. Nemanja je tu nekoliko dana, trenira sa nama. Jo{ uvijek nije u formi jer se oporavlja od ozljede ruke, ali ga brzo o~ekujemo u prvom timu. Mene, emanju i Vladimira je Bo{a doveo u klub zajedno sa nekoliko talentiranih itali30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
janskih igra~a i na dobrom su putu da naprave ono {to su napravili sa Bosnom prije tridesetak godina. Zasada nam ide dobro, po planu. Potpisali smo dugogodi{nje ugovore i od nas svi u klubu o~ekuju da }emo postati vrhunski igra~i.
Nema razloga da tako ne bude jer imamo priliku, imamo dobre trenere i sve predispozicije da napravimo rezultat. Ubije|en sam da }emo uz Bo{inu pomo} i rad svih ostalih ljudi u klubu ostvariti ono {to je njihova vizija uspjeha.
63
ZA PRAVA @ENA I DJECE
U prazninim danima kotska pop diva ANNIE LENNOX jo jednom je oduevila svijet: kritika i publika puna je pohvala za njen novi album A Christmas Cornucopia na kojem je na moderan nain otpjevala stare boine i svearske pjesme; u isto vrijeme ova izuzetna ena posvetila se politikom aktivizmu, bori se protiv siromatva u kojem je i sama odrasla, pokree kampanje u korist oboljele djece i ena, kritikuje isprazne karijere dananjih goliavih zvijezda
SJETIMO SE NEMO]NIH
Ovih dana svi slavimo ro|enje Isusa i u prazni~nom smo raspoloènju. Ne smijemo zaboraviti da u nerazvijenim zemljama svaka osma èna umre na poro|aju, neke ne dobiju ~ak ni krevet u bolnici nego umru na ulici, rekla je povodom izlaska svog CD-a sa boì}nim pjesmama pjeva~ica koja je i sama ro|ena dvadeset i petog decembra
64
ANNIE LENNOX, ISTINSKA ZVIJEZDA
nnie Lennox nikad nije izgledala kao tipi~na pop diva: androgini imid`, mu{ka odijela, kratka kosa i inteligentni pogled oduvijek su svjedo~ili da je ona posebna èna. Danas, u pedeset i petoj godini, ona to pokazuje vi{e nego ikad. Iste prodorne plave o~i i lice na kojem se vide godine, bore i proìvljeno iskustvo, ~ine je lijepom na poseban, zreo na~in. Ova {kotska pop diva jednom je pokazala da se u njenim rukama sve ~ega se lati pretvara u zlato. Na svom najnovijem albumu A Christmas Cornucopia otpjevala je dvanaest boì}nih i sve~arskih pjesama (iz Britanije, Francuske i Njema~ke) i u ovim prazni~nim danima odu{evila jo{ jednom i publiku i kritiku. Izbor od dvanaest pjesama je, prema njenim rije~ima, sasvim subjektivan, napravljen na osnovu dùboksa u njenoj glavi, a htjela je da otpjeva pjesme uz koje je ona odrasla i koje su njoj obiljeìle ìvot.
Pi{e: ADISA BA[I]
NISAM RELIGIOZNA ALI SUOSJE]AM S LJUDIMA

Nisam religiozna. Po mom mi{ljenju, religije nisu izvor nikakvog dijaloga,
DIVA I SVETICA NOVOG DOBA

Nakon to sam izgubila dijete, postala sam suosjeajnija osoba i posvetila se aktivizmu
SA ALBUMA BO@I]NI ROG OBILJA naprotiv, ~esto su izvor sva|a, ratova, neprijateljstava, ugnjetavanja. A zar sr` sve spiritualnosti i religije ne bi trebali biti po{tovanje, razumijevanje i suosje}anje? Kakvog smisla ima religija bez ove osnove? Ako i zvu~i naivno, ja sam ubije|ena da bi se svjetski problemi prepolovili kad bi sve svjetske vjerske vo|e ove vrijednosti stavili u sredi{te svojeg razmi{ljanja i djelovanja. Da, to je moj san, i priznajem, jesam sanjarka. U djetinjstvu su me zbog toga kritikovali, u {koli su me opominjali da bih imala bolje ocjene da manje sanjarim, stvarali su mi osje}aj da je to ne{to lo{e. Danas znam da su snovi o boljoj budu}nosti vaàn dio ìvota, danas sam ponosna na to {to sam sanjarka, rekla je slavna pjeva~ica u jednom intervjuu. A u djetinjstvu joj, kako sama kaè, i nije preostajalo mnogo osim sanjarenja. Odrastala je u siroma{noj {kotskoj porodici, kao jedino dijete. Jedini luksuz koji su njeni roditelji mogli da joj priu{te bili su privatni ~asovi klavira, i ovo muzi~ko obrazovanje kasnije }e joj se itekako isplatiti.
65
Univerzalno dijete je pjesma o djeci rtvama rata, bijede, nasilja

Poku{a}u da smislim na~in, kako da te sa~uvam od zla. Bi}u tvoje posebno mjesto, tvoj zaklon od oluje. I vidim te, posvuda, tvoj portret je na nebu naslikan. Oko tebe }u ruke obaviti, moje univerzalno dijete. Ovo su stihovi jedine autorske pjesme koju je Annie Lennox napisala za album A Christmas Cornucopia (Rog obilja) i pridodala je tradicionalnim pjesmama. Album nije humanitarnog karaktera, ali sav prihod od ove pjesme namijenjen je u dobrotvorne svrhe. Na ovom albumu, osim {to pjeva, Annie i svira ve}inu pjesama, a pratnja na jednoj pjesmi su joj djeca iz Afri~kog dje~ijeg hora. Djeca pjevaju u trideset i ~etiri hora, a organizacija koja ih okuplja
stara se i o tome da oni dobiju malo bolju hranu i odje}u. Annie je velika prijateljica Afri~kog dje~ijeg hora, kojem ~esto pomaè, i sa rado{}u ih je pozvala na saradnju. Pjesme koje pripadaju hri{}anskoj kulturi i koje smo naviknuti slu{ati u prazni~nim danima zapravo imaju vrlo univerzalna zna~enja. Kada pjevam o djeci koja su nekad davno `rtvovana, ja razmi{ljam o djeci vojnicima u Africi, ove pjesme su za mene univerzalne i dobivaju nova zna~enja koja se ti~u ìvota svih ljudi, izjavila je Annie Lennox povodom objavljivanja CD-a A Christmas Co r nucopia.
ZA PRAVA @ENA I DJECE

Na Kraljevsku muzi~ku akademiju u Londonu primljena je kao stipendistica, ali studij je prekinula nakon tre}e godine. Prije nekoliko godina dobila je po~asnu diplomu zbog postignu}a u muzici. Za razliku od ve}ine zvijezda ona je uvijek svoj privatni ìvot dràla daleko od javnosti. Meni je prisustvo u javnosti bilo samo jedan dio ovog posla, ne{to na {ta pristaje{ da bi se mogao baviti muzikom. Iznena|ena sam kad vidim da ljudi danas snime album samo zato da bi se pokazivali i da bi bili poznati, kaè Annie Lennox. Iako se svojedobno pojavljivala na raznovrsnim fotografijama, a na nekima od njih bila je i prili~no obnaèna, jako joj smeta dana{nji trend da zvijezde prodaju samo i isklju~ivo svoju seksualnost, bez ikakve dodatne dimenzije. Ona obja{njava: Ako postoji neko liberalan oko seksualnosti, onda sam to ja, ali je stra{no da danas mlade ène prave karijeru samo svla~enjem, da postaju jednodimenzionalni seksualni objekti; tu`no je {to se zaboravlja koliki je trud uloèn u to da mi danas imamo jednaka prava, ove ène kao da se vra}aju korak unazad. Annie Lennox je zbog svog stila i zbog svog netipi~nog izgleda ~esto progla{avana gay ikonom, i smatra se velikom zagovornicom prava gay osoba. Na tu ulogu je vrlo ponosna i kaè da je njoj posebno zanimljivo to poigravanje sa rodnim ulogama upravo zato jer je uvijek imala vrlo provokativan androgini imid` a nedvojbeno je heteroseksualna. [kotska diva ima iza sebe dva braka: prvi je bio sa njema~kim sljedbenikom Hare Kri{ne koji ju je osvojio kuhaju}i joj vegetarijansku hranu. Iz drugog braka sa izraelskim filmskim producentom Annie ima dvije k}erke, danas tinejdèrke. Nekoliko godina nakon ra|anja k}erki bila se povukla sa muzi~ke scene da bi se njima posvetila. Od supruga se razvela i danas tvrdi da brak naprosto nije za nju jer je zajedni~ki ìvot i stalna izloènost mogu}em povre|ivanju ~ine previ{e nervoznom. POLITI^KI STAVOVI ANNIE LENNOX
Kritiarka pape, atomske energije i izraelskog nasilja u Gazi

Protekle dvije decenije otkako je postala aktivna u borbi za ljudska prava Annie Lennox nije bjeàla ni od najosjetljivijih tema. Kritikovala je aktuelnog papu zbog njegovog ranijeg odbijanja da dopusti upotrebu kondoma kao prevenciju protiv AIDS-a. Angaòvala se u akciji Nelsona Mandele za suzbijanje epidemije AIDS-a 46664. Gorljiva je protivnica atomske energije, kao i upotrebe fosilnih goriva i drugih zaga|iva~a. Neki britanski mediji zlonamjerno su komentarisali kada se o{tro suprotstavila izraelskom bombardovanju Gaze i stala na stranu Palestinaca. Tada je ~ak optuèna za antisemitizam (iako je svojedobno bila udata za Jevreja i ovim besmislenim tvrdnjama bila duboko povrije|ena). Njen aktivizam je vaàn jer se njen glas slu{a, a njen ugled i slava ne blijede ~ak ni kad se na nekoliko godina povu~e sa scene. Ova umjetnica osvojila je mno{tvo najpresti`nijih nagrada (~ak i Oscara za najbolju pjesmu u filmu Gospodari prstenova), a u karijeri je prodala preko osamdeset miliona albuma u cijelom svijetu.
PREDANA AKTIVISTKINJA
Ovaj svijet je mra~no, tu`no mjesto i trebaju mu korjenite promjene u brojnim podru~jima
UHVATILA SAM SE UKO[TAC SA STRAHOM

U drugom braku, 1988. godine, desilo se ne{to {to je Annie promijenilo ìvot i pogled na svijet. Prije nego {to je rodila k}erke, Annie je imala trudno}u koja je zavr{ila ro|enjem mrtvog sina Daniela. Od tada se posvetila humanitarnom radu, pomaganju organizacijama kao {to su Amnesty International i Greenpeace. Pokrenula je i sopstvenu fondaciju za pomo} ènama u Africi da izbjegnu siroma{tvo i epidemiju AIDS-a. Ro|enje mrtvog djeteta me je stra{no promijenilo. Shvatila sam koliko je ljudski ìvot istovremeno krhak i jak. U isto vrijeme kad sam
66
DUO EURYTHMICS
Novinare je godinama intrigirala priroda veze Annie Lennox i Davida A. Stewarta, ~lanova Eurythmicsa, a ljubavnici iz mladala~kih dana uvijek su tvrdili da su samo bliski prijatelji i kolege
izgubila sina, hiljade ljudi umrlo je u zemljotresu u jednom selu u Turskoj. Ja sam se tada kao nikad poistovjetila s tim ljudima u nevolji. Taj period je za mene bio vrlo teàk, pla{ila sam se da iza|em na ulicu, osje}ala sam da naprosto nisam dorasla ìvotu. Znala sam da je umiranje sastavni, prirodni dio ìvota i da }e vrijeme
pomo}i da zalije~im rane, ali nisam mogla u~initi ni{ta da bi se osje}ala bolje. To je bio prelomni trenutak. Imala sam izbor da se borim protiv svog straha ili da ga pustim da zavlada mojim ìvotom. Shvatila sam da moram ne{to promijeniti, ili barem poku{ati. To je razlog za{to sam postala aktivistkinja za ljudska prava. Ovaj svijet je mra~no, tu`no mjesto i trebaju mu korjenite promjene u brojnim podru~jima. Moj anga`man daje mi osje}aj da ne{to mogu u~initi, ne{to promijeniti nabolje, obja{njava zvijezda koja se od tada aktivno uklju~ila u pomaganje nemo}nima, posebno ènama i djeci u Africi. Ovih dana svi slavimo ro|enje Isusa i u prazni~nom smo raspoloènju. Moj je prijedlog i moja èlja da ovim pjesmama probudim ljudsku su}ut, da praznici prestanu biti isprazno potro{a~ko slavlje, a da budu prilika da se sjetimo onih koji ìve u druga~ijim okolnostima. U nerazvijenim zemljama svaka osma èna umre na poro|aju, neke ne dobiju ~ak ni krevet u bolnici nego umru na ulici. Nisam hri{}anka, ja sam èna, ja se s njima moram solidarisati jer jesam u prilici da im pomognem, rekla je povodom izlaska svog CD-a sa boì}nim pjesmama pjeva~ica koja je i sama ro|ena dvadeset i petog decembra.
DOKUMENTARNI OSCAR
Film THE COVE odabirom teme, ideje, pristupom problemu, angairanou, kreativnou, tehnolokom raznolikou i inovativnou, te konkretnim rjeenjem, zasigurno zasluuje biti istaknut kao najbolji, najbitniji, najuspjeniji film prikazivan u 2010. godini; ovom svijetu su neophodni ovakvi filmovi
THE COVE
NAJUSPJE[NIJI FILM U 2010.
The Cove je snimljen u Japanu
PLAVE DUBINE
Pi{e: DAMIR JANEÊK
[
68
mra~noj i smrtonosnoj tajni. Misterije koje otkrivaju predstavljaju samo vrh ledenog brijega.
ezdesetih godina pro{log stolje}a Richard OBarry, vode}i svjetski dreser dupina, radio je na popularnom filmu Flipper. Kada mu je jedan od dupina uginuo na rukama, shvatio je da je dio njegove karijere posve}en dresuri bio gre{ka i da ìvotinje imaju pravo na slobodu kao i ljudi. Odlu~io je da ne}e odustati dok i posljednjeg dupina ne vrati u prirodno stani{te. Film Uvala, u reìji vrhunskog podvodnog fotografa Louiea Psihoyosa, predstavlja nevjerojatnu pri~u o tome kako se on, OBarry i odabrana ekipa aktivista, filmskih stvaralaca i ronilaca zaputila u misiju da prodru u skrivenu uvalu u Japanu i saznaju istinu o
LJUDSKA [UTNJA
Zaista, jedino bi}e vrijedno prezira jeste ~ovjek. Film Uvala je inspiriran i isprovociran bijednom ljudskom {utnjom, pasivno{}u, olakim dopu{tanjem okrutnosti prema ìvotu... Rije~ je o dokumentarnom filmu koji prikazuje godi{nje ubijanje dupina u Nacionalnom parku u Taijiu, Wakayami, u Japanu. Svake godine oko 23.000 dupina tamo biva ubijeno. Dupini se na jedan zastra{uju}i na~in, bezobrazno i zlo~esto tjeraju u uvalu iz koje ne mogu pobje}i. Tamo bivaju fa{isti~ki okrutno zaklani i probadani. Film je reìrao nekada{nji fotograf National Geographica
Louie Psihoyos. On je jedan od najcjenjenijih svjetskih fotografa - u karijeri dugoj vi{e od trideset godina napravio je stotinu naslovnica za neke od najpoznatijih svjetskih ~asopisa poput Smithsonian, Discover, Geo, Time, Newsweek, The New York Times Magazine, a tako|er je radio i za Discovery Channel, National Geographic i History Channel. Odmah po zavr{etku koledà dobio je anga`man za National Geographic, a njegova karijera je prepuna humanih napora da kroz znanstveno-istraìva~ki i umjetni~ki anga`man podigne svijest o nekim od najzna~ajnijih svjetskih ekolo{kih problema. Dio filma je snimljen tajno, kamerama i mikrofonima postavljenim pod vodu, te kamerama smje{tenim u improviziranim stijenama. Izme|u mnogih svjetskih prizSLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
THE COVE REDITELJA LOUIEA PSIHOYOSA
NA SETU
Reditelj filma Louie Psihoyos (prvi slijeva) sprema taktiku za nastavak snimanja svog filma
nanja koja je dobio The Cove, najva`niji je Oscar za najbolji dokumentarni.
HRABRO, SNA@NO, ISTINITO

Glavni pokreta~ radnje je Ric OBarry, nekada{nji trener dupina. On je trenirao dupina koji je kasnije postao popularan kao Flipper u televizijskoj seriji istog imena. Taj fenomen pop kulture u~inio je dupine popularnim, pa su nastali i mnogi aqua parkovi. Industrija novog zarobljavanja radi vlastitog egoizma i profita je mogla da krene. Tek nakon {to je Flipper, isfrustriran zato~eni{tvom, izdahnuo na njegovim rukama, Ric OBarry doìvljava katarzu. Industriju koju je prakti~ki on stvorio i popularizirao ve} trideset godina poku{ava sru{iti.
Dupini zato~eni u uvali prodaju se trenerima u aqua parkovima ~ak za 150.000 dolara. Neprodani dupini potom bivaju klani i izbodeni iz manjih brodova od strane hrabrih i vrlih japanskih ribara. OBarry je poku{avao sva{ta, a prvi put je uhap{en jer je prerezao ribarsku mreù kojom su u zaljevu dupini zarobljeni od bijega ka otvorenom moru. Nakon {to se Psihoyos sastao s OBarryjem, zajedno s jo{ nekoliko ~lanova ekipe odlaze u Taiji. Grad popularan po dupinima. Grad u kojem se perfidno krije uvala u kojoj se ~ine masakri nad tim istim dupinima. Tim ljudima ne dopu{ta se snimanje niti boravak tamo. No, ovaj ih je film uspio razotkriti. Film se paralelno bavi i politi~arima koji donose odluke koje pogoduju ovoj
DRESER FLIPPERA
Richard OBarry
PROFITABILNA POGANA DJELATNOST: Jedino bie vrijedno prezira jeste ovjek. Film Uvala je inspiriran i isprovociran bijednom ljudskom utnjom, pasivnou, olakim doputanjem okrutnosti prema ivotu...
profitabilnoj poganoj djelatnosti, koji zara|uju poput sarajevskih {intora paretine na tu|oj muci, boli, krvlju zaprljanim rukama. Ovo je dokaz da ispod tepiha pokvarenih ne moè ba{ sve da stane. Isto tako, dokaz da se igrani film nalazi u krizi i da je jako malo vrhunskih ostvarenja u kontemporalnoj kinematografiji. Istodobno, dokumentarni film je u ekspanziji. Toliko toga na ovoj planeti treba promijeniti, a film i anga`man istinskih autora, koji tretiraju film kao jedan veoma mo}an i koristan medij uz pomo} kojeg se moè korigirati, ukazati na problem, ponuditi rje{enje, vi{e je nego potreban. Dokumentarni film istinito oformljava u estetsko te time dopire do {ire mase. Radi se o jednom od najsna`nijih, najemotivnijih, te jednom od najva`nijih dokumentarnih filmova. Kroz formu {pijunskog trilera on ohrabruje svjesnog gledatelja i poti~e ga na akciju, na otpor, na suosje}anje, solidarnost.
69
NAGRADE I PRIZNANJA
Oscar za najbolji dugometrani dokumentarni film

RE@IJA: Louie Psihoyos SCENARIST: Mark Monroe DIREKTOR FOTOGRAFIJE: Brook Aitken PRODUCENTI: Paula DuPr Pesmen, Fisher Stevens MONTA@ER: Geoffrey Richman IZVR[NI PRODUCENT: Jim Clark PRODUKCIJA: Oceanic Preservation Society TRAJANJE: 91 minuta DR@AVA: SAD GODINA PROIZVODNJE: 2009. festivala, me|u njima: 2010./ ACADEMY AWARDS - OSCAR - Najbolji dugometra`ni dokumentarac, 2009./ SUNDANCE FILM FESTIVAL Nagrada publike, 2009./HOT DOCS FILM FESTIVAL Nagrada publike, 2009./ SILVER DOCS FILM FESTIVAL - Nagrada publike, 2009./ SYDNEY FILM FESTIVAL Nagrada publike, 2009./ IDFA - Nagrada publike, 2009./ LOS ANGELES - FILM CRITICS ASSOCIATION - Najbolji film, 2009./ TORONTO - FILM CRITICS ASSOCIATION - Najbolji dokumentarac.
Uvala (The Cove) je pobjednik vi{e od 50 presti`nih internacionalanih filmskih

KULT MARKET
MIRANDA GRAY
KNJI@EVNA KRITIKA Eseji Marguerite Duras Pisati (Paideia, Beograd, 2010.)
Crveni mjesec
Na osnovu svog iskustva i razgovora sa drugim ènama shvatila sam da menstrualni ciklus nije puka nelagoda koja nas zadesi jednom mjese~no nego je i mo}na kreativna, seksualna i duhovna snaga u ìvotima èna, smatra Miranda Gray. Ova autorica istraìvala je cikli~nu prirodu ènskog ìvota i kao rezultat objavila knjigu Crveni mjesec: razumijevanje i kori{tenje kreativnih, seksualnih i duhovnih mo}i menstrualnoga ciklusa (Planetopija, Zagreb, 2010.). Cijena je 45 KM.
Manifest velike knjievnice

knjige koje upravo pi{u. Kad bih zavr{ila neko poglavlje, skrivala sam ga od njih. (...) Mu{karci ne podnose to: ènu koja pi{e, smatrala je Duras. U eseju Pisati velika francuska knjièvnica (autorica romana Ljubavnik i Moderato Cantabile) kriti~ki govori o piscima koji pi{u srame`ljive knjige, {armantne, knjige za ubijanje vremena, za putovanje. Ona saìma svoj umjetni~ki credo u re~enici da treba pisati knjige koje se utiskuju u misao i koje iskazuju crni bol svih ìvota. U knjizi Pisati nalaze se jo{ ~etiri netipi~na eseja u kojima autorica upli}e fikciju. Smrt mladog engleskog avijati~ara govori o dvadesetogodi{njem mladi}u koji je stradao u posljednjim danima Drugog svjetskog rata: njega su seljani koji su ga prona{li oplakali i sahranili. Duras inspirisana time kako selo ~uva uspomenu na ovog momka, ispisuje esej o besmislenosti stradanja dje~aka u igranju rata. Roma je jo{ jedan esej neobi~ne forme, napisan kao dijalog izme|u dvoje ljudi koji raspravljaju o veli~ini Rima, ali i o veli~ini njegovih zlo~ina. Pisani pred kraj ìvota, tekstovi u ovoj knjizi primjeri su knjièvnosti kakvu Durasova smatra da treba pisati: slobodno, iskreno, bez podre|enosti pravilima i bez revidiranja kojima pisci àndari zauzdavaju sami sebe. (A. Ba{i}) PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. 2. 3. 4. Laura Hillenbrand: Unbroken George W. Bush: Decision Points Mark Twain: Autobiography Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the Hornets Nest 5. Charles Portis: True Grit
PIERRE BAYARD
Kako govoriti o knjigama koje nismo pro~itali

Francuski profesor Pierre Bayard napisao je duhovitu raspravu Kako govoriti o knjigama koje nismo pro~itali (V.B.Z., Zagreb, 2010.). Ova knjiga govori o tome kako se na|emo u situaciji da raspravljamo o knjigama koje nismo ~itali, i kroz savjete kako to kompetentno ~initi, Bayard zapravo promi{lja samu prirodu i ~in ~itanja, kao i recepciju knjièvnog teksta. Cijena je 33 KM.
POSLJEDNJE DJELO MARGUERITE DURAS

Mu{karci ne podnose to: ènu koja pi{e
ESAD DURAKOVI]
1001 no}: ljubavna i erotska lirika

Brojni stihovi koji su sastavni dio remek-djela svjetske knjièvnosti 1001 no} u ve}ini prevoda su izostavljani ili prevo|eni neadekvatno, u prozi. Akadamik Esad Durakovi}, autor integralanog prijevoda ovog djela na bosanski jezik, sa~inio je izbor u kojem su prepjevani stihovi iz [eherzadinih pri~a. Rezultat je knjiga 1001 no}: ljubavna i erotska lirika (V.B.Z., Zagreb/Sarajevo, 2010.). Cijena je 12 KM.
Samo}a pisanja je samo}a bez koje se pisanje ne doga|a ili se raspr{uje, jer je ostalo bez krvi od traganja za time {ta da pi{e. Gubi krv, njegov autor ga vi{e ne priznaje. A pre svega nikada ne treba da bude diktirano nekoj sekretarici, ma koliko ume{na ona bila, i nikada u toj fazi ne treba da bude dato da ~itanje nekom izdava~u, napisala je francuska knjièvnica Marguerite Duras, dodaju}i malo kasnije nimalo pohvalne re~i o samovanju: îm je bi}e samo, ono zapada u gubljenje razuma. Za razliku od svojih kolega, autora novog romana, Duras nikada ranije nije objavljivala svoj manifest, sve dok nije napisala esej Pisati, svoje posljednje djelo, u kojem je po prvi put ukratko opisala svoj odnos prema samotnom spisateljskom zanatu. Ona je iskreno progovorila o svojim autorskim kolebanjima, strahovima, potrebi za alkoholom, o svom ìvotu u koji su se likovi iz njenih knjiga narazmrsivo upleli, te o tome kako joj je bilo te{ko da kao èna sa~uva svoju autorsku autonomnost. Retko sam davala ljubavnicima da ~itaju moje knjige. @ene ne treba da daju ljubavnicima
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knjiàra Sehara)

1. Nafisa Hadì: Molitva moje majke 2. Sherry Argov: Za{to mu{karci ène ku~ke 3. Elizabeth Gilbert: Sudbonosno da 4. Miljenko Jergovi}: Srda pjeva, u sumrak, na duhove 5. Bekim Sejranovi}: Nigdje, niotkuda
70
KULT MARKET
LIFESTYLE Kupovina je postala omiljeni lijek protiv pritisaka modernog ivota
SAD
Pretilost
Pretile osobe koje sudjeluju u prometnim nesre}ama imaju ve}i rizik za smrt nego osobe sa normalnom tjelesnom masom. Ameri~ki nau~nici izra~unali su kako umjereno pretili voza~i koji doìve prometnu nesre}u imaju 21% ve}i rizik za smrt, dok ekstremno pretilim sudionicima prometnih nesre}a prijeti ~ak 56% ve}i rizik od smrtnog ishoda. Nalazi utemeljeni na podacima za 156.000 prometnih nesre}a sugeriraju kako najmanji rizik za smrt imaju osobe sa tek nekoliko suvi{nih kilograma.
Magina oping terapija

moderan ìvot. Za bogate, granica prakti~no vi{e i nema grupa imu }nih Ki neza nedavno je kupila tri fla{e vina iz 1869. godine, po cijeni od preko 200.000 dolara po boci. Radi se isklju~ivo o statusnom simbolu - piti ga ne}e, jer ima okus sir}eta. Treba li da se stidimo sklonosti da dajemo novac za manje-vi{e nepotrebne stvari? Tvrdi se da su najbolje stvari u ìvotu besplatne. A opet, vlade {irom svijeta nakon udara ekonomske krize pozivaju gra|ane da vi{e tro{e, jer je to jedini na~in da se ponovo pokrene ciklus privrednog rasta. Dakle, kupovati ili ne kupovati - te{ko pitanje, koje je posebno aktuelno u pretprazni~nim danima kada vlada prava {oping-manija. Kratkotrajno zadovoljstvo najvi{e je {to moèmo da izvu~emo iz posjedovanja materijalnih dobara, smatra psihoterapeutkinja Diana McGregor Hepburn: Treba razlu~iti {ta podrazumijevamo pod sre}om: da li je to kratkotrajno ushi}enje zato {to smo sjeli u Aston Martin, ili je sre}a ne{to drugo - osje}aj lako}e i ispunjenja. Ako se osje}ate dobro u svojoj koì, ve}a je vjerovatno}a da }e vas materijalna dobra usre}iti. U suprotnom, tu prazninu je te{ko popuniti. Spisateljica Sarah Dinent smatra kako nam moderno potro{a~ko dru{tvo ne dozvoljava da budemo dugo sre}ni. Kada bi nas stvari koje smo kupili ~inile dugotrajno sre}nim ne bismo stalno kupovali nove, a to bi ozna~ilo smrt cijelog sistema. To je vrlo sofisticirana zamka. Jedna reklama nam, recimo, poru~uje da }emo ako kupimo ba{ ovu sofu za dvoje, biti sre}niji u braku. Tek {to kupite sofu i udobno se zavalite u nju, do~ekuje vas druga reklama sa porukom da vam za potpunu sre}u nedostaje, recimo, samo minibar. Prosto, ta predstava o sre}i koja nam se nudi nikada nije stati~na - uvijek ne{to nedostaje, kaè Dinent. Nezaja`ljiva èlja za posjedovanjem novih stvari dio je ljudske prirode, na koju potro{a~ko dru{tvo upravo i ra~una. Materijalna dobra postaju zamjena za ljudski kontakt i stvaraju nam iluziju da smo poèljni i vrijedni. (M. Radevi})
NJEMA^KA
Eko-sijalice
Eko-sijalice koje {tede elektri~nu energiju, ukoliko se razbiju, ispu{taju otrovna isparenja ìve, utvrdili su njema~ki nau~nici. Koli~ina otrovnih isparenja oko razbijene eko-sijalice je dvadeset puta ve}a od dozvoljene u zatvorenom prostoru, a posebno su opasna za trudnice, novoro|en~ad i malu djecu. Tako|er, pojedini stru~njaci tvrde da eko-sijalice globalno mogu u{tedjeti nekoliko milijardi eura, ali da njihovo o{tro i blje{tavo svjetlo moè izazvati epilepti~ki napad, migrenu i osip koè, te ih ne preporu~uju ranjivim osobama.
ZAMKA POTRO[A^KOG DRU[TVA

Za potpunu sre}u uvijek (jo{) ne{to nedostaje
BiH
Kada sjednem za volan mog Aston Martina, izgledam kao Brad Pitt i visok sam 190 centimetara. Dok sam u tom automobilu, tako se osje}am. Mnogo radim, po{teno pla}am porez i smatram da sam zasluìo tu mrvu zadovoljstva. Uz to, osje}am da je moja sre}a zarazna - kada nasmijan do|em na posao i saradnicima poèlim dobro jutro i oni se odmah oraspoloè, kaè jedan od vrhunskih britanskih stru~njaka u oblasti kozmeti~ke hirurgije Paul Bagley. Bagley nagla{ava da se ne stidi svoje sklonosti da tro{i pare na luksuzne stvari. Po{teno ih je zaradio, kaè, a time pomaè i britansku ekonomiju. Svima se s vremena na vrijeme dogodi da kupe ne{to {to im zapravo nije potrebno, ali pruà odre|eno osje}anje zadovoljstva. Takozvana {oping terapija postala je omiljeni lijek protiv pritisaka koje donosi
Djeca
Broj u~enika u Republici Srpskoj svake godine se umanji za gotovo jednu prosje~nu {kolu. Direktor Republi~kog pedago{kog zavoda RS-a Mirko Banjac kaè da je osnovni razlog za to lo{ socio-ekonomski status, te da dràva treba stimulisati parove na ra|anje i vi{e raditi na za{titi djece, uz jo{ mnogo drugih mjera. U BiH se broj u~enika u ~etvorogodi{njem periodu smanjio za skoro {est posto u osnovnom i oko 11 odsto u srednjem obrazovanju, dok se broj nastavnika pove}ao za 10 odsto, a tro{kovi obrazovnog sistema za 11 odsto.
71
KULT MARKET
ZVONA ZA BOSONOGE
KINO KRITIKA Film Fank i lasti Crnog Zuba (Srbija, 2010.); produkcija, scenario, montaa, animacije i reija: Koja
Stanislav Baraba{
Radnja je smje{tena potkraj Drugog svjetskog rata, a govori o dvojici partizana koji se nakon borbe vra}aju u jedinicu dovode}i i zarobljenog njema~kog vojnika.Ocjena: 4
Iskustvo + znanje = povjerenje

ci razli~itih generacija. Bilo ih je ~ak trideset. Desilo se pet jam sessiona, a na svakome je bilo opu{teno, improviziralo se, desila se fuzija dok su na video-zidu prikazivane Kojine kamerotvorine. Sva ta pozitivna kreativna energija preto~ena u vizualno i zvu~no traje 88 minuta. Rock and roll kakofonija je urodila smislom. Iskustvo i znanje stvorilo je povjerenje. Za snimanje u Klubu bili su zaduèni Tomo Vukadinovi}, Aleksandar Guba{, Dragan Vildovi}, Vesna ûr~i}, Miroslav Vrcelj. Film distribuira Megakom film. Rije~ je zasigurno o jedinstvenom underground dokumentu jednog vremena i prostora, kao i liku i dobrom djelu jednog od rijetkih iskrenih i dosljednih ali i uspje{nih glazbenika. Koja je dokazao svoju svestranost i pozitivnost. Ovo ostvarenje je ne{to izme|u filma i koncerta. Itekako dobro znamo za Kojine omote albuma i plakate, te za njegove mnoge uli~ne zapise u kojima dokumentovan leì Beograd, sa svom svojom ~udnovatosti i devijantnosti. Svaka projekcija Fanka i lasti{a je vrlo bitna, ~isto da se zna da postoje stvari koje nisu jeftini TV reality show ili koje ne moraju da se de{avaju na spektakularnim nastupima po sportskim arenama i halama. Ljudi i ne znaju da je to mogu}e. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. Saw 3D (Kevin Greutert) Paranormal Activity 2 (Tod Williams) Jackass 3D (Jeff Tremaine) Hereafter (Clint Eastwood) Red (Robert Schwentke)
@ELJA ZA LJUBAVLJU
Antczak Jerzy
Bezvremenska pri~a o nemogu}nosti sporazumijevanja s ljudima, o o~ajnoj èlji za ljubavlju, koju je tako te{ko u ìvotu prona}i, a tako lagano izgubiti. U kona~nosti svi junaci gube. Pobje|uje besmrtna glazba Fryderyka Chopina. Ocjena: 4
KOJA, BEOGRADSKA LEGENDA

Film dragog, dobrog i kreativnog ~ovjeka
ZNAM KUDA IDEM
Emeric Pressburger i Michael Powell

Joan Webster je moderna djevojka. Svoj ìvot podrobno je planirala od najranijih godina. Zaru~uje se za bogata industrijalca koji uzima u zakup jedan otok u sklopu Hebridesa, u blizini [kotske. @ivot s kojim se tamo susre}e potpuno je druga~iji od onog na koji je navikla. Djevojka koja je odlu~ila udati se zbog novca polako po~inje sumnjati u svoje ìvotne odluke... Ocjena: 5
Fank i lasti{ Crnog Zuba veoma je bitan filmski uradak jednog veoma dragog, dobrog, kreativnog i nadasve energi~nog ~ovjeka. Rije~ je o jednom fragmentalnom glazbenom filmu, a njegov autor je Koja. Radnja filma se de{ava u Beogradu, 2004. godine. Tada Crni Zub stupa u akciju sa svrhom pronalaska sadràja. @elja mu je da se sadràj stopi s njegovim iskustvom te da to izrodi jednim povjerenjem. Povjerenje kao tema, kao inspiracija, naro~ito glazbena, pogotovo ako je Koja autor. Onaj ko ima potrebu njime se pozabaviti osim glazbeno i scenaristi~ki, reìserski, montaèrski, animatorski onda treba ne samo da vidi film ve} i da ga ima ku}i. Koja je jedno vrijeme provodio s kamerom. Biljeìo je raznolike zanimljive i inspirativne trenutke i objekte. Neki su bili ìvi i ìvotni, drugi su bili stati~ni, no njegovim djelovanjem oìvljeni kroz animaciju. U Klubu FLU (Fakultet likovne umjetnosti) u Beogradu Koja je organizirao jam session. On je svirao elektri~nu gitaru dok uz njega nastupaju eminentni raznoliki beogradski glazbeni-
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Fantasti~ni gospodin Lisac (Wes Anderson, Continental Film) 2. Kako izdresirati zmaja (Chris Sanders, Dean Deblois, Blitz film i video) 3. Let iznad kukavi~jeg gnijezda (Milo{ Forman, Continental Film) 4. Smrt na sprovodu (Frank Oz, Blitz film i video) 5. Pri~e iz zlatnog doba (Hanno Hfer, Razvan Marculescu, Cristian Mungiu, Constantin Popescu, Ioana Uricaru, Discovery film i video)
72
KULT MARKET
CRVENI FENJER Nita od proizvodnje Viagre za ene
SAD
Minka Kelly
Orgazam d.o.o.
PREVARA FARMACEUTSKIH KOMPANIJA
Takozvana viagra za ène ne pomaè kod seksualne disfunkcije
Ameri~ka glumica snimila je nekoliko zavodljivih fotografija na leàljci i na krevetu. Iako u editorijalu izgleda poput nesta{ne studentice, ~asopis Esquire ove godine ju je proglasio najseksi ìvu}om ènom na svijetu.
POLJSKA
Klaudia El Dursi
}e jedna pilula rije{iti sve njihove probleme. @enskom Viagrom pozabavila se redateljica Liz Canner koja u svom dokumentarcu Orgasm Inc. razotkriva plan farmaceuta koji ènama poku{avaju prodati orgazam. Canner je ispo~etka snimala filmove za farmaceutsku tvrtku koja je traìla ènsku Viagru, odnosno lijek za lije~enje ènske seksualne disfunkcije. Uskoro je filma{ica shvatila da njezina firma, zajedno s ostatkom farmaceutske industrije, izmi{lja i prenapuhava seksualne probleme, a zatim poku{ava prodati ~arobni lijek koji }e sve to izlije~iti. Redateljica tvrdi da iza ve}ine seksualnih problema stoje psiholo{ki razlozi, umor i stres, pa smatra da ènska Viagra nije ni potrebna. Cijela je ta ideja s tabletama izopa~ena. Uop}e nije rije~ o poticanju ènske seksualnosti, nego o eksploataciji i zara|ivanju milijuna za farmaceutske kompanije, kaè Liz Canner. Orgasm Inc. prati devet godina njezina putovanja tokom kojega je upoznala brojne predstavnike farmaceutskih kompanija, istraìva~e, lije~nike, znanstvenike koji su tvrdili da imaju klju~ ultimativnog seksualnog uzbu|enja za ène. Rije~ je o patentima poput svojedobno popularnog orgazmatrona ~ije elektrode, postavljene na kralje`nicu, oda{iljanjem impulsa jednostavnim pritiskom dugmeta omogu}uju èni orgazam. No, ve}ina se tih tretmana pokazala neu~inkovitom, a neki od njih ~ak imaju potencijalno opasne nuspojave poput ozlje|ivanja genitalija, depresije i nesanice. (N. Hasi})
Njema~ka farmaceutska kompanija Beringer Ingelheim objavila je da odustaje od razvoja lijeka za poticanje ènskog libida, flibanserina, jer se u junu neovisni odbor ameri~ke Uprave za kontrolu prehrambenih i farmaceutskih proizvoda (FDA) izjasnio protiv njegove prodaje. Klini~ka ispitivanja ènske Viagre, koja su obavili doktori iz FDA, nisu potvrdila ve}e pobolj{anje èlje za spolnim odnosima kod èna koje su ga koristile, a pokazalo se i da taj spoj moè izazvati sekundarne efekte kao {to su depresija i vrtoglavica, te se iz tog razloga ne}e pristupiti daljnjem razvoju navedenog lijeka. @ene u periodu pred menopauzu priznale su da osje}aju manjak èlje za seksualnim odnosom, na {to je reagiralo trì{te lijekovima, pa vi{e od deset godina nakon otkrivanja Viagre predstavilo revolucionarnu pilulu. U izvje{taju FDA navedeno je kako pilule nisu pokazale zna~ajan uspjeh kod pove}anja seksualne èlje. FDA je tako|er otkrila pove}anje u~estalosti neèljenih efekata, poput depresije i nesvjestica. Doktorica Elizabeth Kavaler iz bolnice Lenox Hill u New Yorku kaè da je uzbu|enje ène toliko komplicirano da je nerealno o~ekivati da
Dolazi iz Poljske i ìvi je dokaz da u toj zemlji ne odgajaju samo uzorne katolkinje. Vatrena brineta svojim je goli{avim slikama u poljskom Playboyu od prije tri godine izazvala zgraànje, ali to joj je znatno pomoglo u karijeri modela.
KOREJA
Kim Ha Yul
Model i kraljica utrka svojim je oboàvateljima Boì} ~estitala seksi editorijalom. Kim je tokom ovogodi{njeg SP-a u nogometu bila jedna od najpoznatijih navija~ica Ju`ne Koreje.
73
KULT MARKET
NAJBOLJI ALBUM U POSLJEDNJIH 25 GODINA
MUZIKA Brothers, ovogodinja studijska uspjenica The Black Keysa
OK Computer grupe Radiohead

îtaoci britanskog magazina Q proglasili su najbolji album u posljednjih 25 godina. To je tre}i studijski album Radioheada koji se zove OK Computer, a objavljen je 1997. godine. Drugi u nizu je Nevermind grupe Nirvana, a tre}i i ~etvrti su (Whats The Story) Morning Glory i Definitely Maybe benda Oasis.
Album godine!
IZBOR BRITANSKOG MAGAZINA Q
Keith Moon, najbolji bubnjar ikad

^lana grupe The Who, Keitha Moona, novinari mjese~nika Q, pak, proglasili su najboljim bubnjarem u istoriji rock and rolla. Slijede Stewart Copeland (The Police), Neil Peart (Rush), Sly Dunbar (Sly And Robbie), Joey Jordison (Slipknot), John Bonham (Led Zeppelin), Moe Tucker (The Velvet Underground), Questlove (The Roots), Matt Helders (Arctic Monkeys) i Reni (The Stone Roses).
OHIO STATE
The Black Keys ove godine su promovisali fantasti~ni Brothers
BILLBOARDOVI NAJVA@NIJI DOGA\AJI U 2010. GODINI
Povratak Eminema
Novinari magazina Billboard bili su vrijedni pa su, izme|u ostalog, skockali listu od 25 najva`nijih doga|aja u godini koja je na izmaku. Njih je najvi{e fascinirao povratak Eminema na svjetsku muzi~ku scenu, {to mu je, vele oni, omogu}ilo da bude nominovan ravno deset puta za predstoje}u dodjelu nagrade Grammy.
Ameri~ki The Black Keys jedan je od najva`nijih i najcjenjenijih bendova dana{njice. Polovinom juna ove godine pisali smo o njima, zapravo o njihovom {estom studijskom albumu, koji se zove Brothers. Tada smo prenijeli i tvrdnju zagreba~kog novinara Aleksandra Draga{a, koji je u Jutarnjem listu napisao da je Brothers ingeniozno studijsko ostvarenje. Ni tada, ba{ kao ni sada, nemamo {ta dodati. U jednoj rije~i uspostavljena je brza, stru~na i, {to je najva`nije, pozitivna dijagnoza. Stanje svijesti, pogled na svijet, svira~ko umije}e, autorsku inventivnost i ljepotu izraàja ovog ameri~kog dvojca obavezno preslu{ajte. Mada ste ve} trebali! U junu smo The Black Keys predstavili na sljede}i na~in: gitaru, i to Gibson, svira, a da pri tom i pjeva, multiinstrumentalista Dan Auerbach, dok je bubnjar Patrick Carney. Ne treba ih porediti sa The White Stripes, tako|e dvo~lanu kombinaciju, iako stilski, i jedni i drugi, nisu ba{ toliko jezgroviti.
No, odli~ni su! Brothers mo`da nije najbolji studijski album objavljen u svijetu ove godine. Jer, puno smo kvalitetnog slu{ali ovog ljeta, pa je te{ko nekoga postaviti na tron. Ali je najbolji u konkurenciji albuma o kojima smo na ovoj stranici pisali u prethodnom pedeset i jednom broju. The Black Keys sviraju blues-rock, malo pomaknut, i u stanju su komponovati i odsvirati fantasti~nu pjesmu koriste}i samo dva akorda. Takva je skladba Everlasting Light, na samom po~etku Brothersa. Ukupno petnaest pjesama, sirovih i originalnih, slobodno pustite sebi za du{u i u novogodi{njoj no}i. Kasnije }ete samo smo}i snage da se zahvalite The Black Keysu na izvrsnom ugo|aju. (D. Bajramovi})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. Stateless: Ariel 2. Chromeo: Dont turn the lights on 3. Duck Sauce: Barbra Straisand 4. I am Kloot: Fingerprints 5. Goldfish: Get busy living 6. Duffy: Well, well, well 7. The New Wine: Words On Fire 8. Mr. Oizo and Gaspard Auge: Rubber 9. Maddslinky: Special (ft. Omar) 10. Belle & Sebastian: I want the world to stop
74
KULT MARKET
SPORT Utakmica za pomo bolesnom Kenanu Kremiu
AUTOMOBILI
Nissan Sunny
Foto: Mario Ili~i}
Zmajevi za zeniko srce

Japanski proizvo|a~ je u Kini predstavio novu generaciju modela Sunny. Za razliku od prethodnika, ovaj bi model trebao biti tzv. globalni model, odnosno automobil koji }e se, uz odre|ene manje izmjene, prodavati {irom svijeta. Na pojedinim bi trì{tima mogao nositi i naziv Versa ili Tiida.
MOTOCIKLI
Kapiten njema~kog Wolfsburga jedan je od u~esnika humanitarne akcije za pomo} oboljelom Kenanu
EDIN D@EKO
Honda
Honda, najve}i me|u japanskom ~etvorkom proizvo|a~a motocikala, svake godine iznenadi ne~im novim. Ove godine EICMA sajam bio je dobro popunjen novitetima poput Crossrunnera, SW-T600, CBR600F ili novog SH300i.
Humanitarna manifestacija Zmajevi za zeni~ko srce odràt }e se u zeni~koj Gradskoj areni u ~etvrtak, 30. decembra 2010. godine u 18:00 sati, a sav prihod namijenjen je lije~enju bolesnog Kenana Kremi}a. Ovu je manifestaciju inicirao Emir Spahi}, kapiten nogometne reprezentacije BiH, koji je insistirao da se sa suigra~ima pojavi u zeni~koj Areni na svojoj mini humanitarnoj turneji tokom koje }e nastupiti u Cazinu, Splitu i Zenici. Kako je najavljeno, u ovom spektaklu u~estvovati }e nogometni reprezentativci BiH Emir Spahi}, Edin Dèko, Miralem Pjani}, Senijad Ibri~i}, biv{i reprezentativci Elvir Boli}, Elvir Balji}, Mirsad Dedi}, Nermin [abi}, Almir Tolja, glumac Enis Be{lagi}, Hari Mata Hari... Svi oni u Zenicu dolaze samo sa jednim ciljem - pomo}i lije~enje mladog Zeni~anina Kenana Kremi}a, koji boluje od akutne limfoblastne leukemije ALL-L2. Na{em sugra|aninu je neophodna transplantacija ko{tane srì koja se moè obaviti samo u inostranstvu, a tro{kovi transplantacije i lije~enja iznose oko 350.000 KM. Bh. nogometa{i su veliki sporta{i i jo{ ve}i humanisti i vjerujem da }e ova manifestacija biti izuzetno uspje{na, te tako opravdati svoj cilj. Hvala na{em Spahi, ali i Dèki, i svima ostalima koji su se uklju~ili u ovu akciju, rekao je biv{i reprezentativac
Nermin [abi}. Akcijama je do sada prikupljeno oko 240.000 KM, a akcija Zmajevi za zeni~ko srce bi trebala zna~ajno uve}ati ovaj iznos. Drago mi je da je Kenan ujedinio Zenicu i sve dobre ljude da pokrenu ovu akciju. Kada se sve zavr{i, i mi }emo biti bogatiji za jedno veliko iskustvo koje }e nam pomo}i da osnujemo humanitarnu fondaciju Zeni~ko srce. Ovo je najve}a humanitarna manifestacija u Zenici i prvi put ozbiljna ideja da svi zajedno pomognemo onima kojima na{a pomo} treba. Zeni~ani }e se jo{ jednom pokazati kao istinski humanisti koji }e u~initi sve {to je u njihovoj mo}i da pomognemo u lije~enju na{eg sugra|anina, kaè zeni~ki na~elnik Husejin Smajlovi}. U ~etvrtak su planirana dva nogometna me~a, u prvom }e igrati veterani êlika i Zvijezde, a u drugom me~u biv{i i sada{nji reprezentativci Bosne i Hercegovine. Pomo} u organizaciji manifestacije dao je Nogometni savez BiH. Organizatori o~ekuju punu Gradsku arenu. U prodaju je pu{teno 5.500 ulaznica, koje se prodaju ispred Robne ku}e Bosna i Centru Dànanovi} na Kamberovi}a polju, a u ~etvrtak i ispred Arene. Zanimljivo je da su svi zeni~ki novinari odbili akreditacije i sa manifestacije }e izvje{tavati sa pla}enim ulaznicama. (N. Hasi})
DESIGN
KIA KV7
Korejski }e proizvo|a~ u Detroitu predstaviti novi studijski crossover pod oznakom KV7. S obzirom kako ovaj automobil poprili~no podsje}a na konceptne modele koji su najavili Soul ili Sportage, mnogi pretpostavljaju kako moèmo o~ekivati dolazak novog produkcijskog modela.
75
U ÊTIRI OKA
IVONA JUKI]
pjesnikinja
Poezija u mojoj knjizi Svakodnevna vila je na prvi pogled dosta eteri~na, ali je u su{tini vrlo stvarna i opipljiva, i to {to je obavijena nekim vilinskim i ~arobnim velovima je samo maska kojom se prikriva njeno lice stvarnosti. Ja sam dosta op~injena muzikom, pa se ~esto provla~e neke melodije kroz moje pjesme... Neke pjesme su pomalo i zaigrane, vanovosvjetske, a druge su vrlo stvarne i poga|aju u samu sr`, ne daju vam da se dvoumite. U su{tini, cijela zbirka je eklekti~ni spoj cijelog mog dugogodi{njeg pisanja, pa su i pjesme dosta razli~ite.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
ZA SB SU U 2010., IZMEU OSTALIH, GOVORILE

AIDA PILAV
dramaturginja
Do{lo je do parodi~ne situacije, barem na probama predstave Crvenkapica na ta~ke, naopa~ke. Djeca su mirnija od svojih roditelja. Ovo je modificirana verzija Crvenkapice, u kojoj se ~etvero prijatelja igraju na tavanu i od bajke prave neki mali igrokaz. U tom igrokazu Crvenkapica èli da se sa svojim prijateljima igra nekih zaboravljenih igara. Odlazi u za~aranu {umu i sa prijateljima, tri pra{~i}a, Ivicom i Maricom, Pinokiom, igra se {kolice, `mire, planova, olimpijade... Dakle, igara kojih smo se svi mi nekada igrali.
JASMINA LAZOVI]
aktivistica iz Beograda
Festival Dani Sarajeva u Beogradu organizuje se svake godine u maju, u znak obeleàvanja po~etka opsade Sarajeva, 1992. godine. Cilj Festivala je uspostavljanje novih veza i podsticanje razvoja komunikacije mladih iz BiH i Srbije, zasnovane na razumevanju i prihvatanju na{e bliske pro{losti. Svake godine Inicijativa ide korak dalje, uspostavljanjem ~vr{}ih veza me|u mladima, umetnicima i umetnicama, politi~arima, aktivnim u~esnicima u ìvotu oba grada. A na{ cilj je i da se beogradska publika upozna sa najnovijim zbivanjima na sarajevskoj kulturnoj sceni.
BRANKICA STOJANOVI]
portparol Demofesta u Banjoj Luci
Ove godine na na{ Konkurs se prijavilo 370 bendova iz {est zemalja regiona: BiH, Srbije, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore. Najvi{e prijava stiglo je iz BiH i Srbije, ali je primijetan zna~ajan porast broja prijava iz Makedonije. Broj prijava je ve}i za 20% u odnosu na pro{lu godinu, {to pokazuje da je demo scena u regionu sve sna`nija. Koncept programa je isti, sa mno{tvom propratnih sadràja, poput izlo`bi, filmova, radionica, promocija i tome sli~no. Na Kastelu, kao i 2009., organizujemo tri takmi~arske ve~eri.
MEDIHA MUSLIOVI]
glumica
A ko ne bi bio zadovoljan premijerom filma Jasmina na Sarajevo Film Festivalu! Treperila sam od dragosti, kradomice posmatrala lica i oslu{kivala i uzdahe, smijeh, suze. Subjektivno, to nisam mogla izmisliti. Ali, isto tako, vaàn mi je moj sud o filmu. Ponekad i va`niji od bilo ~ijeg drugog. Bila sam nesigurna u dvije stvari i zbog toga sa ve}im nestrpljenjem ~ekala da vidim film. Zdrav razum reditelja Nedàda Begovi}a i isto tako zdrav odnos prema ìvotu, a uz to neizostavna je ljubav, ljubav prema ~ovjeku, {to bi mi glumci u Sarajevu rekli: pojela je sve na sceni.
LEJLA ]EHAJI]
akademska skulptorica
U biti, najvi{e sam strepila kako }e na moj rad reagovati raja Darija Dàmonje, zna~i oni koji su ga dobro poznavali. Bitno mi je bilo da prepoznaju njegov duh. Reakcije su bile super! Samo je nekada{nji, legendarni ko{arka{ Bosne Zdravko ê~ur primijetio da sam Daci jo{ vi{e mogla pove}ati nos... A, poslije je rekao da se zeza. Deset, petnaest dana sam radila Dacinu bistu. Htjela sam iskoristiti pro{lo ljeto i uraditi ne{to za svoj }eif. Dacin lik ba{ volim! Zadovoljna sam svojim radom, a pogotovo kad su mi njegovi prijatelji rekli da im je puno srce.
77
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
Nacisti~ka princeza
U Njema~koj, 65 godina poslije Drugog svjetskog rata, jo{ postoji i djeluje organizacija koja pomaè biv{im nacistima. Njeno ima je Tiha pomo}, njen najpoznatiji i najzna~ajniji ~lan je Gudrun Burwitz (1929.), u dana{njim neonacisti~kim krugovima poznata i slavljena zbog djevoja~kog prezimena - Himmler. Gudrun je k}erka Heinricha Himmlera, zloglasnog zapovjednika SS trupa i {efa tajne dràvne policije Gestapo, jednog od najmo}nijih ljudi u Hitlerovom nacisti~kom reìmu. Pipi, kako je Himmler zvao k}erku, siva je eminencija Tihe pomo}i i prava je nacisti~ka princeza. U Njema~koj je postojanje i djelovanje Tihe pomo}i dugo gurano u drugi plan, neki kaù i namjerno i tek povremeno bi se u medijima ljevi~arske orijentacije pojavila poneka informacija ili analiza o djelovanju ove organizacije. Kada se tome doda da je Tiha pomo} bila tema u svega nekoliko knjiga, jasno je da je organizacija za pomo} nacistima uspjela da ostane daleko od o~iju javnosti. Ova skrivalica traje i danas. Kada je krajem novembra objavljena informacija o smrti nacisti~kog zlo~inca Samuela Kuntza, ~ovjeka koji je na listi deset najtraènijih nacisti~kih ratnih zlo~inaca Centra Simon Wiesenthal bio na tre}em mjestu, mediji su, samo na trenutak, prozborili ne{to i o Tihoj pomo}i. Organizacija je godinama finansijski pomagala Kuntzu koji je osumnji~en za sau~esni{tvo u likvidaciji vi{e od 400.000 Jevreja u nacisti~kom koncentracionom logoru Belzec (kod Lublina) u Poljskoj. Tim povodom Jerusalem Post je po~etkom decembra objavio informaciju da je njema~ka
78
Socijaldemokratska partija zatraìla od vlasti da preispita djelovanje humanitarne organizacije Tiha pomo}. Ne samo zbog njenog pomaganja biv{im nacistima, me|u kojima je bilo i ratnih zlo~inaca, ve} i dana{nje aktivnosti koja se moè opisati kao pomaganje neonacisti~kim grupicama u Njema~koj. Zvani~ne njema~ke vlasti dosad nisu odgovorile na ovaj zahtjev socijaldemokrata. Tiha pomo} osnovana je, prema zvani~nim podacima, 17. oktobra 1951. godine kao organizacija za pomo} njema~kim ratnim zarobljenicima i internircima. Za predsjednicu udruènja izabrana je princeza Helene Elisabeth von Isenburg (1900.- 1974). I prije zvani~nog osnivanja, me|utim, pomo} nacistima i ratnim zlo~incima dobro je funkcionirala, a najve}i dio ekipe koja je tada radila pristupio je kasnije Tihoj pomo}i. Gudrun Burwitz od po~etka je bila me|u perjanicama Tihe pomo}i, zbog porodi~nih korijena izuzetno cijenjena i po{tovana a njena rije~ bila je presudna kada se odlu~ivalo da li }e neko dobiti pomo}. Tiha pomo} imala je izuzetno bogate fondove iz kojih su, naprimjer, nov~anu pomo} dobijali i takvi zlikovci kakvi su Klaus Barbie ili Erich Priebke. Prema nezvani~nim procjenama, Tiha pomo} ima danas svega ~etrdesetak ~lanova, ali ovaj podatak nikako ne treba da zavara. Postoje stotine, mo`da i hiljade simpatizera i donatora dubokog dèpa koji izda{nim prilozima pomaù rad ove organizacije. Prema informacijama njema~kih medija, nacisti~ka princeza Gudrun danas ìvi u jednom domu za stara lica u Mnchenu.
PATINASTA KUTIJA
Tamo gdje caruje drugarstvo

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
MALE TAJNE VELIKOG MAJSTORA BRANKA KOCKICE

Branko Mili~evi} otpjevao je pjesmu koja je i danas na repertoarima mnogobrojnih izvo|a~a sa prostora biv{e Jugoslavije
Jo{ uvijek nije poznato ko je autor teksta antologijske pjesme: U svetu postoji jedno carstvo... Zna se, tek, da je ovaj tekst pristigao na adresu tada{nje Televizije Beograd, u Takovskoj ulici. Prije trideset godina. Kada je raspisan Javni anonimni konkurs za dje~ije literarne radove. Pjesma je postala popularna, a i danas je op{teprihva}ena na teritoriji biv{e Jugoslavije, zahvaljuju}i beogradskom glumcu Branku Mili}evi}u i {pici kultne dje~ije emisije: Kocka, kocka, kockica, ~iji je bio autor. Gledale su je generacije koje su u obdani{te i{le i osnovnu {kolu poha|ale osamdesetih godina... [kolarci, naravno, kada bi bili druga smjena ili na raspustu. Edukativna i zabavna, Kocka, kocka, kockica je bila jedna od najgledanijih emisija u programskoj {emi JRT-a. Gledali su je s pa`njom i roditelji, koji bi po~esto imali {to{ta nau~iti od svestranog Branka. Prisjetimo se, sada, i teksta pjesme, koja je i danas na mnogobrojnim repertoarima. Pjevali su je i ~lanovi Mu{ke teniske reprezentacije Srbije , kada su nedavno proslavljali osvajanje Davis Cupa. U svetu postoji jedno carstvo, u njemu caruje drugarstvo/U njemu je sve lepo, u njemu je sve ne`no, u njemu se sve raduje/Tamo su ku}e od ~okolade, prozori su od marm ela de/Tamo svako radi ono {ta ho}e, tamo raste svako vo}e/U svetu postoji jedno carstvo, u njemu caruje drugarstvo...]ao, drugari!
STRIP ARTIST
79
IN MEMORIAM: SEAD FETAHAGI] (1935. - 2010.)
Istaknuti bh. knjievnik i kolumnista naeg lista SEAD FETAHAGI preminuo je u utorak, 28. decembra; u bh. kulturnoj historiji ostae upamen kao autor zbirke pria etvrtak poslije petka te kao romanopisac, satiriar, pozorini i knjievni kritiar
MARKANTNA KNJI@EVNA FIGURA

Pi{e: ADISA BA[I]
roteklog ponedjeljka, kao i mnogih prethodnih, na redakcijski faks trebala je sti}i kolumna na{eg Seada Fetahagi}a, otkucana na pisa}oj ma{ini, divno starinska po na~inu tipkanja, ali sa Sejinom nepogre{ivo aktuelnom àokom humora. Faks nije stigao i do narednog dana ve} se pojavio nemir. Malo iza podneva u utorak, 28. decembra, umjesto o~ekivanog teksta do nas je stigla vijest da je Sead Fetahagi} preminuo u sedamdeset i petoj godini ìvota, neo~ekivano, naglo i bez dugog bolovanja. Da nije bilo ozbiljnog i tu`nog glasa koji je javio vijest, ona bi, ovakva iznenadna, zvu~ala kao jo{ jedna Sejina {ala.
jetke po~eo objavljivati jo{ kao dvadesetogodi{njak. Prva knjiga pri~a iza{la mu je 1960. godine i zvala se êtvrtak poslije petka. O pojavi te knjige, Seadov savremenik i kolega knjièvnik Nedàd Ibri{imovi} za na{ list kaè: Kada se ova zbirka izuzetnog naslova pojavila, bio je to veliki, revolucionaran doga|aj za na{u kulturu. Nevjerovatna modernost njegovog pripovijedanja unijela je veliku svjeìnu u bh. knjièvnost, on je u to vrijeme, od 60. do 70., za nas bio ono {to je Danilo Ki{ danas za mlade pisce. Za na{e prilike jedinstven je bio i njegov roman Drugo kraljevstvo smrti za kojeg je dugo traìo izdava~a. Kasnije se
KNJI@EVNA SENZACIJA IZ [EZDESETIH

Sead Fetahagi} bio je prozaista, dramski pisac, scenarista, kriti~ar, kolumnista, ~ovjek koji je ostavio zna~ajan trag u historiji bh. knjièvnosti, ali i u svakodnevnom javnom ìvotu. Ro|en u @ep~u 1935. godine, Fetahagi} je prve pripovi-
Fetahagi} je beskompromisno ismijavao nacionalizam, korupciju, politi~ki primitivizam

Fetahagi} posvetio drami i pozori{noj kritici, ali meni je ostao u sje}anju po svojim pri~ama kao izuzetna knjièvna figura.
PJESNIK I PREVODILAC SLAVKO [ANTI]
LJUBAV PREMA POZORI[TU I FILMU
Prijateljstvo sa Sejom trajalo je od gimnazijskih dana

Sa Sejom sam po~eo druènje jo{ u davnim gimnazijskim danima, prije vi{e od pedeset pet godina. Po~eli smo kao mladi gimnazijski literate, a nastavili druènje sve do dana dana{njeg i to na raznim zajedni~kim profesionalnim poslovima kao pisci, novinari, prisni saradnici na televiziji, u mnogobrojnim bh. i nekada{njim jugoslovenskim pozori{nim aktivnostima, na festivalima, u kulturnim akcijama, itd. Kona~no, rat nas je posebno zbliìo, jer smo bili me|u osniva~ima Asocijacije nezavisnih intelektualaca KRUG 99 i tu se zdu{no angaìrali. Uvijek smo bili prisni prijatelji i saradnici, gotovo uvijek i u svemu jednomi{ljenici. Ne treba zaboraviti da je Sejo, zaljubljenik pozori{ne umjetnosti, bar dvije decenije bio jedan od najistaknutijih pozori{nih kriti~ara u BiH i Jugoslaviji, bez kojeg se, recimo, istorija bh. pozori{ta i bh. pozori{ne kritike vi{e ne moè ni zamisliti. Posljednjih godina Sejo je bio jedan od najistaknutijih novinskih kolumnista, sa svojim blistavim satiri~no-politi~kim tekstovima, kojima je o{troumno i beskompromisno kritikovao i ismijavao opake dru{tvene pojave nacionalizam, korupciju, politi~ki primitivizam i sli~ne negativnosti. Bio je veliki knjièvni talenat, po{ten i dobronamjeran ~ovjek, i uvijek odan prijatelj, rekao je za na{ list Fetahagi}ev blizak prijatelj, pjesnik i prevodilac Slavko [anti}.
Fetahagi} je objavio i knjigu pri~a Go ~ovjek na kre~njaku (1976.), kao i romane Poljubi pa ostavi (1996.) i Jednog dana jedna èna negdje (2003.). Najve}i dio knjièvne karijere posvetio je pisanju drama me|u kojima su Znam za jadac (1969.), Tako je po~elo (1995.) i Kolo okolo kaktusa (1967.) po kojoj je svojedobno postavljena hit predstava sa Ka}om Dori} i Zoranom Be~i}em u glavnim ulogama. Malo je poznato da je Fetahagi} tako|er autor scenarija za ratni film 19 djevojaka i mornar iz 1971. godine koji je reìrao Milutin Kosovac. Najprisutniji u javnosti Sead Fetahagi} posljednjih je godina bio sa svojim kolumnama (Oslobo|enje, Nezavisne novine, Slobodna Bosna) od kojih su neke 2000. godine objavljene i u knjizi Iz pozadine. Sead Fetahagi} bio je i jedan od osniva~a PEN Centra Bosne i Hercegovine.
80
posl slo lo p i gra gr ra aa anima Bi iH SRE RET ETN TNU NOV VU GODIN NU upos ci ci JP H

Slobodna Bosna 737

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 737

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RIJASETOVA TOP LISTA ANTIISLAMISTA: ZELENA KNJIGA DIN DU[MANA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Sretna Nova godina

30 NOVOGODI[NJE SVO\ENJE RA^UNA

18 BRI@LJIVO SKRIVANA DIPLOMATSKA TAJNA

64 ZA PRAVA @ENA I DJECE

Cazinska buna prevarenih glasa~a

Poni{ten tender za rekonstrukciju zgrade Elektroprivrede BiH

Izborna diverzija brae Lijanovi

IZBORNA IZBORNA BLAMA@A BLAMA@A U U CAZINU CAZINU

Boini prijem kardinala Vinka Puljia

ANA POBJEDNIK MEGDANA

Profit iz sukoba Mi}i}a i Bosi}a izvu}i }e Ana Tri{i}-Babi}

30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

(POST)NOVOGODI[NJE SABIRANJE PROVJERENIH USPOMENA

U klijentelisti~koj SDP-ovoj vlasti sve je mogu}e, ~ak i to

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BRUTALNI BUMERANG KUCA NA VRATA MEDIJSKIH GOSPODARA

o da je Bakir Had`iomerovi} ve}i kriminalac od Damira Had`i}a!

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 23. DECEMBAR

SUBOTA, 25. DECEMBAR

UTORAK, 28. DECEMBAR

NEDJELJA, 26. DECEMBAR

PETAK, 24. DECEMBAR

PONEDJELJAK, 27. DECEMBAR

SRIJEDA, 29. DECEMBAR

Ve} mjesec dana Nikola [piri} se lije~i na VMA

LIJANOVI]I (PRO)DALI GLAS HDZ-u

Zastupnici Lijanovia u Skuptini ZE-DO kantona izdali SDP

Oekujete li da se u 2011. popravi standard bh. graana?

Lagumd`ija i Dodik me|usobno se tu`akaju PES-u zbog desnog skretanja

SEDMICNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Milorad Dodik i Zlatko Lagumd`ija

30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

MOSTARSKA ^ETVORKA U SARAJEVU

SILAJD@I] NE @ELI, A RADON^I] NE SMIJE U VLAST S DODIKOM I ^OVI]EM

TIHI]EVA BEZREZERVNA PODR[KA LAGUMD@IJI

Lagumdija i Tihi jure u provaliju

SBiH NE RAZM[ILJA O VLASTI

SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

NEUSPJELA POTRAGA ZA KOALICIONIM PARTNERIMA

(NE)JASNA PREGOVARA^KA POZICIJA

Vlast na dr`avnom nivou matemati~ki mogu}a bez SDP-a i SDA

MOSTARSKA ^ETVORKA U SARAJEVU

ovi vie ne spominje treu federalnu jedinicu

SARAJEVSKI DOMA]INI SASTANKA

NEIZBJE@NI NACIONALNI BLOKOVI

Vi znate za{to smo najbolji!

BRI@LJIVO SKRIVANA DIPLOMATSKA TAJNA

UBOJICE RUSKIH NOVINARA VE] 15 GODINA MIRNO @IVE U BiH

MU^KO MU^KO UBOJSTVO UBOJSTVO RUSKIH RUSKIH NOVINARA NOVINARA

KAKO SU SRBIJA I RUSIJA ZATA[KALE UBISTVO NOVINARA

Umjesto Rusa, spomen-obiljeje Noginu i Kurinnovu podiu hrvatski branitelji

POSLJEDNJI NOVINARSKI ZADATAK

IVICA PAND@A ORKAN

BRI@LJIVO SKRIVANA DIPLOMATSKA TAJNA

ISTRAGA RUSKIH PARLAMENTARACA

[TO ]E PODUZETI JOSIPOVI]

SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

KAKO SU SRBIJA I RUSIJA ZATA[KALE UBISTVO NOVINARA

Predstavnici vi{e braniteljskih udruga prikupili su novac za izgradnju spomen-obilje`ja

BiH SIGURNO UTO^I[TE ZA ZLO^INCE IZ HRVATSKE

Pripadnici zloglasne jedinice Kaline odgovorni i za masovne likvidacije hrvatskih civila