Slobodna Bosna 836

BOSANSKI PRAVEDNICI: POZDERCI, NEKAD I SAD
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
NEKA IGRE POCNU!
Sarajevo 2020
CITIUS
ALTIUS
FAHRIUS
I Vu~ko sit i kurbani na broju

www.slobodna-bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
14.11.2012
22:31
Page 3
SADR@AJ
12 ISTRAGA U MINISTARSTVU 20 FORSIRANJE DRINE

OBRANE BiH
Voda do grla
Gdje je zavr{io vi{ak naoruànja
Dràvna agencija za istrage i za{titu
podnijela je po~etkom novembra
Tuìteljstvu BiH ~etvrtu po redu kaznenu
prijavu protiv desetak osoba koje se
sumnji~e za brojne nezakonitosti u procesu
uni{tavanja vi{kova oru`ja i municije;
inspektori SIPA-e koji su dvije godine
istraìvali kriminal u Ministarstvu obrane i
Oruànim snagama ponovno su u{li u trag
trgovcu oru`jem SLOBODANU TE[I]U i
otkrili kako je bjelosvjetski me{etar, nakon
pokretanja istrage, poku{ao zamaskirati
svoje poslovanje u BiH
Nakon {to su poslanici (SNSD-a) Narodne

skup{tine RS-a pro{le nedjelje podràli
ugovor o izgradnji ~etiri hidroelektrane
na Drini, odnosno ugovor Vlade RS-a i
njema~ke firme RWI INNOGY, i dalje su
bez odgovora ostala brojna pitanja, kao {to 62
su vrijeme trajanja koncesije, protivljenje
Vlade Crne Gore, sudbina ugovora sa
firmom iz Izraela od prije 15-ak godina;
na{ suradnica istraìla je {ta }e se dalje
de{avati sa najve}om investicijom u RS-u
50 FELJTON SB-a
Stvarni i mitolo{ki Nurija Pozderac (I)
15 SJEÂ VLADIKA U SPC-u

Seks, laì i prinudno penzionisanje
Srpska pravoslavna crkva krenula je u
obra~un sa vladikama razvratnicima, kriminalcima i bludnicima koji su joj posljednjih
nekoliko decenija ru{ili ugled; na{i novinari
istraìli su koje vladike }e ostati bez ove
titule zbog brojnih afera - od sumnji na
ubistva, preko pedofilije, pa do te{kih
kriminalnih djela
Po odluci komisije
Muzeja holokausta
Yad Vashem u
Jerusalimu, broj
pravednika me|u
narodima u BiH se
pove}ao sa 47 na 49,
a nova imena su
NURIJA i DEVLETA
POZDERAC; u ovom
i sljede}em broju SB-a
objavi}emo pri~u o
Nuriji Pozdercu,
predratnom politi~aru
i ratnom partizanu, ~iji
}emo 120. ro|endan
obiljeìti u januaru
naredne godine
scenariste i reditelja FARUKA

LONÂREVI]A; bili smo na prvoj klapi
koja je pala u blizini mosta ôbanija i u
razgovoru sa rediteljem i glavnim akterima
MIROM FURLAN, BRANKOM \URI]EM
\UROM i MARIJOM PIKI] poku{ali
saznati o ~emu govori ova filmska pri~a...
NA[ BRAT, ALEKSA

Leka za svaku bolest
Zamoli{ glumca da izjavi ne{to za novine u
kojima radi{, a on ti da intervju, ~ist, iskren
i potpuno otvoren, ba{ kao da pred tobom
izgovara neki od genijalnih monologa;
BRANISLAV LEÎ] (57), jedan od najve}ih
ìvu}ih srbijanskih glumaca, nije nam
previ{e pri~ao o svojim ulogama, ve} o
nama onakvima kakvi jesmo, {ta nismo a
{ta, pak, moèmo biti, samo ako budemo
normalni
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
58 BERININE ÂKRE
Farukova prva klapa
U Sarajevu je prije nekoliko dana po~elo
snimanje dugometra`nog igranog filma
BERININE ÂKRE sarajevskog
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
14.11.2012
23:24
Page 4
MINI MARKET
(K)AKADEMSKA
ZAJEDNICA
Propali kraji{ki
politi~ari Mirsad
Veledì} i Sadik
Bahti} okre}u
se akademskoj
karijeri
Nakon {to je Senat Univerziteta u
Biha}u proljetos donio odluku da za
dekana Ekonomskog fakulteta imenuje
Mirsada Veladì}a, nekada{nji
guverner Unsko-sanskog kantona vi{e
nema prepreka na putu ka svome cilju presti`noj funkciji rektora. Veladì},
dugogodi{nja siva eminencija SDA u
Krajini uspio je, naime, isposlovati
mjesto dekana na Ekonomskom
fakultetu, iako je titulu doktora znanosti
stekao iz oblasti agronomije i radio kao
profesor na Biotehni~kom fakultetu u
Biha}u. No, uz dekana Mirsada
Veladì}a na biha}kom je Ekonomskom
fakultetu kao profesor angaìran jo{
jedan propali politi~ar Sadik Bahti},
neko} lider Stranke za BiH u Unskosanskom kantonu, koji je prije rata radio
kao trgova~ki putnik u tvornici Saponia
iz Osijeka. Za Bahti}ev je akademski
anga`man izravno zasluàn aktualni
kantonalni premijer Hamdija Lipova~a,
koji je i sebi na vrijeme osigurao mjesto
vanrednog predava~a na Pravnom
fakultetu u Biha}u, ispravno procijeniv{i
kako je i njegova politi~ka karijera na
zalasku.
(S.M.)
Mirsad
Veladì}
DA LI JE MOGU]E UJEDINJENJE OPOZICIJE U RS-u?
Opozicija u RS-u predvoena

PDP-om i DP-om dogovara
zajedniko ruenje Dodika
na opim izborima?
EKONOMSKI INTERES PRIJE SVEGA

Okosnica zajedni~kog nastupa stranaka Dragana âvi}a i Mladena Ivani}a na op}im izborima
bit }e ekonomska politika
Opozicija u RS-u, predvo|ena Demokratskom partijom Dragana âvi}a i PDP-om,

strankom Mladena Ivani}a, po~ela je
pregovore o zajedni~kom koaliranju za
predstoje}e op}e izbore 2014. godine.
Ovo je Slobodnoj Bosni potvrdio predsjednik DP-a Dragan avi}, koji ve}
ozbiljno ra~una na podr{ku SRS-a RS-a, ali
i u mogu}nost da se ovom bloku pridruì
niz manjih opozicionih vanparlamantarnih
stranaka, kao i partija koje su trenutno
bliske SNSD-u, ali nemaju nikakvu korist
od njihove dominantne vladavine.
Program zajedni~kog nastupa na op}im
izborima }e se definirati u narednom
periodu, ali okosnica }e biti ekonomska
politika, koja je sada prema mi{ljenju
Dragana avi}a u potpunom haosu.
Mi smo prezaduèni toliko da je
pitanje da li }emo bankrotirati. Dva mjeseca
imamo statisti~ki pad BDP-a, a realni i
duè. Prosje~na potro{a~ka korpa je za dva
i po puta ve}a od prosje~ne pla}e u RS-u.

Ve} godinama ìvimo na kredit, budèt se
od 2007. godine naovamo nerealno planira,
a o manipulacijama u inostranim ulaganjima da i ne govorim. Ovo stanje se mora
mijenjati, a moraju se smanjiti i politi~ke
tenzije izme|u entiteta, a pogotovo na
dràvnoj razini koja je od posljednjih op}ih
izbora u totalnom kolapsu, navodi avi}.
Predsjednik DP-a ne govori, ali
vjerovatno je ohrabren rezultatima lokalnih
izbora koji su pokazali da SNSD gubi
uticaj, kao i da su se u SNSD-u otvoreno
polarizovale dvije struje, ona bliska
predsjedniku stranke Dodiku i ona koja se
priklonila predsjedniku IO SNSD-a Neboj{i
Radmanovi}u. Upravo ovaj jaz unutar
najja~e partije u ovom bh. entitetu mogao bi
otvoriti Pandorinu kutiju nezadovoljstva
unutar SNSD-a, te dio ~lanstva prikloniti
opoziciji.
(N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
14.11.2012
23:24
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Novi (stari) opinski naelnici
NO]NA (Ô)MORA
Biv{i vlasnik
Sarabona
Vahid ômor
traì nadoknadu
{tete u iznosu
od 5 miliona KM
Kantonalno Tuìla{tvo u Sarajevu ovih
dana privodi kraju istragu pokrenutu u
slu~aju sarajevske Tvornice ~okolade i
kandita Sarabon. Kako nezvani~no
saznajemo, Tuìla{tvo }e podi}i
optu`nicu protiv Vahidina ômora koji
je 2000. godine sredstvima sumnjivog
porijekla kupio 45,9 posto vlasni{tva
Sarabona, a kupoprodajni ugovor
potpisan sa Agencijom za privatizaciju
raskinut je 2006. godine jer ômor nije
ispunio obavezu ulaganja milion KM,
koje su iskori{tene za dokapitalizaciju
na osnovu koje je prvobitnih 45,9 posto
kapitala ômor pove}ao na 51 posto u
vlastitu korist.
Me|utim, u januaru pro{le godine
Op}inski sud u Sarajevu donio je
izvr{no rje{enje da se 51 posto kapitala
Sarabona vrati biv{em vlasniku
ômoru. ômor je pozvao radnike da
mu se pridruè u tu`bi za nadoknadu
vi{e od pet miliona maraka {tete protiv
Agencije za privatizaciju, Vlade
Kantona Sarajevo i Odbora povjerilaca
Sarabona. Da li }e i ko nadoknaditi
{tetu ômoru, ostaje tek da se vidi, a
on }e u me|uvremenu pred
Kantonalnim sudom odgovarati za
bezo~nu plja~ku, kriminal i uni{tenje
nekada uspje{ne kompanije Sarabon.
(M.F.)
Iluzije:Iluzije.qxd
15.11.2012
3:36
Page 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ME\UNARODNA PRAVDA I
DRUGE NEPRAVDE
Pi{e: SENAD AVDI]
Ne postoje veliki i mali zloini, opravdani i neopravdani, ogranieni i

neogranieni, zloini koji su poinjeni pri punoj svijesti i savjesti i
drugi, ishitreni, bez iste zloinake namjere. Nemogue je
uspostaviti reciprocitet, matematiko-tehniku jednainu sa milion
nepoznatih u ex-jugoslovenskom krvoproliu
ro{le je nedjelje u beogradskom Centru za dekontaminaciju odràna debata u kojoj se nastojala podvu}i crta glede uloge Jugoslovenske narodne armije
u krvavom raspadu biv{e zajedni~ke dràve. Govorilo se
o odgovornosti tada{njeg vojnog vrha za stravi~ne ratne
zlo~ine, razaranje dràva, gradova, uni{tavanje miliona
ljudskih sudbina. U~e{}e u razgovoru, kako se to kaè
u starim dobrim agencijskim kli{eima, uzeo je veliki broj
istaknutih javnih i kulturnih radnika i neposrednih
u~esnika tragi~nih de{avanja s po~etka 90-ih godina
pro{log stolje}a.
[aroliko je dru{tvance sudjelovalo u razgovoru,
povjesni~ari, odvjetnici, novinari, generali, nevladini
aktivisti i {irok, raznovrstan buljuk drugih {to zvanih, {to
nezvanih svatova, iznosili argumente i kontraargumente,
polemizirali, su~eljavali vlastita objektivna vi|enja i
subjektivne dojmove o pogibelji koja je po~etkom 90-ih
godina sna{la socijalisti~ku zajednicu zbratimljenih
naroda, kova~nicu bratstva i jedinstva, bastion nes-
Vukovara, Dubrovnika, preko Mostara, zaklju~no sa

Sarajevom, po~inila niz pojedina~nih propusta. Kaè
gospodin Jovi}, civilni zapovjednik Vrhovne komande,
krnjeg, izmi{ljenog Predsjedni{tva SFRJ, podstreka~ u
zlo~inu, dvadeset godina kasnije, da mu je falilo
sedamnaest do osamnaest divizija da sa~uva Jugoslaviju!? Jovi}, jedna birokratska postkomunisti~ka
~inovni~ka le{ina (bio je ministar privrede, ili tako neke
dirigirane oblasti ~ak i u vrijeme savezne vlade, 70-ih
godina pro{log vijeka, na ~ijem je ~elu bio Dèmal
Bijedi}), veli kako dopu{ta mogu}nost da su se
potkrale neke gre{ke vojsci ~iji je, kao, bio civilni
komandant.
Idi, bre, ~ove~e, igraj {aha, domine, kazao je,
izderav{i se pri tom na oronulog vrhovnog komandanta,
Milo{evi}evog operativca zaduènog za mobilizaciju i
proceduru Jovi}a, novinar lista Vreme Milo{ Vasi}.
Upropastio si mi dvadeset godina ìvota i sad jo{ ho}e{
da te slu{amo.
Da, to je stra{no, da Gotovina i Marka~ robijaju, a Veljko Kadijevi} i

vrstanosti... jedinu nam zajedni~ku domovinu, SFRJ.
Zanimljivo, ali ni{ta novo, sve je ostalo zamrznuto na
po~etnim pozicijama, malo {ta se pomjerilo, osim unazad,
tek su se ta~ke motri{ta promijenile, statusne i socijalne
karte pomije{ale, kao da je vrijeme stalo u jesen
devedeset i neke: Advokat Sr|a Popovi} opetuje da je
ustavno-pravno SFR Jugoslaviju obesmislila Srbija, a ne
Slovenija, nipo{to Hrvatska, a pogotovo Bosna i
Hercegovina, profesorica Vesna Pe{i} nadahnuto,
odgovorno i argumentirano vivisecira pomahnitali velikodràvni militantni ekspanzionizam koji je gejzirskom
eruptivno{}u razorio integrativne temelje ex jugoslovenskog dru{tva. Na istim pozicijama, kao i prije svih
nemilih doga|aja, stoje postojano, kano klisurine,
nepomaknuti, okamenjeni, ideolo{kom dogmom zakovani, zadrti konfrontirani blokovi, politi~ki, intelektualni,
ljudski. Borisav Jovi}, ~lan zadnjeg, ratnog, ilegalnog
Predsjedni{tva SFRJ, papirnatog, civilnog masterminda,
vrhovni komandant krvavih vojnih eksperimenata, ne
vidi ni{ta lo{e osim sitnih organizacijsko-proceduralnih,
takti~ko nepredvidivih propusta u tome {to je JNA od
6
Ambivalentan, podijeljen, u svakom slu~aju nelagodan osje}aj, mje{avina blagosti i jeze, privremenog mira i
latentnog nespokoja sedimentira se u ~ovjeku kada vidi,
~uje, uvjeri se da po{ten, razborit, dobar svijet (Sr|a
Popovi}, Vesna Pe{i}, Mirko Tepavac, Milo{ Vasi}...)
ostaje dosljedan vrijednostima i principima, busijama
koje su zauzeli prije 20 godina, ali i da nepatvoreni
zlo~inci, kakav je nedvojbeno Borislav Jovi}, uprkos i
unato~ svemu, krvavom i uàsnom ratu, stotinama hiljada
`rtava, nemaju potrebu prilagoditi se novom mirnodopskom ambijentu i vokabularu; ~ekaju svoju {ansu;
kada dokazuju, dvadeset godina kasnije, da je sve {to su
radili bilo u skladu s ustavnim ovla{tenjima i drugim
pozitivnim zakonskim aktima.
jednom filmu, genijalnom, a kakav bi druga~iji bio

film iz te vratolomne filmske radionice, kaè
Grucho Marx: Ovo su vam moji principi: ako vam
se ne dopadaju, imam ja druge.
U isto vrijeme dok je trajalo beogradsko naduravanje
izme|u civilno-vojnih subjekata , dakle krajem pro{log
Iluzije:Iluzije.qxd
15.11.2012
3:38
Page 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

POJEDINA^NA,
POJEDINA^NA, KOLEKTIVNA
KOLEKTIVNA
ILI
ILI KOMANDNA
KOMANDNA ODGOVORNOST
[ta
[ta se
se dokazuje
dokazuje presudama
presudama
hrvatskim
hrvatskim generalima
generalima Anti
Anti Gotovini
Gotovini
ii Mladenu
Mladenu Marka~u?
Marka~u?
vikenda, Slavenka Drakuli}, briljantna novinarska primadona iz exJugoslavije i tek ne{to manje dobra knjièvnica, na Hrvatskoj
televiziji, bez da imalo sebe {tedi, ritualno se posula pepelom jerbo
je prije ~etiri-pet godina blago feministi~ki pozdravila i pohvalila,
u~inilo joj se, hrabar i principijelan nastup Biljane Plav{i} u sudnici
u Haagu - priznanje krivice za zlo~ine u Bosni i Hercegovini.
Prije tri godine Slavenka Drakuli} je u jednim novinama sama
sebe izvrnula naopa~ke kada je napisala:
Prije nekoliko godina sam u knjizi Oni ni mrava ne bi zgazili
pisala o njoj kao pozitivnom primjeru ène koja je smogla hrabrost
me|unarodno pravosu|e ne proglasi kao delo genocida.

Me|unarodno pravosu|e je, davno reklo, Me|unarodni sud
pravde u Haagu je to zape~atio, da se u Srebrenici desio
genocid, ali to je vi{egodi{nji predsjednik Srbije valjda pre~uo
dok je pri~ao sa tatom Ljubomirom, prijateljima Miloradom
Dodikom i Emirom Kusturicom.
e postoje veliki i mali zlo~ini, opravdani i neopravdani,

ograni~eni i neograni~eni, zlo~ini koji su po~injeni pri punoj
svijesti i savjesti i drugi, ishitreni, bez iste zlo~ina~ke
} i Borisav Jovi} mirno pi{u knjige u kojima nude dokaze za vlastite zlo~ine...!
da prizna svoja nedjela po~injena tokom rata. Divila sam joj se, jer
je za takav ~in bilo potrebno mnogo hrabosti i moralne ~vrstine.
Vjerovala sam da je tako o~itala lekciju balkanskim bjeguncima
poput Karadì}a, Mladi}a i Gotovine. Uàsno sam se prevarila.
redstoji danas-sutra (u petak, 16. novembra/studenog) pravomo}na presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i
Mladenu Marka~u u Tribunalu u Haagu. Presuda u Haagu
hrvatskim generalima utjecat }e na sudbinu i karakter hrvatske
dràve, poentira kolumnista va`nog zagreba~kog dnevnoga lista.
Ne}e. Ta presuda, a kaù mi ne}e se bitno razlikovati od
prvostupanjske (24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a), ticat }e
se najvi{e, gotovo isklju~ivo dvojice hrvatskih generala. Moj je
dojam, moè biti pogre{an ili pristrasan, da je hrvatski generalski
dvojac u Haagu djelovao sinhrono, vojni~ki, odnosno dràvno
odgovorno.
I Marka~ i Gotovina su, dopu{tam da grije{im, bili iskreniji,
suosje}ajniji, uvjerljiviji u svakom pogledu kada su se
ispri~avali civilnim `rtvama Oluje nego {to je bio Boris Tadi}
prije koju godinu kada je rekao da se u Srebrenici desio stra{an
zlo~in, ali nisam spreman da ga nazovem genocidom dok to
namjere. Nemogu}e je uspostaviti reciprocitet, matemati~kotehni~ku jedna~inu sa milion nepoznatih u ex-jugoslovenskom

krvoproli}u: upravo takav raspored stvari, omjer neuporedivih
veli~ina u kojima su poistovje}eni Mladen Marka~, lojalni
policajac, i njegov {ef Petar Gra~anin, posljednji savezni ministar
policije, prvobora~ki komunisti~ki inkvizitor i satrap, tvorac svih
parapolicijskih zvijeri (JJovice Stani{i}a, Frenkija Simatovi}a,
Arkana).
li, {ta da se radi, odnos prema Tribunalu u Haagu je

neminovno i odnos prema zlo~inima, koji nikad i nigdje ne
bi trebali biti predmet politiziraju}eg manipuliranja.
Zrelost svakog dru{tva se mjeri prema stupnju senzi biliranosti/zgroènosti na zlo~ine, kriminal i spremnosti da se
od tih zlih po{asti distancira. Jeste da djeluje defetisti~ki, slabo
utje{no, ali tako je; bolje Gotovina u zatvoru, pokazat }e se,
kad-tad, nego Borisav Jovi}, Veljko Kadijevi}, Aca Vasiljevi}
kao stubovi dru{tva u kojem je Boris Tadi} umjerenoradikalna opozicija ~etni~kom vojvodi predsjedniku Tomislavu
Nikoli}u. Ta vrsta katarze i boli i ko{ta, ali je dugoro~no
okrepljuju}a.
7
Iluzije:Iluzije.qxd
14.11.2012
20:21
Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI

ÊTVRTAK, 8. NOVEMBAR
Prije dva dana sam gospo|i koja ispred
Vije}a Evrope vr{i monitoring nad medijima u regiji (plus Turska) kao primjer
neravnopravnih sudskih procesa koje
politi~ari vode protiv novinara naveo i
sljede}i: tu`bu MILOVANA CICKA
BJELICE protiv Slobodne Bosne, proces
koji se vodi na Sokocu. Bjelica nas je tuìo
prije tri godine kao obi~ni gra|anin, tri
godine kasnije presuda jo{ nije izre~ena, a
on je izabran za na~elnika Sokoca.
Razumije to, prili~no je upu}ena moja
sugovornica, ali ne ba{ toliko koliko
prijatelj koji mi jutros, kada sam mu isto to
opri~ao, citira i preporu~uje predratnu
posko~icu: upaj kolac, idi na Sokolac.
Ukratko, sumiram, strategija Nikoli}a i

Vu~i}a jeste: PRVI SE DAI]I U VODU
BACAJU.
NEDJELJA, 11. NOVEMBAR

EDIN D@EKO nije psovao nakon
postignutog gola protiv Tottenhama u
posljednjim sekundama utakmice, desetak
minuta nakon {to ga je trener Mancini po
stoti put poslao da spa{ava {to se spasiti
dade.
PETAK, 9. NOVEMBAR
Kao investitor za izgradnju malih
hidroelektrana na rijeci @eljeznici kod
Fojnice, ~itam u novinama, pojavila se
firma Peeb iz Travnika ~iji je vlasnik ZEJD
DUKMENI], dugogodi{nji selektor taekwondo selekcije BiH. Dukmeni} je ro|en u
Hrvatskoj kao @eljko, imao je blistavu
taekwondo karijeru u biv{oj SFRJ, kao i
Njema~koj, prije dvadesetak godina je
pre{ao na islam i priklju~io sa Armiji BiH,
kao instruktor borila~kih vje{tina u manje
poznatim kampovima za obuku u srednjoj
Bosni.
Ne znam, mo`da pu{em na hladno, ali
me eskalacija kadrovskih i poslovnih
rje{enja u posljednjoj godini u kojima se
pojavljuju osobe iz istog ratno-duhovnog
~engi}evskog kruga (N
Nedàd Poli}, Tarik
\o|i}, Velagi}i, [emsudin Mehmedovi},
Bakir Alispahi}, Irfan Ljevakovi}...) tjera
na oprez, pa malo i zabrinutost...
SUBOTA, 10. NOVEMBAR

ALEKSANDAR VUI], potpredsjednik Vlade Srbije, ministar odbrane, {ef tima
za borbu protiv korupcije, {ef Saveta za
nacionalnu bezbednost (a mo`da i jo{
ne{to, pi{e u dana{njem Vremenu Mi{a
Vasi}) danas prili~no neprohodno iznosi
dokaze da su on i predsjednik Srbije
TOMISLAV NIKOLI] godinama, pa ~ak i
kada su preuzeli vlast, bili prislu{kivani od
srpske policije.
Neki dan sam od prijatelja, dobro
upu}enog u bezbjednosne prilike u Srbiji,
traìo da mi objasni o ~emu se ovdje,
zapravo, radi i {ta je kona~ni cilj ove
neuvjerljive afere. Za po~etak je cilj da se
ukloni direktor policije Milorad Veljovi},
potom na~elnik odjela za borbu protiv
kriminala Rodoljub Ro}ko Milovi}, apsolutno najbolji policajac u Evropi, a na kraju,
vjerovatno i sam ministar Ivica Da~i} i da
na njihova mjesta, makar mijenjali koalicionog partnera, do|u Nikoli}evi i Da~i}evi
favoriti, obja{njava mi.
8
MIRALEM PJANI], za kojeg ljudi koji

ga znaju kaù da nije u ìvotu sastavio je i
be, ispsovao se moma~ki nakon {to je,
tako|er ulaze}i potkraj utakmice Rome i
Lazija, sa centra pogodio protivni~ku
mreù. Nije pristojno, ali ako je Mire
psovao onoga na koga sam u prvih mah
pomislio, psovkama se solidarno priklju~ujem!
PONEDJELJAK, 12. NOVEMBAR

Dok hrvatska policija cijeli dan hapsi
desetine farmaceuta, stotine lije~nika...
razmi{ljam o zloj sudbini dr. OGNJENA
[IMI]A, koji je prije ta~no pola godine
umro u zatvoru na Igmanu tokom izdràvanja dvogodi{nje zatvorske kazne. Sa
Ognjenom sam posljednji put razgovarao
mjesec dana prije nego }e ga pokositi
infarkt, po~etkom aprila ove godine, kada
je zbog posjete obitelji i primjerenog
vladanja po~a{}en vikend-dopustom. Nijedan, pa ni taj posljednji razgovor pokojni
sarajevski kardiohirurg nije propu{tao da ne
ustvrdi da je njegov sudski progon u Rijeci
bio samo prino{enje `rtve od strane vlasti
Hrvatske na oltar Brisela, tj. Evropske
unije. I da u takvoj selekciji nije bilo
neva`no {to je `rtva, [imi}, ro|ena u BiH.
[imi} je prije nego {to je utekao u BiH u
Rijeci osu|en na 9 godina robije. Bio je to
proces kojim je tada{nja (Sanaderova!!?)
Vlada slala poruku Briselu da pravna dràva
funkcionira, da nema za{ti}enih od ruke
pravde... Ognjena se procesuiralo za nekih
10-20 tisu}a kuna koliko je (vjerojatno i
jeste) dobio mita dok je radio u Rijeci.
Lije~nici koje danas hapse diljem
Hrvatske na te novce se ne bi ni osvrnuli. O
Ivi Sanaderu da se i ne govori: svaka od
njegovih nebrojenih kriminalnih operacija

u posljednjih dvadesetak godina, za koje
mu se sudi, vrednija je od cjelokupne
imovine pokojnog [imi}a i njegove
obitelji...
UTORAK, 13. NOVEMBAR

MUSTAFA efendija CERI] je skoro u
suda~koj nadoknadi svojeg dvije decenije
dugog mandata na du`nosti reisu-l-uleme
Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
uputio fetvu u kojoj se obra~unao sa svojim
srbijanskim kolegom Ademom ef. Zilki}em.
[ta se nas u BiH ti~e, srbijanski reis Zilki} i
odnosi u tamo{njem IZ-u? Ni{ta. Eto ih
tamo, i njega i Zukorli}a i Jusufspahi}a. Ali
nas se zato itekako ti~e MUHAMED
efendija IBRAHIMOVI], donedavni ministar odbrane BiH, za kojeg je utvr|eno da
je falsificirao ratnu pro{lost i time o{tetio
gra|ane ove zemlje za stotine hiljada
maraka. Hajde, nije ba{ to dovoljan povod za
tako te{ku mjeru - fetvu, ali je odlaze}i reis
za te i takve hodè barem mogao na}i
adekvatnu moralnu osudu; recimo: haram
mu bilo i na ovom i na onom svijetu!
SRIJEDA, 14. NOVEMBAR

Na starim filmovima i televizijskim
serijama posljednjih godina se na svim
televizijama u regionu naknadno prije
prikazivanja titluje upozorenje: NE PREPORUUJE SE MLA\IM OD 16, 14, 12...
GODINA. Ne preporu~uju se tako djeci
svih uzrasta Otpisani, Kuda idu divlje
svinje, ~ak ni Kamiondìje. Pred nedu`nim
dje~ijim okicama uklanjaju se, zbog
neprimjerenog sadràja, nasilja, partizanski filmovi koje smo prije nekoliko
decenija kolektivno, sa {kolom, prvi puta
gledali i, eto, nismo, kada se sve sabere i
oduzme, ispali toliko lo{i.
Kakve li je tek neprimjerene sadràje
gledao klinac-ubica koji je danas u Sarajevu izbo noèm dje~aka? Jesu li ga
roditelji udaljavali iz dnevnog boravka
tokom emitiranja scena nasilja na televiziji?
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
14.11.2012
22:59
Page 2
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
14.11.2012
22:44
Page 10
MINI MARKET
DU[ANOVO CARSTVO
Direktor Centra
za uklanjanje
mina Du{an
Gavran, uz
pomo} ministra
Novi}a,
osigurao
doìvotni
mandat
na ~elu BH
MAC-a
Ni javni istupi predstavnika osam
deminerskih kompanija koji su otvoreno
upozorili na kriminalno poslovanje
direktora Centra za uklanjanje mina u BiH
(BH MAC) Du{ana Gavrana, ni kaznena
prijava koju su podnijeli Dràvnom
tuìteljstvu, nisu imali utjecaja na
odmetnuti menad`ment te agencije koja
ve} godinama posluje bez ikakve kontrole
i nadzora. Posljednji skandal u BH MAC-u
dogodio se nakon {to je na tenderu koji je
financirala Vlada Njema~ke posao
deminiranja dobila tvrtka DOK-ING sa
Pala. Paljanska je kompanija, naime,
dobila posao tako {to su prijavili da
posjeduju stroj za razminiranje, koji je u
vlasni{tvu istoimene firme iz Zagreba, i
pro{le je godine kratko (na tri mjeseca)
bio uvezen u BiH. No, prevara je
otkrivena tek nakon {to su radovi na
deminiranju u blizini Doboja po~eli, kada
je na terenu zate~ena posve druga
ma{ina. O tome je {ef Regionalnog ureda
BH MAC-a u Banjoj Luci @eljko Travar 6.
novembra napisao slu`benu zabilje{ku u
kojoj je konstatiran poku{aj ~injenja
kaznenog
Du{an
djela za koje
Gavran
je, prema
Pravilniku
BH MAC-a,
tvrtki DOKING trebala
biti oduzeta
akreditacija.
10
KREDIBILNA VLADA
Vlada premijera Nikia

zaduila Federaciju vie
nego vlade Brankovia i
Mujezinovia zajedno
Ukupni dug Federacije BiH zaklju~no
sa 30. junom ove godine iznosio je 5,8
milijardi KM. Na vanjski dug odnosi se 4,3
milijardi KM, a na unutra{nji 1,5 milijardi
KM, navedeno je u informaciji koju je
Vlada FBiH prihvatila na posljednjoj sjednici u Mostaru.
U razdoblju od juna 2011. do juna 2012.
godine, vanjski dug Federacije BiH uve}an
je za 445 miliona KM, sa 3 milijarde i 853
miliona KM na 4 milijarde i 298 miliona
KM, ne ra~unaju}i novi dug nastao po
osnovu kreditnog aran`mana s MMF-om
koji je BiH zaklju~ila kasnije. Kredit MMF-a
ukupno je teàk ne{to vi{e od 800 miliona
KM, a federalni udio u ovom dugu teàk je
534 miliona KM.
Tako dolazimo do ra~unice da je aktuelna federalna Vlada na ~elu s Nik{i}em u
samo dvije godine uve}ala dug FBiH za
979 miliona KM, {to je znatno vi{e od duga
Nedàd
Brankovi}
nastalog u prethodne ~etiri godine mandata,

kada su federalnom Vladom upravljali
Nedàd Brankovi} i Mustafa Mujezinovi}.
(M.A.)
ÎTAJ KAKO JE POTPISANO
MVP tvrdi da ministar

Lagumdija nije autor
spornog pisma upuenog
Vijeu sigurnosti UN-a
Silno se razbjesnio lider SDP-a i {ef
bh. diplomatije Zlatko Lagumdìja zbog
neprofesionalnog i tendencioznog
priloga emitiranog na FTV-u u kojem se
tvrdi da Predsjedni{tvo BiH nije dalo
suglasnost ambasadorici BiH pri UN-u da
pro~ita pismo ministra Lagumdìje
upu}eno Vije}u sigurnosti.
Odgovorno tvrdimo da se na radi o
pismu ministra Lagumdìje, ve} o
prijedlogu teksta koji je sa~inio nadle`ni
sektor MVP-a u konsultaciji sa stalnom
misijom BiH pri UN-u, stoji u o{tro
intoniranom saop}enju MVP-a. Ako smo

dobro razabrali, cijeli problem s prilogom
FTV-a sastoji se u tome {to je novinar
ustvrdio da je sporno pismo upu}eno
Vije}u sigurnosti napisao i potpisao
Lagumdìja, dok MVP tvrdi da Lagumdìja nije napisao nego je samo potpisao
sporno pismo.
Razlika je drasti~na ali ipak, nije
naodmet napomenuti da je Zakonom o
Vije}u ministara BiH (~lan 8) precizirano
da je ministar odgovoran za rad ministarstva u cjelini.
(M.A.)
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
14.11.2012
22:45
Page 11
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Podravate li inicijativu
Dodika i ovia o
povlaenju OHR-a iz BiH?
ALEKSANDAR
HR[UM
Urednik
Zabranjenog foruma
NE
Ova inicijativa je
klasi~na manipulacija
bosanskohercegova~kih
politi~ara i odnos oko stvarnih
problema te nametanje
problema koji su totalno
trivijalni. Inicijativa je jo{ jedan
jeftini trik bh. politi~ara.
[EMSO
TUCAKOVI]
Profesor
na FPN-u
NE
by MARIO BRANCAGLIONI
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
Ne podràvam ovu inicijativu

Dodika i ôvi}a jer
me|unarodna zajednica koja je
zapo~ela odre|eni posao u BiH
taj posao nije okon~ala.
AMOR MA[OVI]
^lan
Kolegija
direktora
INO
DA/NE
Onog trenutka kada BiH
postane sposobna da sama
vodi brigu o sebi, onda sam za
to da se OHR povu~e. U ovom
trenutku mi smo daleko od
povla~enja OHR-a i nismo
pokazali da smo sposobni da
se brinemo sami o sebi. Nama
o~ito treba neka vrsta
patronata a on je iskazan kroz
Dejtonski mirovni sporazum.
ADNAN D@EMID@I]
Sekretar
Udruènja
Tobacco
Press
NE
Ne podràvam inicijativu Dodika
i ôvi}a bez obzira na sve lo{e
strane OHR-a, jer da nije OHR-a,
ne znam kako bi Bosna i

Hercegovina danas izgledala.
GORDANA BOBAN
Iako je, pored toga, kontrola utvrdila da

stroj za razminiranje nema dokaze o
vlasni{tvu, niti carinske deklaracije,
Du{an Gavran je poduzeo sve kako bi se
prevara favorizirane paljanske kompanije
{to prije zata{kala. No, unato~
katastrofalnom poslovanju, prema
prijedlogu zakona o protivminskom
djelovanju koji je potpisao ministar civilnih
poslova BiH Sredoje Novi} stoji da }e
novu agenciju za deminiranje do isteka
svog mandata voditi direktor BH MAC-a.
Budu}i da direktoru BH MAC-a ranijim
zakonom nije ograni~en mandat, ispada
da je Novi} predloìo Gavrana za
doìvotnog direktora?!
(S.M.)
Glumica
NULTIKULTI
NE
Dodik i ôvi} nikad ni{ta
nisu dobro uradili za dobrobit
ove zemlje nego samo za
vlastitu korist.
DARKO BRKAN
Predsjednik
Udruènja
gra|ana
Za{to ne
NE
Ako i zanemarimo ko su inicijatori, objektivno smo jako daleko
od zadovoljavanja uslova za
odlazak OHR-a. A po{to inicijativa dolazi od politi~ara koji su
velikim dijelom razlog {to ti
uslovi nisu zadovoljeni, inicijativa je jo{ besmislenija.
Za na~elnika
op}ine Ilidà
izabran Bo{njak
Senaid Memi}, a
za predsjednika
Op}inskog
vije}a
Crnogorac
Denis Muhovi}
Na proteklim lokalnim izborima
uvjerljivu pobjedu za mjesto na~elnika
ilidànske op}ine odnio je kandidat
SDA Senaid Memi}. A kako je mjesto
na~elnika pripalo Bo{njacima, mjesto
predsjedavaju}eg Op}inskog vije}a
trebalo je pripasti nekom od vije}nika iz
reda hrvatskog ili srpskog naroda,
odnosno iz reda ostalih.
Me|utim, od 27 izabranih vije}nika
samo dva nisu iz reda bo{nja~kog
naroda - Smilja Vite{ki} iz SDP-a i
Goran Kapor iz Napredne
demokratske stranke biv{eg ilidànskog
na~elnika Huseina Mahmutovi}a.
Budu}i da niti jedan od dva
nebo{nja~ka vije}nika nije po volji SDA,
na~elnik Memi} i njegovi vije}nici za
predsjednika Op}inskog vije}a Ilidà
imenovali su Denisa Muhovi}a,
nekada{njeg prvaka Evrope u karateu,
koji se izjasnio kao Crnogorac! (M.F.)
11
Istraga:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
22:52
Page 12
ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH
Dravna agencija za istrage i zatitu podnijela je poetkom novembra

Tuiteljstvu BiH etvrtu po redu kaznenu prijavu protiv desetak osoba koje se
sumnjie za brojne nezakonitosti u procesu unitavanja vikova oruja i municije;
inspektori SIPA-e koji su dvije godine istraivali kriminal u Ministarstvu obrane i
Oruanim snagama ponovno su uli u trag trgovcu orujem SLOBODANU TEIU
i otkrili kako je bjelosvjetski meetar, nakon pokretanja istrage, pokuao
zamaskirati svoje poslovanje u BiH
TE[I]EV MONOPOL NA
BOSANSKO ORU@JE
Trgovac oru`jem sa crne liste UN-a Slobodan Te{i} i
dalje je glavni posrednik u prodaji oru`ja iz BiH, iako se
protiv njega ve} godinu i pol dana vodi istraga u
Dràvnom tuìteljstvu
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
ràvna agencija za istrage i

za{titu (SIPA) podnijela je
po~etkom novembra Tuìteljstvu
BiH jo{ jednu kaznenu prijavu
protiv jedanaest osoba koje se
sumnji~e da su u procesu uni{tavanja
vi{kova naoruànja, municije i minskoeksplozivnih sredstava iz Ministarstva
obrane, odnosno Oruànih snaga BiH,
po~inili ozbiljan kriminal. Za trajanja
dvogodi{nje istrage o brojnim nezakonitostima prilikom uni{tavanja vojnih
vi{kova u poduze}ima Pretis u Vogo{}i,
Binas u Bugojnu i pogonu Oruànih snaga
BiH u Doboju, inspektori SIPA-e su
Tuìteljstvu BiH podnijeli tri izvje{}a: 11.
novembra 2011., 10. aprila i 30. septembra
ove godine, i posljednje 2. novembra.
nalazi paralelna istraga Tuìteljstva BiH

protiv sumnjivih trgovaca naoruànjem i
vojnom opremom koji su posredovali u
preprodaji vi{kova oru`ja.
Istraùju}i, naime, kanale kojima se
vi{ak naoruànja, municije i minskoeksplozivnih sredstava izvozio iz BiH,
inspektori SIPA-e su ponovno do{li na trag

me|unarodnom {verceru Slobodanu Te{i}u, koji je zadrào primat u tim poslovima,
unato~ ~injenici da se protiv njega, vi{e od
godinu dana, vodi policijska istraga (SIPA-e
i Federalne uprave poli cije). Prema
informacijama Slobodne Bosne dobijenih
POSLOVNA KAMUFLA@A
No, premda se na listi osumnji~enih nalazi
dvadesetak imena (uglavnom du`nosnika
Ministarstva obrane i Oruànih snaga BiH, te
rukovoditelja navedenih poduze}a), protiv
kojih su prikupljeni ~vrsti materijalni dokazi,
jo{ uvijek nije podignuta niti jedna optu`nica.
Jednako je tako nepoznanica u kojoj se fazi
12
S KIM SU I KAKO POSLOVALI SLOBODAN TE[I] I DRAGAN KAPETINA

Te{i} i Kapetina su u posljednje tri godine prodali velike koli~ine oru`ja i municije sumnjivim
kupcima u dràvama pod me|unarodnim embargom
14.11.2012
22:53
Page 13
GDJE JE ZAVR[IO VI[AK NAORU@ANJA

iz izvora bliskih istrazi, srbijanski veletrgovac oru`jem porijeklom iz sela Gojkovac kod Kiseljaka Slobodan Te{i} i njegov
bosanski ortak Dragan Kapetina posljednjih
su mjeseci poslovanje u BiH poku{ali
kamuflirati skrivaju}i se iza drugih tvrtki,
ali bez velikog uspjeha. Podsjetimo, Te{i} i
Kapetina su, nakon tvrtke Bosniaspecexport koja je ranije registrirana u
Isto~nom Sarajevu, u me|uvremenu
otvorili novu firmu CTS -Company d.o.o. u
Bijeljini (kao nominalni vlasnik je upisan
izvjesni Sreten Cvjetkovi}, a direktor je
Dragan Kapetina), ali su i njezine aktivnosti
nedavno obustavili. Istodobno je Slobodan
Te{i} na Cipru registrirao jo{ jednu tvrtku,
Charso Limited, a sve s istim ciljem - da
zbog katastrofalne me|unarodne poslovne
reputacije prikrije vlastiti identitet.
Poznato je, naime, da se Te{i}, od
dolaska u BiH prije tri godine, fokusirao na
otkup vi{kova naoruànja od Ministarstva
obrane i Oruànih snaga, koje su kasnije
(pre)prodavali krajnje sumnjivim kupcima
u dràvama pod me|unarodnim embargom
(o ~emu je SB u proteklih godinu i pol
dana op{irno pisala). Nakon {to su,
me|utim, njegovi tajni poslovi razotkriveni, a nadle`ne dràvne institucije od vi{e
me|unarodnih organizacija upozorene na
kriminalno i po BiH iznimno {tetno
djelovanje tog bjelosvjetskog me{etara,
Te{i}u je u ljeto pro{le godine, po prvi put,
uskra}ena dozvola Ministarstva vanjskih
poslova za izvoz ve}e koli~ine oru`ja i
municije iz tvornica Bratstvo (Novi
Travnik) i Igman (Konjic) za Jermeniju.
POSLOVNA SURADNJA SA
ZAGREBA^KIM SCOUT-om
Potom su Slobodan Te{i} i Dragan
Kapetina izvoz naoruànja poku{ali maskirati, skrivaju}i se iza hrvatske firme Scout
iz Zagreba.
Zahvaljuju}i utjecajnim prijateljima u
Ministarstvu obrane, Ministarstvu vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvu vanjskih poslova BiH, s kojima su u
posljednje tri godine uspostavili bliske
relacije, Te{i} i Kapetina su poku{ali
isposlovati dozvole za nastavak rada. Tako
su od Ministarstva obrane BiH traìli
suglasnost za zamjenu naoruànja tvrtki
Scout, kako bi naknadno od zagreba~ke
firme, preko njihovog poduze}a Bosniaspecexport otkupili isto naoruànje i
kasnije ga prodali. Dodajmo tome da su
Slobodan Te{i} i vlasnik tvrtke Scout,
samozatajni hrvatski trgovac oru`jem Ivan
Peranec, koji je u poslijeratnom periodu
imao potpisane ugovore o izvozu vi{ka
naoruànja iz BiH s tada{njim entitetskim
ministarstvima obrane, dugogodi{nji poslovni partneri, i da su pojedini uposlenici
Scouta kasnije po~eli raditi za Te{i}a. Me|u
13
14.11.2012
22:53
Page 14
ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

KRIMINALNA HOBOTNICA
Tuiteljstvo BiH jo istrauje

Teievu poslovnu suradnju sa
Selmom Cikotiem, Anom TriiBabi, Adijem Hadikapetanoviem...
SUMNJIVO POSLOVANJE
Istraga SIPA-e je pokazala da su vi{kovi
oru`ja u Pretisu fiktivno uni{tavani
njima je svakako najva`niji Darko Kandi}

iz Sarajeva, koji je postao jedan od
najbliìh Te{i}evih poslovnih suradnika,
preko kojeg je trebala biti realizirana
nabavka ve}e koli~ine pi{tolja i municije,
najvjerojatnije za dogovorenog kupca u
Jemenu. No, kako se i taj Te{i}ev poslovni
aran`man na{ao na meti policijskih
istraìtelja, ~ini se kako je kupovina u
me|uvremenu prolongirana.
TENKOVI ZA UKRAJINCE
Prema dosada{njim nalazima istrage,
Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina su u
prolje}e ove godine s menad`mentom
Tehni~ko-remontnog zavoda Hadì}i
pregovarali o kupovini jednog tenka T-34,
koji je muzejski vrijedan eksponat. Budu}i
da se u skladi{tima Oruànih snaga BiH u
to vrijeme nalazilo nekoliko takvih starih i
rashodovanih tenkova, Kapetina i Te{i} su
dogovarali da TRZ Hadì}i ponudi
Ministarstvu obrane njihovu besplatnu
revitalizaciju.
Nakon {to je pro{le godine, u zajedni~koj akciji Bezbednosno-informativne

agencije (BIA) i MUP-a Srbije, a zbog
sumnje da se bavio {vercom oru`ja za
Sudan, uhap{en \or|e Te{i}, poslovni
guru i stric Slobodana Te{i}a, obiteljski je
biznis nakratko zaustavljen. No, ne
zadugo, budu}i da se \or|e Te{i} (ina~e
dugogodi{nji predratni direktor Tvornice
konfekcije Globus u Kiseljaku) unosnim
poslovima vratio ~im je pu{ten iz pritvora.
Kako se, me|utim, nalazi pod prismotrom
srbijanske tajne slu`be, \or|e Te{i} se
navodno preko svoje off-shore kompanije,
registrirane u egzoti~noj dràvici Belize,
fokusirao na trì{te BiH, gdje je ba{ i kao
njegov ro|ak, za{ti}en jakim politi~kim
vezama. Ranije smo objavili kako se na
poduga~koj listi njihovih poslovnih partnera nalaze biv{i ministar obrane Selmo
Cikoti}, zamjenica ministra i tajnik Ministarstva vanjskih poslova BiH Ana Tri{i}Babi} i Adi Hadìkapetanovi}, biv{i
direktor Uprave za indirektno oporezivanje
Kemal âu{evi}, pomo}nik u Ministarstvu
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Dragi{a Meki}, koji se tako|er nalaze pod
Aran`man je predvi|ao da, poslije

izvr{ene revitalizacije, tri tenka ostanu
Ministarstvu obrane, dok su za ~etvrti Te{i}
i Kapetina ve} bili prona{li kupca u
Ukrajini - radi se o firmi Ukrspecexport.
No, dalja }e istraga pokazati da li je i ovaj
ugovor realiziran.
Iako je prije godinu dana, odlukom
federalne Vlade, smijenjen s funkcije
SRPSKA VEZA
Nakon dravnih, Tei naao

pokrovitelje i u institucijama RS-a
Osim utjecajnih pokrovitelja u dràvnim institucijama bez ~ije pomo}i Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina zasigurno ne
bi u BiH razvili vi{emilijunski biznis, taj je
dvojac mogao ra~unati i na jake politi~ke
veze u Republici Srpskoj. U tom su smislu
Te{i} i Kapetina ostvarili dobre poslovne
14
veze s direktorom Direkcije za promet

naoruànja i vojne opreme Rajkom ^konjevi}em i pomo}nikom ministra energetike u Vladi RS-a \urom Grbi}em,
koji je bio posebno angaìran u pronalaènju kupca za Tehni~ki remont u
Bartuncu.
DEMANTI
DEMANTI SIPA-e
SIPA-e
Nakon
Nakon {to
{to su
su neki
neki mediji
mediji objavili
objavili da
da je
je
protiv
protiv Selme
Selme Cikoti}a
Cikoti}a podignuta
podignuta
kaznena
kaznena prijava,
prijava, uslijedio
uslijedio je
je brzi
brzi demanti
demanti
istragom Tuìteljstva BiH. Slobodan Te{i},

Dragan Kapetina i Dragi{a Meki} ~ak i ne
skrivaju svoje prijateljstvo - ~esto se mogu
vidjeti zajedno u restoranu Ribnjak u
Isto~nom Sarajevu.
direktora tvornice Bratstvo u Novom

Travniku, u sumnjive izvozni~ke aran`mane
sa Slobodanom Te{i}em i Draganom
Kapetinom jo{ je uvijek uklju~en i Abaz
Mandùka. Mandùka se, istina, u Bratstvo
uspio vratiti u prolje}e ove godine, kada mu
je povjerena zada}a razvoja novih
artikala, ali je nastavio biti siva eminencija
kada je u pitanju prodaja naoruànja.
Navodno da, u suradnji s partnerima iz
Slovenije, radi na registraciji zajedni~kog
poduze}a u Novom Travniku, koje bi se
trebalo baviti izvozom naoruànja i vojne
opreme. Osim njihovog dugogodi{njeg
partnera Mandùke, Te{i} i Kapetina jo{
uvijek odràvaju poslovne kontakte i s
Goranom Domuzom, direktorom Tehni~kog
remonta Bratunac, ~ija je prodaja najavljena
prije dva mjeseca. Pored Domuza i Te{i}a,
kao partneri u zajedni~kim poslovima,
pojavljuju se i vlasnik Scouta Ivan Peranec,
te Srbijanac Goran Todorovi}, predstavnik
firme GIM iz Beograda, koja je navodno
tako|er zainteresirana za izvoz naoruànja
iz BiH.
Sjeca Vladika:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:41
Page 15
SEKS, LA@I I PRINUDNO PENZIONISANJE
OPELO ZA VLADIKU
VASILIJA KAÂVENDU
Srpska pravoslavna crkva krenula je u obraun sa vladikama razvratnicima,
kriminalcima i bludnicima koji su joj posljednjih nekoliko decenija ruili ugled;
nai novinari istraili su koje vladike e ostati bez ove titule zbog brojnih
afera - od sumnji na ubistva, preko pedofilije, pa do tekih kriminalnih djela
15
14.11.2012
23:41
Page 16
SJEÂ VLADIKA U SPC-u

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM SB
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
SVI
SVI SKANDALI
SKANDALI
\AVOLJEG
\AVOLJEG VLADIKE
VLADIKE
Sveti
Sveti Sinod
Sinod SPC-a
SPC-a
raspravljao
raspravljao je
je oo
Ka~avendinim
Ka~avendinim tajnim
tajnim
sklonostima,
sklonostima, raznim
raznim
perverzijama,
perverzijama,
boga}enju...
boga}enju...
edan od najmo}nijih vladika SPC-a

Vasilije Ka~avenda prisiljen je da
demisionira pod teìnom optu`bi koje
su mu predo~ene na pro{lonedjeljnom
zasjedanju Svetog sinoda SPC-a.
Na posljednjem zasjedanju crkvene
vlade, kako saznajemo, pominjane su njegove sklonosti raznim perverzijama, nezakonito djelovanje, boga}enje, ali su otvorena
i najteà krivi~na djela koja je ovaj bolesni
episkop po~inio. Sasvim je jasno da Vasilije
ne odlazi u penziju zbog naru{enog zdravlja,
kako je to Sinod SPC-a objavio, ve} zbog
ucjene da }e u javnost isplivati brojni dokazi
o uàsima koje je po~inio.
SVA ZLODJELA VLADIKE KAÂVENDE

Lista zlodjela zbog kojih je ovaj episkop
davno morao biti ra{~injen veoma je velika.
Na du{u mu se stavlja ubistvo Mili}a
Blaànovi}a, mladog u~enika bogoslovije,
koje se desilo 1999. godine u konaku manastira Papra}a.
Prema zvani~noj verziji, Blaànovi} se
ubio bombom u manastiru Papra}a kod
[ekovi}a. Me|utim, njegova majka Dragica Jovi~i} tvrdi da je Mili} ubijen jer je
odbio da spava sa vladikom Vasilijem, a i
namjeravao je progovoriti o seksualnom
maltretiranju koje se de{avalo iza zidina
manastira. Svjedoci iz Crkve kao glavne
krivce za Mili}evu smrt ozna~ili su vladike
Vasilija, Pahomija i monaha Arsenija. U
manastiru Papra}a prona|en je dnevnik
monaha Arsenija, u kojem su svakodnevno
biljeène bludne radnje koje je po~inio
zajedno sa Pahomijem. \avolji vladika
Sredinom 1993. godine Ka~avenda je

od popa Radomira Markovi}a iz Zagona
traìo da njegova supruga do|e da ga
sluì. Kada je pop Radomir odbio da
svoju popadiju prepusti Ka~avendi, ovaj
mu je poslao trideset naoruànih pripadnika
Vojske RS-a da ga izbace iz ku}e i popadiju na silu dovuku u njegove dvore.
Markovi}i su pruìli otpor Ka~avendinim
manastira, crkve i svog groba. Deset godina

kasnije, sudskom odlukom, za poru{ene
ku}e i dvori{ta od razjarenog vladike,
Skup{tina op{tine Bijeljina mora vlasnicima isplatiti dva miliona KM.
Vladika se nije zaustavio samo na
bo{nja~kim imanjima. Na putu stvaranja
njegovog par~eta neba na zemlji, kako
naziva svoj dvor, vladika je nasilno, iz
Sudbina sli~na Ka~avendinoj narednih mjeseci ~eka i

vladike Filareta, Pahomija, Jefrema, Lavrentija...
Ka~avenda iskoristio je svoje veze u politici i policiji da bi se slu~aj zata{kao.
Nekoliko godina nakon smrti Mili}a,
kod Mostara je prona|en mrtav i njegov
ujak, prevoznik vo}a iz Crne Gore u RS.
Tragedija se dogodila nakon {to se u jednoj
kafani na putu poàlio kako mu je sestri}
nastradao zbog vladike Ka~avende.
\avoljeg vladiku, koji je poznat iz vremena agresije kao sve{tenik koji je redovno
blagosiljao zlo~ince prije krvavih pohoda,
gra|ani Bijeljine pamte i po zlo~inima koje
je po~inio nad Srbima tokom rata.
Ka~avenda pred sami rat iz Tuzle bjeì
u Bijeljinu, gdje sa svojim crnomantija{ima
po~inje ratnohu{ka~ki pohod, govor mr`nje, prijetnje svima koji ne prihvataju njegove skute.
16
vojnicima nakon ~ega su oni pucali. Tom

prilikom ranjena je popadija i od dobijenih
rana ubrzo umrla, a pop Markovi} je
izba~en na ulicu i od Ka~avende
anatemisan. Nakon tog obra~una mje{tani
pet sela dolaze u Bijeljinu svojim vozilima
i blokiraju grad traè}i od Karadì}a da
protjera Ka~avendu. Umjesto protjerivanja,
Radovan Karadì}, sa svom svojom bulumentom, dolazi na ve~eru kod vladike i
daje mu podr{ku. Pop Markovi} je optuèn
zbog podrivanja ustavnog poretka RS-a,
zbog ~ega je bio i osu|en na zatvorsku
kaznu. Nakon rata bio je sudija u Bijeljini,
danas je zamjenik tuìoca u Tuzli.
U svojoj pohlepi i nezasitosti vladika
Ka~avenda u strogom centru Bijaljine ru{i
deset bo{nja~kih ku}a i po~inje gradnju
vlastitih ku}a, izbacio dvojicu najuglednijih

ljudi u Bijeljini, Dimitrija olakovi}a,
brati}a Rodoljuba olakovi}a, i Boru
\urkovi}a, najuglednijeg predsjednika
op{tine Bijeljina u posljednjih 50 godina.
Obojica su, zbog toga, pretrpjela mo`dani
udar.
Poku{ao je Ka~avenda da svoje dvore
pro{iri i na dvori{te Atik dàmije, koja je
sru{ena tokom rata, me|utim tome se
suprotstavila Islamska zajednica u Bijeljini.
Mra~na karijera vladike Ka~avende
otpo~ela je prije nekoliko desetlje}a.
Naime, prije rata je Ka~avenda bio dugogodi{nji saradnik Dràvne bezbjednosti a
po~etkom rata preuzima ga Kontraobavje{tajna slu`ba koja se i zaloìla da
Ka~avenda bude vladika. Na su|enju
14.11.2012
23:42
Page 17
ODLAZAK NAJMO]NIJIH
VLADIKA U SPC-u
Najkompromitovanije vladike SPC-a,
Ka~avenda, Pahomije, Lavrentije i Filaret,
mora}e uskoro u penziju
\AKON BOJAN JOVANOVI] TVRDI
Na sjednici Sinoda SPC-a prikazan

video uradak o Kaavendinim
zlodjelima
Iako je portparol SPC-a, episkop ba~ki
Irinej, osudiv{i praksu da se od, ~esto
neproverenih vesti pravi ~itava skandalozna
pri~a izjavio da se episkop Ka~avenda
povla~i zbog, zdravstvenih te{ko}a, pismo
koje je Bojan Jovanovi}, biv{i Ka~avendin
|akon, uputio Sinodu SPC-a otkriva sasvim
druga~iji slijed doga|aja. Jovanovi} Sinod
obavje{tava i umoljava da prestane igrati
dvoli~ne i prljave igre, obmanjivati vjernike i
time unositi pometnju, na {to ih obavezuju
kako crkveni tako i dràvni zakoni. Molim
da javnosti predo~ite punu istinu do koje ste
do{li. Znam da ste suo~eni sa te{kim
zlo~inima koji su se odvijali u SPC-u, ali to
je jedini na~in da se tim stvarima stane na
put. Nemojte obmanjivati javnost la`nim
izjavama i time jo{ vi{e uru{avati ugled
SPC-a u o~ima doma}e i svetske javnosti,
pi{e Jovanovi}.
On tvrdi da je anketni odbor utvrdio
stravi~ne stvari, potkrijepljene izjavama
djece koja su seksualno uznemiravana,

kao i sve{tenika koji to potvr|uju. Isto tako
podsje}a da je na sjednici prikazan film
koji sve to jasno svjedo~i.
Na kraju pisma Jovanovi} moli Sinod
da javnost hitno obavijesti od koje bolesti
boluje ep. Vasilije Ka~avenda, jer Vi to
znate kao i ja, da bi on mogao nekog da
zarazi.
Kako SB saznaje iz povjerljivih izvora, jedan od inicijatora Ka~avendine
smjene je episkop {umadijski Jovan, i
to zbog straha da }e u javnost dospjeti
istina o njegovoj vanbra~noj zajednici u
kojoj ima dvoje djece. Kako tako|er
saznajemo, pred Sinodom su saslu{ani
i sve{tenici Ka~avendine eparhije koji
su potvrdili sve navode o seksualnom
napastovanju maloljetnika. Prema istom
izvoru, Sinod SPC-a }e uskoro biti
prisiljen pokrenuti postupak Ka~ave ndinog ra{~injenja.
Francu Kosu u Sudu BiH, svjedoci su dali

iskaz da je monstruozni Deseti diverzantski
odred finansirao, izme|u ostalih, i Vasilije
Ka~avenda. Duhovni blagoslov je Ka~avenda davao pripadnicima Desetog diverzantskog odreda u Srebrenici kada su strijeljali preko osam hiljada Bo{njaka. Tokom
rata Ka~avenda je bio vrlo blizak sa Petrom
Salapurom, {efom obavje{tajne slu`be
Vojske RS-a, s kojim se tokom rata i savjetovao oko nekih vojnih akcija. Ka~avenda
je jedini sve{tenik u historiji Srpske
pravoslavne crkve sa ~inom generala, koji
mu je svojevremeno dodijelio predsjednik
Republike Srpske Mirko [arovi}.
Ka~avenda je vlasnik oko 500 dunuma
dràvnog zemlji{ta u Bijeljini, ali njegovi
neimarski poduhvati nisu na tome stali. Kao
jedan od najve}ih zemljoposjednika u
Republici Srpskoj, on je po~etkom ove
godine otvorio najve}e gradili{te u ovom
entitetu. Vladika u Bijeljini pored manastira Sveta Petka pravi najgrandiozniji
pravoslavni kompleks na Balkanu koji bi
trebao u ovaj kraj da privu~e veliki broj
pravoslavnih vjernika. U realizaciji ovog
megalomanskog projekta u pomo} su mu
pritr~ali na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} i
lokalni tajkuni, kao i sam predsjednik RS-a
Milorad Dodik. Osim uzurpacije privatne,
vladika Ka~avenda je za svoje ambiciozne
planove traìo i dobijao dràvnu imovinu.
Tako je za svog mandata tada{nja predsjed17
14.11.2012
23:42
Page 18
SJEÂ VLADIKA U SPC-u
SVI SKANDALI
VLADIKA SPC-a
Vasilije Ka~avenda, vladika
zvorni~ko-tuzlanski
Osporavan zbog svoje uloge u
ratovima u biv{oj Jugoslaviji, veza s
tajnim slu`bama, luksuza u
vladi~anskom dvoru u Bijeljini, vezom
sa striperom, seksualnim uznemiravanjem monaha i ubistvom mladog
u~enika Bogoslovije
Pahomije, vladika vranjski

Optuèn za seksualno zlostavljanje
~etvorice maloljetnih dje~aka u dobi od
trinaest godina, ali ga je Op{tinski sud
u Ni{u oslobodio krivice zbog zastarjelosti slu~aja
Filaret, vladika mile{evski

Rekorder po broju àlbi koje su
vjernici uputili Patrijar{iji na njegovo
upravljanje eparhijom, ali i po zahtjevima za smjenu zbog progona sve{tenstva i pruànja uto~i{ta |akonu pedofilu
Lavrentije, vladika {aba~ki

Zamjera mu se {to je nakon afere
Crna Reka primio u svoju eparhiju
sve{tenika Branislava Peranovi}a,
optuènog za ubistvo Neboj{e
Zarupca, a prije tragedije ga odlikovao
~inom protojereja
Jefrem, vladika banjalu~ki

Pripisuje mu se crkveni fundamentalizam, mije{anje u politiku i javno
izno{enje stavova. U svojoj kancelariji
drì sliku Radovana Karadì}a
Vladika
Vladika
banjalu~ki
banjalu~ki
Jefrem
Jefrem
18
VLADIKE KRIMINALCI I BLUDNICI MORAJU BITI RA[ÎNJENI

Patrijarh Irinej odlu~io je da se oslobodi vladika koji kompromituju ugled crkve
nica RS-a Biljana Plav{i} ustupila dio

kasarne u Bijeljini za izgradnju nedavno
osve{tane Saborne crkve. No, vladika ne
staje i ponovo traì dio kasarne za pro{irenje kompleksa crkve posve}ene svim
poginulim Srbima u svim ratovima.
Vasilje Ka~avenda je izuzetno bogat.
Njegova imovina procjenjuje se na preko
70 miliona KM. U Bijeljini ga zovu i Hugo
Boss vladika, jer kupuje odje}u isklju~ivo u
prodavnici Hugo Boss u Beogradu. Uz
novac i mo} gramzivi vladika bio je potpuno nedodirljiv. U svom srpskom
Versaju, kako naziva svoje vladi~anske
dvore, Ka~avenda je primao politi~are,
tajkune, ali i stripere Bojan Jovanovi},
biv{i |akon vladike Vasilija, godinama je
javno iznosio delikatne detalje iz ìvota
ovog episkopa, me|utim zahvalju}i
Ka~avendinim dobrim vezama u policiji i
tuìla{tvu oni nikada nisu dobili svoj
epilog.
Pro{le godine nekoliko mjeseci na
Cetinju boravila su trojica mladih bogoslova iz zvorni~ko-tuzlanske eparhije. Tom
prilikom su svjedo~ili da su Ka~avendini
dvori leglo pedofilije. Taj izvje{taj je stigao
u beogradsku Patrijar{iju. Anketna komisija SPC-a je razmatrala ovaj izvje{taj kao i
ispovijest majke ubijenog Blaànovi}a i u
maju zatraìla od Ka~avende da odmah ide
u penziju. Me|utim, on je vje{tim lobiranjem kod nekih vladika i politi~ara prije {est
mjeseci izbjegao penzionisanje. No, na
koncu je ipak ostao bez za{tite. Upu}eni
SPC LEGLO PEDOFILA I

RAZVRATNIKA:
Kaavenda nije
jedini razvratnik u
SPC-u koji je decenijama
ruio njen ugled.
Patrijarh i episkopi
u koje ima najvie
poverenja donijeli su
odluku da sklone sve koji
su na bilo koji nain
doprinijeli naruavanju
ugleda crkve
izvori tvrde da }e Ka~avenda odmah nakon
penzionisanja biti optuèn i vjerovatno i
uhap{en zbog ubistva mladog Blaànovi}a.
Ka~avenda nije jedini razvratnik u SPC-u
koji je decenijama ru{io njen ugled.
Patrijarh i episkopi u koje ima najvi{e
poverenja donijeli su odluku da sklone sve
koji su na bilo koji na~in doprinijeli
naru{avanju ugleda crkve. Sudbina sli~na
Ka~avendinoj narednih mjeseci ~eka i
vladike Filareta, Pahomija, Jefrema i
Lavrentija. Patrijarh Irinej definitivno je
14.11.2012
23:43
Page 19

BESPO[TEDNA BORBA ZA SEMBERIJU
Vladika Grigorije dolazi u Bijeljinu

da zamijeni Kaavendu!?
Borba unutar Crkve za prevlast i uticaj, kako tvrdi na{ dobro upu}eni izvor,
me|u vladikama je bespo{tedna.
Nepomirljivi suparnik Vasillije Ka~avenda je Grigorije, vladika zahumsko-hercegova~ki. Grigorije je, tvrde dobro
upu}eni izvori, bio jedan od glavnih
tuìlaca u procesu protiv Vasilija i njegovih sklonosti raznim perverzijama,
nezakonitom djelovanju, pa i najteìm
krivi~nim djelima.
Ka~avendu, koji je glumio malog
Boga na zemlji, nakon penzionisanja bi
trebao da zamijeni mla|i sve{tenik.
Navodno je oko na ovu bogatu eparhiju
bacio Grigo rije, vladika zahumskohercegova~ki, koji je u svojoj eparhiji
napravio milionske dugove. Upravo zbog
toga me|u Ka~avendom i Grigorijem ve}
mjesecima tinja hladni rat. Obojica su
bliska Dodiku i poku{ avaju njegovu
naklonost zadobiti na razne na~ine.
Istina, Dodikovu podr{ku Grigorije je
izgubio, nakon {to je sjedi{te Eparhije iz
Trebinja prenio u Mostar. Pouzdani izvori
tvrde da bi odlazak Ka~avende zna~ajno
oslabio Dodika kako u RS-u tako i u
Beogradu. Svjestan je toga i Grigorije,
koji se beogradskim crkvenim vlastima
otvoreno nudi da sjedne na Ka~evendinu
stolicu u Bijeljini.
odlu~io da se oslobodi vladika koji kompromituju ugled crkve.
SLUÂJ PAHOMIJE
Vladika Pahomije bio je optuèn za seksualno zlostavljanje ~etvorice dje~aka u
periodu od 1999. do 2002. u slu`benim
prostorijama Eparhije vranjske. Trojica
o{te}enih su tada imala manje od 14 godina. etiri godine kasnije, nakon dugotrajnog procesa, prebacivanja predmeta iz
vranjskog u ni{ki Op{tinski sud, episkop
Pahomije progla{en je nevinim. Presudu je
potvrdio Okru`ni sud u Ni{u.
Sada{nji srpski patrijarh vodio je
2003. godine tajnu komisiju Sinoda za
ispitivanje slu~aja pedofilije. Pored
sada{njeg patrijarha, druga dva ~lana
komisije bili su vladika G rigorije iz
Trebinja i Milutin Timotijevi}, rektor
Prizrenske bogoslovije. Me|utim, nalazi
ove komisije nikada nisu predo~eni
javnosti. Irinej je bio ljut kada je nekoliko
sve{tenika zajedno sa jednim od dje~aka
sa optu`bama iza{lo u javnost.
GRIGORIJE ZAPIKAO
KAÂVENDINU STOLICU
Ka~avendu, koji je glumio malog Boga
na zemlji, nakon penzionisanja trebao bi
da zamijeni Grigorije, vladika
zahumsko-hercegova~ki
Vladika Pahomije na sudu je oslobo|en

optu`bi 6. marta 2007. godine, ali u javnosti se i dalje ~esto ~uju ocjene da su sudije u
ovom predmetu bile pod politi~kim pritiskom.
Presudom Vrhovnog suda Srbije iz
oktobra 2011. godine stvoreni su uslovi da
Ministarstvo pravde zaklju~i poravnanje u
slu~aju Pahomije. etvorici dje~aka koje je
u Vranju zlostavljao vladika vranjski
Pahomije ispla}ena je od{teta od po milion
dinara iako je Pahomije u dva slu~aja
oslobo|en odgovornosti, dok je u odnosu
na druga dva nastupila apsolutna zastarjelost. I upravo je tom Pahomiju Eparhija
mile{evska, kojom rukovodi vladika
Filaret, nedavno dodijelila orden Beli
an|eo.
Javna je tajna da je Filaret postao vladika zahvaljuju}i {vercu za Radovana
Karadì}a tokom Milo{evi}eve blokade na
Drini, ali i da je zavr{io Teolo{ki fakultet za
dva mjeseca. Poznat je po podr{ci
optuènima za ratne zlo~ine Radovanu
Karadì}u i Ratku Mladi}u i {trajku gla|u
na srpsko-crnogorskoj granici kada su mu

crnogorske vlasti zabranile ulazak u Crnu
Goru, jer se nalazio na listi osumnji~enih za
pomaganje ha{kim optuènicima.
Pred posljednji Sabor SPC-a u maju
2012. vladika Filaret je traìo podr{ku od
ministra policije Ivice Da~i}a zbog najava
da }e ga Sinod penzionisati. Do sastanka
Filareta i Da~i}a ipak nije do{lo, iako je
vladika insistirao na susretu. Filaret je bio
najbliì vladika Milo{evi}evom SPS-u
tokom devedesetih, a tokom ratova na prostoru biv{e Jugoslavije na ulazu u manastir
Mile{eva li~no je postavio natpis dobro
do{li, dragi socijalisti.
Pored njegovog slikanja na rati{tu
Slavonije na bornim kolima sa mitraljezom
u rukama, poznat je i po tome {to je
redovno posje}ivao Slobodana Milo{evi}a
u Haagu. Zaintrigirao je javnost i kada je u
Mile{evskoj eparhiji kanonizovao dvojicu
novih svetaca za koje se utvrdilo da su bili
sve{tena lica koje su osudili partizani u
Crnoj Gori, ali su prije toga bili poznati
kolja~i. Filaret je u manastiru Kumanica
pruìo uto~i{te monahu Ilarionu, sve{teniku
SPC-a osu|enom na godinu dana zatvora
zbog bludnih radnje nad ve}im brojem
dje~aka od sedam do 11 godina u Dvorskoj
Ba{ti u Sremskim Karlovcima. Zbog brojnih skandala u koje je umije{an ovaj vladika }e vrlo brzo biti penzionisan.
MUÎONICA U CRNOJ RECI

Pod svodovima Srpske pravoslavne
crkve brojni su primjeri razvrata, pedofilija i
brutalnih ubistva. Prije nekoliko mjeseci pop
Brana Peranovi} odjeven u sve{tenu odoru
ubio je svog {ti}enika u Duhovnom centru za
lije~enje od narkomanije. Gvozdenom
lopatom mu je bukvalno smrskao glavu.
Peranovi} je u Crnoj Reci imao svoju
zvani~nu mu~ionicu i osve{tenom lopatom je
prebijao ljude koje je zavisnost od droge
dovela tu. To je bio Duhovni centar pod
upravom vladike Artemija. Vladika Artemije
je pro{le godine ra{~injen jer je javno kleo
biv{eg predsjednika Srbije Borisa Tadi}a i
bio upleten u malverzacije oko obnove
manastira na Kosovu.
Vladika {aba~ki Lavrentije je nakon
afere Crna Reka primio u svoju eparhiju
sve{tenika Branislava Peranovi}a, optuènog za ubistvo Neboj{e Zarupca, a prije
tragedije ga odlikovao ~inom protojerej
stavrofor. Zbog ovog skandaloznog ~ina
ve}ina vladika u SPC-u traì da se vladika
Lavrentije ubrzo penzioni{e.
Sinod traì da u mirovinu ode i vladika
banjalu~ki Jefrem. Pripisuje mu se crkveni
fundamentalizam, ali i mje{anje u politiku i
javno izno{enje politi~kih stavova. Ovaj
vladika, prema tvrdnji o~evidaca, u svojoj
kancelariji jo{ drì sliku Radovana Karadì}a.
19
Gornja Drina:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:33
Page 20
FORSIRANJE DRINE
Nakon to su poslanici (SNSD-a) Narodne skuptine RS-a prole nedjelje podrali

ugovor o izgradnji etiri hidroelektrane na Drini, odnosno ugovor Vlade RS-a i
njemake firme RWI INNOGY, i dalje su bez odgovora ostala brojna pitanja, kao
to su vrijeme trajanja koncesije, protivljenje Vlade Crne Gore, sudbina ugovora
sa firmom iz Izraela od prije 15-ak godina; na suradnica istraila je ta e se
dalje deavati sa najveom investicijom u RS-u
N A
D R I N I
N I J E M C I
NEPRIJATELJ
PRELAZI RIJEKU
20
14.11.2012
23:33
Page 21
VODA DO GRLA
Pi{e: NA\A DIKLI]
Opozicija ogor~ena, stanovnici

Podrinja prestra{eni, ekolozi
{okirani, Crna Gora
internacionalizira pitanje Buk
Bijele..., Vlada RS-a ide dalje
Foto: MARIO ILIÎ]
oslanici Skup{tine RS-a dali su,

kako smo ve} objavili u prethodnom broju Slobodne Bosne,
podr{ku za izgradnju ~etiri hidroelektrane na Drini. Pravni potpisnici ovog ugovora su Ministarstvo privrede,
energetike i rudarstva RS-a, Elektroprivreda
RS-a, javno preduze}e i njema~ki RWE
Innogy (u daljnjem tekstu RWE).
Prema Ugovoru koju je sklopljen
izme|u RWE i institucija RS-a, o~ito je da
postoje namjerni, ili nenamjerni propusti,
koji nisu definirali osnovno pitanje: na
koliko godina RWE dobija koncesiju na
kori{tenje ~etiri HE koje izgradi?
Nadalje, prilikom formiranja zajedni~kog preduze}a, Upravni odbor ~init }e pet
~lanova, tri predstavnika ve}inskog kapitala iz kompanije RWE i po jedan iz
Elektroprivrede RS-a i Vlade ovog bh.
entiteta. Odluke }e se donositi prostom
ve}inom, {to zna~i u startu da je
upravlja~ka kontrola u rukama njema~kog
partnera.
[TA JE DOGOVORENO?
Prema ugovoru, projekat izgradnje
~etiri Hidroelektrane na Drini realizirat }e
se po principu BOT (Build-OperateTransfer), pa }e nakon isteka koncesionog
ugovora (~ije trajanje nije precizirano),
izgra|eno ostati koncedentu, u ovom
slu~aju Vladi RS-a, koja nakon isteka koncesionog ugovora dobija HE: Buk Bijelu,
HE kod Fo~e, HE Paunci i HE Sutjeska.
Projektna instalirana snaga ove ~etiri
hidroelektrane je skoro 410 MW.
Tako|er, Vlada RS-a nije ve}inski vlasnik, ve} je to RWE u omjeru 60:40 posto.
Sva ~etiri HE sklopit }e posebne koncesione ugovore sa RWE. Danom stupanja na
snagu ovog ugovora, njema~ki partner u
korist Vlade RS-a kao bankarsku garanciju
mora uplatiti 1,9 miliona eura na ra~un
Nove banke. Sva elektri~na energija koja se
proizvede u ovim HE prodavat }e se po
trì{noj cijeni na doma}em i inostranom
trì{tu.
Iako se u medijima najavljuje da }e koncesioni ugovor trajati 30 godina, a dobit se
dijeliti od prodaje struje po trì{noj cijeni i
na doma}em i na inostranom trì{tu, jo{
nije jasno za{to tih 30 famoznih godina nije
precizirano ugovorom.
Na ovo pitanje odgovor nema ni prof.
dr. Aleksa Milojevi}, direktor Ekonomskog
instituta RS-a.
Ako nije jasno definirano ugovorom,
koncesija moè biti data i na 30, ali i na 300
godina. Drugo, upravlja~ka struktura je
takva da }e u svakom slu~aju RS biti pre-
21
14.11.2012
23:34
Page 22
FORSIRANJE DRINE
glasana. U skladu sa osnovama trì{ta i
kapitala, ~isto sumnjam da }e i dobit biti
ravnomjerno raspore|ena kao i vlasni~ka
struktura, kaè sagovornik Slobodne
Bosne.
ELEKTROPRIVREDA
NA DOBO[U
Ono {to je i njemu zapalo za oko jeste
~injenica da se likvidacija Elektroprivrede
RS-a spominje na desetine puta u ugovoru
koji ima oko 80 strana. Da li je ovo najavljivani uvod u privatizaciju Elektroprivrede
RS-a, za koju su, nezvani~no saznajemo,
tako|er zainteresirani Nijemci?
Ovo jednostavno predstavlja prodaju svih prirodnih bogatstava, vjerujem
~ak i Elektroprivrede RS-a, isti~e
Milojevi}.
Ipak, Vlada RS-a se u ugovoru u
~lanu 2, ta~ki 3 i stavci 4, osigurala za
tok srednje i donje Drine. Razlog je vi{e
nego o~igledan. Pregovori oko davanja
CRNA GORA TRA@I OBJA[NJENJE
Milo \ukanovi}, stari-novi premijer Crne Gore
EKOLO[KA KATASTROFA
teta je dugorono nesaglediva

Miodrag Daki}, koordinator projekta
Energija i klimatske promjene, upozorava
da }e uticaj na ìvotnu sredinu planiranih
sedam HE na Drini biti ogroman.
Ministarstvo nadle`no za za{titu
ìvotne sredine }e sigurno dati saglasnost za izgradnju, jer ministarka Srebrenka Goli} je do sada pokazala da je na
to mjesto postavljena upravo da bi projekti koji ugroàvaju ìvotnu sredinu {to
lak{e dobijali sve potrebne dozvole.
Imaju}i u vidu da se o za{titi ìvotne sredine u RS-u skoro uop{te ne vodi
ra~una, te da je svijest javnosti o njenoj
va`nosti i dugoro~nim opasnostima
uni{tavanja eko-sustava zanemariva,

ovakvi projekti prolaze uglavnom bez
otpora stru~njaka i javnosti. Ono {to
posebno treba da brine jeste ~injenica
da je voda osnovna ljudska potreba, a da
vlada daje mogu}nost da strane kompanije odlu~uju o na~inu upravljanja
hidroelektranama, jer imaju vi{e od 50%
vlasni{tva. U vremenu kada nam klimatske promjene ve} pokazuju da }emo
imati ozbiljne poreme}aje u koli~ini i
raspodjeli padavina tokom godine,
ovakvi potezi vlasti u RS-u su izuzetno
neodgovorni prema stanovni{tvu u tom
podru~ju, upozorava Daki} za SB.
koncesije za izgradnju jo{ tri HE su ve}

u toku sa italijanskim preduze}em Seci
Energia.
Jo{ vredniji energetski projekat procijenjene investicione vrijednost 800 milijuna
eura planiran je na srednjem toku Drine, a
provode ga zajedno elektroprivrede RS-a,
Srbije i Italije. Projekat predvi|a izgradnju
tri hidroelektrane - Dubrava, Tegare i
RIJEKA
RIJEKA KOJE
KOJE NE]E
NE]E BITI
BITI
êtiri
êtiri hidroelektrane
hidroelektrane nepovratno
nepovratno
}e
}e promijeniti
promijeniti izgled
izgled Podrinja
Podrinja
22
[TA SE OTKRIVA, A [TA PRIKRIVA

Ugovori izme|u Vlade Republike Srpske i
njema~kog investitora RWE Innogy GmbH
14.11.2012
23:35
Page 23
VODA DO GRLA
BUK BIJELA NA USTAVNOM SUDU
Izraelci trae odtetu od Vlade RS-a
SKUP[TINSKA
SKUP[TINSKA POBJEDA
POBJEDA
Vlada
Vlada RS
RS bez
bez problema
problema je
je osigurala
osigurala
parlamentarnu
parlamentarnu ve}inu
ve}inu
U dijelu ugovora navodi se da }e u

slu~aju negativne presude u slu~aju Barak
na Ustavnom sudu BiH, Vlada RS-a platiti
sve tro{kove, te da ovaj slu~aj ne}e
usporiti izgradnju ove HE.
Ugovor sa izraelskim preduze}em
Barak potpisan je 1997. godine, i podrazumijevao je tako|er izgradnju HE Buk
Bijela. Na zahtjev rukovodstva Elektroprivrede RS, tada{nji institut Ekonomskog
fakulteta Univerziteta u Srpskom Sarajevu
uradio je studiju, ispitivanje modela finansiranja izgradnje HE objekata u RS-u sa
posebnim osvrtom na tendersku dokumentaciju Buk Bijela. Ekonomisti su
utvrdili da je ugovor {tetan i zatraìli raskid. Njegova {tetnost se ogledala u ~injenici da se Vlada RS-a obvezala da }e izraelskom partneru nadokna|ivati {tetu u vrijeme niske cijene struje, odnosno pla}ati
razliku u cijeni od budètskih obveznika!
Ugovor je naknadno raskinut 2002.
godine, a sada se ~eka presuda Ustavnog
suda BiH da li }e i koliku od{tetu dobiti
izraelski investitori.
stanovnike RS-a i BiH, najavljuje

Milojevi}.
U cijeloj zavrzlami oko gradnje HE i
milijardama vrijednih investicija, ne smije
se smetnuti s uma da Crna Gora jo{ nije
dala suglasnost za izgradnju Buk Bijele,
odnosno, na onom dijelu Drine koji predstavlja grani~ni prijelaz BiH i na{ih susjeda.
Draènka Be}irovi}, portparolka ministarstva ekonomije i energetike u Vladi
Crne Gore, potvrdila je na{em listu da su
na{i susjedi zatraìli uvid u svu dokumentaciju koja }e dokazati da izgradnja ove
HE ne}e imati {tetan uticaj na eko-sustav
oko Drine na crnogorskoj teritoriji.
Tako|er, Ambasadi BiH u Crnoj Gori
proslijedili su pismo u kojem kaù da ne
dozvoljavaju gradnju dok se ne utvrdi
mogu}a {tetnost na ekolo{ki sistem oko
sliva Drine.
Tako|er, insistiramo na trilateralnim
sastancima sa predstavnicima Srbije i RS-a.
Mi smo Crnu Goru proglasili eko-dràvom
i na{e je pravo, {to nam je potvrdila i
Evropska komisija, da prema Evropskoj
povelji o za{titi ìvotne sredine {titimo
svoje interese, jasna je Be}irovi}ka.
Ekonomisti u RS-u upozoravaju na {tetnost ovakvih ugovora, Crnogorci {tite svoje,
Srbijanci svoje, ekolozi svoje Ostaje nejasno ko {titi interese dràve BiH?!
Roga~ica, ukupne snage 320

megavata i godi{nje proizvodnje 1.200 gigavat-sati struje
koju bi u potpunosti otkupljivali Italijani. Prema utvr|enim
principima ulaganja u zajedni~ku firmu koja bi upravljala
hidroelektranama, italijanska
kompanija Seci Energia bi
imala 51 posto u~e{}a, a elektroprivrede RS-a i Srbije po
24,5 odsto.
Koji je odgovor i da li postoji na koncesione ugovore, na
~iju je {tetnost upozorio i
Hamed Me{anovi}, ~lan Komisije za koncesije BiH, a
zbog kojih se buni i Crna
Gora?
CRNI LI
SE BUK BIJELA
Profesor Milojevi} najavljuje da }e se àliti na ustavnost ugovora koji je usvojila
NS RS-a Ustavnom sudu
RS-a, pa BiH.
Potom }u u Skup{tinu
RS-a uputiti Nacrt Zakona o
kri vi~noj odgovornosti Vla de RS-a i poslanika koji
daju saglasnost na ovakve
ugovore koji su {tetni po
23
GP Bosna:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:39
Page 24
GRA\EVINSKO BEZNA\E
Svi prijeratni graevinski giganti, koji pokuavaju izmirivati obaveze prema

dravi i svojim radnicima i poslovati u skladu sa vaeim zakonima, na rubu su
opstanka. Radnici gladuju i trajkuju, vlasnici krme imovinu firmi, a veliki
graevinski poslovi dodjeljuju se stranim kompanijama krajnje sumnjive
poslovne reputacije
GP BOSNA I
POSLJEDNJI DANI
GP BOSNA
Od nekada{njeg giganta
ostalo je samo ime i
vi{emilionska dugovanja
24
14.11.2012
23:40
Page 25
NEKADA[NJI GIGANTI, SADA GUBITA[I

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILIÎ]
S nama se gradi bolja budu}nost,

poslovni je slogan Gra|evinskog preduze}a
Bosna (GP Bosna) ~ijih 280 radnika pla}u
nisu primili posljednjih pet mjeseca, ~iji
radni sta` nije uvezan u posljednjih osam
godina, koji nemaju pravo na lije~enje i
odlazak u penziju zbog nepla}anja
penzionog i zdravstvenog osiguranja i koji
{trajkovima i podno{enjem tu`bi poku{avaju rije{iti svoje egzistencijalne probleme. Ovo je primjer kako se gradi bolja
budu}nost radnika i uposlenika GP Bosne,
ali i bolja budu}nost ve}ine gra|evinaca
nekada velikih gra|evinskih firmi poput
Vranice, @GP-a, GP Puta, Hidrogradnje....
GRA\EVINSKI
(G)LOBI
Kompanija GP Bosna, koja je registrovana i osposobljena da gradi sve vrste
objekata visokogradnje i niskogradnje,
nakon vi{e od 60 godina duge tradicije
dovedena je na rub opstanka. Radnici su
za opstanak firme, ali problem je u odnosu
ve}inskih vlasnika spram GP Bosne,
odnosno investicijskih fondova koju su sve,
samo ne investicijski, kaè Franjo Rener,
predsjednik Saveza samostalnih sindikata
BiH, dodaju}i da nigdje u svijetu ne postoji
primjer da radnici svojim nepla}enim
radom finansiraju privatni kapital, kao
{to je slu~aj u GP Bosni, ali i u drugim
gra|evinskim firmama. Svi prijeratni
gra|evinski giganti, koji se trude izmirivati
obaveze prema dràvi i svojim radnicima i
poslovati u skladu sa vaè}im zakonima, na
rubu su opstanka. S druge strane, u
Sarajevskom kantonu ima registrovanih
preko 400 gra|evinskih firmi koje rade na
crno, koje ne prijavljuju svoje radnike niti
po{tuju zakone, a kojima jo{ niti jedna
institucija nije poku{ala stati u kraj, kaè
Rener.
Me|utim, ono {to Rener nije komentarisao jeste ~injenica da su svi prijeratni
gra|evinski giganti, me|u kojima je i GP
Bosna, bili vlasnici vrijednih nekretnina.
Dakle, investitore koji su postali njihovi
ve}inski vlasnici uglavnom su interesovale
nekretnine tih kompanija, a manje su bili
zainteresovani za pokretanje proizvodnje i
RAD,
RAD, RED
RED II NEDISCIPLINA
NEDISCIPLINA
Direktor
Direktor Uglje{a
Uglje{a Kisi}
Kisi} uu dru{tvu
dru{tvu gradona~elika
gradona~elika Alije
Alije
Behmena
Behmena ii biv{eg
biv{eg ministar
ministar kulture
kulture ii sporta
sporta ii dopremijera
dopremijera
Vlade
Vlade FBiH
FBiH Gavrila
Gavrila Grahovca
Grahovca prilikom
prilikom obilaska
obilaska Vije}nice
Vije}nice
oìvljavanje firmi na zdravim temeljima.

Najilustrativniji primjer takvog poslovanja je Vranica, me|u ~ijim vlasnicima
su svojevremeno bili Avaz, FDS, a ~iji ~lan
Nadzornog odbora je bio Zijad Bleki},
vlasnik brokerske ku}e Eurohaus. Uprkos

anga`manu Vranice na izgradnji velikih
objekata, kakav je primjerice Avazov Twist
Tower, firma je dovedena do ste~aja koji je
izbjegnut rasprodajom imovine. Na bubnju
VRANICA,
VRANICA, GDJE
GDJE
JE
JE NEKAD
NEKAD BILA
BILA
Na
Na mjestu
mjestu uprave
uprave
zgrade
zgrade Vranice,
Vranice, danas
danas je
je
improvizovani
improvizovani parking
parking
Kako se gradi bolja budu}nost radnika

i uposlenika GP Bosne, ali i bolja budu}nost nekada
velikih gra|evinskih firmi poput Vranice, @GP-a,
GP Puta, Hidrogradnje...
25
14.11.2012
23:40
Page 26
GRA\EVINSKO BEZNA\E
su se na{le nekretnine Vranice u Mostaru,
sarajevskim Mihrivodama i hotel Palace.
Prethodno, 2005. godine, Vranica je svoju
upravnu zgradu u centru Sarajeva prodala
jednoj od austrijskih banaka koja je za pet
miliona KM postala vlasnikom objekta od
5.000 kvadratnih metara, sa saglasno{}u
Op}ine Centar za pro{irenje postoje}eg
objekta za dodatnih 700 kvadratnih metara.
Objekat je sru{en do temelja, a na mjestu
upravne zgrade Vranice danas je improvizovani parking prostor. Ni{ta bolje
radnici Vranice nisu pro{li ni prodajom
u~e{}a te gra|evinske firme u VF Komercu,
odnosno Wisi. Davne 1997. godine u
izgradnju prvog poslijeratnog trgova~kog
centra u Sarajevu Vranica je unijela
zemlji{te, gra|evinski projekat, urbanisti~ku i gra|evinsku saglasnost op}ine Novi
Grad. Pet godina kasnije, pod izgovorom da
se ne bavi trgovinom, svoje u~e{}e u Wisi
Vranica je prodala Jasminu Selmanagi}u,
vlasniku VF Komerca za 1,4 miliona KM.
Me|utim, ta sredstva nisu ispla}ena u
gotovini, a prema kupoprodajnom ugovoru,
iznos od 1,4 miliona KM ispla}en je u
bonovima pa su radnici Vranice dvije
godine uzimali besplatnu fasungu u VF
Komercu!
MI (G)RUPA I GP BOSNA
Navodno, generalni direktor GP Bosne
Uglje{a Kisi}, ina~e biv{i direktor Vranice,
spreman je u~initi sve da odrì u ìvotu
GP Bosnu, ali je razvu~en izme|u dugovanja i potraìvanja radnika, s jedne, i
namjera vlasnika firme, s druge strane.
O~ekivano, jedini izlaz iz krive vlasnici GP
Bosne vide u (ras)prodaji preostalih nekretnina. Naime, to je zaklju~ak Nadzornog
NEKAD I NIKAD VI[E
IGRE BEZ GRANICA
Radi se, gradi se, samo para nema

Krajem avgusta ove godine biv{i
predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH i
desna ruka Fahrudina Radon~i}a u
njegovoj Stranci za bolju budu}nost BiH
(SBB BiH) Adnan Terzi} postavljen je na
mjesto direktora kompanije GP Put.
Ve}inski vlasnik te kompanije je Nexe
Group iz Na{ica (Hrvatska), deset posto
dionica pripada IGM-u Visoko, a oko pet
posto dionica kontroliraju dva bh.
investiciona fonda - ve} spomenuta MI
Group i Prevent invest, pa ostaje nejasno
svojevremeno zalaganje Dnevnog avaza
za uklju~enje kompanije GP Put, koju su
predstavili kao doma}u, u izgradnju
autoputa. Navodno, utemeljitelj Avaza i
predsjednik SBB-a Radon~i} u{ao je u
vlasni~ku strukturu GP Puta, kompanije
koja je prvo polugodi{te 2012. zaklju~ila sa
gubitkom od tri miliona KM, a pro{lu
godinu zaklju~ila je sa gubitkom od 10
miliona KM!
odbora GP Bosne na ~ijem je ~elu Erol

Dèbo, koji je i ~lan uprave ve}inskog
vlasnika GP Bosne, Zatvorenog investicijskog fonda MI Group.
Nadzorni odbor donio je odluku o
prodaji tre}eg i ~etvrtog sprata poslovne
zgrade MIS u Sarajevu te devastiranih
objekata i zemlji{ta u Zenici. Prema
prijedlogu direktora Kisi}a koji je usvojio
Nazorni odbor, u opticaju su dvije varijante. Prva je prodaje tre}eg sprata poslovne
Slika
Slika Josipa
Josipa Broza
Broza Tita
Tita uu hali
hali GP
GP Bosne
Bosne podsje}a
podsje}a
na
na dobra,
dobra, za
za tu
tu firmu,
firmu, davno
davno pro{la
pro{la vremena
vremena
26
Igre bez granica igraju se i oko

iseljenja @GP-a sa zemlji{ta koje pripada
Op}ini Novo Sarajevu u naselju êngi}
Vila. Naime, Op}ina je dobila sudski spor,
a neizgra|eno gradsko gra|evinsko
zemlji{te 2007. godine dodijelila je Miprogradnji, koja je za njega ponudila gotovo
tri miliona vi{e nego @GP. Jedna od
obaveza budu}eg investitora bila je da
vlasniku betonare i ostalih gra|evinskih
sadràja @GP-a isplati naknadu za eksproprisane nekretnine koje se nalaze na
ovom lokalitetu, u iznosu koji je potreban
za kupovinu takvih objekata. Miprogradnja nikada nije isplatila naknadu @GP-u,
a @GP jo{ se uvijek nije iselio sa posjeda
koji mu ne pripada. U posred ni~ke
poslove izme|u Miprogradnje i @GP-a
navodno je svojevremeno bio uklju~en i
biv{i na~elnik Op}ine Novi Grad i
sada{nji ministar u Vije}u ministara BiH
Damir Hadì}.
zgrade MIS (453 metra kvadratna) za 1,36

miliona KM. Tim sredstvima kreditno
zaduènje kod banaka bilo bi umanjeno za
750 hiljada KM, radnicima bi bila
ispla}ena jedna i po neto plata 300
hiljada KM, 180 hiljada KM bilo bi
ispla}eno penziono-invalidskom osiguranju za penzionisanje 10 radnika, a za
otpremnine 30 radnika bilo bi odvojeno
130 hiljada KM. U slu~aju prodaje oba
sprata poslovne zgrade MIS zarada od 2,48
miliona KM bila bi utro{ena na izmirenje
istih obaveza, samo bi se pove}ali iznosi, a
otpremninu bi umjesto 30, dobilo 100
radnika GP Bosne, za {to bi se izdvojilo 670
hiljada KM. Prodajom dvije etaè poslovne
zgrade MIS, GP Bosna rje{ila bi se
stotinjak radnika, ali bi sudbina preostalih
180 radnika ostala i dalje krajnje neizvjesna. Naime, Nadzorni odbor vjeruje da
bi firma mogla da preìvi i da bi oko 130
radnika imalo budu}nost, a u rezervi je i
proizvodni kompleks GP Bosne u
sarajevskom naselju Brije{}e, koji po
procjenu sudskog vje{taka vrijedi oko osam
miliona KM. Trenutno GP Bosna bankama
duguje vi{emilionske iznose, po osnovu
doprinosa dug se procjenjuje na tri miliona
maraka, a porezno dugovanje firme prelazi
dva miliona KM. Kako trenutno stoje
stvari, pitanje je dana kada }e ve}inski
vlasnici GP Bosne preko Nadzornog odbora
pokrenuti i pitanje prodaje jedine preostale
nekretnine u vlasni{tvu GP Bosne proizvodnog kompleksa u sarajevskom
naselju Brije{}e.
Skandal:Skandal.qxd
14.11.2012
22:25
Page 20
SKANDAL NEDJELJE
Federacija plaa milionsku taksu za odobrene a nerealizirane kredite
Najveu taksu, vie od 810 hiljada KM, u prvih est

mjeseci platila dravna kompanija Autoceste Federacije
BiH, koja je povukla svega 11 posto kredita EBRD-a
PENALI
PENALI ZA
ZA
NEPOVUÊNA
NEPOVUÊNA
SREDSTVA
SREDSTVA
U
U prvih
prvih {est
{est mjeseci
mjeseci
Federacija
Federacija BiH
BiH na
na ime
ime
taksi
taksi na
na nepovu~ena
nepovu~ena
sredstva
sredstva platila
paltila je
je 1,3
1,3
miliona
miliona KM
KM
Pi{e: ASIM METILJEVI]

Foto: MARIO ILIÎ]
ohvalio se prije nekoliko ve~eri

federalni premijer Nermin Nik{i}
uspjehom svoje vlade u cestogradnji.
Izgradi}emo vi{e kilometara autoceste
nego sve prethodne vlade, ponovio je
premijer svoj poznati refren, navode}i kao
dokaz otvorenih {est gradili{ta na Koridoru
5C i angaìranih 2.500 gra|evinskih
radnika.
Nekoliko dana nakon Nik{i}evog
istupa, odràna je sjednica Vlade Federacije
BiH, na kojoj je, pored ostalog, razmatrana
i informacija o javnom dugu Federacije
BiH, zaklju~no s krajem juna 2012. godine,
a federalnim ministrima predo~ena je i
precizna tabela s odobrenim kreditima na
koje Federacija BiH pla}a tzv. taksu na
nepovu~ena sredstva.
Ukratko, vanjski dug Federacije BiH na
dan 30. 6. 2012. godine iznosio je 4
milijarde i 298 miliona KM, i u pore|enju s
junom 2011. godine porastao je za oko 445

miliona KM, ne ra~unaju}i novi kredit koji
je BiH nedavno ugovorila s MMF-om.
No, realizacija odobrenih kredita, i
ranijih i novih, nije ba{ za pohvalu. Samo u
prvih {est mjeseci Federacija BiH }e na ime
taksi na odobrena a nepovu~ena sredstva
platiti vi{e od 1,3 miliona KM.
Najve}u taksu, u iznosu od oko 810
hiljada KM, platila je direkcija Autocesta
Federacije BiH koja je, prema raspoloìvim
podacima, do sada realizirala svega 11
posto kredita koji joj je EBRD odobrio za
izgradnju Koridora 5C.
U posljednjem samoreklamerskom
istupu, premijer Nik{i} je istaknuo {est
otvorenih gradili{ta, no pre{utio je tri jo{
uvijek neotvorena gradili{ta na Koridoru
5C (sva tri u Posavskom kantonu) za koja
su jo{ prije tri godine obezbije|ena kreditna
sredstva i projektna dokumentacija.
Aktuelnoj vlasti ostalo je samo da raspi{e
tendere i otvori gradili{ta, no od ukupno
devet planiranih, za dvije godine mandata,
otvorila je {est gradili{ta.
EBRD je odobrio jo{ ~etiri kredita - dva

za Direkciju cesta FBiH, i po jedan za
@eljeznice FBiH i BH Gas.
Direkcija cesta ne{to je uspje{nija od
Direkcije autocesta: jedan kredit je
realiziran 78 posto a drugi 68 posto, pa je
na ime taksi platila oko 135 hiljada KM.
Kredit EBRD-a odobren @eljeznicama
FBiH realiziran je 61 posto (taksa 81
hiljadu KM) a kredit odobren BH Gasu
svega 29 posto, pa je ovo preduze}e na ime
taksi u {est mjeseci ove godine moralo
platiti oko 78 hiljada KM.
Apsolutni {ampion po neu~inkovitosti je
nesumnjivo Elektroprivreda HZHB, kojoj je
njema~ka bankarska grupa KfW odobrila
dva kredita - jedan za obnovu HE Rama a
drugi za izgradnju Vjetroelektrane Mesihovina. Dosada{nja realizacija oba kredita
iznosi 0 posto, pa je Elektroprivreda HZHB
na ime penala samo u posljednjih {est
mjeseci morala platiti oko 200 hiljada KM!
Treba li uop}e napominjati da se na ~elu
svih navedenih preduze}a nalaze kadrovi
koje je odreda imenovala Nik{i}eva vlada.
27
Autonomasi:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:25
Page 28
REFORMA POLICIJE U KRAJINI, DVADESET GODINA POSLIJE
Diskretna rehabilitacija ratnih pripadnika Autonomne pokrajine Zapadna Bosna

i simpatizera Fikreta Abdia koja je zapoela prije desetak godina, kada je za policijskog komesara u Unsko-sanskom kantonu izabran Husein Jakupovi, nastavljena
je nakon imenovanja efika Smlatia za ministra policije USK: naa novinarka
otkriva manje poznate detalje iz biografije efika Smlatia, jednog od glavnih
aktera neuspjelog policijskog pua u Krajini, i njegovih najbliih suradnika
NA STRATE[KIM
MJESTIMA BABINI LJUDI
Foto: Mario Ili~i}
Ministar policije USK [efik Smlati}, komesar Marijan

[imi} i zapovjednik Sudske policije Muharem Begi}
su u ljeto 1993. potpisali pismo u kojem su
centrali MUP-a u Sarajevu javno otkazali poslu{nost!!!
28
14.11.2012
23:26
Page 29
VELIKI POVRATAK ABDI]EVIH POLICAJACA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
tkako je po~etkom februara

pro{le godine na du`nost ministra
policije Unsko-sanskog kantona
izabran [efik Smlati}, do tada
direktor podru`nice Mesne
industrije Lijanovi}i u Velikoj Kladu{i i
kadar Narodne stranke Radom za boljitak,
zapo~ela je diskretna rehabilitacija policajaca koji su se u ratnim godinama stavili u
slu`bu Fikreta Abdi}a. Koriste}i vje{to
situaciju u kojoj se rukovodstvo MUP-a
Unsko-sanskog kantona na{lo, nakon {to je
potkraj 2010. uhap{en dotada{nji policijski
komesar Ramo Brki}, ministar Smlati} je
na ~elne pozicije, jednoga po jednoga,
postavljao biv{e autonoma{e, neko}
najbliè suradnike Irfana Sara~evi}a @ileta,
ratnog na~elnika Centra slu`bi bezbjednosti
Biha} a potom ministra policije u Vladi
Autonomne pokrajine Zapadna Bosna,
odnosno, svoje nekada{nje policijske
kolege.
DIREKTOR PROPALE LIJANOVI]EVE

FIRME NA ÊLU MUP-a
Iako je, naime, [efik Smlati} uporno
negirao bilo kakve veze s autonoma{ima,
isti~u}i kako je u ratu bio pripadnik Petog
korpusa Armije BiH, u MUP-u Unskosanskog kantona se otvoreno pri~a da je
aktualni ministar u prolje}e 1993. prihvatio
Sara~evi}ev poziv, otkazav{i lojalnost
zvani~nim strukturama MUP-a RBiH.
Navodno je prvi Abdi}ev policajac
Sara~evi} tada imenovao Smlati}a za
na~elnika Sektora dràvne bezbjednosti,
tajne policije koja je paralelno formirana uz
tada{nji SDB BiH. I mada nije poznato
koliko se [efik Smlati} na toj du`nosti
zadrào, ~injenica je da se, iako je u MUP-u
radio jo{ u predratnom periodu, u policiju
vi{e nije vra}ao. Prema podacima iz
njegove slu`bene biografije, Smlati} je u
poratnim godinama radio u Fondu za
zdravstvenu za{titu, Agenciji za pravne
POLICIJSKE PRIPREME
Prije povratka Fikreta Abdi}a Babe u Krajinu na najva`nije funkcije u MUP-u instalirane su
njegove pristalice i simpatizeri
poslove i promet nekretninama, Kantonalnom fondu za izgradnju stanova, sve dok

ga vlasnici Mesne industrije Lijanovi}i nisu
po~etkom 2006. postavili za direktora
njihove obiteljske tvrtke Farmko, koja je
poslovala u iznajmljenim pogonima
Agrokomerca. Nakon {to je i ta firma, kao
uostalom i sve druge tvrtke koje su
Lijanovi}i osnovali kako bi izbjegli
pla}anje carinskih i poreznih obveza,
naprasno uga{ena a prevareni radnici ostali
bez vi{emjese~nih pla}a, {irokobrije{ka
bra}a Ivankovi} su svog operativca
Smlati}a kandidirali za kantonalnog
ministra policije i tako ga spasila od
kaznenog progona. Kompromitirani se
ministar, potom, u MUP-u okruìo provjerenim kadrovima, prije svih, vreme{nim
Marijanom [imi}em koji je, uz funkciju
na~elnika kriminalisti~ke policije, ve}
skoro dvije godine i vr{itelj du`nosti
policijskog komesara.
Marijan [imi} je, ba{ kao i njegov
mla|i kolega [efik Smlati}, pripadao
skupini kraji{kih policajaca koji su u aprilu
93. stali uz Irfana Sara~evi}a @ileta, kada
je tada{nji na~elnik CSB-a u Biha}u
prekinuo svaku suradnju sa centralom

MUP-a u Sarajevu. Sara~evi} je,
podsjetimo, u to vrijeme izravno rukovodio
operacijom instaliranja ilegalnih policijskih
snaga na podru~ju Biha}kog okruga, koje
su trebale biti u funkciji AP Zapadna
Bosna, odnosno, formiranja {taba Centra
slu`bi bezbjednosti Biha} za komandovanje
stanicama i jedinicama policije. Pored
Irfana Sara~evi}a, kojeg je Fikret Abdi}
postavio za komandanta, u {tabu su bili
njegov zamjenik Marijan [imi}, Enes
izmi}, [efik Smlati}, Jasminko Dervi{evi}, Mustafa Handì}, Muharem Begi},
Marinko Turi}, [erif Bajraktarevi}, Husein
Jakupovi}... Ve}ina ovih policajaca je
po~etkom jula 1993. potpisala otvoreno
pismo u kojem su ratnom republi~kom
ministru policije Bakiru Alispahi}u otkazali
poslu{nost. Kada je, me|utim, u jesen iste
godine slanjem poja~anja iz Sarajeva
policijski pu~ u Krajini osuje}en, poni{tena
su sva Sara~evi}eva imenovanja, nekolicina je neposlu{nih policajaca (me|u kojima
i Marijan [imi}) dobila otkaze, dok je
ve}ina drugih, nakon pokajanja, ostala u
policijskim slu`bama. No, veze s biv{im
RATNI
PUÎSTI
NA ÊLU
POLICIJE
USK
Ministar [efik
Smlati} i vr{itelj
du`nosti
policijskog
komesara Marijan
[imi}
29
14.11.2012
23:26
Page 30
REFORMA POLICIJE U KRAJINI, DVADESET GODINA POSLIJE

na~elnikom Irfanom Sara~evi}em nisu
prekinuli ni poslije otpo~injanja ratnog
sukoba izme|u jedinica Petog korpusa i
autonomo{a.
ABDI]EVI PETOKOLONA[I
U POLICIJSKIM REDOVIMA
Slobodna Bosna je ranije pisala o iskazu
nekada{njeg zapovjednika interventnog
voda u SJB Biha} a poslije Abdi}evog
operativca Esada ovi}a, koji je uhap{en
krajem 93., kada je u neuspjeloj diverzantskoj operaciji, zajedno sa S mailom
[abi}em zvanim Pipi poku{ao ispaliti zolju
na stan Mirsada Veladì}a. ovi} je, prema
vlastitom prizanju, tada iz Velike Kladu{e,
po nare|enju Rasima Ba{i}a, koji je u {tabu
Fikreta Abdi}a bio zaduèn za sigurnost,
upu}en u Biha}, da likvidira ratnog
predsjednika Izvr{nog odbora Okruga
Biha} Veladì}a i minira prostorije Radija
Biha}. Prilikom prelaska linije razgrani~enja njegova je diverzantska grupa likvidirala dva pripadnika Petog korpusa, dok su
jo{ dvojica policajaca ranjena u akciji
njihovog hap{enja. Kako je tada ovi} (kod
kojeg je prona|en cijeli arsenal oru`ja)
izjavio da mu je re~eno kako u slu~aju
problema moè ra~unati na policajca
Muharema Begi}a, tada{nji na~elnik SDB-a
u Biha}u Enver Rami} naredio je da se
Begi} privede i saslu{a. U me|uvremenu je
Begi} suspendiran odlukom na~elnika CJB
Biha} Edhema Be{i}a, a potom je Bakir
Alispahi} potpisao rje{enje o njegovom
otkazu. Begi} se kasnije na tu odluku àlio
i dobio spor, ali su ga pripadnici SDB-a
ponovno uhapsili godinu dana poslije, za
trajanja vojne operacije Tigar- Sloboda.
Sredinom 1994., nakon pogibije Rasima
Ba{i}a, u njegovoj je torbi prona|en plan
blokade Biha}a, s imenima ljudi na koje su
Abdi}evi autonoma{i mogli ra~unati u
planiranoj akciji zauzimanja grada. Izme|u
ostalih prikrivenih Babinih simpatizera, na
popisu su bili Marijan [imi} i Muharem
RATNA OD[TETA
Komandir Sudske policije u

Bihau Muharem Begi od ratnog
naelnika CSB-a Edhema Beia
trai 90.000 KM?!
Edhem Be{i}
Nakon zavr{etka rata Muharem Begi}

je podnio tu`bu protiv Federacije BiH i
Unsko-sanskog kantona, traè}i da mu se
isplati nov~ana od{teta zbog otkaza i
hap{enja. No, kako je Op}inski sud u Biha}u odbacio njegovu tu`bu jer su Federacija
BiH i USK progla{eni pasivno nelegitimnim, Begi} se nastavio tuàkati s ratnim
na~elnikom CSB-a Biha} Edhemom
Be{i}em. Iako mu je rje{enje o otkazu
potpisao nekada{nji ministar policije RBiH
Bakir Alispahi}, i mada je svaki put
uhap{en od strane biha}kog SDB-a, Begi}
traì da mu Be{i} iz svog dèpa isplati oko
90.000 KM od{tete, {to je uistinu
jedinstven slu~aj u BiH. Sudska trakavica,
me|utim, nije zavr{ena ni nakon 19
godina, ponajvi{e zahvaljuju}i ~injenici da
je Muharem Begi} kao komandant Sudske
policije u Biha}u vr{io pritisak na lokalne
suce.
Begi}, koji je iz preventivnih razloga, kraj

vojne operacije do~ekao u prostorijama
biha}kog SDB-a.
Zahvaljuju}i privatnim vezama Marijan
[imi} i Muharem Begi} su prije desetak
godina isposlovali povratak u MUP USK,
ali je njihov nagli uspon u karijeri zapo~eo
dolaskom Huseina Jakupovi}a na du`nost
policijskog komesara. Jakupovi}, tako|er
jedan od svojedobno najbliìh Sara~evi}evih suradnika, najprije je unaprijedio
[imi}a na funkciju na~elnika uniformirane
DISKRETNA REHABILITACIJA AUTONOMA[A

Po nalogu ~elnika MUP-a u Biha}u u policijsku slu`bu se vra}aju do ju~er nepodobni kadrovi
30
policije, dok je Muharem Begi} imenovan

za komandira Sudske policije u Biha}u, i na
toj se du`nosti nalazi do danas.
I mada je poslije Jakupovi}evog odlaska s mjesta policijskog komesara povratak
autonoma{a privremeno obustavljen, dolaskom ministra Smlati}a Abdi}evim su policajcima ponovno {irom otvorena vrata.
Tako je uz na~elnika krim-policije i v.d.
policijskog komesara Marijana [imi}a, za
na~elnika Administracije za upravu i
podr{ku MUP-a USK postavljen Halid
Toromanovi}, koji je u Sara~evi}evoj
policiji bio krim-inspektor. Jedan od biv{ih
kadrova Irfana Sara~evi}a je i Pero
Petrovi}, kojeg je Smlati}, odmah po
preuzimanju du`nosti, imenovao za {efa
svog kabineta. Kako nezvani~no doznajemo, kadrovska politika ministra [efika
Smlati}a i policijskog komesara Marijana
[imi}a u posljednjih je godinu i pol dana
izazvala o{tre reakcije me|u kraji{kim
policajcima, koji su navodno na taj problem
upozorili i kantonalnog premijera, SDPovca Hamdiju Lipova~u. No, bez ikakvih
rezultata, budu}i da je Lipova~a vi{e ra~una
vodio o pragmati~nim politi~kim interesima (vladaju}oj je koaliciji u USK
neophodna podr{ka Narodne stranke Radom za boljitak) nego o sramnoj ratnoj
pro{losti policijskih ~elnika.
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
14.11.2012
23:00
Page 4
Od dru{tveno isklju~enih do aktivnih mladih

Sva relevantna istraìvanja potvr|uju da se mladi u BiH
suo~avaju s mnogim problemima u razli~itim podru~jima ìvota:
Troje od ~etvero mladih u BiH je nezaposleno, ve}ina njih nije u
braku, nemaju djece i nisu rije{ili stambeno pitanje. êsto na
svoju budu}nost gledaju s pesimizmom, svoj ìvotni standard u
najboljem slu~aju ocjenjuju srednjim, a trì{te rada zahtijeva
vje{tine koje mnogi mladi ljudi nemaju. Prema globalnom
izvje{taju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma 20122013, BiH je na 140. mjestu (od 144 zemlje) kada je u pitanju
odljev mozgova. U odnosu na 2010. godinu, BiH je do danas
pala za 13 mjesta.
Institut za razvoj mladih KULT ve} 11 godina radi na
pobolj{anju poloàja mladih u Bosni i Hercegovini i regiji, te se
ubraja me|u vode}e organizacije u na{oj zemlji koje se bave
pitanjima mladih. Tajna uspjeha leì u saradnji s vlastima i
partnerstvu s drugim organizacijama i institucijama, za {to je
bilo potrebno dokazati kako kompetentnost u oblastima u kojima
djeluje tako i ~injenicu da su rje{enja koja nude konkretna i
korisna, u interesu svih, a prvenstveno mladih ljudi.
Da rad Instituta donosi rezultate, pokazuju nam mnogi
primjeri gdje su se dru{tveno isklju~ene mlade osobe uklju~ile u
politi~ke stranke i izborile za mjesto na izbornim listama, a neki
su izabrani za vije}nike/ce u svojim op}inama.
Vlast vrlo ~esto kuka i kritizira omladinski nevladin sektor i
tvrde da ne postoji predstavni~ko tijelo mladih s kojim bi vlasti
mogle sara|ivati. Institut za razvoj mladih KULT, u saradnji sa
velikim brojem omladinskih udruènja iz FBiH, upravo i radi na
uspostavljanju takvog jednog tijela - vije}a mladih. Institut za
razvoj mlade podrào je preko 30 neformalnih grupa koje su se
odmah aktivno uklju~ile u formiranje vije}a mladih.
Dvadeset tri op}inska vije}a mladih, koliko ih je formirano u
proteklih godinu dana, zabiljeìla su sjajne rezultate: Vije}e mladih
op}ine Cazin i op}ine Tomislavgrada rade na izradi op}inskih
strategija prema mladima, Vije}a mladih op}ine Gora`de, Novo
Sarajevo i jo{ neka izborila su se za prostor za rad, a rad ~lanica
Vije}a mladih op}ine Novi Grad Sarajevo finansijski je podràla
Op}ina Novi Grad. U Tomislavgradu Vije}a mladih ima svoje
dvoje predstavnika u Komisiji za pitanja mladih.
Kao {to ne moèmo re}i da su svi mladi shvatili koja su im

prava i obaveze iz Zakona o mladima FBiH i da prema njima
postupaju ozbiljno, ne moèmo tvrditi ni da lokalna vlast
svugdje ima dobar odnos prema omladinskim organizacijama i
mladima op}enito.
Adnan Hamedovi}, polaznik jedne od obuka koje Institut
za razvoj mladih KULT provodi, isti~e: Nakon zavr{ene
obuke omogu}ena je integracija mladih kroz djelovanje,
znanje i aktivizam u zajedni~ki prostor lokalne zajednice u
cilju ravnopravne participacije u dono{enju odluka i
odlu~ivanja kroz osnivanje vije}a mladih. Na lokalnim
izborima 2012. osvojio sam mandat vije}nika za Op}insko
vije}e op}ine Klju~. Samoj odluci za politi~ki aga`man i
politi~ko sudjelovanje presudila je ~injenica da su mladi
neaktivni i {to svoju politi~ku i dru{tvenu uklju~enost
manifestiraju kroz iskazivanje nezadovoljstva pri~om i
slijeganjem ramena. Sama obuka i moduli koje sam pro{ao sa
Institutom za razvoj mladih KULT i pasivnost mladih, kakav
sam i sam bio, navelo me je da dam svoj doprinos dru{tvenom
razvoju kroz politi~ki anga`man.
Izi{li smo kao produkt projekta Institucionalni dijalog
izme|u mladih i vlasti kroz formiranje Vije}a mladih Instituta za
razvoj mladih KULT iz Sarajeva, s kojima imamo izuzetno
dobru suradnju. Puno na{ih aktivista je pro{lo kroz obuke
Instituta i mogu s ponosom kazati da su sada ti mladi ljudi
okosnica razvoja aktivizma mladih u Tomislavgradu. Kroz
godinu dana podigli smo na noge Udrugu mladih Mi mladi
Tomislavgrada, koja je stup Vije}u mladih i svakako jedna od
najaktivnijih udruga koje djeluju na podru~ju op}ine
Tomislavgrad, rekao je Luka Krstanovi}.
Rezultati posljednjeg istraìvanja o mladima, koje je radio
Evropski forum mladih, pokazali su da neformalno obrazovanje
ima visok utjecaj na razvoj tzv. soft-skills vje{tina koje su
potrebne za svakodnevni posao. Me|u {est vje{tina koje
poslodavci naj~e{}e zahtijevaju jesu one vje{tine koje se
razvijaju kroz sudjelovanje u aktivnostima omladinskih
udruènja: komunikacijske vje{tine, timski rad,
14.11.2012
dono{enje odluka, organizacijske vje{tine i

samopouzdanje. Mladi BiH imaju mogu}nost ste}i
kompetencije kroz obuke i savjetodavnu podr{ku koje
Institut za razvoj mladih KULT provodi.
Nesebi~no pomaèmo
mladima, udruènjima,
vlastima, pojedincima,
neformalnim grupama.
Dakle, imamo
sveobuhvatan pristup
mladima, od direktnog rada
s njima pa do zagovaranja za
usvajanja zakonskih rje{enja,
sve sa ciljem njihovog potpunog
razvoja u aktivne i korisne
gra|ane i gra|anke. Doprinosimo
stvaranju ambijenta u kojem }e dràva biti
naklonjena mladima, a oni }e joj na tu
naklonjenost uzvratiti svojim uspjesima,
od kojih }e koristi imati i pojedinac i
dru{tvo, poru~uju iz Instituta za razvoj
mladih KULT.
Za one koji èle saznati ne{to vi{e,
Institut predlaè da posjetite njihovu
stranicu na internetu www.mladi.org.
23:01
Page 5
Britanac:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:20
Page 34
KNJIGE STUARTA LAYCOCKA
Stuart Laycock, autor tek objavljenog istraivanja koje govori o tome da je Velika
Britanija tokom svoje povijesti pokorila ak 90 posto drava na svijetu, ve je
napisao i narednu knjigu ija je radnja djelimino smjetena i u Bosni i
Hercegovini, gdje je on tokom rata bio angairan na humanitarnim poslovima
BOSANSKO ISKUSTVO
BRITANSKOG POVJESNIARA
Pi{e: DANKA SAVI]
vi su mediji pro{le sedmice

objavili vijesti o rezultatima istraìvanja britanskih vojnih intervencija, britanskog povjesni~ara
Stuarta Laycocka, objavljene u
njegovoj knjizi Sve zemlje koje smo
osvojili: i nekoliko njih koje nismo nikada,
koje pokazuje da je Velika Britanije tokom
vijekova pokorila ~ak 90 posto dràva na
svijetu. Njen autor u me|uvremenu je
zavr{avao i novi roman, ~ija je radnja
djelimi~no smje{tena u BiH, ali ona jo{ nije
objavljena. Knjiga koju sam upravo
napisao govori o humanitarnim radnicima,
ludoj ljubavnoj aferi i ubistvu, ne temelji se
na istinitoj pri~i, radnja se doga|a dijelom u
imaginarnom bosanskom gradi}u i bolnici
u srednjoj Bosni, a dijelom u centralnom
Londonu, kaè Laycock za na{ list.
BITI HUMANITARAC
U RATU U BiH
Nakon izbijanja rata u BiH, Laycock je
pomogao osnivanje i vo|enje humanitarne
organizacije S.O.S Bosna. Prethodno, tokom ljeta 1992., sa djevojkom je proputovao Evropu, boravio u Hrvatskoj koja mu
je odranije bila poznata. Zatekao se u
Slavoniji u vrijeme kada su izbjeglice
prelazile most iz Bosanskog u Slavonski
Brod i tada je zaklju~io da trebamo ne{to
uraditi da pomognemo. Danas se prisje}a:
Po~eli smo prikupljati novac, mislili smo
da smo skupili 2.000 funti, ali ispostavilo se
da smo prikupili 20.000. funti. Imao sam
medicinske kontakte, tako da smo donijeli
anestetike i antibiotike, a moja djevojka ih
je prebacila u Mercedesovom kombiju kroz
Hrvatsku do Tomislavgrada a onda preko
planinskog puta dalje. Imali smo kontakt sa
bolnicom u Bugojnu, ali zbog borbi u
Prozoru, prebacili smo ih u bliù bolnicu.
Nakon dolaska u Bosnu u oktobra 92.,
on se ponovo vra}a u zemlju dva puta
godi{nje, boravi u Gornjem Vakufu, Vitezu,
Travniku, Mostaru, Banovi}ima, Tuzli,
gdje je bio angaìran na organizaciji
34
NA RATNOM
ZADATKU
Stuart Laycock, britanski
povjesni~ar, autor
istraìvanja o invazijama
Britanskog carstva, bio je
nakon izbijanja rata u BiH
angaìran na poslovima
humanitarne pomo}i,
dostavi lijekova
bolnicama, te
organiziranju konvoja
14.11.2012
23:20
Page 35
ROMAN O SREDNJOJ BOSNI I ISTO^NOM LONDONU

ODNOS BRITANIJE PREMA BIV[OJ JUGOSLAVIJI
Sada, toliko godina nakon rata,

Britanci su poeli ponovo voljeti
ovu regiju u kojoj su rado ljetovali
prije raspada Jugoslavije
Knjiga o britanskim osvajanjima navodi jo{ neke detalje o kojima se malo
znalo, recimo, malo je Britanaca znalo da
su njihovi preci napali Iran tokom Drugog
svjetskog rata zajedno sa Sovjetima.
Mnogi Britanci to ne znaju, ali sam
siguran da je puno Iranaca kojima je to
itekako poznato, kaè autor ove
knjige. Na karti britanskih osvajanja u
Laycockovoj knjizi nalazi se i Hrvatska.
Britanci su Vis koristili kao jaku utvrdu iz
koje su poku{avali odbiti napade francusko-talijanske flote po~etkom 19. sto-
USPOMENE IZ BiH
Stuart Laycock je u ratnoj BiH obilazio
gradove u srednjoj Bosni, poput Viteza, koji
je posjetio 1994. godine
lje}a, a o vezama Britanaca i Visa

nedavno je u Engleskoj objavljena i
knjiga o toj temi. [to se ti~e Balkana, on,
ipak, nije bio jedno od glavnih podru~ja
za koji su se Britanci borili. Britanci su
voljeli Balkan prije rata, mnogo ih je za
vrijeme biv{e Jugoslavije tamo
odlazilo na odmor, ja, osobno, na
svojoj polici imam kopiju Odmor u
Jugoslaviji 1990. godine. Mislim da su
sada, toliko godina nakon rata,
Britanci po~eli ponovo voljeti ovu
regiju...
konvoja. S.O.S. Bosnia je bila i jo{ je mala

dobrotvorna organizacija, grupa nas koji
smo èljeli pomo}i, rade}i na sakupljanju
novca i dostavi lijekova. Bili smo u
kontaktu sa bolnicama u Bosni i drugim
humanitarnim organizacijama koje su ovdje
radile... Tokom rata u Bosni uglavnom smo
radili sa Hrvatima i Bo{njacima. Posljednjih mjeseci rata, u vrijeme kada je u gradu
bilo mnogo izbjeglica, odvezli smo konvoj
u bolnicu u Banjoj Luci u saradnji sa
organizacijama WarChild i ADRA. Vrlo
kratko vrijeme krajem devedesetih radio
sam za princezu Katherine, a SOS Bosnia
jo{ uvijek ima veze sa srpskom kraljevskom porodicom, rade}i na nekim
projektima oko Ni{a u ju`noj Srbiji. Bili
smo angaìrani oko velike psihijatrijske
klinike nedaleko od Ni{a. Boravio sam i na
Kosovu, za vrijeme rata izme|u srpske
policije i Oslobodila~ke vojske Kosova, ali
i nakon toga..., nastavlja Laycock.
U Mostaru je tokom rata bio i ranjen, a
izgubio je i dvojicu prijatelja, Neila i
Tonyja, koji su ubijeni u vrijeme dok su
kamionom prelazili preko Igmana. Znate
kako je bilo u ratu, bilo je mnogo onih
kojima je trebala pomo}, a mi smo mogli
Moja nova knjiga govori o humanitarnim radnicima,

ljubavi i ubistvu, a sve se doga|a u imaginarnom
bosanskom gradi}u i bolnici u srednjoj Bosni, a dijelom
i u centralnom Londonu
35
14.11.2012
23:20
Page 36
KNJIGE STUARTA LAYCOCKA

pruìti malo toga, ali mislim da je i to malo
bolje nego ni{ta. Sarajevo nisam posjetio do
1996. godine, ali sam mnogo puta bio u
Mostaru, ~ije je ljepota bila primjetna ~ak i
tokom ratnih strahota. Prije nekoliko
godina on je sa porodicom ponovo posjetio
Bosnu. Bili smo na odmoru u Ba{koj Vodi
i posjetili Mostar, ru~ali u Blagaju, zatim
nastavili do Jablanice kako bi vidjeli gdje
izvire Neretva. To je ne{to prekrasno. Bilo
mi je drago biti ponovo u Mostaru koji sada
ìvi u miru, ~iji Stari grad posje}uju turisti.
Znam da je tamo jo{ uvijek ima problema,
ali ipak je neuporedivo bolje nego {to je
bilo.
KAKO SU BRITANCI
POKORILI SVIJET
Laycock je na ideju da napi{e knjigu
Sve zemlje koje smo osvojili: i nekoliko
njih koje nismo nikada do{ao nakon {to je
prethodno istraìvao britanska osvajanja u
ranom srednjovjekovnom periodu, a ovaj
ga je rad, koji je trajao oko ~etri godine,
kako kaè, doveo do nekih ~injenica kojima
se Britanci ne mogu ponositi. Cilj mu,
me|utim, nije bio da prosu|uje o moralnosti imperijalisti~kih osvajanja britanskog
carstva kroz vijekove, nego da ~itatelji na
jedan zabavan na~in nau~e ne{to o njegovoj
povijesti. Razmi{ljao sam, na neki na~in
vi{e iz zabave, da bih èlio pisati o
britanskim borbama u drugim zemljama.
Tako sam po~eo ovo raditi i po~eo uvi|ati
da je sve vi{e zemalja u kojima su djelovale
na{e snage, sve dok nisam do{ao do
podatka da je rije~ o 90 posto dràva
svijeta. To je vrtoglavo velika cifra,
vjerovatno ve}a nego {to je slu~aj sa bilo
kojom drugom zemljom na svijetu, i
jednostavno sam smatrao da bi i druge ljude
zanimali ovi podaci. Laycock smatra da bi
i druge zemlje mogle napisati sli~ne knjige,
ali da bi bile puno tanje. Mislim da niko
ne moè dosti}i britanski rekord, iako su
Amerikanci, koji su krenuli puno kasnije u
osvajanja, na tome puno radili tokom
dvadesetog stolje}a, kaè. Zemlja koja je
po osvajanjima u povijesti najblià Britaniji
je Francuska, koja je ujedno i zemlja koja
biljeì najve}i broj britanskih pohoda na
svoj teritorij. Laycock smatra da bi kona~an
broj zemalja u koje su stupili britanski
osvaja~i mogao biti i ve}i, navode}i kao
mogu}nost Mongoliju.
Laycock je, abecednim redom, istraìo
svaku zemlju traè}i informacije o tome
jesu li britanske snage ikada stupile na
njihov teritorij, prave}i razliku izme|u
osvajanja vojnom silom, prijetnjom sile,
pregovorima ili pla}anjem. U osvaja~ke
pohode uklju~eni su i napadi britanskih
gusara, privatnih i naoruànih istraìva~a
pod uvjetom da su imali odobrenje vlade u
Londonu.
36
[TA POVEZUJE RIMSKU BRITANIJU, BALKAN I IRAK
Sa nestankom jake, centralne

drave otvoren je prostor regionalnim silama da se bore za vlast
U jednoj od svojih prethodnih knjiga
(The Failed State), Laycock je pisao o
tome kako su plemenski sukobi imali
glavnu ulogu u raspadu Rimske Britanije,
stvaranjem scenarija neuspjele dràve
(failed state) i tu je situaciju poredio sa
de{avanjima na Balkanu i Iraku. Za SB on
kaè: Problem sa razumijevanjem kraja
Rimske Britanije je u tome {to se
Rimska Britanija raspala prije dolaska
Anglo-Saksonaca. Njihov dolazak nije
uzrok te propasti. Kako bismo rije{ili tu
enigmu, moramo saznati za{to je
rimska kultura nestala u Britaniji, a nije
recimo u galskoj Francuskoj. Rimski
histori~ar biljeì da su se u ranom
petom vijeku britanski pobunjenici digli
protiv Rima i zbacili rimsku vlast.
Tvrdim da je naglo uklanjanje jakog,
centralnog tijela, da je sve to vodilo do
naru{avanja integrirane rimske britanske ekonomije, a nove su se
regionalne sile borile za uspostavu
granice u postrimskom svijetu.
DOBROTVNORNI RATNI
ANGAMAN: Grupa nas
koji smo eljeli pomoi,
radili smo na sakupljajnju
novaca i dostavi lijekova.
Bili smo u kontaktu sa
bolnicama u Bosni i
drugim humanitarnim
organizacijama koje su
ovdje djelovale tokom rata
Tako su se na popisu na{le i zemlje za

koje se vjerovalo da su imale vrlo malo ili
nimalo povijesnih veza s Velikom Britanijom, kao {to su Kostarika, Ekvador, El
Salvador, nekada dio {panskog carstva, a
na{le su se na putu osvaja~kih pohoda
britanskih mornara. Me|u prvim osvaja~kim pohodima s Britanskog oto~ja bio je
upad na Gaul, na sjeveru Francuske,
koncem drugog stolje}a. Vojni zapovjednik
Clodius Albinus je preko Kanala poveo
vojsku u poku{aju da osvoji carski dvor.
Poraèn je u bici kod Lyona 197. godine
nove ere.
Me|u manje poznatim osvajanjima
autor isti~e napad na Island, 1940. godine,
kada je ova mala, neutralna zemlja otok
odbila u}i u rat na strani Saveznika. U tom
osvaja~kom pohodu sudjelovalo je 745
britanskih vojnika, koji su nai{li na sna`ne
prosvjede stanovnika, ali bez fizi~kog
otpora.
Britanija nije napala samo 22 zemlje, a
to su: Andora, Bjelorusija, Bolivija, Burundi, Srednjoafri~ka Republika, ad,
Gvatemala, Kongo, Luksemburg, Obala
Bjelokosti, Kirgistan, Lihten{tajn, Mali,
Mar{alovi otoci, Monako, Mongolija,
Paragvaj, Sao Tome i Principe, [vedska,
Tadìkistan, Uzbekistan i Vatikan.
14.11.2012
23:01
Page 7
Asim-pravi:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:51
Page 38
PROCVAT TURSKE EKONOMIJE
U posljednjih deset godina Turska je uspjela utrostruiti nacionalno bogatstvo i

svrstati se u red drava s najbre rastuom ekonomijom na svijetu; na novinar
analizira fenomen munjevitog uspona turske ekonomije na kojem se temelji i njen
rastui politiki znaaj i utjecaj u svijetu
KAKO JE BOLESNIK SA BOSFORA

PRERASTAO U EVROPSKU KINU
Tajna ekonomskog uspona Turske krije se u mladom,
poduzetni~kom dru{tvu
Pi{e: ASIM METILJEVI]
ijest da je Turska odobrila kredit

Egiptu vrijedan milijardu dolara u
trenu je obigrala svijet. Samo prije
deset godina, turski zvani~nici
kucali su na vrata MMF-a traè}i
kredit za spas uzdrmane nacionalne valute
lire i zaustavljanje galopiraju}e inflacije
koja je razarala tursku ekonomiju. Kada je

MMF 2001. godine Turskoj odobrio kredit
vrijedan 23 milijarde ameri~kih dolara,
malo ko je vjerovao u skori oporavak
nacionalne valute a jo{ manje da }e turska
ekonomija tokom narednih nekoliko godina
dospjeti na vrh liste najbrè rastu}ih
ekonomija svijeta. Ve} deset godina
zaredom, GDP Turske raste po visokoj
stopi iznad 6 posto, dvostruko brè od
najboljih ekonomija Evropske unije, a to

prakti~no zna~i da je ova dràva tokom
deset posljednjih godina uspjela utrostru~iti
nacionalno bogatstvo! Premijer Turske
Recep Tajjip Erdogan, koji puca od
samopouzdanja, postavio je novi cilj ulazak dràve u krug 10 najve}ih ekonomija svijeta do 2025. godine.
Pohvale turskoj ekonomiji stiù sa svih
strana.
NOVI
NOVI CILJ
CILJ
TURSKE
TURSKE VLADE
VLADE
Premijer
Premijer Turske
Turske Recep
Recep
Tajjip
Tajjip Erdogan
Erdogan obe}ao
obe}ao je
je
da
da }e
}e Turska
Turska do
do 2025.
2025.
godine
godine biti
biti deseta
deseta
ekonomija
ekonomija svijeta
svijeta
38
14.11.2012
23:45
Page 39
TURSKA PREDVODI NOVE EKONOMSKE TIGROVE - TIMBI
MONUMENTALNA HIDROELEKTRANA
HE Deriner, visoka 249, a {iroka 720 metara, druga je najve}a hidroelektrana na svijetu
Turska se razvila u jednu od pet, {est

najva`nijih zemalja svijeta, izjavio je
nedavno biv{i ameri~ki savjetnik za
sigurnost Stephan J. Hadley, a najutjecajniji
vanjskopoliti~ki magazin Foreign Policy,
koji je svojevremeno najavio ekonomsku
dominaciju grupe BRIC (Brazil, Rusija,
Indija i Kina) identificirao je dolazak nove
grupe najprosperitetnijih ekonomija svijeta

pod nazivom TIMBI na ~elu s Turskom.
BAZA - NAMJENSKA INDUSTRIJA

Korijeni turskog preporoda znatno su
dublji, seù nekoliko decenija unazad, i
uveliko sli~e ekonomskom preporodu BiH
nakon Drugog svjetskog rata. Spekta-
TITOIZAM I KEMALIZAM, RAZLIKE I SLI^NOSTI
Titoizam je guio, a kemalizam

poticao poduzetniki duh
Tursku i BiH povezuje i sli~no iskustvo s totalitarnim reìmima. Titoizam u
BiH bio je po mnogo ~emu sli~an
kemalizmu u Turskoj, ali se razlikovao u
jednom, iznimno va`nom segmentu. Za
razliku od titoizma koji je iznjedrio model
socijalisti~kog samoupravljanja i zasnivao se na planskoj ekonomiji i dru{tvenom vlasni{tvu nad proizvodnim sna-
gama, turski kemalizam poticao je

privatno poduzetni{tvo i razvoj liberalne
ekonomije s minimalnim intervencijama
centralne dràve. Zahvaljuju}i tome,
Turska je danas moderno, poduzetni~ko
dru{tvo, za razliku od BiH ~iji gra|ani, sa
zaostalim ~ipom titoizma u glavi, jo{
uvijek o~ekuju da im dràva rije{i
egzistenciju.
kularni uspon BiH nakon Drugog svjetskog

rata predominantno se oslanjao na ubrzani
razvoj energetskog sektora i namjenske
industrije kao temeljne grane cijelog
sektora metaloprera|iva~ke industrije BiH.
Nakon Drugog svjetskog rata, BiH je imala
samo jednu ve}u hidroelektranu Bogati}i kod Trnova, instalirane snage 7,2
megavata! Prvi termoblok koji je nakon
rata u Kaknju izgradio sarajevski Energoprojekt (kasnije Energoinvest) na ~elu s
Emerikom Blumom bio je pet puta ve}i, a
ve} naredni bio je 10 puta ve}i! Do kraja
80-ih godina pro{log vijeka, BiH je postala
najve}i proizvo|a~ i izvoznik elektri~ne
energije na prostoru biv{e Jugoslavije, a
golemi vi{ak (jeftine) struje potaknuo je
razvoj cijele prera|iva~ke industrije,
uklju~uju}i i proizvodnju aluminija koja u
osnovi po~iva na raspoloìvim vi{kovima
elektri~ne energije.
Metalski sektor BiH, s oko 50 hiljada
radnika, uglavnom se oslanjao na namjensku industriju nastalu na modernim
tvornicama koje su na temelju ratnih
reparacija prenesene iz Njema~ke u Jugo-
39
14.11.2012
23:46
Page 40
PROCVAT TURSKE EKONOMIJE

slaviju, a predominantno u BiH. Preko
namjenske industrije BiH je preuzela i, za
to vrijeme, modernu tehnologiju obrade
metala. Primjerice, 50-ih godina iz Sarajeva je na jugoslovensko trì{te lansiran
~uveni pretis lonac, a samo su rijetki znali
da se pretis lonac proizvodio na istim
strojevima na kojim su se u tada{njem
Preduze}u Tito Sarajevo - Pretisu proizvodile granate velikog profila.
Pretis je kasnije, uz namjensku
industriju, pokrenuo i autoindustriju koja je
procvjetala 80-ih godina pro{log vijeka
kada je nakon poznate bube krenula
proizvodnja golfa.
PROJEKAT GAP TE@AK 40 MILIJARDI DOLARA
Ingra spojila Demirela i Tumana
GAP, NAJVE]I PROJEKAT U

MODERNOJ HISTORIJI TURSKE
Nekako u isto vrijeme, po~etkom
pedesetih godina pro{log vijeka, kada je
BiH pokrenula velike investicije u
elektroenergetskom sektoru, Turska je
lansirala dìnovski projekat GAP vrijedan
preko 40 milijardi ameri~kih dolara, ~iji je
cilj bilo iskori{tavanje vode Tigrisa i
Eufrata za proizvodnju elektri~ne energije,
ali i navodnjavanje su{nih predjela jugoisto~ne Anadolije. Zahvaljuju}i projektu GAP,
Turska je izgradila dvadesetak dìnovskih
hidrocentrala koje strujom snabdijevaju
tamo{nju industriju, ali je o istom tro{ku
obezbijedila navodnjavanje golemih
prostranstava koja su pretvorena u
poljoprivrednu oazu. Turska je danas 17.
ekonomija svijeta, ali u poljoprivredi,
najve}im dijelom zahvaljuju}i upravo
projektu GAP, ubraja se me|u pet najve}ih
na svijetu! Vlastitim prehrambenim
proizvodima uspijeva zadovoljiti sve
trì{ne potrebe svog stanovni{tva, a
nametnula se i kao jedan od najzna~ajnijih
izvoznika hrane u Evropi, s izvozom ~ija
godi{nja vrijednost prema{uje 25 milijardi
dolara.
Drugi vaàn stub ekonomskog procvata
Turske nesumnjivo je vojna industrija
OPRO[TAJ
OPRO[TAJ S
S
PRIJATELJEM
PRIJATELJEM
Biv{i
Biv{i turski
turski predsjednik
predsjednik
Sulejman
Sulejman Demirel
Demirel bio
bio je
je
bliski
bliski prijatelj
prijatelj prvog
prvog
hrvatskog
hrvatskog predsjednika
predsjednika
Franje
Franje Tu|mana
Tu|mana
Energetsko-poljoprivredni projekat
GAP spada u red najve}ih investicionih
projekata u posljednjih 100 godina turske
dràve. Na njemu je stasala moderna
gra|evinska operativa, na identi~an na~in
kako je na izgradnji elektrana u BiH
stasao sarajevski Energoinvest. GAP je
privukao na desetine kampanija iz
Evrope, Japan i Amerike, a dio poslova
pripao je i nekim gra|evinskim kompanijama s prostora ex-Jugoslavije, poput
primjerice hrvatske Ingre ~ijih je 350
naslonjena na NATO standarde i najmoderniju tehnologiju koja neizostavno prati

vojnu industriju. Kao va`na ~lanica NATO-a,
Turska je, primjerice, postala jedna od
rijetkih zemalja svijeta koje imaju pravo
STI@E TIMBI - NOVI EKONOMSKI TIGROVI
Ekonomska budunost pripada

mladim nacijama
Tezu o dolasku novih privrednih tigrova
predvo|enih Turskom pod nazivom TIMBI
(Turska, Indija, Meksiko, Brazil, Indonezija) ameri~ki magazin Foreign Policy
zasniva na nekoliko elemenata, me|u
kojima su pozitivna demografija i otvorena,
slobodna ekonomija.
Turska broji 75 miliona stanovnika, a
polovina njenog stanovni{tva mla|a je od
30 godina. Turska nacija spada u red
40
najmla|ih nacija na svijetu i u prosjeku je

10 godina mla|a od nacija zapa dnoevropskih dràva.
Svake godine Turska otvori milion
novih radnih mjesta, a poduzetni~ki duh
turskog dru{tva najbolje ilustrira podatak
da u Turskoj radi skoro svaki drugi
stanovnik.
Pore|anja radi, u BiH danas radi tek
svaki peti stanovnik!
radnika, za vrijeme minulog rata, od 1991.

do 1994. godine, gradilo hidroelektranu
Manzelet.
Tada{nji turski predjednik Sulejman
Demirel, ina~e gra|evinski inìnjer, uloìo
je golemu energiju u projekat GAP, a sve
vrijeme rata, posredstvom Ingre, odràvao
je tijesnu vezu s tada{njim hrvatskim
predsjednikom Franjom Tu|manom.
Kada je Tu|man umro 1999. godine,
Demirel je bio jedini inostrani dràvnik koji
je do{ao na sprovod u Zagreb.
licencne proizvodnje aviona F-16. Njena

vojna industrija op}enito se smatra
najboljim segmentom cijele industrije i
nesumnjivo je najzna~ajnija platforma za
razvoj i upotrebu najsuvremenije tehnologije koja se iz vojne {iri i na civilnu
industriju.
U tom kontekstu treba posmatrati i
spektakularni razvoj automobilske industrije a jednako tako i industrije ku}anskih
aparata. Turska godi{nje proizvodi vi{e od
milion automobila i u tom je segmentu
{esta u Evropi, a 75 posto proizvoda
autoindustrije izvozi na trì{te Evropske
unije.
Jo{ je uspje{nija na trì{tu ku}anskih
aparata - pokriva tre}inu evropskog
trì{ta!
Ukupni izvoz Turske u protekloj godini
prema{io je iznos od 145 milijardi dolara,
{to je dobrim dijelom rezultat uspje{nog
privla~enja stranih investicija, u ~emu je
Turska u samom evropskom vrhu s oko 10
milijardi dolara godi{nje!
14.11.2012
23:02
Page 8
EUROPA:EUROPA.qxd
13.11.2012
16:48
Page 42
EVROPA, ODMAH
Zapadni Balkan nema alternativu
EU ZA RASPRAVU
O PRAVOSU\U
U OKVIRU
STRUKTURIRANOG
DIJALOGA
Pierre
Mirel
Pierre Mirel, direktor za Zapadni Balkan

u Direkciji za pro{irenje EU-a, u tekstu
objavljenom na stranici Delegacije EU-a u
BiH, upozorava da svaka rasprava u vezi
s nadle`nosti pravosudnih institucija i
vlasti BiH mora jasno odgovoriti da li }e
predloène promjene ili reforme oja~ati
sistem provjera i ravnoteè potrebne
zemlji koja razvija demokratiju. U
nedavno zapo~etoj raspravi o ulozi
Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a
upravo to pitanje jo{ trebamo pojasniti. S na{e strane, Evropska unija je
jasno iskazala punu podr{ku integritetu i mandatu VSTV-a. Smatramo da je
uloga VSTV-a od posebne va`nosti za
ja~anje nezavisnosti, odgovornosti,
nepristranosti, stru~nosti i efikasnosti
u pravosu|u... Politi~ka debata je
vaàn i potreban element u reformskim procesima. Me|utim, moraju se
izbje}i brze popravke, koje mogu da
poni{te rezultate prija{nje reforme,
umjesto da ih pobolj{aju, pi{e Mirel.
Evropska unija, kako je naveo, smatra da
se ova rasprava prvenstveno treba odvijati u kontekstu dijaloga koji vodi sa BiH i
u kontekstu budu}eg ~lanstva ove zemlje
u EU, poznatom kao strukturirani dijalog.
FRANCUSKINJA NA
ÊLU INTERPOLA
Francuskinja Mireille Ballestrazzi
izabrana je u Rimu za predsjednicu
Interpola i tako postala prva èna koja je
ikada predsjedavala me|unarodnom
organizacijom za policijsku suradnju.
Pedesetosmogodi{nja Mireille Bellastrazzi
ve} je bila na du`nosti u Interpolu kao
potpredsjednica Izvr{nog odbora organizacije za Evropu. Policijska komesarica
42
Centar za izuavanje Jugoistone Evrope

Univerziteta u Gracu prolog je vikenda na trodnevnoj
konferenciji okupio sedamdesetak lidera iz regiona,
pravnika, politologa, sociologa i naunika iz drugih
oblasti, kako bi razgovarali o problemima Balkana na
putu ka Evropskoj uniji
riza koja vlada u EU moè uticati na

dalji proces pridruìvanja, upozorili
su u~esnici konferencije Napu{taju}i
~ekaonicu za Evropu: Prevazilaènje krize
pro{irenja EU-a na Zapadni Balkan,
odràne pro{log vikenda u organizaciji
Centra za izu~avanje Jugoisto~ne Evrope
Univerziteta u Gracu. Tim Judah, novinar
lista The Economist, konstatirao je kako je
do{ao trenutak kada se svi mogu upitati
kakav uticaj na region moè imati pitanje
[kotske, eventualni izlazak Velike Britanije
iz EU-a, pitanje Katalonije...Moèmo se

svi pitati ~emu to region teì da se
priklju~i?, rekao je Judah. Prethodni dan
govorilo se o tome kako je kriza u Gr~koj
uticala na ekonomiju i evropsku perspektivu dràva Zapadnog Balkana. Gr~ka
kriza je smanjila vjeru u pro{irenje i
diskreditirala cijelu regiju jer je Gr~ka
pala, ocijenila je Rica Panajot iz Centra
za planiranje i ekonomsko istraìvanje iz
Atine. Istovremeno, de{avanja u Gr~koj su
hrana na tanjiru za euroskeptike, navela je
EUROPA:EUROPA.qxd
13.11.2012
16:50
Page 43
vu nego da se prikljui EU
AKADEMSKI RAZGOVORI
O BUDU]NOSTI REGIJE
O izazovima pribliàvanja zemalja
Zapadnog Balkana EU pro{log su
vikenda govorili stru~njaci iz regije
okupljeni na konferenciji u Gracu
Panajot na konferenciji. S njom se sloìo i

gostuju}i profesor na dràvnom sveu~ili{tu
u Bukure{tu Franc-Lotar Altman ocijeniv{i
da je gr~ka kriza dodatno rasplamsala ve}

postoje}i skepticizam prema pro{ir enju. Stefan Lehne, gostuju}i istraìva~ na
Carnegie Europe u Briselu, napominje da
se Evropa koja je trenutno u krizi, mijenja,
preoblikuje, ali, da se, ipak, su{tinski, u
njenim temeljima nije ni{ta promijenilo.
Principi, dakle, ostaju isti, svaka zemlja
koja pretendira na ~lanstvo se pribliàva
EU na temelju svojih zasluga i reformi koje
je provela. Bosna i Kosovo, su, me|utim,
zemlje koje izazivaju posebnu zabrinutost,
prvu jo{ nije ni priznalo pet zemalja ~lanica. BiH zabrinjava zbog svoje disfunkcionalnosti, zbog koje, recimo, iako to
Komisija godinama od nje traì, nije
izvr{ila sve potrebne pripreme za ulazak
Hrvatske u Evropsku uniju. Ilir Dugoli,
ambasador Kosova u Briselu, govorio je
pak o poziciji zemlje ~iji status na
me|unarodnom planu jo{ uvijek nije do
kraja rije{en. Za sada je na{ glavni cilj u
Briselu da svojim prisustvom ukaèmo na
na{e odsustvo. Dakle, da organizacijama
koje imaju sjedi{te u tom gradu kaèmo da
nismo njihovi ~lanovi, a da to èlimo postati i ostati. Ipak, Kristof Bender, analiti~ar
Evropske inicijative za stabilnost, skrenuo
je pa`nju na to da proces pro{irenja, sa
svim svojim zahtjevima, zaista ima efekta.
Moglo bi, naravno, sve to biti puno bolje,
ali mislim da te{ko da je bilo mogu}e
uspostaviti mehanizam koji bi bolje radio,
dodao je on. S njegovim zaklju~kom
vjerovatno bi se svi sloìli: Zapadni Balkan nema alternativu nego da se priklju~i
EU.
(D. Savi})
jo{ od 1975. godine, poznata je u

Francuskoj kao jedna od prvih èna koja
je obavljala visoke du`nosti u policiji. Bila
je i na ~elu grupe za suzbijanje
razbojni{tva u Bordeauxu 1978. godine,
zatim je rukovodila sudskom policijom na
Korzici u jednom od najnemirnijih perioda
na tom podru~ju 1993. godine.
[VEDSKA I DALJE
PREDNJAÎ PO
REGIONALNIM
INOVACIJAMA
Izvje{taj o regionalnim inovacijama za
2012. godinu Evropske komisije, koji se
odnosi na 190 regija u EU, zaklju~uje
da se po stepenu inovativnosti i dalje
prednja~i [vedska, na drugom mjestu je
Danska, zatim slijede Njema~ka i Finska.
Svi regioni podijeljeni su u ~etiri grupe
na temelju stepena razvoja. Gledano po
dràvama, od 16 regija u Njema~koj njih
12 u{lo je u prvu grupu u kojoj su lideri u
inovacijama. U Finskoj je tri od pet
regiona u{lo u prvu grupu, dok je u [vedskoj u grupu s najboljim u{lo pet od osam
regija. Od najrazvijenijih dràva samo je u
Danskoj ve}ina regije u{la u drugu grupu,
dok su dva od pet regiona u{la u skupinu
inovativnih predvodnika. Studija je
pokazala da stupanj inovativnosti varira
zavisno od regionalnih razlika. Skoro sve
evropske dràve imaju regione na
razli~itom stupnju inovativnog napretka.
Najbolji primjer za to su Francuska i
Portugal, a najhomogenije dràve po
pitanju inovativnosti su Ma|arska,
Poljska, Gr~ka i Slova~ka.
OSTAVKE
NA BBC-u
Skandali, izvinjenja i ostavke potresaju
BBC, najve}u medijsku kompaniju na svijetu, ru{e}i njen ugled u godini u kojoj
treba da proslavi svoj 90. ro|endan.
Direktorica vijesti na BBC-iju Helen
Boaden i njen zamjenik Steve Mitchell
dali su ostavke o~ekuju}i rezultate
unutra{nje istrage, a nakon {to je ostavku
podnio generalni direktor Georgea
Entwistle. Boaden je bila direktorica BBC
Newsa, a Entwistle direktor BBC Visiona
u vrijeme kada je donesena odluka da se
ne emitiraju optu`be o navodima za
zlostavljanje koje je po~inio biv{i BBC-jev
voditelj Jimmy Savile.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd
14.11.2012
23:32
Page 44
BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]
Bankari razmatraju rast kamata

Drina privukla ameri~ke investitore
Nepotrebna decentralizacija Ureda za àlbe
Sve dràve regije trguju s minisom
NEOPRAVDAN
RAST KAMATA
Mijo Mi{i}, Izvr{ni sekretar
Udruènja banaka BiH,
najavio je rast kamata
na kredite
Kamate rastu
zbog bankarske pohlepe
Izvr{ni sekretar Udruènja banaka BiH
Mijo Mi{i} nije isklju~io mogu}nost da
komercijalne banke u skorije vrijeme
pove}aju kamatne stope na kredite.
Ekonomski pokazatelji stanja u BiH
ukazuju da bi u narednom periodu komercijalne banke mogle pove}ati kamatne
stope na kredite, rekao je Mi{i}, uz obrazloènje kako su banke prisiljene na taj
potez jer je, zbog lo{eg kreditnog rejtinga
BiH, cijena kapitala na me|unarodnom
trì{tu jako visoka.
Imamo najniè kamatne stope u
regionu, {to je te{ko odrìvo, s obzirom na
to da su u pro{loj godini banke koristile
svoje rezerve. Kreditni obim je izuzetno
skroman, dva do tri procenta, {to zna~i da
vi{e nema rezervi i da je zaista cijena kapitala na trì{tu izuzetno visoka, istakao je
Mi{i}, dodaju}i da su sve to razlozi koji
idu u prilog pove}anju kamatnih stopa.
Mi{i} kaè da }e se eventualno pove}anje
kamatnih stopa odnositi samo na nove
kredite, a koliko }e ono biti odluka je
svake banke pojedina~no.
Bankarske kamate na dugoro~ne kredite u doma}oj valuti u septembru su za privatna preduze}a prosje~no iznosile 7,76
posto, dok su za gra|ane bile 7,55 posto,
{to je najniì nivo u posljednjih pet godina,
podaci su Centralne banke BiH. Kamate na
dugoro~ne kredite u KM sa valutnom klau44
zulom za privredu iznosile su 7,14, a za

stanovni{tvo 8,38 posto. Nismo ba{ sigurni
da je Mi{i} naveo stvarne razloge zbog
kojih }e banke pove}ati kamate. Istina,
uvjeti na me|unarodnom trì{tu kapitala
nisu povoljni, ali nisu se ni bitnije mijenjali u posljednjih desetak mjeseci.
O tome svjedo~e i slijede}i podaci.
Banke u Federaciji BiH na kraju prvog
polugodi{ta ove godine ostvarile su pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 71 milion KM. Trend je identi~an i u Republici
Srpskoj: s profitom je poslovalo svih deset
komercijalnih banaka, ~iji je zbirni polugodi{nji profit prema{io 36 miliona KM.
Kako je identi~an trend zabiljeèn i
tokom tre}eg kvartala 2012. godine, ve} se
sada moè predvidjeti da }e ukupni profit
komercijalnih banaka na kraju godine
prema{iti 200 miliona KM!
Ne postoje, dakle, opravdani razlozi za
podizanje kamatnih stopa. Ako pak banke
ipak pove}aju kamate, to ne}e biti zbog
pogor{anih uvjeta na me|unarodnom
trì{tu kapitala, nego isklju~ivo zbog
bankarske pohlepe.
A pitanje je i da li bi rast kamata donio
ve}i profit - Izvr{ni direktor Udruènja
ekonomista RS-a (Swot) Sa{a Grabovac
sumnja jer }e sve manje privrednih subjekata biti u stanju da iznese tako veliki
teret.
Jo etiri
elektrane
na Drini
Vlada Republike Srpske i ameri~ka
kompanija New Generation Power zaklju~ile su sporazum o suradnji u
istraìvanju hidropotencijala donjeg
toka rijeke Drine i realizaciji izgradnje
~etiri hidroelektrane ukupne vrijednosti
oko 1,3 milijarde eura.
Potpredsjednik vlade RS-a Jasmin
Komi} precizirao je da se radi o elektranama Kozluk i Drina jedan, dva i tri,
i da }e, ukoliko se na osnovu istraìvanja pokaè opravdanost projekta, do}i
do osnivanja zajedni~kog dru{tva
izme|u ameri~ke kompanije i
Elektroprivrede RS-a, kako bi se projekat realizovao kroz model koncesije.
On je dodao da je ovim sporazumom
otvoren proces koji moè dati zna~ajne
podsticaje novim investicijama i otvaranju novih radnih mjesta.
Prema ranijim projekcijama, ove
~etiri hidroelektrane imale bi instalisanu
snagu od oko 400 megavata, a mogu}a
godi{nja proizvodnja iznosila bi oko
1.500 gigavat sati elektri~ne energije.
Elektroprivreda RS-a uradila je ranije
projektnu dokumentaciju idejnog rje{enja i studiju izvodljivosti, koje }e
predo~iti ameri~kim partnerima kako bi
se u naredenih godinu dana do{lo do
konkretnih projektnih rje{enja i studije
ekonomske opravdanosti.
Direktor Centralnoevropske kancelarije ameri~ke savezne dràve Ilinois
Macej Cibilski istakao je da je ova
dràva pomogla kompaniji New Generation Power i dodao da je sa predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom razgovarao o mogu}em potpisivanju Memoranduma o saradnju izme|u Srpske i
Ilinoisa.
BIZNIS:BIZNIS.qxd
14.11.2012
23:32
Page 45
Izvor korupcije u javnim nabavkama
Rasprostranjeno je uvjerenje da se glavni izvor korupcije u

BiH krije u javnim nabavkama dràve i dràvnih preduze}a.
Prema nekim, dodu{e pau{alnim procjenama bez opipljivim
podataka, korupcija u javnim nabavkama te{ka je 700 miliona KM
godi{nje!
Tako|er je rasprostranjeno uvjerenje da je potrebno pobolj{ati
postoje}i Zakon o javnim nabavkama i funkcioniranje Ureda za
razmatranje àlbi.
Taj je problem dijelom dotaknut i u nedavno potpisanom
Sporazumu o programskoj suradnji SDP-a i SNSD-a, ali
ponu|ena rje{enja nisu ba{ najsretnija. Cijela reforma po zamisli SDP-a i SNSD-a svela bi se na decentralizaciju Ureda za àlbe,
na taj na~in {to bi se umjesto jednog formirala ~etiri ureda! Uredi
u Mostaru, Banjoj Luci i Br~kom odlu~ivali bi po àlbama do
iznosa od 800.000 KM, dok bi centralni Ured za àlbe u Sarajevu
razmatrao i rje{avao prigovore koji se odnose na nabavku iznad

800.000 KM.
Sporazum o~igledno nije ciljao na eliminaciju korupcije, nego
je usmjeren na osiguranje efikasnije procedure i dodjele ugovora
o javnim nabavkama, kako doslovno pi{e u dijelu Sporazuma
posve}enom problemu javnih nabavki.
Predvi|eno je, naime, uve}avanje administrativne takse u
procesu àlbi kako bi se sprije~ile manipulacije fiktivnim àlbama, {to bi u kona~nici trebalo rezultirati smanjenjem broja podnesenih àlbi na povredu tenderske procedure.
Ta }e odredba, ako bude usvojena, osigurati efikasnije procedure, ali sasvim izvjesno ne}e smanjiti nego potaknuti korupciju
u javnim nabavkama. Uve}anje administrativnih taksi ne bi bilo
sporno ako bi se na drugoj strani dodatno zao{trila odgovornost
onih koji kr{e Zakon o javnim nabavkama.
Polugodinji minus BiH u vanjskoj trgovini

1,7 milijardi eura
Zbirni obim vanjskotrgovinske razmjene
BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore u prvom
polugodi{tu ove godine iznosi oko 30 miliona
eura, no sve ~etiri dràve suo~avaju se s
golemim trgovinskim deficitom. Najve}i obim
uvoza i izvoza ostvaruje Hrvatska, ali ova dràva
ima i najve}i trgovinski deficit, koji je u {est
mjeseci ove godine prema{io iznos od 3,5
milijardi eura.
Udio Crne Gore u vanjskoj trgovini je
najmanji - svega 1,1 milijardu eura u pola
godine, no i polugodi{nji trgovinski minus Crne
Gore je najmanji - 680 miliona eura.
45
Ubleha:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:44
Page 46
PROSPERITET BEZ POKRI]A
Nakon dvije propale kandidature Sarajeva za organiziranje jo jedne OLIMPIJADE,

predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radoni ovih je dana lansirao jo jednu
inicijativu za kandidaturu Sarajeva; novinar SB analizira razloge ove besmislene
inicijative, ta je Sarajevo dobilo organizacijom ZOI 84 te zato je nova
kandidatura samo mamuzanje mrtvog konja
SUMANUTA RADONIEVA
IDEJA O NOVOJ OLIMPIJADI
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILIÎ]
umanuta ideja o jo{ jednom

kandidiranju Sarajeva za zimsku
olimpijadu ovih se dana diskretno, ali poprili~no vje{to provla~i u
medijima u vlasni{tvu Fahrudina
Radon~i}a. Vjerovatno ro|ena u glavi Izeta
Ra|e, ~elnika Olimpijskog komiteta BiH,
koji se mjesecima skrivao od ovda{nje
javnosti koja je traìla da pojasni razloge
sramotnog nastupa bh. olimpijaca u
Londonu ali i zbog ~ega je, o tro{ku OK, na
Olimpijadu vodio svoju k}erku. Prvi je
javno svoju podr{ku ideji dao Enes Terzi},
vi{estruko diskreditirani nekada{nji ~elnik
OK BiH (slu~aj novca sa ra~una OK BiH u
{vicarskoj Lausannei) a zatim redom
~elnici OK. I nigdje kriti~ke ocjene o
razlozima zbog kojih su propale dosada{nje
dvije kandidature Sarajeva, ni{ta o
potrebnom plebiscitu gra|ana, fizibiliti
studijama o opravdanosti projekta... Va`no
je lupiti, zaigrati na kartu osje}aja svijeta
prema Sarajevu (iako se svijet odavno
zadeverao sam o sebi) i spremati se za
bacanje jo{ koje stotine hiljada maraka na
kandidaturu koja je u startu osu|ena na
propast.
famozne samodoprinose kojima su bh.

gra|ani dobrano napunili kasu u koju se
slijevao novac neophodan za Olimpijadu.
Tada{nji {ef poola ABC-ja Tom Oserton
pri~ao je kako je njegova ku}a, osim 91
milion dolara upla}enih za otkup tv prava
(od kojih je tre}ina oti{la MOK-u), morala
platiti i sve tro{kove ptt veza, transporta
vlastitih ure|aja, ili ishrane. Niko se tada
nije usu|ivao govoriti koliko su ovda{nje
kompanije zaradile na njima, ali se
spekuliralo svotom od 10 miliona dolara.
Pokazat }e se kako je za Sarajevo najve}i,

mo`da i jedini pravi dobitak bila izgradnja
stambenih kompleksa u naseljima Dobrinja
i Mojmilo (oko 650 stanova), koji su u
vrijeme Igara sluìli kao olimpijska sela u
kojima su bili smje{teni sporta{i i novinari.
No, novinari koji su pratili Olimpijadu ve}
su tada sumnjali kako }e Sarajevo mo}i
kvalitetno, poput vode}ih svjetskih i
evropskih skija{kih centara, iskoristiti
pogodnosti koje su mu donijele Igre.
Vrijeme je da se postavi pitanje moè li
TADA[NJIH 140 MILIONA

Osim grandiozne promid`be u svijetu i
izgradnje olimpijskih objekata i infrastrukture, sarajevske su ZOI imale i svoju drugu
stranu. Naime, tada{nje bh. i jugoslovenske
vlasti nikada nisu objavile zvani~ni zavr{ni
ra~un o sredstvima koja su utro{ena u
organiziranje Igara i gradnju olimpijskih
borili{ta. [u{kalo se kako je za organiziranje Igara tada utro{eno oko 140 miliona
dolara, no to su bila samo naga|anja
inozemnih novinara i privatna razmi{ljanja
ljudi neposredno uklju~enih u organiziranje. Znalo se, primjerice, kako je ve}inu
novca obezbijedilo tada{nje Savezno
izvr{no vije}e, te Coca Cola i ameri~ka tv
ku}a ABC. Ne treba svakako zaboraviti niti
46
14.11.2012
23:44
Page 47
SARAJEVO NIJE GDJE JE NEKAD BILO
UNI[TENA
UNI[TENA BOB
BOB STAZA
STAZA
Njena
Njena gradnja
gradnja za
za Olimpijadu
Olimpijadu
ko{tala
ko{tala je,
je, prema
prema nekim
nekim
procjenama,
procjenama, 14
14 miliona
miliona dolara
dolara
NEKOM
NEKOM ÎMBURIJADA,
ÎMBURIJADA,
NIKOM
NIKOM OLIMPIJADA
OLIMPIJADA
Vu~ko,
Vu~ko, zaboravljeni
zaboravljeni simbol
simbol
olimpijskog
olimpijskog Sarajeva
Sarajeva
Na dvije dosada{nje propale kandidature Sarajeva za dobijanje Olimpijskih

igara ba~eno skoro milion maraka!
Sarajevo ostvariti svoju èlju da postane
centar zimskih sportova nakon {to i
posljednja hokeja{ka utakmica bude
zavr{ena, napisa}e Stewart Sidel, tada
urednik nedavno uga{enog Newsweeka.
To }e biti spor i teàk proces. Bojim se da
}e za Sarajevo to biti te{ko. Desetine
miliona dolara potro{eno je na organizaciju, ali bi}e potrebno jo{ vi{e da bi se
gomile skija{a privukle na Bjela{nicu ili
Jahorinu. Kratko nakon Olimpijade
ispostavi}e se kako je Sidel bio u pravu.
Sarajevo nikada nije steklo reputaciju u
svjetskim okvirima relevantnog skija{kog
centra. Tek jedno finale Svjetskog kupa u
skijanju, organizirano na Bjela{nici 1987.
godine, potvrda je za to. Mada se u
godinama nakon Olimpijade poku{avalo
olimpijska borili{ta u~initi profitabilnim
objektima, u toj se nakani nikada nije
uspjelo. Osim toga, ve}ina borili{ta, zbog
kratkih rokova gradnje pred Olimpijadu,
nikada nije pro{la proceduru tehni~kog
prijema, pa su se brojne gre{ke graditelja
morale skupo ispravljati. Svi objekti, osim
donekle Zetre, ìvotarili su od dotacija
gradskih i republi~kih vlasti. Mo`da i
najskuplji objekat izgra|en za potrebe

Olimpijade bila je bob i sanjka{ka staza na
Trebevi}u. Prema tvrdnjama onih koji su
nakon Igara radili na njoj, izgradnja je
ko{tala sedam miliona dolara. Iako je bila
najju`nija staza u Evropi, radila je svega
dva mjeseca godi{nje. Ostali su mjeseci
kori{teni za remont i ona je u svakom
trenutku zapo{ljavala tridesetak ljudi.
Poku{avalo se sa projektima kojim bi se
staza koristila 100 dana u godini, no nije se
uspjelo. Bob staza se Sarajevu nikada nije
isplatila. Potpuno je uni{tena tijekom
godina opsade Sarajeva i smatra se kako bi
danas za gradnju nove trebalo izdvojiti
milione dolara. Sli~nu sudbinu kao i bob
staza doìvjele su i skakaonice na Igmanu,
koje je projektirao Janez Gori{ek. Na njima
su, poslije Olimpijade, organizirana tek tri
Kupa i sluìle su uglavnom u ljetnim
mjesecima, kada je na plasti~noj plohi
trenirala tada{nja leta~ka reprezentacija
Jugoslavije. Za odràvanje tih ploha
dolazili su ogromni ra~uni za vodu koji su,
pak, dogovorom nadle`nih, prebijani sa
komunalnim preduze}ima. Jedini profitabilan objekat bila je Zetra, no najvi{e novca
nije donosila organiziranjem sportskih
natjecanja, nego iznajmljivanjem 7500
kvadratnih metara skladi{nog prostora koji

je tada bio glavni izvor prihoda. Me|utim,
mo`da i najve}i problem kada je u pitanju
kandidatura je pitanje kadrova te naravno
novca. Onda{nju je Olimpijadu organizirala
Partija koja nije pitala koliko ko{ta,
iskoristila ju je kao novi na~in otvaranja ka
svijetu nakon Titove smrti. Niko ne}e
saznati koliko je novaca utro{eno u
organizaciju, koliko su samo besplatnih sati
proveli vojnici JNA ure|uju}i staze na
planinama. Prodavnice su po direktivi
radile po cijelu no}, u pomo} su dolazili
hotelijeri i turisti~ki radnici iz Dalmacije...
SARAJEVO, IZME\U
RAFALA I LUTALICA
Sarajevo je zbog Olimpijade dobilo dva
moderna stambena naselja, poslijeratne
kantonalne vlasti nisu u stanju obnoviti dva
sarajevska stadiona. Nada da }e se ne{to
promijeniti pojavila se 1991. godine kada je
Roberto Sestra, u ime talijanskih industrijalaca, htio kupiti sarajevske planine i od njih
napraviti novi Sestriere. Njegov projekat
stopirali su pred rat ~elnici paljanske
Op}ine. Nakon rata mnogi su zainteresirani
47
14.11.2012
23:44
Page 48
PROSPERITET BEZ POKRI]A
STAZA NA BJELA[NICI
Nakon Olimpijade ovdje je
odràno tek jedno ozbiljnije
svjetsko takmi~enje
JAHORINA PLANINA
Jedino ozbiljnije skijali{te u blizini Sarajeva
svoj status ne duguje Olimpijadi nego
stoljetnoj skija{koj tradiciji
dolazili, no brzo su se vra}ali ku}i.

Ovo je ve} tre}i put da se sarajevske
vlasti, kojima je valjda sve u Sarajevu, od
infrastrukture preko pasa lutalica pa do
kriminala, potaman, bave idejom o
ponovnom kandidiranju Sarajeva za
Olimpijske igre. I ova }e ideja, kao i dvije
prethodne, okon~ati neslavno. No, plati}e
za to poreski obveznici. Ba{ kao {to su
pla}ali i posljednjih desetak godina sto-
tinama hiljada maraka. Zaklju~ci specijalne

komisije MOK-a, koja je raspravljala o
aplikacijama gradova-kandidata za ZOI
2010, za Sarajevo bili su katastrofalni.
Sagledani su svi aspekti i etape koje svaki
ozbiljan grad kandidat treba pro}i. Sarajevo
je dobilo najniè ocjene, u analizi inozemne
agencije koju je angaìrao MOK. U
najkra}em, tada su, a ni do danas se ni{ta
bitnije promijenilo nije, ovda{nje ceste i
op}enito putne komunikacije ocijenjene
katastrofalnim, a postoje}e telekomunikacijske mreè najlo{ijim u Evropi. Osim
toga, utvr|eno je kako Sarajevo nema
nikakve mogu}nosti niti kapaciteta da
SKAKAONICA
SKAKAONICA
NA
NA IGMANU
IGMANU
Sluìla
Sluìla tek
tek kao
kao mjesto
mjesto
za
za ljetne
ljetne pripreme
pripreme
slovena~kih
slovena~kih skaka~a
skaka~a
48
smjesti sporta{e i sve posjetitelje koji bi u

gradu boravili tokom Igara, a procjenjuje se
da bi njih bilo najmanje 35 hiljada. Izjave
gradskih du`nosnika navedene u aplikacijskom materijalu kako }e do}i do
zna~ajnih promjena u tim segmentima,
ocijenjene su kao neuvjerljive uz zaklju~ak
da se u svakoj kandidaturi razmatra trenutna
sposobnost svakog grada kandidata. Pored
toga, u poglavlju o kreditnoj sposobnosti
BiH, u kojem su drugi gradovi-kandidati
zaradili opisne ocjene, primjerice Vancouver, Kanada AAA ili Salzburg, Austrija
AA1, Sarajevo i BiH ostali su na posljednjem mjestu, bez ikakve ocjene, ali sa
komentarom kako je BiH zemlja kreditno
nesposobna i pod protektoratom UN-a. Da
li se danas, deset godina kasnije i{ta
su{tinski promijenilo? Tre}i, mo`da i
najbitniji segment istraìvanja mogu}nosti
kandidature Sarajeva odnosio se na politi~ku, ekonomsku i posebice sigurnosnu
situaciju u gradu. Nije te{ko zaklju~iti da je
situacija u Sarajevu, u kojem gotovo
svakodnevno odjekuju rafali i detonacije
bombi, izrazito nepovoljna. No, kako i
pored katastrofalnih ocjena koje je MOK
dao propalom poku{aju kandidature Sarajeva za ZOI 2010, koja je ina~e poreske
obveznike u Federaciji ko{tala skoro 700
hiljada maraka, du`nosnici OK BiH sada
najavljuju novu kandidaturu, koja moè
samo ko{tati mnogo vi{e. Su{tina je
isklju~ivo u zamajavanju javnosti, u
njihovim privatnim interesima i vlastitoj
promociji, jer je i njima itekako jasno kako
je svaka kandidatura Sarajeva, zbog stanja u
kojem se BiH nalazi, u za~etku osu|ena na
propast.
14.11.2012
23:03
Page 9
Nurija:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:36
Page 50
FELJTON SB-a
Po odluci komisije Muzeja holokausta Yad Vashem u Jerusalimu, broj

pravednika meu narodima u BiH se poveao sa 47 na 49, a nova imena su
NURIJA i DEVLETA POZDERAC; u ovom i sljedeem broju SB-a objaviemo
priu o Nuriji Pozdercu, predratnom politiaru i ratnom partizanu, iji emo
120. roendan obiljeiti u januaru naredne godine
DENETSKI
NURIJA
Husnija Kamberovi}: Nurija Pozderac je znao

odabrati pravu stranu, ali se drào i nekih svojih
temeljnih principa
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
aprosto, velikom brzinom treba

od{tampati novo, dopunjeno izdanje knjige Kad su kom{ije bili
ljudi Elija Taubera, vi{eg
stru~nog saradnika u Institutu za
istraìvanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti BiH.
Autor je pisao o ~etrdeset i sedam
pravednika me|u narodima iz Bosne i
Hercegovine, a sada }e ih, po odluci
komisije Muzeja holokausta Yad Vashem u
Jerusalimu, biti dvoje vi{e: bra~ni par
Nurija i Devleta Pozderac.
SVOJEVRSNI USAMLJENIK
înjenica je da o brojevima nikada nije
zahvalno govoriti. Naravno, da ni broj ljudi
koji su spa{avali Jevreje u Drugom
svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini nije
tako mali - 47. Ali, smatram da je realni
broj nekoliko stotina ljudi, koji su direktno
ili indirektno utjecali na spa{avanje Jevreja.
Nakon promocije knjige, napisao sam
nekoliko ~lanaka o spa{avanju Jevreja i
snimio dokumentarno-propagandni film
koji je bio bespalatno objavljen na skoro
svim TV stanicama. Rezultat je bio
impresivan. Javili su mi se mnogi ljudi
50
{irom Bosne. Tragom tih javljanja obavio

sam oko pedeset intervjua i utvrdio da je
broj pravednika iz BiH daleko ve}i. Knjiga
Kada su kom{ije bili ljudi izdata je kao
monografija, luksuzno opremljena. Dok }e
moja nova knjiga o pravednicima, koju sam
ve} po~eo pripremati, nositi opravdani
naziv Spa{avanje Jevreja BiH i podnaslov
Kom{iluk je presudio, kaè Eli Tauber.
A, ko je bio Nurija Pozderac? Prije
svega, sin Murat-age iz Cazina i jedne od
njegove tri ène. Imao je i brata Mehmeda,
koji tako|e zasluùje medalju Pravednika
me|u narodima. uveni Murat-aga imao je,
dakle, jo{ dvije ène i jo{ pet sinova i ~etiri
k}erke. Vojni istori~ar i general JNA
pokojni Mirko Turi} iz Cazina napisao je
najta~niji biografski tekst o Nuriji
Pozdercu. Pro~itao ga je u junu 1983. u
Cazinu, na sve~anoj sjednici povodom
~etrdesete godi{njice pogibije Nurije
Pozderca, potpredsjednika AVNOJ-a.
Ro|en 15. januara 1892. u Cazinu, Nurija
Pozderac je osnovnu {kolu zavr{io u
rodnom mjestu, ~etiri razreda gimnazije u
Biha}u i, od 1914. godine, u~iteljsku {kolu
u Sarajevu. Potom je oti{ao na odsluènje
vojnog roka. Po{to je izbio Prvi svjetski rat,
umjesto u u~ionicu, odlazi u Be~, a onda na
front u Galiciju gdje je, ranjen, pao u rusko
zarobljeni{tvo. Nastoje}i da uhvati vezu s

bratom Alijom Pozdercem, koji je, tako|e
ruski zarobljenik, stupio u Crvenu armiju i,
po svjedo~enju doktora Pavla - Paje
Gregori}a Brzog, postao njen oficir, Nurija
je, vatreni pobornik jugoslovenske ideje,
ideje oslobo|enja i ujedinjenja naroda
Slavenskog Juga, veoma aktivan u Dobrudì
u stvaranju dobrovolja~kih jedinica za borbu
protiv centralnih sila i za stvaranje prve
jugoslavenske dràvne zajednice. Po
svr{etku rata vra}a se u svoj Cazin, uklju~uje
u politi~ki ìvot i, kao istaknuti pripadnik
Jugoslavenske muslimanske organizacije,
postaje najmla|i poslanik u Ustavotvornoj
skup{tini Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca, napisao je i izgovorio Turi},
izme|u ostalog, prije skoro trideset godina.
Povjesni~ar iz Zagreba i znanstveni
suradnik Instituta dru{tvenih znanosti Ivo
Pilar, dr. Zlatko Hasanbegovi}, promovisao
je, pak, ove godine knjigu Jugoslavenska
muslimanska organizacija 1929.-1941. (u
ratu i revoluciji 1941.-1945.), u kojoj je
pisao i o svojevrsnom usamljeniku, mjesnom prvaku JMO-a i skup{tinskom
zastupniku i senatoru iz Cazina Nuriji
Pozdercu. Slom Kraljevine Jugoslavije
Pozderca je zatekao u Cazinu, bez ikakvih
dodira sa Sarajevom, pa se politi~ki
14.11.2012
23:36
Page 51
STVARNI I MITOLO[KI NURIJA POZDERAC (I)
BIJEG
BIJEG OD
OD TERORA
TERORA
Fotografija
Fotografija Nurije
Nurije Pozderca
Pozderca
snimljena
snimljena 1932.
1932. uu Albaniji
Albaniji
51
14.11.2012
23:37
Page 52
FELJTON SB-a
pasivizirao, nezadovoljan zlo~inima i
razli~itim usta{kim prosrpskim postupcima
u Biha}u i Cazinskoj krajini. Nakon
uspostave NDH u Krajini je na povr{inu
isplivalo staro politi~ko suparni{tvo izme|u
Pozderca i disidenta JMO-a i na~elnika
op}ine u Velikoj Kladu{i, Hasana
Miljkovi}a, koji se u novim okolnostima
poku{ao nametnuti kao mjesni muslimanski
politi~ki autoritet. Miljkovi} je do 1941.,
kao disident JMO-a, i 1938. kandidat na
Me~ekovoj listi u cazinskom kotaru, stajao
u Pozder~evoj sjeni. U korist Miljkovi}eva
politi~kog uspona u NDH i{la je i ~injenica
da je Paveli} u sklopu politike ispravljanja
nepravdi iz jugoslavenske pro{losti
svojom javno objavljenom odlukom u
kolovozu 1941. simboli~no poni{tio staru
presudu Miljkovi}u i drugovima, prista{ama JMO-a, su|enima jo{ u kraljevoj
diktaturi 1933. zbog izazivanja nereda na
op}inskim izborima u Vrbaskoj banovini,
izdvajamo iz Hasanbegovi}evog teksta.
OZBILJNI GOVORI
Dugo smo, zaista, i iscrpno putem
telefona razgovarali sa Zlatkom Hasanbegovi}em, pa mu postavili i pitanje da li je
Nurija Pozderac bio, hajde da to tako
kaèmo, kvalitetan predratni politi~ar:
Najto~nije bi bilo re}i da je Pozderac bio
tipi~an gra|anski real-politi~ar svoga
vremena ~iju su politiku obiljeàvali
poslovi~ni oportunizam te kopernikanski
obrati i prilago|avanje stvarnosti. Strana~ki
je pripadao JMO-u i uèm krugu prista{a
Mehmeda Spahe. Prihvatio je Spahin
politi~ki zaokret 1935. putem ulaska u
vladu Milana Stojadinovi}a i Jugoslavensku radikalnu zajednicu i napu{tanje
tradicionalnog zahtjeva za autonomiju
Bosne i Hercegovine. Pozderac je time u{ao
u krug vladinih politi~ara, {to je bilo
pra}eno uobi~ajenim poslani~kim i
kraljevskim senatorskim sinekurama. Iako
se u neznanstvenoj i propagandnoj literaturi
i publicistici Pozderac isti~e kao
neprikosnoveni vo|a kraji{kih muslimana
izme|u dva rata, u stvarnosti Cazinsku
krajinu je razdiralo sna`no me|umuslimansko politi~ko suparni{tvo i borba za
utjecaj u muslimanskim masama. Glavni
Pozder~ev suparnik u Krajini bio je
kladu{ki politi~ar i na~elnik H asan
Miljkovi}, koga ne treba mije{ati s tada
politi~ki bezna~ajnim i nepoznatim
Huskom Miljkovi}em. Tek je ~injenica da
je popularni Hasan Miljkovi} 1935. ostao u
opoziciji prema Spahinoj politici kompromisa s Beogradom otvorila vrata kona~nom
Pozder~evu strana~kom usponu. Spahin i
Pozder~ev kompromis s Beogra dom
postupno je doveo do procesa otu|enja
kraji{kih muslimana od politike sarajevskog vodstva. Zato je na skup{tinskim
52
IZVR[NI ODBOR AVNOJ-a POÊTKOM 1943. GODINE U CRNOJ GORI

Mladen Ivekovi}, Veselin Masle{a, Vlada Ze~evi}, Ivan Milutinovi}, Sima Milo{evi}, Mile
Peruni~i} (gornji red, slijeva na desno); Nurija Pozderac, Ivan Ribar, Pavle Savi} (donji red,
slijeva na desno)
izborima 1938., posebice u Biha}u, ve}ina

kraji{kih muslimana glasala za muslimanske kandidate na Ma~ekovoj opozicijskoj
listi, dok je Pozderac, osim potpunog
poraza u Velikoj Kladu{i, u Cazinu izabran
za skup{tinskog zastupnika tek uz pomo}
nekoliko stotina srpskih glasova. Na{
sagovornik je u svojoj knjizi pisao i da
je Nurija Pozderac, Hrvat-musliman
posjednik iz Cazina, 1932. morao napustiti
familiju i radno mjesto i pribje}i u Albaniju
radi terora tadanjih vlasti (Pozder~eve
rije~i, op.a), koje su njega i njegovu
familiju progonili kao istaknute Hrvate.
Raznorazne kontroverze svih ovih
godina i decenija prate Nuriju Pozderca,
mijenjale su interpretacije o njegovom liku
i djelu, ba{ kao i analize o kompletnoj
familiji Pozderac. Nurija Pozderac je znao
odabrati pravu stranu, ali se drào i nekih
svojih temeljnih principa. On je znao dràti
ozbiljne govore u Narodnoj skup{tini u
Beogradu, posebno kada je bilo rije~i o
agrarnoj reformi, a on se protivio
oduzimanju pa{njaka od muslimanskih
ZLATKO
HASANBEGOVI:
Odreeni mit o Pozdercu
nije nastao sluajno ve je
on bio rezultat zamrenih
odnosa meu jugoslavenskim i bosanskohercegovakim komunistima od
pada Rankovia
posjednika i njihovoj dodjeli solunskim

dobrovoljcima i sli~no. Pripadao je krugu
Spahinin prista{a, ali njegov politi~ki utjecaj,
po mom mi{ljenju, nikada nije pre{ao lokalne
okvire. Mislim da ni njegov utjecaj u
partizanima nije bio pretjerano veliki i da je
dobrim dijelom samo bio ikebana u tom
pokretu, bez obzira {to je bio jedan od
potpredsjednika Izvr{nog odbora AVNOJ-a,
obja{njava dr. Husnija Kamberovi}, direktor
Instituta za istoriju Sarajevo.
Zlatko Hasanbegovi} pi{e i sljede}e
re~enice: Pozderac je vi{e od godinu dana
nakon progla{enja NDH s obitelji ìvio u
Cazinu u svojevrsnoj dru{tvenoj izolaciji,
ali neometan od vlasti, bez izravnih dodira
s ostalim politi~kim i dru{tvenm krugovima
u Sarajevu i Zagrebu. Prema nekim
navodima, odbijao je odre|ene pozive da
promijeni neprijateljsko drànje prema
NDH, jer bi Usta{e (...) sigurno pre{le i
preko njegovih stavova, a to su i poku{ale,
ali je Nurija odbio svaku saradnju s
njima. Kolegica Medina Delali} prije
nekoliko godina objavila je u na{em
magazinu tekst o Pozdercima, bo{nja~kim
Kennedyjevima, u kojem je pisala i o
susretu Nurije Pozderca i Dàfer-bega
Kulenovi}a, kojeg je Paveli} imenovao za
potpredsjednika Vlade NDH. Kulenovi} je
posjetio Nuriju Pozderca u Cazinu, prenio
selame od poglavnika i ponudio mu mjesto
u Vladi NDH, koriste}i Paveli}ev {ablon o
Muslimanima kao hrvatskom cvije}u.
Pozderac se zahvalio i po~ast odbio, uz
jedino logi~no obja{njenje - selam }e{ i ti
poglavniku, ali u takvoj }e dràvi, Dàfere,
nakon {to zavr{e sa Srbima na red do}i i
cvije}e.
I Husnija Kamberovi} i Zlatko Hasanbegovi} vele da treba razdvojiti mit o Nuriji
Pozdercu i stvarnog Nuriju Pozderca. [ta
14.11.2012
23:37
Page 53
STVARNI I MITOLO[KI NURIJA POZDERAC (I)

dalni{tva muslimanskih lidera, koja
uklju~uje Mehmeda Spahu, Nuriju
Pozderca, Dèmala Bijedi}a, Hamdiju
Pozderca i jo{ neke istaknute muslimanske
politi~are.
MITSKI PRISTUP
Proglas Nurije Pozderca kraji{kim

muslimanima 1942. godine
je, dakle, je mit, a {ta stvarnost? Njegov

politi~ki anga`man u okviru Jugoslavenske
muslimanske organizacije izme|u dva
svjetska rata, te prelazak u partizane 1942. i
smrt nakon ranjavanja u bitci na Sutjesci
1943. otvorili su prostor za stvaranje mita o
njemu i njegovoj li~nosti. O njemu se
uglavnom pisalo kao o uglednom Muslimanu Cazinske krajine koji je opredijeljen za
NOP i koji je presudno utjecao na
muslimansko uklju~ivanje u partizanski
pokret. S druge strane, upravo zbog
njegove predratne pripadnosti Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji neki su
gradili mit o tome da je njegova smrt ostala
nerazja{njena, odnosno sugerirali su da se
radi o mogu}em ubojstvu, {to se, po mom
mi{ljenju, odli~no uklapa u teoriju stra-
Ta mitolo{ka dimenzija je uvijek bila

atraktivnija i privla~nija za {iru publiku
nego ~vrste historijske ~injenice. A
~injenice su da je Nurija Pozderac jo{ pred
Prvi svjetski rat ~ak drugovao sa nekim
pripadnicima Mlade Bosne u Sarajevu, da
je izme|u dva rata bio ~vrsto uz Mehmeda
Spahu, koga je slijedio i u vremenu nakon
1935. kada je pristupio Stojadinovi}evoj
Jugoslavenskoj radikalnoj zajednici. U to je
vrijeme on ~ak do{ao do pozicije
potpredsjednika Narodne skup{tine u
Beogradu, 1939., a po~etkom rata se
pasivizirao i aktivirao se tek nakon
partizanskog ulaska u Biha} i Cazinsku
krajinu koncem 1942. godine. injenica je
da je po~etak rata proveo u Cazinu, da nije
bio podvrgnut nikakvoj torturi, da nije imao
ELI TAUBER: Broj ljudi

koji su spaavali Jevreje u
Drugom svjetskom ratu u
Bosni i Hercegovini nije
tako mali - 47. Ali,
smatram da je realni broj
nekoliko stotina ljudi, koji
su direktno ili indirektno
utjecali na spaavanje
Jevreja
MAJKE KRAJI[KE
Hakija Pozderac pored nadgrobnih spomenika svoje
majke Safije i supruge Nurije Pozderca Devlete
nikakve kontakte sa novim vlastima NDH osim administrativne obaveze da dokaè

porijeklo svoje imovine - govori o
njegovom nezadovoljstvu Nezavisnom
dràvom Hrvatskom, isti~e Kamberovi}.
Svatko tko posegne za postoje}om
literaturom o Nuriji Pozdercu shvatit }e da
zapravo postoje dva Pozderca. Jedan je
mitski Pozderac, (prvo)borac protiv
fa{izma, potpredsjednik AVNOJ-a i
sudionik bitke na Sutjesci, a drugi stvarni
Pozderac, ~ovjek u svom vremenu.
Klasi~no djelo mitskog pristupa je
Pozder~eva romansirana socrealisti~ka
biografija autora Vlade Kecmana iz 1987.,
ina~e poratnog rukovoditelja Udbe, u
kojem se na temelju naknadnih sje}anja
iznose brojne i uglavnom nelogi~ne tvrdnje
koje se ne mogu potkrijepiti niti jednim
dokumentom ili drugim relevantnim
izvorom, te koje su ~esto u sukobu s
pame}u i zdravim razumom. Odre|eni mit
o Pozdercu nije nastao slu~ajno ve} je on
bio rezultat zamr{enih odnosa me|u
jugoslavenskim i bosanskohercegova~kim
komunistima od pada Rankovi}a. Tada je
zapo~ela ustavno-politi~ka debata u sklopu
koje su se reinterpretirali ciljevi partizanske
i komunisti~ke borbe, a koja je porodila
latentni sukob izme|u onih koji su isticali
da je primarni partizanski cilj bila obnova
Jugoslavije i onih koji su naglasak stavljali
na republi~ku dràvnost. Za muslimanske
komuniste, posebice utjecajan kraji{ki klan
Pozderaca, mit o Nuriji Pozdercu trebao je
biti odre|ena politi~ka potpora, ali i
odgovor na latentne prigovore da su
pobjeda 1945. u prvom redu bili rezultat
srpske ustani~ke borbe u Bosni i
Hercegovini, a u kojoj muslimanske, i
hrvatske, mase, osim malobrojnih komunista, sve do samog kraja rata nisu gotovo
ni{ta pridonijele. Na ovo se kasnije
nadogradila i pripovijest kako Nurija
Pozderac na Sutjesci zapravo nije umro od
posljedica neprijateljskog ranjavanja ve} od
pucnja u le|a njegovih ratnih drugova.
Time je Pozder~ev lik u{ao u panteon
bo{nja~kih velikana, Mehmed Spaho,
Dèmal Bijedi}, koji navodno nisu umrli
ve} su bili ubijeni od ruke neprijatelja,
nagla{ava Hasanbegovi}.
Za kraj I dijela na{eg feljtona o Nuriji
Pozdercu, uvijek vjerniku i nikada ~lanu
Komunisti~ke partije Jugoslavije, oti}i
}emo jo{ nakratko do porodi~nog stabla.
Nurija Pozderac otac je tri k}erke: Sadete,
Seide i Emine, te sina Seada. Sadeta i Emina
su jo{ uvijek ìve i zdrave. Sadetina djeca su
Sead i Sena, a Senina djeca Senka i Vuk
Jeremi}. Eminin sin zove se Mi{o Ajaz,
Seidin Adnan Hadìabdi}, a Seadova djeca
Amir i Zlatan. Sa nekima od njih razgovara}emo u drugom dijelu na{e pri~e.
(Nastavi}e se)
53
Vjetenica:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:52
Page 54
PROJDI VILO
Opinske vlasti Ravnog su na muan nain iz spilje Vjetrenica i projekta

njezinog revitaliziranja izgurale speleologe iz UDRUGE VJETRENICA; doktor
IVO LUI, u otvorenom razgovoru za na list, govori o tome kako je, nakon
decenijske borbe za ouvanje ovog jedinstvenog prirodnog fenomena, grubo
istjeran iz projekta Vjetrenica
PODZEMNI
TURIZAM
ZAMELA IH
VJETRENICA U
HERCEGOVINI
54
14.11.2012
23:53
Page 55
JO[ JEDNO UBIJANJE RAVNOG

Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILIÎ]
sve je izgledalo tako idili~no.

Nakon nekoliko godina muke,
moljakanja po svijetu, traganjem
za ulaga~ima i donatorima, najljep{a bh. spilja Vjetrenica, jedinstvena takve vrste u svijetu, proteklog je
ljeta postala odredi{te mnogobrojnih
turista, ovda{njih i inozemnih koji su hrlili
zaviriti u nju, istraìti njene dubine,
pogledati ~ovje~iju ribicu, diviti se
podzemnim jezerima... Ure|ena je rasvjeta,
staze su dotjerane, angaìrani su vodi~i,
animirane djevojke-vile... inilo se kako je
projekat Vjetrenice jedna od rijetkih
uspje{nih poslijeratnih bh. pri~a, djelo ljudi
zaljubljenih u svoj kraj, u mjesto gdje je
poginula prva `rtva agresije na BiH. No,
ispostavit }e se kako je pri~a o Vjetrenici
daleko od idili~ne kakvom ju se predstavlja
protekle dvije godine. Jer iz projekta
ure|enja i odràvanja spilje, na bezo~an
na~in, protjeran je doktor Ivo Lu~i}, ~elnik
speleolo{ke udruge Vjetrenica, najzaslu`niji
za njezinu obnovu i stavljanje na kandidatsku listu spomenika UNESCO-a. Sve
radi nekoliko stotina hiljada maraka.
POLA MILIONA JE POLA MILIONA
Vladari Ravnog, potpomognuti

ministrom Nevenkom Hercegom,
odlu~ili su Ivi Lu~i}u zabraniti
bavljenje njegovim ìvotnim djelom
U biti, radi se o ru{enju jedne

autohtone i vrlo plodne ideje-projekta koja
je volonterski okupila stru~njake iz regije i
svijeta, uklju~uju}i i slu`benu suradnju tri
akademije nauka (slovensku, rumunjsku i
bh.). Njezin cilj je bio Vjetrenicu stru~no i
organizacijski postaviti kao jedno od
klju~nih svjetskih znanstvenih, edukativnih
i privrednih sredi{ta te vrste, kaè nam
doktor Lu~i}, poku{avaju}i pojasniti
razloge za{to je, nakon decenijskog rada,
istjeran iz spilje. Izme|u ostalog, Lu~i} je u
Zagrebu objavio i monografiju o Vjetrenici,
u dugogodi{njem donkihotovskom poku{aju da Vjetrenicu i njene ljepote pribliè
ljudima. Njegov brat Andrija dugo je radio
kao vodi~, no prije nekoliko godina je
skinut sa platnog spiska zaposlenih u
op}ini. Andrija Lu~i} je osniva~ i direktor
op}inskog JP Vjetrenica - Popovo polje,
koje je na poticaj Udruge osnovano u
Ravnom da premosti nepostojanje sli~ne
institucije u BiH. Kada je op}ina preuzela
poduze}e, ba~en je na ulicu i od 2009. je
nezaposlen i ìgosan u op}ini Ravno kao
neprijatelj. Danas je te{ko bolestan. Ivo
Lu~i}, pak, nastavlja poja{njavati {ta se
de{avalo sa njihovim projektom. Vjetrenica je po preporuci {efa IUCN-a za kr{ prof.
dr. Elerija Hamiltona-Smitha trebala postati
nacionalni park koji bi zahvatio otprilike
ju`nu polovicu op}ine Ravno, a na
globalnom planu biti upisana u Svjetsku
ba{tinu kao prvo prirodno dobro iz BiH,
55
14.11.2012
23:53
Page 56
PROJDI VILO
kaè, nastavljaju}i: Svjetsko pitanje
Vjetrenice svedeno je na interes nekoliko
lokalnih i nekoliko skrivenih me{etara, koji
su sve pravdali s pet novih radnih mjesta.
Op}ina Ravno nije imala nikakvu stru~nu
infrastrukturu ni za puno banalnija pitanja.
Ustvari, klju~no je bilo da je desetogodi{nja
ideja Vjetrenice u me|uvremenu priskrbila
nekih 500.000 maraka, koje su trebali
potro{iti op}inari a ne ljudi na projektu.
Speleolo{ka udruga nikada nije dovodila u
pitanja lokalnu upravu kao nominalnog
vlasnika i bili smo spremni pripisati joj sve
zasluge, ali da sve bude po najvi{im
kriterijima, {to prili~i najve}em dobru te
vrste u svijetu. Da sve pro|e onako kako
su zamislili u op}ini, kasnije se pobrinuo
federalni ministar Nevenko Herceg. Isprva
je podràvao udrugu, osigurao neka
sredstva iz budèta no nakon pomirenja dva
HDZ-a, Herceg je okrenuo }urak i
podrào izbacivanje Lu~i}a iz projekta. Sve
zbog oko 500 hiljada maraka koje je svojim
radom Udruga prikupila kako bi
revitalizirala Vjetrenicu. Op}inari su sma-
DOKTOR IVO LUI: Kada su lokalni monici shvatili

da silom ne mogu istjerati Luia i njegove suradnike
poeli su ih optuivati za krau skeleta iz spilje
trali da taj novac pripada njima. Angaìrali
su lokalne policajce koji su Lu~i}u u
nekoliko navrata prijetili a onda ih,
kona~no, i fizi~ki odstranili. Preuzimanje
Vjetrenice je ura|eno uz pomo} fizi~kog
nasilja, ~este upotrebe policije koja je
stavljena u slu`bu lokalne grupe politi~ara,
i uz trokratno pozivanje vodstva udruge na
kriminalisti~ku policiju, kaè nam Lu~i}
iznose}i dalje {okantne tvrdnje. U lokalnoj
zajednici je stvorena atmosfera lin~a
lansiranjem dvostrukih iracionalnih
argumenata: prvo da su bra}a Lu~i}i
izdajice koji }e Vjetrenicu prodati
muslimanima i da su, dabome, pokrali sve
pare od Vjetrenice. Ministar Herceg, koji je
odobrio nasilje na razini sektora, formirao
je toboè neku komisiju koja je kori{tena
kao argument da u Vjetrenici nema
invazivnih radnji. Kori{tena su imena dva
biologa koja nisu upu}ena u speleologiju i
Vjetrenicu (koja su u neslu`benoj
komunikaciji odbacila da su sudjelovali u
tome), jedan ~lan WWF iz BiH i neki drugi.
Tako|er, Hercegovo ministarstvo fabriciralo je podatke za odgovor Bernskoj
konvenciji koja je na pritu`bu ANUBiH
traìla obja{njenje od BiH. Dràvna
Komisija za spomenike je laìrala peticiju
udruge za za{titu Vjetrenice, pretvaraju}i je
iz tipa kulturni pejza` u kulturno dobro,
~ime su se odrekli nadle`nosti. Konzultanti
koji su radili studiju izvodljivosti za
56
za{ti}eno podru~je Vjetrenice imali su

unaprijed sugestiju da je najbolje da
Vjetrenica ostane na razini kantona. Opet,
moè biti prva u svijetu, ali je
drugorazredna u BiH. Nisu uzeti u obzir
apeli 4000 najve}ih stru~njaka svijeta,
uklju~uju}i regionalne stru~njake i intelektualce. Policija je bila u rukama

politike.
DOKTOR, A NE [IBICAR
Kada su shvatili da prljavi projekat
protjerivanja ne}e pro}i ba{ lako, pribjegli
su jo{ surovijoj taktici. Optuìli su Lu~i}a i
njegove kolege da kradu kosture ìvotinja
iz Vjetrenice. Vjetrenica ima dugu
povijest ozbiljnih istraìvanja. Godine
1929. na njoj je obranjen prvi doktorat.
Tako|er, ima dugu neslu`benu turisti~ku
Stani{te ~ovje~ije ribice
14.11.2012
23:53
Page 57
JO[ JEDNO UBIJANJE RAVNOG

SRAMNA ULOGA
Federalni ministar
Nevenko Herceg
povijest, a slu`beno je otvorena s motelom

i elektrificirana 1964. Bila je veliki i
zanosni projekt tada mlade Bosne i
Crteì
Crteì uu unutra{njosti
unutra{njosti Vjetrenice
Vjetrenice
Hercegovine. Op}ina Ravno nije zaslu`na

za njezino zadnje otvaranje, pri~a Lu~i}.
Vjetrenica je dugo nakon rata bila
otvorena i neza{ti}ena, pa je Speleolo{ka
udruga osnovana s misijom da je o~uva.
Op}ina se uklju~ila kad je sjela lova, i kad
je shvatila da je krajnje vrijeme da uni{ti
univerzalni okvir i transparentni pristup.
Nakon nasilnog preuzimanja, ostali su
projekti i poduze}e za upravljanje koje je
razvila udruga, koje su zaposjeli, vodstvo je
izba~eno na ulicu, bez posla i pla}e. Nakon
{to je imenovana, nova direktorica
poduze}a Vjetrenica je izjavila u jednoj tv
emisiji da su zatekli praznu Vjetrenicu jer
su nezasitni znanstvenici pokupili sve
ìvotinje koje su postojale uz stazu,
izjedna~iv{i najzaslu`nije, svjetski slavne
stru~njake s obi~nim {ibicarima. Rezultat
op}inskih vlasti? Danas u Ravnom nema
nikoga ko ima znanja i sposobnosti
odgovorno upravljati spiljom. Ali ima
privatnika koji su otkupili staru zgradu
èljezni~ke stanice i okolne objekte,
obnoviv{i ih tako da odudaraju od ostalih
zgrada. Ura|eno je to sa zgradom stanice na
nakaradan na~in, iako je udruga od vlasti u
Be~u dobila originalan projekat stanice iz
vremena Austro-Ugarske monarhije, èle}i

na}i sredstva da ju se tako i restaurira i u
njoj otvori muzej. Speleolo{ka udruga je
godinama s vlastima razvijala ideju
osnivanja federalnog zavoda za za{titu
prirode kao institucije koja }e propisati
standarde upravljanja i monitoringa te
osigurati kontrolu upravljanja i nad
Vjetrenicom. Udruga je o~ekivala osnivanje
zavoda da mu preda odgovornost nad
Vjetrenicom. To se nije dogodilo. Danas u
Vjetrenici, pa naàlost ni u cijeloj
Hercegovini, nemate nikoga tko bi mogao
odgovorno preuzeti Vjetrenicu jer nema
zna nja, kaè Lu~i}, dodaju}i: Ne
sumnjam u mlade ljude koji rade kao vodi~i,
ne sumnjam u njihov trud, ljudske kvalitete
i gostoprimstvo. Ali, {ta ste od njih mogli
saznati? Da je u Vjetrenici 55 a ne 101
podzemna vrsta, po ~emu je Vjetrenica ne
druga u Evropi nego prva u svijetu; da tamo
ima mnogo skeleta medvjeda, a nema nego
samo jedan; da se ne zna kako su leopardi
u{li, a to je upravo bila tema nedavne
doktorske disertacije. Impresionirali su vas
besmislenim upozorenjem da ne slikate
~ovje~ju ribicu? Jeftinim mitologiziranjem
vila i hajduka? Atestima za turisti~ke
vodi~e? Upornim opstrukcijama ideje
Vjetrenice i slabljenjem njezina integriteta,
bitno je naru{ena mogu}nost adekvatnog
upravljanja Vjetrenicom. Strate{ka gra|evina, èljezni~ka stanica, prodana je
privatnoj osobi. Izgra|ene su nove gra|evine koje su naru{ile tradicijski urbanizam,
jednu od klju~nih odlika kulturnog pejzaà.
Tokom jednog od brojnih susreta s
na~elnikom op}ine, kojem je bila prisutna i
biv{a federalna ministrica erkez, bili smo
uvjeravani da nove gradnje ne}e biti.
Upravljanje koje sebi postavlja za cilj
napuniti Vjetrenicu turistima, moè se
samo nestru~njacima ~initi velikim djelom.
U blizini Dubrovnika to nije nikakav
problem. Problem ju je o~uvati. Zbog
svega u~injenog, doktor Lu~i} odlu~io je
podi}i krivi~nu prijavu SIPA-i. Ako ni zbog
~ega drugog, onda zbog kra|e idejnog
rje{enja projekta osvjetljenja koje je za
Udrugu napravio stru~njak iz Australije, a
koju su op}inari iskopirali i predstavili kao
svojih ruku djelo. No, kao i mnoge druge,
prijava se ve} godinu dana kiseli u nekoj od
ladica Tuìteljstva BiH...
57
Faruk:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:22
Page 58
BERININE ÂKRE
GLUMCI NA
SNIMANJU U
SARAJEVU
Branko \uri} \uro,
Mira Furlan i Marija
Piki} tuma~e glavne
uloge u filmu
Berinine ~akre
U Sarajevu je prije nekoliko dana poelo snimanje dugometranog igranog filma

BERININE AKRE sarajevskog scenariste i reditelja FARUKA LONAREVIA;
bili smo na prvoj klapi koja je pala u blizini mosta obanija i u razgovoru sa
rediteljem i glavnim akterima MIROM FURLAN, BRANKOM URIEM UROM i
MARIJOM PIKI pokuali saznati o emu govori ova filmska pria...
Lon~arevi}: Ovo je film bez rata, politike, nacionalnog i

religijskog problema; mo`da je zato trebalo pet godina
da ga isproduciramo
58
14.11.2012
23:22
Page 59
FARUKOVA PRVA KLAPA
PRIA O
ODRASTANJU
I UMIRANJU
Zlatnog medvjeda za Grbavicu Jasmile
@bani} i niza drugih priznanja na
evropskim i svjetskim filmskim smotrama... Sve skromniji produkcijski uvjeti i
budèti za razvoj filmskih projekata
ustanovljeni kroz Fondaciju za kinematografiju FBiH nu`no diktiraju pronalaènje stranih producenata za svaki novi
dugometra`ni igrani film, a ako u scenariju
tog filma nemate barem dva, tri elementa
nabrojana na po~etku ovog teksta, strane
investitore }ete te{ko prona}i.
SUOÂVANJE SA SMR]U
I IRONIJA @IVOTA
Sa sli~nim problemima suo~io se
sarajevski reditelj Faruk Lon~arevi} u
pripremama za realizaciju svog novog
igranog filma pod naslovom Berinine
~akre, ~ija je prva klapa zvani~no pala
proteklog vikenda u blizini mosta obanija
u Sarajevu.
Nisam bio spreman na to da se
prilago|avam i da pravim neke ustupke u
smislu scenarija i mo`da je zato trebalo pet
godina da isproduciramo ovaj film. Kada
kaèm ustupke, mislim na nacionalni
problem, religijski problem, rat i takve

stvari... A kad toga nemate u pri~i koja
nastaje u ovoj regiji, onda je realno
o~ekivati da }ete jako te{ko prona}i
producente. Ipak, uspjeli smo kona~no
sklopiti taj budèt, kaè Lon~arevi}.
Svoj prvi dugometra`ni film Mama i
tata Lon~arevi} je snimio 2006. godine.
Premijerno prikazan na 12. Sarajevo Film
Festivalu, gdje je osvojio Specijalnu
nagradu ìrija, Mama i tata bio je
svojevrstan filmski eksperiment o ostarjelom paru i njihovom me|usobnom
odnosu nakon decenija braka i svakodnevnih ustaljenih rituala, snimljen u
maniru reality showa. Lon~arevi} je ve} sa
svojim prvjencem pokazao autorski interes
za filmske pri~e koje se odvijaju na
mikroplanu, unutar porodice, a sli~nom
putanjom nastavlja i sa svojim novim
filmom. Berinine ~akre pri~a su o
sarajevskoj porodici ~iji je stub majka
Jasna, koja upravo ulazi u terminalnu fazu
raka dojke sa kojim se bori ve} devet
godina. Njen mu` Mladen ne zna kako da
se nosi sa izvjesnim skorim gubitkom
supruge, njihova starija k}erka Berina
Pi{e: MAJA RADEVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]
at, tranzicijsko dru{tvo, politika,

vjera, nacionalizam - sve su to
pitanja koja gotovo neizbje`no
prate bosanskohercegova~ku filmsku produkciju u posljednjih
dvadesetak godina. Upravo te najva`nije
odrednice po kojima je, naàlost, na{a
zemlja globalno (pre)poznata u svijetu, bh.
kinematografiji i doma}im filmskim autorima donijele su i neke od najve}ih uspjeha
u njenoj istoriji, po~ev od Oscara Danisu
Tanovi}u za Ni~iju zemlju, koji se sada ve}
nostalgi~no spominje, preko berlinskog
INTIMNA
FILMSKA PRIÂ
Film je dijelom zasnovan
na li~nom iskustvu autora
Faruka Lon~arevi}a
59
14.11.2012
23:22
Page 60
BERININE ÂKRE
mlada je umjetnica koja tako|er poku{ava
prihvatiti neizbje`nu smrt majke, dok
istovremeno tek otkriva ìvot i vlastitu
seksualnost, a mla|a k}erka Luna izuzetno
je povu~ena i djetinjasta... Berina je u
potrazi za nadom i poku{ava spasiti majku
na jedini na~in koji zna - kroz magiju,
obrede, vjeru... Berinine ~akre dijelom su
zasnovane na li~nom iskustvu scenariste i
reditelja Lon~arevi}a. Ali kako to obi~no
biva kod takvih stvari, ispostavilo se da i
mnogi ~lanovi filmske ekipe dijele sli~no
iskustvo iz vlastitih porodica. Me|u njima
je i Mira Furlan, koja u filmu tuma~i ulogu
Jasne.
Naàlost, imam veliko iskustvo sa
ovom temom. Moja mama je bolovala od
iste bolesti kao Jasna u filmu, tako da sam
ovu ulogu negdje shvatila kao dug pro{losti
i toj borbi moje majke, pri~a Mira Furlan..
Scenarij je vrlo potresan i nisam u ovom
projektu od ju~er - to je pri~a o kojoj sa
Farukom razgovaramo ve} skoro tri godine
i drago mi je {to sada kona~no kre}emo sa
njenom realizacijom.
Prema njenim rije~ima, ovaj film nije
ona vrsta projekta u koji se ulazi sa rado{}u,
nego jednostavno iz potrebe da se pozabavi
ozbiljnom i va`nom temom. To je jedna
mala pri~a o porodici u koju je u{la bolest,
a sa njom i nesre}a i bol. To je pri~a o
odrastanju i umiranju, o paralelnom
otkrivanju ìvota mlade djevojke i umiranju
njene mame. Dok se majka priprema za
blisku i neizbje`nu smrt, njena k}erka
istovremeno otkriva ljubav, seks...
Tako|er, majka ima veoma kompliciran
odnos prema svojoj k}erki, koja èli ìvjeti
punim plu}ima i ne èli se baviti bole{}u,
niti razmi{ljati o tome... Sve su to
univerzalne, ljudske teme, obja{njava
Mira Furlan. Posebno je zanimljivo to {to
je Jasna ljekar koji se upravo bavi tom
bole{}u od koje oboli. To je jedna od onih
ìvotnih ironija kroz koju se neizbje`no
name}e pitanje koliko uop}e imamo
kontrole nad svojim ìvotom. I u stvarnom
ìvotu, uprkos tome {to se svakodnevno
susre}u sa takvim pri~ama, ljekari ~esto
misle da imaju kontrolu nad bole{}u i da se
to njima ne moè dogoditi... A doga|a se, i
bez obzira na to koliko se ~ovjek borio,
samo rijetki uspiju pobijediti takvu bolest.
Partner Furlanovoj u filmu je Branko
\uri} \uro, koji tuma~i ulogu njenog
supruga Mladena. \uro kaè da se za ovu
ulogu nije morao posebno pripremati.
Mladen je Sarajlija i ~ovjek vrlo sli~an
meni, ~ak i sa sli~nim iskustvom tako da,
{to se mene ti~e, nema tu nekog velikog
bijega od realnosti. On je poprili~no ravan
lik od po~etka do kraja pri~e i kod njega
nema nekih velikih potresa i promjena, bez
obzira na svu tu dramu koja ga okruùje.
ini mi se da }e kompletan rediteljski
60
MIRA FURLAN O ULOZI

JASNE: Naalost, imam
veliko iskustvo sa ovom
temom. Moja mama je
bolovala od iste bolesti
kao Jasna u filmu, tako da
sam ovu ulogu negdje
shvatila kao dug prolosti
i toj borbi moje majke
pristup ovom filmu biti u tom jednom

mirnom, odmjerenom maniru, obja{njava
\uri}.
Uloga Berine pripala je mladoj trebinjskoj glumici Mariji Piki}, koju je
bosanskohercegova~ka publika upoznala
kroz film Djeca Aide Begi}, u kojem je
tako|er tuma~ila glavnu ulogu. Upravo joj
je ta debitantska uloga donijela i anga`man
u projektu Faruka Lon~arevi}a koji je bio
impresioniran na~inom na koji je Marija
odigrala svoj lik u Djeci, za koji je dobila i
Srce Sarajeva za najbolju ènsku ulogu
ljetos na Sarajevo Film Festivalu.
Uloga Berine je veoma te{ka i
zahtjevna, kao i cijeli ovaj film, upravo zato
GLUMA^KA I AUTORSKA EKIPA FILMA
Impresivne biografije i naporan rad

Film Berinine ~akre je bosanskohercegova~ko-njema~ko-slovena~ka
koprodukcija. Producent u BiH je
SCCA/pro.ba iz Sarajeva, u Njema~koj
Detail film iz Hamburga, a u Sloveniji
Vertigo/Emotionfilm iz Ljubljane. Producenti filma su Amra Bak{i} âmo i Adis
\apo, a ukupan budèt iznosi oko 750.000
eura. Projekat su podràli Fondacija za
kinematografiju, Ministarstvo kulture i
sporta Kantona Sarajevo te evropski fond
za podr{ku koprodukcijama Eurimages.
Pored pomenutih glumaca, uloge u filmu
ostvari}e i Edina Kordi}, Sanja Vejnovi}
i Igor Skvarica. Scenograf je Osman
Arslanagi}, kostimografkinja Lejla Graho, a direktor fotografije je rumunski
snimatelj Oleg Mutu, koji je radio na
filmovima Cristiana Mungiua i Sergeja
Loznice.
Ekipa je zaista fenomenalna, ~ini

mi se da ja ovdje imam najslabiju
biografiju, kroz smijeh kaè reditelj
Lon~arevi}. Posebno mi je drago {to
smo uspjeli da dobijemo Olega Mutua
za snimatelja, a {to se ti~e glumaca,
nikoga od njih ne treba posebno
predstavljati. Sretan sam {to imam
priliku raditi s Mirom, \urom, Sanjom i
vidjeti ih kako ulaze u ne{to sasvim
druga~ije od onoga {to su radili do
sada. Pre{li su neki prag koji do sada
nisu prelazili, {to zna~i da moja ideja
ve} dobija neki svoj smisao i ìvot. Sve
se odvijalo u jednom vrlo duga~kom
kontinuitetu i trebalo je jako puno
energije da se cijela pri~a akumulira i
posloì. Radimo naporno, ali lijepo nam
je i osje}amo da pravimo ne{to vrlo
zna~ajno, isti~e Lon~arevi}.
14.11.2012
23:23
Page 61
FARUKOVA PRVA KLAPA

MARIJA
MARIJA KAO
KAO BERINA
BERINA
Naslovna
Naslovna uloga
uloga pripala
pripala je
je mladoj
mladoj
trebinjskoj
trebinjskoj glumici
glumici Mariji
Mariji Piki}
Piki}
PODR[KA
KOLEGAMA
Na prvu klapu
do{ao je i
oskarovac
Danis Tanovi}
{to je to jedna intimna pri~a koja se de{ava

u okviru ~etiri zida. Naàlost, to je pri~a
koja se dogodila jako velikom broju
porodica, a mislim da nikada do sada nije
ispri~ana na ovako intiman i realisti~an
na~in kao {to }e to biti u Farukovom
filmu, nagla{ava Marija. Nije izostavljen
nijedan, pa ~ak ni onaj najteì i najbrutalniji
momenat u svakodnevnoj borbi sa te{kom
bole{}u. To suo~avanje sa izvjesnom smr}u
svaki ~lan porodice doìvljava na druga~iji
na~in i zati~e ih u razli~itim fazama
njihovog ìvota, njihove zrelosti, interesa,
ciljeva, me|uodnosa... Berina kao lik i
njena interesovanja su dosta jasno napisani,
ona je jedna prili~no introvertna, ekscentri~na osoba... Cijeli scenarij je jako
slojevito ispisan i na{ zadatak je da ga
iznesemo na najìvotniji, najljudskiji
mogu}i na~in. Veliki je posao pred nama i
veliki izazov, ali vjerujem da }emo uspjeti

da ostvarimo ono {to smo zamislili,
zaklju~uje ova mlada glumica.
KOLEKTIVNO
ISKUSTVO
Kao valjda i svaka filmska pri~a, i
Berinine ~akre su nastale po nekom
kolektivnom iskustvu, mada su djelomi~no
bazirane na istinitoj pri~i, ali u su{tini to i
nije pretjerano va`no zato {to se ispostavilo
da dobar dio ekipe, naàlost, ima upravo to
iskustvo koje je u fokusu ovog filma,
dodaje reditelj Lon~arevi}. Mislim da smo
i u scenariju i u na~inu na koji radimo film
uspjeli izbje}i bilo kakvu vrstu tog
tranzicijskog pogleda izvana na Bosnu i
Hercegovinu i dru{tvo u kojem danas
ìvimo. Takva perspektiva mi apsolutno
nije bila interes, jer pitanja smrti, seksu-
alnosti i borbe sa karcinomom nisu i ne

mogu biti nu`no vezana za Bosnu i
Hercegovinu. Dakle, ne pravimo evropski,
ni bosanski film - pravimo samo film. A {ta
}e na kraju od toga ispasti, vidje}emo. Ja
sam u ovom projektu ve} deset godina i
te{ko mi je predvidjeti kako }e publika
reagovati. Nadam se da }e film imati ono
zna~enje koje mu svaki gledalac bude dao,
to bi bilo idealno, zaklju~uje Faruk
Lon~arevi}.
Ako sve bude teklo po planu, najve}i
dio snimanja filma trebao bi biti zavr{en do
sredine decembra, a Berinine ~akre do}i }e
pred publiku negdje tokom idu}e godine,
najvjerovatnije premijerno na narednom
Sarajevo Film Festivalu. Ekipi èlimo
sretan i uspje{an rad, a mi se unaprijed
radujemo bosanskohercegova~kom filmu
bez rata, politike, vjere, nacionalizma...
GILLETTE ODGOVOR NA ZAHTJEVE MU[KARACA ZA UGODNIM

IZBRIJAVANJEM JE GILLETTE FUSION PROGLIDE
Gillette Fusion ProGlide je odlu~io okrenuti svijet naglava~ke i
predstaviti brija~ koji omogu}ava nevjerovatno ugodno brijanje uz
dlaku. [ta mu{karac moè vi{e poèljeti za odli~an po~etak dana?
Mu{karci koriste razli~ite tehnike brijanja. Neki se briju
povla~e}i brija~ uz dlaku, neki niz dlaku, ali ve}ina mu{karaca
kombinuje ova dva na~ina. Rezultat toga je da se mnoge dlake
sijeku suprotno od smjera njihovog rasta.
Gillette Fusion ProGlide tehnologija je dizajnirana da osigura
nevjerovatnu ugodu pri izbrijavanju, zahvaljuju}i:
Tanjim sje~ivima glatkih ivica koje omogu}avaju manji
otpor, klize po koì i nje`nije sijeku dlaku;
Sistemu mikro~e{lja, koji pomaè optimalnom navo|enju
dlake na sje~ivo.
Liniija proizvoda za njegu koè mu{karca
Gillette Fusion ProGlide gel za brijanje
Gillette PRO 3u1 Instant balzam za hidrataciju
Gillette PRO losion poslije brijanja
61
Branislav Lecic:INTERVJU - osnova.qxd
14.11.2012
23:24
Page 62
NA[ BRAT, ALEKSA
INTERVIEW
Branislav Lei
glumac
Zamoli glumca da izjavi neto za novine u kojima radi, a on ti da intervju, ist,

iskren i potpuno otvoren, ba kao da pred tobom izgovara neki od genijalnih
monologa; BRANISLAV LEI (57), jedan od najveih ivuih srbijanskih
glumaca, nije nam previe priao o svojim ulogama, ve o nama onakvima kakvi
jesmo, ta nismo a ta, pak, moemo biti, samo ako budemo normalni
Ne postoji druga podela osim one

jesi li pravi ili nisi, jesi li hadìja ili nisi
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
na{em pro{losedmi~nom izdanju,

u tekst o premijeri dokumentarnog filma Walter: Mit. Legenda.
Stvarnost Andreja A}ina u
Beogradu uvrstili smo i izjavu
glumca Branislava Le~i}a. No, ta izjava,
koju }emo sada objaviti integralno, u
beogradskom Jazz Clubu Iguana pretvorila
se u intervju, koji je tako|e ispred vas,
po{tovani ~itaoci. A na samom po~etku...
Svi|a mi se ono od Dubioze kolektiva:
Vrati}e se Valter, jeba}e vam mater...
kaè veliki srbijanski glumac.
TEGOVI SU SVE TE@I I TE@I
Po Vama, dokumentarni film Andreja

A}ina ima tri nivoa, ako sam dobro shvatio
uvod u na{ razgovor?
Da. Prvi je svakako realni Valter, koji je
zanimljiv kao ~ovek i kao pri~a, kao
istorijska li~nost i pripada, naravno,
vremenu u kojem je ìveo. Simboli~no i
zna~ajno jeste to {to ba{ na kraju svog puta,
kada je trebao da uìva u plodovima
dobijenog, bilo kako da uìva, biva ubijen.
I to na na~in da se posumnja kako je ubijen
od strane svojih, a ne od nekih drugih.
Prosto, takav kapacitet i takav buntovnik ne
moè a da ne zasmeta onima koji imaju
druge planove. Ali, to je sudbina svih
buntovnika. Slede}a etapa je pri~a o
Velimiru Bati @ivojinovi}u, koji je sam
postao Valter, simbol bunta izdr`ljivo{}u,
uporno{}u u nekom svom ratu sa ìvotom i
okolinom.
62
I tre}i nivo je Va{ odgovor na pitanje

kako to sve zajedno sa Valterom funkcioni{e danas?
Danas, posle svih iskustava koje
imamo. Svi mi koji smo ìveli u
zajedni~koj dràvi, a sada u vi{e dràva,
ose}amo sna`nu potrebu da se nekako
izrazimo, ne samo kroz svoje profesije nego
i kroz jedan vapaj i krik, i da ne bude, {to se
kaè u filmu, na{ bunt izraèn ~itanjem
recepata. Ve} da bude kako smo primenili
recept, zna~i kako smo uzeli stvar u svoje
ruke. A uzeti danas stvar u svoje ruke, kada
su toliko iskliznule iz na{ih ruku, zaista je
podvig. Kad to kaèm, ne mislim na bilo
kakvo formiranje novih dràva, ja govorim
o jednom zajedni~kom duhu koji ovde
postoji, koji je negovan i kojem mi
pripadamo. Koliko god se mi protiv toga
borili. Taj duh nije samo na{, taj duh
po~inje sve vi{e da pripada svetu. I tu se
krije srce Valtera. To je njegova du{a. I taj
bunt }e da se artikuli{e, siguran sam.
PIR MALOGRAANA:
Svest malograanska
samo na momente negde
izbije u pojedincu, koji je
eventualno svestan ta se
deava, ali on biva
uguen. Jer su ove struje
jae, zato to je u pitanju
interes
Ma, ne{to su ti buntovi preslabi i

preblijedi, a mi i dalje siroma{ni.
Siroma{nog, obespravljenog ~oveka, sa
novim tegovima koje on ne prime}uje,
ohrabruju time {to mu je stan u kome je
ìveo - manji. Ali, kao tvoj je. Nije ni{ta
na{e. To se mi samo zavaravamo. Dobili
smo sobe sa imenima Bosna, Srbija ili
Hrvatska, ali to uop{te nije na{e vlasni{tvo.
A to {to mi u tome uìvamo i mislimo da
smo se oslobodili jeste kurac. Ni{ta se mi
nismo oslobodili. Mi smo se zarobili.
Ozbiljno. Ta svest do nas tek treba da
stigne.
A jesu li ti tegovi s godinama sve teì
i teì?
Normalno da jesu.
Za{to?
Pa, zato {to je ekonomija u pitanju,
jebiga. Ekonomsko ropstvo. Nemamo
razvijenu duhovnu svest, prisustvo ravnoteè izme|u realnosti i na{eg autenti~nog
duha. E, da smo na tome radili, nas ne bi
mogli da jebu kako oni ho}e. Nego bi,
jednostavno, imali respekta zato {to razumemo igru. Ali s obzirom da smo podatni
naivci koji su se odmah zalepili za
nacionalizme, za nove dràve, za religijske
ratove, za ne znam ni ja {ta sve, mi smo se
dali kao materijal ohoho onoliko i sasvim je
u redu da se to i desi, kad smo ov~ice za
klanje.
Nismo valjda?
Jesmo, a voleo bih da smo ovce sa vu~ijom pame}u. Da imamo du{u pitome
14.11.2012
23:24
Page 63
LEKA ZA SVAKU BOLEST

SPREMAN ZA
ANTOLOGIJU
Branislav Le~i} jedan je od
najzna~ajnijih srbijanskih
glumaca u istoriji
63
14.11.2012
23:24
Page 64
NA[ BRAT, ALEKSA
ov~ice, ali i da razumemo {ta to oni ho}e.

Kad kaèm oni, mislim na sve. I na
politi~ku, ekonomsku oligarhiju koja vlada
svetom, ali i na na{e oligarhije koje nam
du{u uze{e, a pokori{e nas i zarobi{e nas.
Sve manje imamo, sve smo sku~eniji, a to
se zove na{e. I trebam da uìvam u tome na{e, a sve sam u manjem prostoru i sve mi
se vi{e pamet smanjuje i sve vi{e trebam da
mrzim i ne razumem i da podozrevam i da
se raspitujem ko je odakle, a govorimo istim
jezikom i imamo istu du{u. Ne postoji druga
podela osim one jesi li pravi ili nisi, jesi li
hadìja ili nisi.
PROBLEMATIÂN I
POETIÂN
Scene iz filma Specijalno
vaspitanje (gore, lijevo) i
TV serija Sivi dom (gore,
desno) i Moj brat Aleksa
(desno) u kojima je
Branislav Le~i} odigrao
briljantne uloge
HVALA BOGU
A, jesmo li se pomirili, svi na ovim

prostorima, barem kada govorimo u Va{oj
profesiji, o nepatvorenoj gluma~koj igri?
Vidi, kultura je uvek i{la korak napred i
pravila te veze. Po{to ona po definiciji i
jeste komunikacija. Jebe{ kulturu koja ne
komunicira. [ta zna~i nacionalna kultura?
Zatvorena, nekomunikativna, sama sebi
dovoljna. To zna~i da si potpisao epitaf na
grob. I umire{, samo {to nisi svestan toga.
Kov~eg ti je super, uglancan, sjajan, ali si u
njemu. Tako da je kultura uvek pravila te
iskorake i hvala Bogu da je tako. Ali, ne
mislim da je to dovoljno. I ne mislim da je
to ve~no. I mi smo ljudi, i mi zavisimo od
ovih koji nam leba daju. Zna~i i mi
moèmo da se, kako da kaèm, zatalasamo
u onom pravcu koji je njima neophodan i
potreban da ih ili slavimo ili veli~amo u
njihovim malogra|anskim idejama. Jedan
deo umetnika i to }e uraditi zarad opstanka,
a ima i onih koji }e rado da sluè zato {to
jednostavno druk~ije ne mogu da se izraze i
da budu umetnici osim da su uz vlast.
Mada ste i Vi nekad bili aktivni u
izvr{noj vlasti, kao ministar kulture u Vladi
pokojnog Zorana \in|i}a. Da li ste se ikada
pokajali {to ste u{li u politiku?
Ne, nisam se pokajao. Zato {to sam
ìvot uvek shvatao kao pro{irenje svesti,
kao nove izazove koji mi omogu}avaju da
budem ono {to jesam. A ne da budem neko
drugi. Zna~i, kad menjam uloge, nisam tu
64
LEKA, GLUMÎNA
Specijalno vaspitan za sve uloge
Prvi dugometra`ni igrani film u kojem je

igrao Branislav Le~i} bio je Specijalno
vaspitanje Gorana Markovi}a, 1977.
godine. I od tada je glumac kojeg prepoznaju i kao zlog momka na filmskom platnu
i televizijskom ekranu. Dijametralno
suprotno od Branislava Le~i}a u privatnom
ìvotu. A da kao glumac nije uvijek zao,
dokaz je uloga direktora Ivana \akovi}a u
TV seriji Televizije Sarajevo Pri~e iz
fabrike, koju je reìrao Vojislav Mila{evi}.
U toj seriji, onako nevinoj i nepretencioznoj, koja je i metafora za neka ljep{a i
sretnija vremena, igrao je izvrsnog ~ovjeka. Ne}emo nabrajati sve njegove uloge, imate valjda internet. Zapravo, ne}emo
vi{e nijednu spomenuti. Osim lika Milo{a
Radeki}a kojeg je tuma~io u filmu Gluvi
barut Bate êngi}a, snimljenog u sumrak
Jugoslavije i praskozorje rata na njenoj
nekada{njoj teritoriji. Stalni je ~lan i prvak
Jugoslovenskog dramskog pozori{ta u
Beogradu. A diplomirao je glumu na
Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu
1978., kada je imao dvadeset i tri godine.
Ro|en je u [apcu. I ovda{njoj teatarskoj
publici Branislav Le~i} - reditelj gotovo da
je nepoznat. Posljednja predstava koju je
reìrao zove se Indigo, a igra se u beogradskom Domu omladine.
Branislav Le~i} ne gleda filmove i TV
serije u kojima je igrao. [teta!
14.11.2012
23:25
Page 65
LEKA ZA SVAKU BOLEST

da bih bio neko drugi, nego da bih pro{irio
svoj kapacitet razumevanja du{e i ~oveka.
Da nisam bio u politici, ne bih toliko
shvatio prirodu na{eg ~oveka i du{u na{eg
~oveka, bez obzira kako mu je ime, bez
obzira {ta je postigao, bez obzira koliko
para ima. Iz pozicije vlasti to sam mnogo
bolje video nego iz pozicije glumca.
SVE BILO
JE POLITIKA
Le~i} je bio ministar
kulture u Vladi pokojnog
Zorana \in|i}a
Vidi li se iz pozicije vlasti bolje i

Mostar, grad u kojem ste snimali film i TV
seriju o Aleksi [anti}u? [ta snimali, igrali
lik velikog mostarskog pjesnika...
Bio sam i na otvaranju Cluba Aleksa,
preko puta hotela Bristol, kod Aleksandre
Savi}. Jadno je u Mostaru danas, ba{ kao i u
svakom gradu u kojem pobedi malogra|an{tina. A mi nismo uspeli da defini{emo,
barem ne u ve}ini slu~ajeva, da je sada{nja
politi~ka oligarhija na vlasti malogra|anska
do koske. Ne samo u Mostaru gradu, nego u
celoj biv{oj zemlji. Svest malogra|anska
samo na momente negde izbije u pojedincu,
koji je eventualno svestan {ta se de{ava, ali
on biva ugu{en. Jer su ove struje ja~e, zato
{to je u pitanju interes. Ekonomski, pre
svega. Danas je taj interes toliko jak da }e
ljudi radije prodati dràvu i njene {anse za
budu}nost zarad li~ne koristi. To se vidi na
svakom koraku i zabava je za duhovno
nezrele.
BOSNA JE PRELEPA
A kako normalnom i ozbiljnom

glumcu i ~ovjeku izgleda dana{nja Bosna i
Hercegovina?
VAPAJ I KRIK: Svi mi koji smo iveli u zajednikoj

dravi, a sada u vie drava, oseamo snanu potrebu
da se nekako izrazimo, ne samo kroz svoje profesije
nego i kroz jedan vapaj i krik, i da ne bude, to se kae
u filmu, na bunt izraen itanjem recepata
ovek mora duboko da se zavu~e ili u
se}anje ili da stvarno ode u prirodu gde
nema mnogo ljudi, pa da kaè: uh, {to je
lepa i uh, {to mi je ovde divno. A jeste,
Bosna je prelepa! I uvek je imala taj jedan
nevini duh. Ali, vidi{ kako taj nevini duh
ume da se pretvori u ne{to {to moè da se
povampiri i popije krv. Mislim, jedni
drugima, je li tako. @ao mi je Bosne, ào mi
je svih ovde. Ponekad mi se i pla~e. Ali,
dobro... Stegnem zube pa plivam dalje. A sa
pozicije [anti}a to je jo{ tu`nije. [anti} kao
da nastavlja svoj ìvot u nepromenjenom
obliku. A sva{ta je doìveo. Ne samo {to je
sva{ta za ìvota doìveo, nego mu je i
spomenik doìveo. Pa i on, kao duh.
Spomenuh maloprije TV seriju, a kad
smo ve} kod toga, sjetite li se ikad Sivog doma?
Nemam {ta da se se}am, drugi me

podse}aju. I, ono, Crni. Neki dan sam
odvajao de~ije stvari koje sam hteo da
bacim u sme}e. Kada sam ih kona~no bacio
u jednoj kutiji, shvatih da sam suvi{e
luksuzan. Postoje ljudi kojima sigurno
treba ono {to ja bacam. Pa sam re{io da to
vratim. Zaronio sam glavom u kontejner
kako bih prona{ao kutiju, kad prolazi jedan
ciganin sa detetom. Gleda me zapanjen kad
sam izronio i govori: Auuu, bre ti Crni, pa
zar i ti.
Zna~i, vrijedilo je?
Kako da ne!
Stvarno me interesuje koji je
najljep{i dramski tekst koji ste pro~itali u
ìvotu?
@ivot je san, Calderona de la Barce, {to

sam i igrao. U Dubrovniku, na Min~eti, u
reìji Du{ana Jovanovi}a. Dobio sam
Orlanda za najbolje ostvarenje u deset
godina Dubrova~kih ljetnih igara. Bilo je to
godinu pre pojave Franje Tu|mana.
Kako Vam je danas u Dubrovniku?
Nisam bio. Prosto me put nije naneo.
Ali, mislim da je lepo. Dubrovnik je uvek
bio lep grad. A, sad, {ta je... Dolaze nove
generacije, menja se svest, sve je druk~ije.
Da li se neko se}a i da li uop{te ima potrebu
da se se}a? Mo`da neko èli da zaboravi.
Nekad se brakovi rasture sa ose}anjem:
najzad sloboda, a nekad se rasture a da nisi
ni svestan {ta si uradio. Pa posle kaè{:
jebemu mater, ova sloboda je mnogo lo{ija
nego onaj brak, hahaha...
A ima li gostovanja u susjednim
dràvama?
Ima, ima... [to se toga ti~e: kazali{te,
pozori{te, teatar. I dobro se snalazim u
svakom od njih. To je moja ku}a i bez
obzira kako se zove mi se odmah prepoznamo. Boga mi, ne samo scena i ja, glumci
i ja, nego i publika i mi.
65
Laurent:TEKST osnova.qxd
14.11.2012
23:38
Page 66
VAN DER STOCKT U GALERIJI 11/07/95
U organizaciji Centra ANDRE MALRAUX i Galerije 11/07/95, u Sarajevu je

14. novembra prikazana projekcija serije fotografija LAURENTA VAN DER
STOCKTA pod nazivom UBIJANJE ALEPA; jedan od najpoznatijih ratnih
fotoreportera dananjice za SB govori o svom sirijskom iskustvu i potresnim
slikama koje je tamo zabiljeio
TEROR NAD CIVILIMA U ALEPU

ISTI JE KAO U SARAJEVU 90-ih
Pi{e: MAJA RADEVI]
elgijski fotoreporter Laurent Van

der Stockt pokrivao je svaki
ve}i sukob u svijetu u posljednjih
dvadeset godina - od biv{e
Jugoslavije do Afganistana, od
ê~enije do Zaljevskog rata, prolaze}i kroz
Afriku i Bliski Istok... Njegove fotografije
objavljivali su New York Times, Newsweek, Le Monde, Liberation, Stern, Geo,
Paris Match, El Pais, Le Figaro, The
Independent... Iskustva iz ratnih zona mu
svakako ne manjka, ali ono {to je vidio za
vrijeme svog boravka u Siriji, u periodu
66
izme|u jula i septembra ove godine, Van

der Stockt opisuje kao najteè iskustvo u
svom dosada{njem profesionalnom radu.
NASILJE U SVIM OBLICIMA

Uprkos tome {to sirijska vlada i
pristalice predsjednika Bashara al-Assada
na sve na~ine poku{avaju prikriti, odnosno
opravdati koli~inu nasilja pred o~ima
svijeta, pojedini ratni izvje{ta~i i fotografi
uspjeli su proteklih mjeseci ilegalno u}i u
zemlju i prenijeti slike o pravim razmjerama krvavog sukoba. Me|u njima je bio i
Van der Stockt.
U po~etku sam se krio u jednoj
privatnoj ku}i, a moji doma}ini koji su
pristali da me sakriju rizikovali su ìvote

zbog mene, pri~a ovaj fotograf. To je bilo
u vrijeme kada su se revolucionari tek
po~eli organizovati u borbi protiv reìma.
Najprije je to bio mirovni pokret, ali veoma
brzo su shvatili da ako èle svrgnuti
Bashara al-Assada s vlasti, mora}e da uzmu
oru`je u ruke. Nakon {to je Slobodna
sirijska vojska preuzela sjevernu regiju,
vi{e se nisam morao kriti. Stranim
fotoreporterima je gotovo nemogu}e da
rade u podru~jima koja kontroli{u vladine
snage.
Van der Stocktove fotografije snimljene
u najnaseljenijem sirijskom gradu Alepu, u
kojem se i dalje vode èstoke borbe izme|u
14.11.2012
23:38
Page 67
UBIJANJE ALEPA
NAJTE@E ISKUSTVO
Laurent Van der Stockt
izvje{tavao je iz mnogih
ratnih zona, ali kaè da je
nasilje kojem je svjedo~io
u Siriji za njega jedno od
najpotresnijih iskustava
al-Assadovih pristalica i Slobodne sirijske

vojske, imala je priliku vidjeti i sarajevska
publika 14. novembra u Galeriji
11/07/95. Nije to bila klasi~na izlo`ba,
nego projekcija fotografija, a za razliku od
decembra 2010. kada je posljednji put
izlagao u glavnom gradu BiH, tako|er u
organizaciji Centra Andr Malraux ,
Laurent ovog puta, naàlost, nije mogao
do}i i li~no predstaviti svoje najnovije
radove Sarajlijama. Ipak, njegove potresne
fotografije, kao i uvijek, govore same za
sebe.
Postoji mnogo oblika nasilja u Siriji,
kaè Van der Stockt. Jedan oblik koji je
vrlo ra{iren i efikasan u gu{enju revolucije
je ekstremna, barbarska odmazda prema
pojedincu, njegovim ro|acima ili
prijateljima koji su na bilo koji na~in
uklju~eni ili zainteresirani za antivladine
ideje i akcije. Tako|er, podru~ja u kojima
su isklju~ivo civili redovno se bombarduju
iz aviona i ga|aju tenkovima i drugom
artiljerijom. Neki piloti slu{ali su nare|enja
od vlade, ali istovremeno su svjesno ciljali
nenaseljena podru~ja kako bi izbjegli `rtve.
Vojnici koji èle da pobjegnu ne mogu to
u~initi, ali ne boje se oni za sebe, nego za
svoje porodice. Vlada hapsi njihove majke,
sestre, ène... Kada su pobunjenici stavili
pod kontrolu sjevernu regiju, veliko
podru~je izme|u granice sa Turskom i
Alepa, gotovo svi vojnici koji su bili u tom
podru~ju pobjegli su i pridruìli se
pobunjenicima.
NEODLU^NA
ME\UNARODNA
ZAJEDNICA
Procjenjuje se da je od po~etka sukoba
u Siriji ubijeno vi{e od 36.000 ljudi,
ve}inom civila. Svakog dana stiù
izvje{taji o novim `rtvama. Ipak, Sirijci
koji posljednjih mjeseci proìvljavaju
najteè dane u svojoj istoriji, unato~
stalnim borbama i granatiranjima, nastoje
koliko-toliko zadràti privid normalnog
ìvota. @ivot u Alepu veoma je sli~an
ìvotu u opkoljenom Sarajevu od 1992. do
95. godine, kaè Van der Stockt: Tih
prvih dana sukoba ljudi su ostajali u
ku}ama, ali onda su sve vi{e i vi{e po~eli
izlaziti na ulice, odlaziti na posao...
Ponovo su se otvorile prodavnice, jer su
stanovnici Alepa prosto shvatili da uprkos
granatiranju i stalnom riziku kojem su
izloèni, moraju nastaviti ìvjeti. Granatiranja su svakodnevna, kao {to je bilo i
u Sarajevu. Jedina razlika je u tome {to to
nije borba izme|u dva ili vi{e razli~itih
naroda, nego izme|u vladinih snaga i
pobunjenika koji pripadaju istom narodu.
Ali teror nad civilima je isti, samo {to u
Siriji jo{ imate i stalna bombardovanja iz
aviona.

67
14.11.2012
23:38
Page 68
VAN DER STOCKT U GALERIJI 11/07/95
68
Vidio sam dovoljno ratova da znam

kako je rat uvijek prljava stvar i da su civili
oni koji uvijek ginu prvi, govorio nam je
Laurent Van der Stockt u intervjuu
po~etkom decembra 2010. godine, kada je
u Galeriji Duplex otvarao svoju izlo`bu U
Iraku. Pitali smo ga tada i {ta je to {to ga
motivira da stalno putuje iz jedne ratne
zone u drugu, uprkos svim rizicima, a Van
der Stockt je odgovorio: Postoji velika
razlika izme|u ìvjeti u ratu i i}i u rat. Sa
jedne strane, imate svoj paso{ i dozvole i
ako stvari postanu gadne, uvijek moète
oti}i. Po~injete da radite, onda upoznate
neke ljude i razvijete neku posebnu vezu sa
tom zemljom u kojoj boravite i kako
vrijeme prolazi, osje}ate sve ve}u odgovornost kao novinar, jer znate da imate
mogu}nost da govorite o tome {to se
doga|a. Na kraju se bijeg po~inje ~initi kao
kukavi~ka opcija. U ratu ljude moète
doìvjeti na na~in na koji to ne moète u
bilo kojoj drugoj situaciji. Vidite ono
najbolje i ono najgore u ~ovjeku. I ~ak i ako
postoji rizik, ako ste gladni ili vam je
hladno, ta spoznaja onoga {to jeste istinsko
zna~enje ìvota vrijedna je svega toga.
Te{ko je predvidjeti kakav }e biti epilog
sukoba u Siriji. Na{ sagovornik smatra da
}e predsjednik Bashar al-Assad na koncu
ipak biti primoran da ode s vlasti, ali
treba}e jo{ mnogo vremena prije nego {to
se krvoproli}e kona~no zaustavi: Me|unarodna zajednica je neodlu~na i reakcija je
spora, ba{ kao {to je bio slu~aj u Sarajevu i
Bosni i Hercegovini 90-ih godina. Sve je
oti{lo predaleko. Pitanje nije da li }e Bashar
pasti ili ne, nego koliko }e vremena trebati
da do toga do|e. Al-Assad nema vi{e
dovoljno mo}i i vojske da se bori protiv
pobunjenika i njegov jedini preostali na~in
borbe za teritoriju je ubijanje i teroriziranje
civila. Naàlost, {to duè sukobi budu
trajali, Sirijcima }e biti sve teè da izgrade
slobodno, demokratsko i mirno dru{tvo. I
bojim se da }e pasti jo{ mnogo nedu`nih
`rtava prije nego {to se to dogodi,
zaklju~uje Laurent Van der Stockt.
14.11.2012
23:04
Page 11
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
13.11.2012
16:56
Page 70
KULT MARKET
RAZNI IZVO\AÎ
Just Tell
Me That You
Want Me:...
MUZIKA
Album British Lion, autora Stevea Harrisa
Ne diraj lava dok spava
Svojevrsni Tribute
to Fleetwood Mac
raznih izvo|a~a,
punog naziva Just
Tell Me That You
Want Me: A Tribute
to Fleetwood Mac
ugledao je svjetlo
dana. Na albumu se nalazi 17 pjesama, a
zanimljivo je da se na Tribute albumu
pojavljuju imena poput Billyja Gibbonsa,
Best Coast, Lee Ranaldo Banda i drugih.
VAN MORISSON
Born To Sing:
No Plan B
I tako svake dvijetri godine nai|e
neka inspiracija
koja zaka~i Van
Morissona i
natjera ga u
studio. Novi
studijski album
Bor To Sing ~ini
deset pjesama, u trajanju od oko 60
minuta. Album je mje{avina jazza, folka i
soula. Sjevernoirskom kantautoru u
poznim godinama album Born To Song
ukupno je 34. studijsko ostvarenje.
NO DOUBT
Push And Shove

Push and Shove
povratni~ko je
studijsko
ostvarenje
popularnog
kalifornijskog
banda No
Doubt. [esti je
to njihov
studijski albumu koji ~ini jedanaest
pjesama. Nakon jedanaest godina
studijske pauze i albuma Rock Steady, No
Doubt se kona~no odvaìo vratiti na
scenu i ponuditi novi materijal. Samo je
pitanje jesu li malo zakasnili?!
70
OSREDNJI PRVJENAC
Legendarni
Legendarni basist
basist Iron
Iron Maidena
Maidena
Steve
Steve Harris
Harris objavio
objavio je
je prvi
prvi
samostalni
samostalni album
album British
British Lion
Lion
Rije~ je o autorskom albumu jednog od

najve}ih ìvu}ih rock basista Stevea
Harrisa. Poklonicima i poznavateljima
heavy metal glazbe poznat je i kao osniva~,
vo|a banda Iron Maiden, tekstopisac,
skladatelj i virtuoz na bass gitari. Legendarni Steve na jo{ legendarnijem Fender
Precisionu snimio je samostalni album
British Lion. Na kojemu je ugostio pjeva~a
Richarda Taylora, gitariste Davida Hawk
insa, Grahama Lesliea i Barryja Fitzgibbona, bubnjare Simona Dawsona, Iana
Robertsa i Richarda Cooka. Ina~e, British
Lion bio je davni projekt Stevea Harrisa iz
1990. godine. Band kome je Steve bio ne{to
poput mentora tako|er je nosio naziv
British Lion, ~ak je snimio i jedan album,
ali se nije dugo zadrào na glazbenoj sceni.
Sve pjesme s albuma snimljene su
isklju~ivo pod producentskom palicom
samoga Harrisa, a nastale su u proteklih 20ak godina. British Lion sadrì deset
pjesama, u trajanju od pedesetak minuta, a
otvara ga pjesma This Is My God .
Generalno, nakon tri slu{anja pjesme,
izdvajaju se ritam sekcija i posebice bass
dionice, ali je to u su{tini bilo nedovoljno
da se pokriju monotone gitarske dionice i
jo{ monotoniji prvi vokal.
Slijedi Lost Words, pjesma koja se od
prethodne razlikuje samo po psihodeli~noj
temi, a u osnovi sve ostaje isto. Na
sljede}oj, Us Against the World naslu}uju
se maidenovske synth teme ali je naàlost
sve ostalo samo na sli~nostima. The Chosen
Ones je kona~no pjesma koja zavrje|uje
pozornost. Uz ~vrste i harmoni~ne hard

rock melodijske linije, proku{ane u dosada{njem stvarala~kom opusu Stevea
Harrisa, pjesmu odlikuje refren izvrsnih
back vokala.
Svakako treba izdvojiti akusti~nu baladu The Lesson koja uz Eyes Of the Young
~ini najbolju pjesmu na albumu British
Lion. Kona~no, Harrisov britanski lav
te{ko moèmo svrstati u neizostavnu ku}nu
glazbenu kolekciju. Ima tu svega pomalo,
od hard&heavy dionica do orkestriranih
balada, ali sve skupa je nekako mlako,
bezli~no, i na kraju potpuno bespotrebno.
Steve Harris }e i nakon svog debitantskog
solo albuma ostati vanserijski basist,
izvrstan producent, tekstopisac i skladatelj,
legendarnog britanskog heavy metal
sastava - Iron Maiden!
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Alt-J: Tesselate
2. Alex Clare: When Doves Cry
3. The Jon Spencer Blues Explosion:
Bag of bones
4. Karin Park: Restless
5. Alizee: A cause de lautomne
6. Clement Marfo & The Frontline:
Champion
7. Jack White: Freedom At 21
8. Pulled apart by horses: Bromance aint
dead
9. Alabama Shakes: I aint the same
10. Junkie XL feat Datarock: Gloria
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
13.11.2012
18:53
Page 71
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film Goodbye First Love (Francuska, Njemaka, 2011.);
scenarij i reija: Mia Hansen Love
Grubi rez
NOVE STVARI
Ostvarenje Mije Hanse Love moè biti izuzetno korisno mladom arhitekti
Film Zbogom prva ljubavi je bio u

slu`benoj konkurenciji 2011 Locarno
International Film Festivala i drugo je
ostvarenje Mije Hansen Love. Izuzetno je
zadovoljstvo i ~ast promovirati dobre
filmove dobrih autora, naro~ito zapostavljenih autorica. Naravno, ne samo zbog toga
{to je autor ènsko, ve} zato {to je Mia
rediteljica kvalitetnog ostvarenja, {to je
osnova da se neki film na|e u ovoj rubrici.
Radnja filma zapo~inje 1999. godine.
Dvoje mladih, Camille i Sullivan, ljubavnici su koji obitavaju u Parizu. Strahovito
su zaljubljeni jedno u drugo. Sullivan
planira desetomjese~ni put u Ju`nu Ameriku sa svojim prijateljima, bez Camille,
koju to strahovito potresa. îni ju
nesigurnom i bez povjerenja. Poslije odlaska redovno joj pi{e. No, broj pisama
vremenom se smanjuje. Camille studira
arhitekturu. Veza sa Sullivanom se prekida.
Ona traì sebe. Zbliàva se s Lorenzom,
starijim arhitektom iz Danske. Sullivan se
vratio, no ne ìvi vi{e u Parizu. Tek osam
godina nakon njegovog odlaska oni se
susre}u. Susret je prepun nabijenih potisnutih emocija.
Autorica ima zanimljiv kod montiranja
materijala ovog filma. Nerijetko dovede
scenu do vrhunca i onda se odlu~i grubim
rezom prekinuti istu te sko~iti na narednu.
To moè nekome smetati i iritirati ga, jer
o~ekuje i èli da vidi {to }e se dalje desiti.
Ali, rediteljica se odlu~ila u svom autorskom pristupu na grubi rez. To itekako ima
smisla zarad teme i ideje ovog filma, kao i
cjelokupnog dojma i osje}anja.
Upravo to je ono {to nas u prekidima
dira, nervira, dotu~e... Taj grubi rez, prekid,
nelagoda, èlja za nastavkom, upravo je
ono najto~nije osje}anje na koje se odlu~uje
autorica u èlji da to osje}anje postigne
filmskim izraàjnim sredstvima, prije svega

vizualnim, jer film je vizualna umjetnost,
pri~anje pri~e slikama. U ovom slu~aju to je
monta`ni zahvat koji uz ostala izraàjna
sredstva radi za film, za ideju. Istaknuo
bih i segment u kojem se, daju}i nam informacije o zanimanju protagonistice, mnoge
bitne stvari glede arhitekture i pristupa njoj
prikaù.
Zbogom prva ljubavi, osim svoje
osnovne tematike, tim dijelom pruà saznavanje novih stvari. Izuzetno koristan moè
biti mladom arhitekti, naro~ito u na{oj sredini, da se ne uljulja u na{e stanje i isprazno
zidanje. Uz ~estitke autorskom timu
preporu~am i film autorice pod naslovom
Otac moje djece. Svako dobro.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1.
2.
3.
4.
5.
Wreck It Ralph (Rich Moore)

Flight (Robert Zemeckis)
Argo (Ben Affleck)
The Man with the Iron Fists (RZA)
Taken 2 (Oliver Megaton)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske,
Clyde Geronimi, Wolfgang
Reitherman, Walt Disney
Pictures/Continental film)
2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric
Toledano, Quad Productions, Chaocorp;
Blitz film i video)
3. Titanic (James Cameron, Quad
Productions, Chaocorp, Blitz film i video)
4. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve
Martino & Mike Thurmeier, 20th
Century Fox/Continental film)
5. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel,
Continental film)
ÛDOVI[NE @ENE
Luciano Salce,
Antonio
Pietrangeli,
Mario Monicelli i
Mauro Bolognini
Film iz 1966., koji je
produkt autorskog rada
~ak ~etiri reditelja.
Rije~ je, naravno, o
omnibusu. Filmsko
djelo je sa~injeno od
~etiri pri~e o ~etiri ène. Sabina je na putu
ku}i te doìvaljava nezgode, Armenia je
prevarantica i dadilja, Elena je udana, a
suprug joj je nevjeran, a Marta postaje
suluda kada popije, nakon ~ega sve
zaboravi...
Ocjena: 4
ÔVJEK BEZ SUDBINE
Lajos Koltai
Igrani film iz 2005.
godine. Lajos Koltai,
za one koji ne znaju,
priznati je direktor
fotografije. Ovo je
njegov debitantski
film. Drama govori o @idovu, dje~aku, Gyorgy
Kovesu. Ima 14 godina i, naàlost, odrasta u
surovom koncentracijskom logoru za vrijeme
Drugog svjetskog rata. Nakon {to mu oca
odvedu u logor, obe}ava da }e se brinuti o
ma}ehi. No, idu}i na posao i sam biva
odveden u logor od strane podmuklih nacista.
Jo{ jedna stra{na i tu`na storija o onome {to
se tada de{avalo @idovima.
Ocjena: 5
DVOSTRUKA IGRA
Chicho
Alberto Durant
Igrani film iz 2004.
godine. Prevarant iz
[panjolske dolazi u Peru
s namjerom da izvede jo{
jednu prevaru. Pretvara
se da je {ef telefonske kompanije, uvla~i se u
ìvote odre|enih ljudi te poku{ava od njih izvu}i
novac. Nekoliko njih pada na njegov fol... Da li je
i~ija do zore gorjela?
Ocjena: 4
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
14.11.2012
21:53
Page 72
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Lamborghini
SPORT
Novi klub bh. reprezentativca
Nemanja u Beogradu
Predstavljen je model Aventador
LP700-4 u formi bez krova, za koji
italijanska kompanija tvrdi da je
najuzbudljiviji Lamborghini ikada
napravljen. Ima 690 KS iz V12
motora i ko{ta 300.000 eura.
MOTOCIKLI
Aprilia
NEMANJA GORDI]
Ko{arka{ki reprezentativac BiH novo
poja~anje beogradskog kluba
Piaggio grupa, odnosno Aprilia, predstavila je RSV4 za sezonu 2013. Novi

model ima novi ABS, novi APRC, ve}i
rezervoar i vi{e snage. Vi{e nego
dovoljno da se zadrì na vrhu RR klase.
DESIGN
BMW M6
BMW je povodom proslave 40.
godi{njice M divizije prikazao novi M6
Gran Coupe odabranim gostima, a
procurilo je nekoliko fotografija koje
najavljuju premijeru ovog modela.
72
Od srijede je Nemanja Gordi}, ko{arka{ki reprezentativac BiH, novi stanovnik

Beograda. To osigurava potpisani ugovor sa
Partizanom MTS do kraja sezone 2013/2014.
Gordi} }e u crno-bijelom klubu zamijeniti
Torija Tomasa. Kona~no }e, poslije vi{egodi{njeg flertovanja, sjajni playmaker obu}i
crno-bijeli dres.
Stvarno sam mnogo puta dovo|en u
vezu sa Partizanom, uvijek sam i imao èlju
da do|em, ali bi se uvijek ne{to isprije~ilo.
Sada se stvorila mogu}nost, na moju veliku
radost!
O Nemanji Gordi}u se uvijek pri~alo
kao o velikom talentu. U Humskoj }e,
me|utim, biti jedan od najstarijih igra~a. S
odlaskom Tomasa, âkarevi} je najstariji,
ro|en samo ~etiri mjeseca prije Gordi}a.
U sportu postoji ili dobar igra~, ili onaj
koji to nije. Sada imam 24 godine, vrijeme
je za ve}u ulogu. Jedan od razloga zbog
kojih sam sre}an zbog novog kluba jeste {to
mogu da napredujem. Partizan je idealna

sredina, radi se sa igra~ima, postoji procedura stvaranja. Trener Du{ko Vujo{evi} je
poznat po tome. U inostranstvu si prepu{ten
sam sebi.
Odgovornost }e sada biti na Gordi}evim
ple}ima. Partizan je veliki klub i to
osje}am posebno posljednjih par dana. Sa
svih strana mi {alju poruke, dolaze pozivi
I to pokazuje koliko je Partizan veliki.
Sigurno je da postoji ve}a doza odgovornosti u takvoj ekipi, ali to je normalno za
sportiste. Moramo da se nosimo s tim.
Standardna tema kada novi igra~i dolaze u Partizan jesu i navija~i. S
Suvi{no je to
i komentarisati. Partizan je poznat po armiji
navija~a, energiji koja stiè sa tribina
Sigurno da je za igra~a mnogo bolje da igra
u takvoj atmosferi. Ali, to stvara i veliku
obavezu. U svakom slu~aju se radujem.
Gordi} ima 24 godine, a karijeru je
po~eo u podgori~koj Budu}nosti, za koju je
nastupao od 2005. do 2010. godine. On je
sa Podgori~anima osvojio po ~etiri {ampionske titule i trofeja u nacionalnom kupu
Crne Gore. Poslije odlaska iz Budu}nosti,
dvije godine je zajedno sa Nihadom \edovi}em igrao za rimsku Lottomaticu. Na
po~etku ove sezone potpisao je za ukrajinski Azovma{ u ~ijem dresu je prosje~no
biljeìo 6,8 poena, 2,8 asistencija i dva skoka po me~u.
(Priredio: N. Hasi})
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
14.11.2012
16:27
Page 73
KULT MARKET
LIFESTYLE
HOLANDIJA
Ljudska inteligencija i razvoj
Migrena
Glup, gluplji...
Kod
èna koje
pate od
migrene
~e{}e
dolazi do
promjena
na
mo`danom tkivu, ali to dugoro~no ne
ostavlja velike posljedice na njihovo
mentalno zdravlje. Holandsko istraìvanje
u kojem je u~estvovalo 286 mu{karaca i
èna pokazalo je da se kod èna koje
pate od migrene pojavljuju svijetle ta~ke
na mozgu, ali nisu uo~eni zna~ajni gubici
kognitivnih sposobnosti, pad koncentracije
ili gubitak pa`nje.
DANSKA
KONTROVERZNA STUDIJA
Uprkos brojnim sposobnostima, inteligencija ljudske vrste postepeno opada, tvrde nau~nici
sa Univerziteta Stanford
Autori studije objavljene u novembarskom broju ~asopisa Trendovi u genetici

tvrde da se evolutivni pritisak da ljudi budu
pametni izgubio prije nekoliko hiljada
godina, kada smo po~eli da ìvimo u gusto
naseljenim poljoprivrednim zajednicama, te
da zbog toga inteligencija na{e vrste opada.
Razvoj na{ih intelektualnih sposobnosti i
optimizacija hiljada gena zaduènih za
inteligenciju vjerovatno se dogodio u neverbalno doba, dok se preci na{e vrste jo{ nisu
ra{irili van teritorije Afrike, kaè autor
studije Gerald Crabtree sa Stanforda za
LiveScience.
A od tada je sve krenulo nizbrdo, tvrdi
Crabtree. Ipak, njegova teorija nije pro{la bez
kritika, pa ima nau~nika koji sugeri{u da ljudi
ne postaju gluplji, ve} se danas samo
razvijaju razli~iti tipovi inteligencije. Rani
ljudi ìvjeli su i umirali u okviru jednog
prostora i opstanak je direktno zavisio od
njihove sposobnosti da brzo izgrade skloni{te
ili umaknu sabljozubom tigru. Danas stvari
nisu toliko jednostavne, ali i svakodnevni
zadaci kao {to su pranje sudova ili ko{enje
trave zahtijevaju vi{e mo`dane sposobnosti.
Naravno, za tako usku specijalizaciju
moèmo zahvaliti svojim precima, odnosno
strogim kriterijima prirodne selekcije tokom
evolucije. U me|uvremenu, kao kolateralni
efekti razvijale su se, recimo, na{a sposobnost da igramo {ah ili pi{emo poeziju.
Lovac-sakuplja~ koji nije bio u stanju da
osmisli odgovaraju}e, inteligentno rje{enje
za obezbje|ivanje izvora hrane ili skloni{ta
umirao je zajedno sa svojim potomstvom,
ako je uop{te uspio da privu~e ènu sa kojom

bi ga izrodio. Ekvivalentno tome, moderni
menadèr sa Wall Streeta koji povu~e
inteligentan poslovni potez moè da o~ekuje
zna~ajan bonus i bi}e atraktivniji partnerkama. Jasno, stvari nisu toliko ekstremne, ali
su{tina je ista, zaklju~uje Crabtree u studiji.
Izme|u 2.000 i 5.000 gena odre|uje
ljudsku inteligenciju, a ovi geni posebno su
osjetljivi na {tetne mutacije, kaù nau~nici.
Na osnovu istraìvanja stope mutacija,
nau~ni tim koji stoji iza pomenute studije
zaklju~uje da prosje~na osoba ima dvije
{tetne mutacije koje su nastale u posljednjih
3.000 godina. Hipoteza o zaglupljivanju
vrste djeluje nelogi~no na prvi pogled, s
obzirom na ~injenicu da je prosje~an IQ
~ovjeka upadljivo porastao u posljednjih
stotinu godina. Me|utim, za taj skok su u
najve}oj mjeri odgovorne bolja prenatalna
njega i kvalitetnija ishrana, tvrdi Crabtree. Dr.
Thomas Hills sa Univerziteta Warwick stvari
posmatra iz druga~ije perspektive. On smatra
da je sama ~injenica da pojedinac vi{e nije
pod pritiskom da bude vrhunski lovacsakuplja~ omogu}ila razvoj razli~itih vrsta
inteligencije, kao i {irokog spektara ljudskih
sposobnosti i talenata.
Nemate Stephena Hawkinga prije
200.000 godina. Prosto ne postoji, kaè
Hills. Ali danas imate osobe takvih mentalnih kapaciteta upravo zbog {irenja spektra
na{ih intelektualnih mogu}nosti. I zbog same
~injenice da nam inteligencija vi{e nije
neophodna za golo preìvljavanje.
(Priredila: M. Radevi})
Porez na hranu
Danska
vlada
objavila je
da
namjerava
ukinuti
porez na
hranu s
visokim
udjelom zasi}enih masti, koji je uvela prije
godinu dana kao prva zemlja na svijetu.
Vlasti tvrde da je porez doveo do porasta
cijena hrane i ugrozio radna mjesta u
Danskoj, a jedna od posljedica poreza bila
je i ta da su Danci i{li u kupovinu
namirnica u susjednu Njema~ku.
VELIKA BRITANIJA
Rak plu}a
Broj
slu~ajeva
èna
oboljelih
od raka
plu}a
raste
mnogo
brè u odnosu na mu{karce. Istraìva~i sa
Kings Collegea u Londonu predvi|aju da
}e se u sljede}ih 30 godina taj broj
utrostru~iti. Od raka plu}a u Velikoj
Britaniji godi{nje umre ~ak 35.000 osoba vi{e nego od sr~anih bolesti ili bilo kojeg
drugog oblika karcinoma.
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
14.11.2012
21:34
Page 74
KULT MARKET
BRAZIL
Kamilla Covas
CRVENI FENJER
Istraivanje magazine Examiner
Ovisnici o seksu
Brazil je zemlja nogometa i lijepih èna.

Jedna od njih je i Kamilla, plesa~ica koja
je pokazala svoje obline u editorijalu za
Sexy magazin.
ANTHONY KIEDIS
ENGLESKA
Frotman Peppersa
jedan od najpoznatijih
svjetskih ovisnika
Lindsey Strutt
Do sada ste ve} sigurno ~uli ko je

Lindsey. Magazin Egotastic donosi novi
seksi editorijal u kojem je Lindsey jo{
jednom pokazala sve svoje ~ari.
SAD
Jessica
Burciaga
Twitter profil rasko{ne ljepotice prepun je
njezinih goli{avih fotografija, a dodatnu
pa`nju 29-godi{nja Jessica je izazvala
kada je objavila najnovije fotke - one sa
snimanja za ~asopis Maxim.
74
David Duchovny je dospio na popis

zahvaljuju}i svom odvikavanju od virtualnog
seksa. Glumac serije Dosje X javno je priznao
da je potpuno opsjednut pornografskim
internet stranicama i erotskim forumima.
Njegove navike su utjecale na raspoloènje
njegove supruge Tee, koja mu je postavila
ultimatum: Idi na lije~enje ili je braku kraj.
Sa samozadovoljavanjem prilikom gledanja
pornografije navodno je ve} pretjerivao.
Michael Douglas se kao ovisnik o seksu
lije~io u klinici u Arizoni. Tada je jo{ bio
oènjen svojom prvom ènom Diandrom.
Zahvaljuju}i njegovim seksualnim problemima, druga je èna pri sklapanju braka bila
ne{to opreznija. Lijepa Catherine Zeta-Jones
je u predbra~ni ugovor zapisala da bi joj
prilikom razvoda za svaku prevaru, ako bi se
dogodila, pripalo 1,7 milijuna dolara.
Na popisu Examinera zavr{io je i biv{i
ameri~ki predsjednik Bill Clinton. Charlie
Sheen je holivudski playboy i veliki ljubitelj
mnogih djevojaka. Sam potvr|uje da je
spavao s vi{e od 5.000 èna. Godine 2006.
propao je njegov 4-godi{nji brak s lijepom i
seksepilnom Denise Richards, s kojom ima
dvije k}eri. Kasnije se oènio s Brooke
Mueller. Amy Winehouse nije bila ovisna
samo o zabranjenim tvarima i alkoholu, ve} i
o seksu. Njen feti{: bi~evanje. Kanye West je
poznat po tome da sitnice pornografije nosi
svugdje i uvijek sa sobom. Potreban materijal
ima uvijek pri ruci, sa ~ime aludira na novac i
pornografske slike.
Anthony Kiedis, pjeva~ Red Hot Chilli
Peppersa, navodno ima iste probleme kao
David Duchovny. Povezuje ih, dakle, ovisnost
o internetskoj pornografiji. Pjeva~ je opazio
da njegovi ~inovi postaju ve} opasni za
zdravlje te da je svaki put sve vi{e sli~no

opsesiji pa je prestao sjediti pred
kompjuterom, budu}i da bi se vru}e igrice
mogle pretvoriti u ozbiljan problem. Mo`da
bi moto seks, droge i rock n roll trebali
promijeniti u virtualni seks, droge i rock
nroll. Robbie Williams britanskom je
novinaru priznao da se analnog seksa ne moè
zasititi. Uz to se i na{alio s izjavom da ga
nikada nije èdan, po{to ga uvijek moè dobiti
u Hyde Parku, gdje se {eta od dva do ~etiri
ujutro. Hyde Park je park u Londonu, koji je
poznat po tajnom sastajali{tu homoseksualaca
u kasne no}ne sate. Koliko je {ale, a koliko
istine u rije~ima britanskog pjeva~a, presudite
sami. Russell Brand. Na popis ga je dovelo
30-dnevno odvikavanje od seksa u klinici Key
Stone u Philadelphiji, gdje je poku{ao
zaboraviti na uìtke koje nudi promiskuitet.
Russell je objasnio da na kraju napornog dana
svako treba ne{to da mu digne raspoloènje.
Calum Best, sin profesionalnog nogometa{a Georga Besta, na popisu ovisnika o seksu
na{ao se zahvaljuju}i svojoj ovisnosti o
prostitutkama. Slavni oboàvatelj èna i
kvalitetne droge svoju je ovisnost o seksu i
kokainu javno priznao te se od obje ovisnosti
neko vrijeme lije~io. Neko vrijeme je njegova
partnerica bila Lindsay Lohan, koja bi se isto
vrlo lako mogla na}i na popisu. Examiner je
zaboravio na Erica Beneta, biv{eg muà seksi
glumice Halle Berry, kojega je sama èna
prijavila na program odvikavanja od seksa.
Za{to? Jer ju je varao. Njihov razvod bio je
naporan, a mnogi komentiraju da je dijagnoza
ovisnosti o seksu bila samo isprika i kamuflaà
za bezumno Ericovo pona{anje. Mnogi se
pitaju, ko bi pobogu varao nekoga kao {to je
Halle Berry.
(Priredio: N. Hasi})
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
14.11.2012
16:25
Page 75
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA
SKOPLJE
56 godina beogradskog pozorita
Muzeji
Atelje 212 jue, danas, sutra...
Mreà
muzeja
u jugoisto~noj
Evropi,
kojom
}e se
oja~ati
prekograni~na saradnja izme|u tih
kulturnih institucija, osnovana je 13.
novembra na ministarskoj konferenciji u
Skoplju. Ministri kulture su usvojili
zajedni~ku izjavu kojom se Mreì
omogu}ava da pomaè saradnju me|u
nacionalnim muzejima u jugoisto~noj
Evropi i priprema projekte na regionalnom
i me|unarodnom nivou.
BEOGRAD
NAJBOLJE UMJETNI^KO OSTVARENJE
Oliver Frlji} nagra|en je za autorski koncept i reìju predstave Zoran \in|i}
Beogradski Atelje 212 obiljeìo je i

ovog 12. novembra svoj dan dodjelom
nagrada za najbolja ostvarenja u protekloj
sezoni. Ipak, ove godine ro|endan Ateljea
protekao je u sjeni vi{emjese~nog spora
izme|u dosada{njeg upravnika ove pozori{ne ku}e Kokana Mladenovi}a i ve}eg dijela
gluma~kog ansambla, na ~ije je insistiranje
Mladenovi} kona~no podnio ostavku.
Sve~anosti se nije pridruìla Katarina
@uti}, dobitnica nagrade za najbolju glumicu u protekloj sezoni 2011/12. Mladenovi}
nije èlio da komentari{e njen nedolazak,
osim {to je, kako prenosi Blic, rekao kako
misli da je sjajna glumica i da stoga
zasluùje nagradu.
Priznanje za najboljeg glumca dobio je
Zijah Sokolovi} za ulogu mesara Stojana u
predstavi Po{to pa{teta?, kojom je, kako se
navodi u obrazloènju, uspeo da na
najbolji mogu}i na~in otkrije sme{no jezive
krajnosti egzistencije i bizarnosti na{eg
identiteta. Za najbolje umjetni~ko ostvarenje spoljnog saradnika nagra|en je
reditelj Oliver Frlji}, za autorski koncept i
reìju predstave Zoran \in|i}. Frlji}
predstavom Zoran \in|i}, kako je istaknuto
u obrazloènju, bezrezervno postavlja
najva`nija dru{tveno-politi~ka pitanja u
Srbiji, hrabro i angaòvano uspeva da
konfrontira dru{tvo sa kolektivnim traumama i da uspostavi dramski sukob izme|u
scene i publike. Specijalnu godi{nju
nagradu dobio je ansambl predstave Zoran
\in|i} (F
Fe|a Stojanovi}, Branislav Trifunovi}, Ivan Jevtovi}, Vladislav Mihailovi},
Tanja Petrovi}, Milan Mari}, Milo{ Timotijevi} i Tamara Krcunovi}), za smelu

igru, li~ni anga`man i po`rtvovanost da se
beskompromisno sa pozornice obra~unaju
sa svim javnim tajnama, politikom povezanom sa zlo~inima, ali i gra|anskim kukavi~lukom.
Atelje 212 je u protekloj sezoni imao
rekordnih 120.000 gledalaca, odigrao 560
predstava, 88 puta je bio na gostovanjima i
osvojio 30 nagrada na najzna~ajnijim
pozori{nim festivalima u zemlji i regionu.
Progla{en je i najboljim pozori{tem srednje
Evrope na Festivalu MESS u Sarajevu. Svoj
ro|endan Atelje 212 obiljeàva na dan kada
je prije 56 godina u maloj sali Borbe
izvedena prva predstava tog pozori{ta Geteov Faust u reìji Mire Trailovi}. Marija
Crnobori, Ljubi{a Jovanovi}, Mata Milo{evi} i Viktor Star~i} nastupili su pred
predstavnicima tada{nje kulturne javnosti,
koji su sjedili na 212 stolica u nevelikoj sali.
A nakon Mladenovi}eve ostavke, za v.d.
direktora ovog pozori{ta imenovana je
dramaturginja Ivana Dimi}. Povodom razrje{enja Mladenovi}a, gradona~elnik Beograda Dragan \ilas izjavio je da mu je ào
jer je bio dobar direktor, ali je napravio
gre{ku {to se bavio i umjetni~kim radom,
{to ubudu}e ne}e biti mogu}e. \ilas je
dodao i da mora prestati praksa odbijanja
uloga u velikom broju, kao i to da glumci
po deset godina ne odigraju nijednu predstavu u svojoj mati~noj ku}i a primaju
fiksnu platu, dok u drugim pozori{tima glume na ugovor.
(M. Radevi})
Ludus
Pozori{ne novine
Ludus, jedine te
vrste u Srbiji,
proslavile su 13.
novembra svoj
20. ro|endan.
Centralne teme
jubilarnog broja
Ludusa su
samovolja i bezakonje u oblasti pozori{ta,
a po~etaka Ludusa prisje}aju se Svetlana
Bojkovi}, Dejan \urovi}, Milan Caci
Mihailovi}, Aleksandar Milosavljevi},
Vesna Pavlovi}, Gor~in Stojanovi}.
NOVI SAD
Asimetrija
Izlo`ba
Asimetri~na
Evropa, koja se
otvara 16.
novembra u
Muzeju savremene
umetnosti
Vojvodine (MSUV)
u Novom Sadu,
bavi se pitanjima kulturalnih/dru{tvenih
identiteta u savremenoj Evropi. Izlo`bu
~ine nove i stare produkcije 12 umjetnika i
grupa iz regiona, me|u kojima su Zoran
Todorovi}, Dejan Grba, Dragomir
Ugren, IRWIN, Polona Tratnik, Nika
Radi}, Nata{a Teofilovi}, Tadej
Poga~ar...
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd
14.11.2012
20:17
Page 76
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Knjiga se zove Bosanski za strance: sa
obimnom gramatikom, ima skoro 350
stranica, promovisana je 14. novembra, a
autor je profesor-emeritus engleskog jezika
i lingvistike na Univerzitetu u Sarajevu
Midhat Ri|anovi}.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
EMIR DAMBEGOVI, urednik web

portala Film.ba
Kad zastava zavijori...

Iz dana u dan bi}e objavljivane
vijesti iz svijeta filma, a pod tim ne
mislimo na tra~eve, nego ba{ na
interesantne vijesti. Naravno, bi}e
neizostavne recenzije filmova, ali i
eseji o filmovima. Posebnu pa`nju
obrati}emo na bh.film.
Od 23. do 25. novembra u Fojnici }e

biti odràna kulturna manifestacija Susreti
Zija Dizdarevi}. U ta tri dana bi}e uprili~ene
promocije knjiga, knjièvne ve~eri, susreti
pisaca s u~enicima osnovnih i srednjih
{kola, izlo`be slika i fotografija...
Kulminacija slijedi progla{enjem pobjednika
konkursa za kratku pri~u - pripovijetku.
U novootvorenom klubu u Sarajevu,

Studio 1, u Kolodvorskoj ulici, 24.
novembra nastupa beogradska grupa
Negativ. Ulaznica je u pretprodaji 15 KM,
na dan koncerta 20 KM, a paket od ~etiri
ulaznice ko{ta 50 KM. Ne znam {ta se
de{ava, ovo je put bez povratka, zemlja
je tako malena...
Vikar Franjeva~ke provincije Bosne

Srebrene fra Marijan Karaula poziva na
predstavljanje knjige Franjeva~ki izvori.
Ovdje su sabrani svi najva`niji tekstovi koji
se odnose na povijest Franjeva~kog reda.
Knjiga ima 2.272 stranice, tiskana je na
finom biblijskom papiru, a na izdavanju
je sura|ivalo vi{e od dvadeset
ljudi. Franjeva~ki izvori bi}e promovisani
29. novembra, u Dvorani svetog Franje u
Sarajevu.
Dakle, web portal Film.ba uskoro

u na{im krajevima. Kada ta~no?
Ta~no 25. novembra, na Dan
dràvnosti. Ostalo je jo{ nekoliko
detalja, da se po~e{lja, zategne, da
sve bude spremno kad zastava
zavijori...
[ta }e publika mo}i ~itati, iz dana
u dan?
A, koji je, zapravo, Va{ osnovni

cilj?
Osnovna zamisao je da Film.ba
zauzme mjesto prve stranice na kojoj }e
posjetioci prona}i preporuku za dobar
film ili upozorenje za obavezno
izbjegavanje. Naravno, ukusi su
razli~iti, ali ~ak neki blockbusteri budu
prenapuhani reklamama, a neki stvarno
dobri, a posebno evropski, filmovi
izignorisani. Drugi razlog je èlja da na
jednom mjestu sakupimo {to vi{e eseja
o bh. filmovima. S obzirom na velik
broj ljudi iz BiH i regiona, koji su
registrovani na Facebooku, uveli smo
Facebook forum, pa }emo vidjeti
koliko su ljudi spremni izraziti se, ne
samo u komentarima na tekstove i
eseje, nego i na druge teme.
TOMISLAV KALJEVI, producent koncerata

Indexi: 50 godina iz Zagreba
Urednici Punk Cineme, programa

projekta Operacija kino, pozivaju mlade,
neafirmisane filmske autore da prijave svoje
amaterske radove, konkretno kratke filmove,
koji }e u okviru Operacije kino biti prikazani
na filmskom platnu. Kratki filmovi ne treba
da traju duè od sedam minuta, a prijaviti se
mogu svi mladi, osim Sedmorice mladih.
Me|unarodni festival Sarajevo

Sarajevska zima 2013 ove }e godine biti
odràn od 7. februara do 21. marta. Tema
je: Umjetnost dodira. U programu }e,
izme|u ostalog, biti obiljeène godi{njice
ro|enja Alberta Camusa, Richarda
Wagnera i Giuseppea Verdija, te
pedeseta godi{njica govora Martina
Luthera Kinga Ja imam san.
76
TOMISLAV
KA[LJEVI]
Ja sam fan
Indexa i na ovaj
na~in vra}am
dug i njima i
Bosni
Cetri oka:Cetri oka.qxd
14.11.2012
20:18
Page 77
NARCISA CVITANOVI, producentica u Udruenju Kontakt iz Sarajeva
[est soba intimne ìvotne ispovijesti

Performans Sedma soba
premijerno je izveden 7. novembra
u Umjetni~koj galeriji BiH. No,
tada smo bili u deadlineu pa mu
nismo mogli prisustvovati. [ta je,
zapravo, Sedma soba?
Sedma soba je performans
izlo`beno - scenskog karaktera u
produkciji Udruènja Kontakt, a u
suradnji sa Umjetni~kom galerijom
BiH i Centrom za zdravo starenje
Novo Sarajevo. @eljeli smo da radimo sa starijim osobama i da
im pruìmo priliku da budu kreativni, te podijele s nama svoje
intimne pri~e iz ìvota koje su se na kraju uobli~ile u
performans. Realizacijom performansa skrenuli smo pa`nju na
va`nost inkluzije starijih osoba u kulturni ìvot, ali i o~uvanja
kulturno-historijske ba{tine.
A, ko je angaòvan u Sedmoj sobi?
Autorstvo performansa Sedma soba potpisuju: Ermin Bravo,
Maja Izetbegovi}, Dàna Pinjo, Jasenko Pa{i}, Boris Ler i
Alban Ukaj, zatim ~lanovi i ~lanice Doma za zdravo starenje
Suada Filipovi}, Dika Karup, Nezaheta Hadòvi}, Mujo
Poprènovi}, Mubera Ko{, Nazifa Duran i Mehmed Avdi}.
Autorski tim projekta tako|er ~inimo i Selma Spahi}, Mirna
Ler, Ira Isovi} i ja.
To je tre}i projekat Kontakta. S obzirom da u ovoj dràvi

vi{e niko nikog ne podràva, je li umjesno da Vas upitam da li
ste vi iznimka koja potvr|uje pravilo?
Performans je nastao zahvaljuju}i podr{ci Federalnog
ministarstva kulture i sporta kao i Fondaciji za muzi~ke,
scenske i likovne umjetnosti u BiH. Za budu}e izvedbe
potrebno je osigurati finansijska sredstva, ali sam optimisti~na,
jer zaista smatram da }e se prepoznati va`nost projekta i
omogu}iti {to ve}em broju ljudi da posjete Umjetni~ku galeriju
BiH i putuju zajedno s akterima/cama performansa kroz {est
soba intimne ìvotne ispovijesti.
Koncerti posve}eni legendama

Koncerti Indexi: 50 godina, koji }e biti odràni u sklopu obiljeàvanja pola vijeka
od osnivanja na{eg najva`nijeg benda, bi}e odràni 23. novembra u Sarajevu i dan
kasnije u Splitu. Mjesto doga|aja u glavnom gradu BiH je dvorana Mirza Deliba{i}.
Ovo je koncert posve}en legendama. Ja sam fan Indexa i na ovaj na~in vra}am
dug i njima i Bosni. Ro|en sam u Zenici i imao sam sre}u da odrastam uz legende
kakve su bili Davorin Popovi}, Mirza Deliba{i}, Asim Ferhatovi} Hase, Marijan
Bene{, kaè Tomislav Ka{ljevi}, producent oba koncerta.
Na koncert dolaze preìvjeli ~lanovi Indexa tokom svih ovih godina, Ismet
Nuno Arnautali}, Fadil Redì}, Kornelije Kova~, Neno Jurin, Ranko Rihtman,
Miroslav [aranovi}, Peco Petej... a njihove pjesme }e pjevati Arsen Dedi}, Dado
Topi}, Tony Cetinski, Maya Sar, Tifa, Kaliopi, Amira Medunjanin, @eljko Bebek,
Hari Vare{anovi}, Massimo, Boris Novkovi}, Branko \uri} \uro... Predstoje}i
koncerti, a posebno ovaj sarajevski, koji je pravi ro|endanski koncert Indexa,
zapravo su kruna dugogodi{njeg muzi~kog projekta Indexi i prijatelji, koji
godinama puni dvorane {irom regije, a cilj nam je da koncertom odamo po~ast
velikoj grupi, koja, naàlost, vi{e ne postoji i, naravno, u mislima s preminulim
~lanovima Indexa Davorinom Popovi}em, Bodom Kova~evi}em, \or|em
Kisi}em i drugim ~lanovima grupe koji vi{e nisu me|u nama, nagla{ava
Tomislav Ka{ljevi}.
Ulaznice za predstoje}i koncertni jubilej u pretprodaji se mogu nabaviti na
sljede}im prodajnim mjestima: Plato Skenderija, blagajna BKC-a, Ferhadija,
poslovnice Centrotransa i prodajna mjesta sistema www.kupikartu.ba.
Pokrovitelj koncerta je Grad Sarajevo.
77
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
14.11.2012
18:00
:
ELVIS J. KURTOVICHd
ra u,
Nisam sanjao o poslu ier
sanjao sam Nedu Arn i
1. Kada }ete objaviti memoare?

Prvo va{em cijenjenom listu da napi{em
odgovore i vidim ho}e li biti ovog smaka
svijeta da ne pi{em memoare dàba...
2. Da li ste kao m
ali sanjali da }ete
biti
astronaut?
Uh to je teàk posa
o!
poslu i radu. Sanjao Nisam sanjao o
sam Nedu Arneri}
.
rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
se obi~no pita nekog
to
,
eva
raj
Sa
Pa ja sam iz
akle ste vi rodom? A?
ko do|e sa strane. A, od
4. [ta ne morate imati u friìderu?

Niste dobro iskopirali pitanje iz
Dnevnog avaza.
16. S kim biste voljeli

otplesati tango?
Sa va{im ~itateljkama.
Ako su tako naivne da
vama daju tri marke,
jao {ta }u im tek ja
uraditi.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Ovo je dno novinarstva...
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Zna~i, ipak je istina da vas je kupila
novinska ku}a Avaz d.o.o.
17. Osoba koja

vas ìvcira?
Niko mene ne
moè iìvcirat.
Dokazao sam to
time {to sam
stigao do 17. pi
tanja.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Ubijte se!
8. [ta ste bili u pro{lom
ìvotu?
Joj... sad mi je jasno! Izv
injavam se!
Meni ste gre{kom posla
li pitanja
namijenjena Milanu Tarot
u!
9. Da je danas smak svijeta {ta

biste sutra u~inili?
Ho}ete da me prevarite? A da vas nije
kupila dje~ja ku}a Vesela sveska?
10. Jeste li meteoropata?
Trenutno mi se povra}a, ali nije
povezano sa vremenom. Kad odgovorim
na sva pitanja bi}e mi bolje.
11. Koliko ima istine u izreci:
Ne dade se usranom do
potoka?
Previ{e prefinjeno i intelektualno
pitanje za moj mali mozak.
78
12. Da li je bo
lje
pametan ili ruà biti lijep i
n
A da vas nije ku i glup?
pio Alan Fo
rd?
13. [ta uradite kad vam preko

puta pre|e crna Me~ka?
Ima humora u pitanju. Nasmijao
bih se da ga nisam ve} 20 puta
pro~itao u ovoj rubrici.
14. Da imate 15 minuta vlasti,
{ta ne biste u~inili?
Ne bih se igrao sa prekida~em za
nuklearne bojeve glave koji se nalazi
u kancelariji na{eg ministra odbrane.
15. Opi{ite [erifa Konjevi}a u tri rije~i?
Moja u~iteljica: Smijati se nekom zbog
imena i prezimena je neukusno.
18. [ta obla~ite kada èlite

izgledati moderno?
Naàlost, kre}em se tamo
gdje je moderno izgledati kao
kromanjonac.
19. Tange ili badi}?
Opet ste pobrkali pitanja. Selma
Bajrami je ostala s jednim
pitanjem manje... popravite to!
20. A, begova ili {kembe ~orba?
Sad znam. Kupio vas je magazin
Gusto!
21. Poruka ~itaocima
na{eg magazina?
Pi{ite uredniku da po}era
novinare na pisanje! Ni{ta
od ganjanja poznatih sa
pitanjima: friìder - pusto
ostrvo...
Foto: Milutin Stoj~evi}
by DINO BAJRAMOVIC
Page 78
Fadila:Iluzije.qxd
13.11.2012
18:49
Page 79
KLIN ÔRBA
TE[KI LJUDI
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Neka mi bude oproteno, ne mogu da odolim velikom izazovu da od

svih ponuenih i jedino mi dozvoljenih iskljuivo maglajskih tema i
dilema, za prijemni ispit iz novinarstva napiem reportau o
planetarno slavnom Maglajliji Adnanu HAAD-u
asna jesen je doba nervoznih ~ira{a i napornih

melanholika i depresivaca, koji vam do|u kao biber
po pilavu u ionako sumornoj slici svijeta, narisanog
bojama krepanog li{}a, gladnih pasa lutalica, studenih
vjetrova, unezvijerenih moljaca i handrmoljaca u javnom
prijevozu, duga~kih redova svakojakih klicono{a koji
vam dah}u za vrat dok poku{avate ovjeriti zdravstvenu
knjiìcu...
Prvima se u pravilu pridruùju ili ve} u njima biti{u
buljuci hipohondri~nih pijavica, ~ija je dru{tvena igra u
psihologiji poznata pod nazivom da, ali..., koji
prijateljima, kolegama, kom{ijama, rodbini... krv popi{e
svojim nevjerovatnim bolestima i problemima kojih se
nikako ne uspijevaju kurtalisti. Oni toboè traè od vas
mi{ljenje i pomo}, satima vas iscrpljuju}i detaljnom
historijom (i histerijom) svake svoje bolesti, sve dok vas
ne navuku da im predloìte rje{enje.
Tad uslijedi njihov slavodobitni zavr{ni udarac: Da,
ali... Ne zna{ ti da je to mene jednom zamal glave
ko{talo. Ili: ma, znam ja to, ali to meni izaziva kiselinu,
alergiju, tvrdu stolicu, uko~enu vilicu, o~nu mrenu,
knedlu u grlu, hripavac, {ugu, no}ne more, vodene ospice,
znojenje, drhtavicu, mlitavicu, rutavicu po jeziku ...
Uglavnom, oni raspolaù beskrajnim i nevjerovatno
ma{tovitim spiskom svih zamislivih i nezamislivih ali. To
su vukodlaci koji su u stanju bli`njima isisati i posljednju
kap energije i volje za ìvotom.
otom, tu su i neizbje`ni nerealizirani genijalci, koji

svakih pet minuta upadaju u tu|e mentalne mape sa
sve novim i novim genijalno kretenskim idejama,
koje bi sretni dobitnik obavezno i pod hitno morao
realizirati, jer sam nikad ne}e nama{tati tako genijalne
ideje, niti imati inspiraciju, nadahnu}e i provi|enje.
More, mar{ u ku}icu! - sve ~e{}e govorim ovih dana,
preispituju}i vlastite gre{ke u koracima koje su me dovele
u situaciju da naglo postanem ~i~ak za budale i bolesnike
svake vrste.
I vidim, posrijedi je upravo ovo polje javnog govora,
ova kolumna koja se svakojakom svijetu ukazala kao
bogomdani poligon za vlastite uzlete, niske letove,
nadzvu~ne prelete, zalete, operacije, zahvate, uriniranja i
kakve sve ne vratolomije, poduzete s ciljem obiljeàvanja
medijske teritorije, na koju, jelte, budu}i da je javna,
svaki ~itatelj ima pravo prije i vi{e nego kolumnist, jer je
kolumnist tu radi slave i love a konzument bogme mora
izdvojiti jedan posto minimalne bh. penzije po svakom

broju. Pa ti ra~unaj ko je Gazdi pre~i. Dobro, evo sam se
ve} preznojila od straha.
ma da se zna, pi{e mi Jedan Koji Sve Zna (uz

obaveznu dostavu kopije nadahnutog spisa Glavnom
i Odgovornom), kako moj jezik smrdi jer nije
bosanski - a {to je ina~e jezik Bo{njaka, a pogotovo nije
sarajevski - a {to je, razumije se, jezik Sveznaju}eg. Uz
opseàn spisak skarednih izraza koji ne prili~e jednoj
Dami sa {armantim i zavodljivim ben~i}em ({to sam ko
biva ja), sve to marinirano nadnaravno nadahnutim
stihom u ben~i} te ljubim, nudi se kompletna studija
za izvo|enje historijskog medijskog projekta Klin
~orba.
[to da ne, evo }u ve} od slijede}eg broja (ukoliko me
Gazda dotad ne otpusti) po~eti pisati jezikom prave
Bo{njakinje i neprave Sarajke o boànstveno inspirativnim temama, sve po spisku - duljine, {irine i nebeske
visine telefonskog imenika rodnog mi Maglaja.
o, neka mi bude opro{teno, ne mogu da odolim

velikom izazovu da od svih ponu|enih i jedino mi
dozvoljenih isklju~ivo maglajskih tema i dilema, za
prijemni ispit iz novinarstva napi{em reportaù o
planetarno slavnom Maglajliji Adnanu HAAD-u. Sram da
me bude {to to nisam ve} uradila, kao {to ima da od srama
u zemlju propadne svaki eventualni ~itatelj Slobodne
Bosne koji ne zna (premda je to nezamislivo) da je
mnogopo{tovani HAAD znameniti fashion guru (na
bo{nja~kom fe{n guru), i sve {to uz to ide, lijepo nam
uzdurisane pa~vork domovine.
Nego, jesenje me sunce ipak iznenada obasjalo:
dobila sam poziv za kreativnu radionicu na kojoj se u~e
vje{tine pomo}u kojih se moèmo rje{iti te{kih ljudi,
svakodnevnih kradljivaca na{eg vremena i energije. A
jo{ sam se pride sjetila kako se sa istima nosio na{ drug
Sead Fetahagi}, dugogodi{nji kolumnist Slobodne
Bosne. Gnjavili ga svi sarajevski genijalci, a jedan ga
~ak pozvao da se hitno i neodlo`no na|u u kafani te mu
prezentirao pozama{an spisak ideja i tema o kojima bi
morao pisati. Sejo mu na kraju pohvalio neporecivu
rasko{ mentalnog sklopa, uz skru{eno: De ti, bogati,
uzmi pa sam pi{i, nisam ti ja ni blizu dorastao takvoj
genijalnosti.
Pozdrav Seji, gdje god da je.
79
CRNA:CRNA.qxd
14.11.2012
21:26
Page 80
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
Ja ve{-ma{ina
U
ku}i budu}nosti, bar kako je ameri~ki tehnolo{ki gigant

Microsoft vidi, kuhar ne}e ~ak morati ni da sjedne za
kompjuter i upisuje koje namirnice ima pri ruci. Jednostavno
}e ih izvaditi iz friìdera, spustiti na kuhinjski pult, a tehnologija }e
sama da obavi posao. Dobro, ne}e {poret sam kuhati ali }e
skener koji je ugra|en u pult skenirati digitalne etikete koje svaka
namirnica ima. Na velikom kuhinjskom displeju dobi}ete precizne
podatke: {ta ste od hrane izvadili, koliko je ima (u gramima i
kilogramima), kad je proizvedena, koliko ve} stoji u friìderu i kad
bi najkasnije trebalo da je potro{ite.
To da }e rerna sama da se uklju~i po{to ste joj s posla dojavili
da po~ne da pe~e pile, ili da se opere dok vi otr~ite do teretane,
vi{e nije budu}nost. Ali, nije nemogu}e da }e u bliòj budu}nosti
~ak i roboti po~eti da se bave termi~kom obradom namirnica. Prvi
primjerci ve} su napravljeni i rade, ali jo{ su suvi{e skupi da bi se
masovno proizvodili.
Roboti su ionako skoro pa sposobni da za vama pokupe
no{ene ~arape, da sklone stvari po ku}i, prirede djeci
popodnevnu predstavu u dnevnoj sobi, poigraju se sa ku}nim
ljubimcem... Ku}ni roboti iz budu}nosti, me|utim, oti{li su mnogo
dalje. Oni kose travnjake, slaù ve{, bri{u podove, obavljaju
kurirske poslove No, da bi danas dobili ovih pet usluga,
potrebno vam je pet robota. U budu}nosti, sve }e zavr{avati
jedan.
Futuristi predvi|aju da }e brojni ku}ni poslovi potpuno
i{~eznuti, bar iz ìvota ~ovjeka. Roboti }e biti zaduèni za sve
prljave i fizi~ki zahtjevnije poslove, ali se to ne}e dogoditi samo
80
iz ~ovjekovog hira ve} kao nu`nost, jer svjetska populacija,

pogotovo u bogatim i tehnolo{ki razvijenim zemljama, ubrzano
stari.
Jo{ 2007. Bill Gates predvidio je da }e u razvijenom svijetu,
kao {to danas svaka ku}a ima ra~unar, u budu}nosti svaki dom
imati bar jednog robota. Do tog trenutka, roboti }e postati mnogo
savr{eniji i vje{tiji: bolje }e i spontanije komunicirati sa ljudima,
brè u~iti i prepoznavati objekte koji se pomjeraju i znati da
prora~unaju njihovu razdaljinu i predvide pravac kretanja. No, i
drugi ku}ni ure|aji po~e}e sve vi{e da li~e na robote. U ku}i
budu}nosti ve{-ma{ine o~itavaju etikete na garderobi. Prema
onome {to na njima pi{e odredi}e program pranja, temperaturu,
koli~inu pra{ka i omek{iva~a Na friìderu se papiri}i, fotografije
i spiskovi namirnica za nabavku ne postavljaju pomo}u {a{avih
magneta koje uku}ani donose sa putovanja: spiskovi i slike su
digitalni, unose se preko ku}ne mreè i ekrana osjetljivog na
dodir. Ova ku}a je za{ti}eno skrovi{te za ~lanove porodice. Njena
vrata ne mogu se otklju~ati nijednim klju~em ve} samo
skeniranjem zjenice, otiska prsta ili glasa. îtava unutra{njost
ku}e je u raznim ekranima, pa su ~ak i zidovi gigantski displeji sa
pokretnim tapetama.
Ne vjerujete da }e se sve ovo desiti? Sjetite se samo robota
usisiva~a. Ove zvjer~ice prije samo deset godina izgledale su kao
nau~na fantastika, a sada mogu da se kupe u maltene svakoj
prodavnici bijele tehnike. Dok ste na poslu, u vrijeme kada vam
odgovara, ovi usisiva~i se pale i po~inju da rade ~iste sve ili
samo sobe koje ste odredili.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
14.11.2012
16:29
Page 81
REAGIRANJA
Hamdija Muratovi} - Uredni{tvu
Iznijeli ste totalne neistine

o mom radu
(Ste~ajna mafija u Gra~anici,
SB, br. 834)
U povodu objavljenog ~lanka u Slobodnoj Bosni od 01.11.2012. godine na
stranicama 28, 29 i 30 pod naslovom
Ste~ajna mafija u Gra~anici, po diktatu
Reufa Sokolovi}a iz Gra~anice i novinara
Mirsada Fazli}a, izjavljujem sljede}e: u
~lanku su iznesene totalne neistine i
notorne laì i ja se pitam da li je to mogu}e
u jednoj dràvi, pa makar to bila Bosna i
Hercegovina.
Molim vas, istine radi i radi pravilnog
informisanja javnosti, da objavite ovaj
demant u va{im novinama, a ujedno
obavje{tavam druge organe i dràvna tijela
i to sa sljede}im ~injenicama i dokazima :
Nad pravnom osobom Kokaprodukt
d.o.o. Gra~anica je otvoren ste~ajni postupak 29.11.2011. godine po Rje{enju Op}inskog suda u Tuzli, koje je pravosna`no, po
kojem je za ste~ajnog upravnika imenovan
mr. Hamdija Muratovi} iz Gra~anice.
Reuf Sokolovi} je udjeli~ar u ovom
pravnom licu u postotku 6,8733 prema
Rje{enju Op}inskog suda u Tuzli od
08.12.2011. godine, a koji se cijelo vrijeme
pona{a kao ve}inski i apsolutni vlasnik,
odnosno je bio stvarni nosilac vlasti i mo}i u
ovom kombinatu do otvaranja ste~ajnog
postupka dana 29.11.2011. godine.
Do ro~i{ta za ispitivanje potraìvanja
21.02.2012. godine izvr{ena prijava potraìvanja povjerilaca prema ste~ajnom du`niku od 25.888.608, 82 KM, te naknadnih
prijava je pristiglo u 1.880.105, 86 KM, {to
ukupno prijavljena potraìvanja prema ste~ajnom du`niku Kokaprodukt d.o.o. iznose
27.768.714,68 KM.
Kokaprodukt d.o.o. ima blokirane
transakcione ra~une od 2005. godine, a u
kontinuitetu bez prekida od 2008. godine do
otvaranja ste~ajnog postupka, to zna~i da je
Kokaprodukt nezakonito poslovala sav
ovaj period vrijeme blokade transakcionog
ra~una.
Kokaprodukt duguje Poreznoj upravi
iznos 3.790.727, 19 KM po osnovu poreza i
doprinosa te se nalazi na listi objavljenih
du`nika Porezne uprave F BiH.
Drugi subjekat pod upravom Reufa
Sokolovi}a je Koko-Dàda d.o.o. Gra~anica, ~iji je vlasnik 100% Reuf Sokolovi}.
Koko-Dàda d.o.o. Gra~anica duguje
samo po jednom osnovu, tj. bez garancija
koje je dalaKokaprodukt iznos 12.397.507,
78 KM, {to je predmet prijave povjerioca
Kokaprodukta prema ste~ajnom du`niku

Koko-Dàdi d.o.o. Gra~anica. Nad KokoDàdom je otvoren ste~ajni postupak u
decembru 2011. godine. Svi transakcioni
ra~uni ove firme su blokirani 02.07.2007.
godine do otvaranja ste~ajnog postupka u
decembru 2011. godine.
Tre}i subjekat je pod upravom Reufa
Sokolovi}a, a iz ovog peradarskog sistema
je VEKO d.o.o. Gra~anica, koji je formalno
pravno na tre}em licu, a direktor je sin
Reufa Sokolovi}a.
Veko d.o.o. sa blokiranim svim transakcionim ra~unima od septembra 2008.
godine.
Kokaprodukt potraùje od VEKA
iznos od 787.442, 87 KM.
êtvrti subjekt pod upravom Reufa
Sokolovi}a iz ovog peradarskog sistema je
firma DSP company d.o.o. Gra~anica, ~iji
je formalni vlasnik i direktor snaha Reufa
Sokolovi}a.
DSP company ima blokirane transakcione ra~une. Iz gore navedenog se vidi da
su iz sistema koje vodi Reuf Sokolovi}
blokirani transakcioni ra~uni sva ~etiri
subjekta, {to podrazumijeva da je to u
cijelosti nezakonito poslovanje.
Kokaprodukt do otvaranja ste~ajnog
postupka potraùje od DSP company
iznos 270.504, 16 KM, a ostatak stvarnog
iznosa nije knjièn po nalogu Reufa
Sokolovi}a, tako da je stvarni dug DSP
company puno ve}i.
Od otvaranje ste~ajnog postupka DSP
company nije pla}ao svoje obaveze za
zakupninu, PDV, kao i za reìjske tro{kove
(struja) osim {to je u dijelu kompenzirano
tako da nije platio potro{nju elektri~ne
energije za zadnjih pet mjeseci, {to
mjese~no iznosi 5.000 KM do 30.09.2012.
godine.
Kokaprodukt potraùje od DSP company od otvaranje ste~ajnog postupka za
reìje, PDV i zakupninu 64.608, 22 KM.
Svi objekti koji su bili u zakupu kod
Reufa Sokolovi}a, odnosno DSP company
su putem javnog natje~aja iznajmljeni novim
subjektima, a objekat Klaonice peradi u
@ivinicama je u javnoj objavi putem dnevnih
javnih glasila.
Ovo pona{enje Reufa Sokolovi}a ima
za cilj obmanu javnosti, povjerioca,
udjeli~ara o stanju njegovog peradarskog
sistema, na na~in kako radi sa ciljem da
ometa slu`benu osobu ste~ajnog upravnika
u radu i izvr{enju zadataka.
Njegova poslovna filozofija je da je
dràva troma, da nije bitno koliko ima mase
za tro{enje, da nije bitna profitabilnost te da
je odre|enim dràvnim organima bitno da
prvi upre{ prstom te dr` lopova a on
narednih sedam godina ~eka tzv. ishod
situacije i u me|uvremenu odra|uje posao
na na~in kako je uradio.
Poslovne knjige koje je odobrio mo}ni

Reuf Sokolovi} nisu nikad ni od kakve revizije i ni u kom segmentu revidirane.
Na kraju pitam svekoliku javnost, povjeritelje, udjeli~are i dràvne organe da se
obrate mo}nom Reufu Sokolovi}u, gdje je
nestalo iz peradarskog sistema koji je on
vodio zadnjih deset godina iznos od
41.291.746, 16 KM po poslovnim knjigama
koje je on odobrio, a koji nisu revidirani.
Tvrdim odgovorno da je taj iznos ve}i.
Cjelovit izvje{taj sa svim dokazima {aljem na 40 adresa dràvnim organima u
Bosni i Hercegovini.
Ste~ajni upravitelj
mr. Hamdija Muratovi}
81
14.11.2012
22:59
Page 3
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba
Vi znate za{to smo najbolji!
Omot-4:CRNA.qxd
13.11.2012
15:53
Page 78

Slobodna Bosna 836

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 836

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSANSKI PRAVEDNICI: POZDERCI, NEKAD I SAD

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

NEKA IGRE POCNU!

I Vu~ko sit i kurbani na broju

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh

12 ISTRAGA U MINISTARSTVU 20 FORSIRANJE DRINE

Nakon {to su poslanici (SNSD-a) Narodne

15 SJE^A VLADIKA U SPC-u

scenariste i reditelja FARUKA

NA[ BRAT, ALEKSA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

DA LI JE MOGU]E UJEDINJENJE OPOZICIJE U RS-u?

Opozicija u RS-u predvoena

EKONOMSKI INTERES PRIJE SVEGA

Opozicija u RS-u, predvo|ena Demokratskom partijom Dragana ^avi}a i PDP-om,

i po puta ve}a od prosje~ne pla}e u RS-u.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

Novi (stari) opinski naelnici

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Ne postoje veliki i mali zloini, opravdani i neopravdani, ogranieni i

Vukovara, Dubrovnika, preko Mostara, zaklju~no sa

Da, to je stra{no, da Gotovina i Marka~ robijaju, a Veljko Kadijevi} i

jednom filmu, genijalnom, a kakav bi druga~iji bio

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

me|unarodno pravosu|e ne proglasi kao delo genocida.

e postoje veliki i mali zlo~ini, opravdani i neopravdani,

namjere. Nemogu}e je uspostaviti reciprocitet, matemati~kotehni~ku jedna~inu sa milion nepoznatih u ex-jugoslovenskom

li, {ta da se radi, odnos prema Tribunalu u Haagu je

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI

Ukratko, sumiram, strategija Nikoli}a i

NEDJELJA, 11. NOVEMBAR

SUBOTA, 10. NOVEMBAR

MIRALEM PJANI], za kojeg ljudi koji

PONEDJELJAK, 12. NOVEMBAR

njegovih nebrojenih kriminalnih operacija

UTORAK, 13. NOVEMBAR

SRIJEDA, 14. NOVEMBAR

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

Vlada premijera Nikia

nastalog u prethodne ~etiri godine mandata,

^ITAJ KAKO JE POTPISANO

MVP tvrdi da ministar

intoniranom saop}enju MVP-a. Ako smo

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Ne podr`avam ovu inicijativu

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ne znam kako bi Bosna i

Iako je, pored toga, kontrola utvrdila da

ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

Dravna agencija za istrage i zatitu podnijela je poetkom novembra

r`avna agencija za istrage i

nalazi paralelna istraga Tu`iteljstva BiH

inspektori SIPA-e su ponovno do{li na trag

S KIM SU I KAKO POSLOVALI SLOBODAN TE[I] I DRAGAN KAPETINA

GDJE JE ZAVR[IO VI[AK NAORU@ANJA

ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

Tuiteljstvo BiH jo istrauje