Slobodna Bosna 823

BALKANSKA DUHANSKA MAFIJA: DESANT NA BiH
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
www.slobodna-bosna.ba
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
SADR@AJ
20 ELEKTROPRIVREDA HERCEG-BOSNE IZME\U ZAGREBA I BEOGRADA 34 SB OTKRIVA
Kako je planiran {verc duhana iz BiH u EU
Sre}ko Kestner, jedan od glavnih aktera {verca cigareta devedesetih, prije deset dana do{ao je u BiH kako bi sa Neboj{om Antoni}em, vlasnikom banjalu~ke Fabrike duvana i bliskim prijateljem Milorada Dodika, u Mostaru organizovao unosan ilegalni biznis; na{ list ekskluzivno donosi kako je osmi{ljena operacija falsifikat i ko su njeni glavni akteri
www.slobodna-bosna.ba
potresna korespondencija u ratu postala je nukleusom grandioznog grafi~kog romana Fax from Sarajevo
Specijalan tretman za Vuka Hamovi}a

Dva mjeseca prije nego {to je smijenjen s funkcije direktora Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne MATAN @ARI] je potpisao Ugovor o kupoprodaji tercijarne rezerve kojim je kompaniji Energy Financing Team u vlasni{tvu najve}eg regionalnog trgovca strujom VUKA HAMOVI]A osigurao status povla{tenog kupca skupe elektri~ne energije sve do kraja 2013. godine; posljednji ugovor koji je @ari} potpisao za trajanja svog direktorskog mandata predstavlja, me|utim, samo nastavak vi{egodi{nje poslovne suradnje koja je Hamovi}u donijela golemi profit, a mostarskom poduze}u gubitak
62 [IBIN FENOMEN
Vrati}e se Valter...
Beogradski reditelj ANDREJ A]IN snimio je, montirao i pripremio za prikazivanje dokumentarni film WALTER: MIT. LEGENDA. HEROJ., koji }e premijerno biti prikazan 4. novembra ove godine u Beogradu; za Slobodnu Bosnu autor Waltera, u svom prvom novinskom istupu nakon snimanja filma, nadahnuto govori o VLADIMIRU PERI]U VALTERU, HAJRUDINU [IBI KRVAVCU, Sarajevu, Novom primitivizmu, nastanku njegovog dokumentarca, o duhu vremena i istinskim herojima koji su nekada zaista postojali
50 KO[ARKA
Stvaranje novih Deliba{i}a
Juniorska ko{arka{ka reprezentacija BiH, predvo|ena selektorom NENADOM MARKOVI]EM (44), izvanrednom igrom i sa ~etiri pobjede u nizu plasirala se u narednu fazu Evropskog juniorskog prvenstva B divizije; u otvorenom razgovoru za SLOBODNU BOSNU Markovi}, najbolji poslijeratni bh. sportista, govori o propadanju ko{arke u BiH, hroni~noj besparici, nacionalizmu koji talentiranoj djeci brani igranje za reprezentaciju zemlje u kojoj su ro|eni
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
28 RADOVAN KARAD@I] U HAAGU

Taktika odugovla~enja
Biv{i predsjednik Republike Srpske RADOVAN KARAD@I] bi 16. oktobra trebao po~eti s izno{enjem svog dokaznog postupka pred Ha{kim tribunalom. U me|uvremenu, na sve na~ine, nastavlja s poku{ajima da odugovla~i su|enje; posljednji poku{aj je zahtjev da cijelo su|enje po~ne iz po~etka jer mu Tuìla{tvo nije na vrijeme dostavilo sve dokazne 58 materijale. Na{a saradnica donosi detalje o ovom i drugim zahtjevima odbrane, te analizira dosada{nji tok su|enja
16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
VELIKANU S PO[TOVANJEM
Joe Kubert (18.9.1926. - 12.8.2012.)
Sve ljubitelje stripa u svijetu istinski je potresla vijest o smrti JOEA KUBERTA, do 12. augusta posljednje ìvu}e legende ameri~kog stripa, crta~a Tarzana, Sgt. Rocka, Tora, Hawkmana, Batmana, Supermana, Texa Willera...; zahvaljuju}i svom agentu, sarajevskom geniju stripa ERVINU RUSTEMAGI]U, Joe je zavolio Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad, a njihova
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
RUDNAP RUPA BEZ DNA
JAVNA I TAJNA KORESPONDENCIJA
Istragom o Agrobanci bi}e obuhva}en i strate{ki partner SDP-a Vojin Lazarevi}, vlasnik Rudnap grupe
Istraga o poslovanju srbijanske Agrobanke, ~iji je biv{i direktor Du{an Antoni} uhap{en prije nekoliko dana, pro{irit }e se i na neke poznate kompanije koje su, navodno, bez odgovaraju}eg obezbje|enja dobile kredit, a jo{ nisu vratile pozajmljeni novac. Me|u osumnji~enim nalazi se i Rudnap grupa Vojina Lazarevi}a, Farmakom Miroslava Bogi}evi}a, te Zekstra Dragana \uri}a. Lazarevi} je etablirani poslovni partner SDP-ove vrhu{ke, zaduèn za preprodaju struje EPBiH, dok Bogi}evi} i \uri} operiraju na prostoru Republike Srpske u tijesnoj suradnji s vrhu{kom SNSD-a. Prema dostupnim informacijama, Agrobanka od Rudnap grupe, ~iji je
Vojin Lazarevi}
Denis Beirovi se javno obraa stranim dravnicima, a kolegama iz SDP-a pie tajna pisma
Foto: Milutin Stoj~evi}
ULTIMATIVNI ZAHTJEV SDS-a

Zastupnici SDS-a traè smjenu SDP-ovca Denisa Be}irovi}a i optuùju ga da je prekr{io ustavna ovla{}enja
Zastupnici Srpske demokratske stranke u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH zatraìt }e ve} na prvoj narednoj sjednici koja je zakazana za 6. septembar smjenu Denisa Be}irovi}a. Kako nam je potvrdila zastupnica te stranke Aleksandra Pandurevi}, konkretan povod za smjenu zamjenika predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma Parlamenta BiH je njegovo pismo upu}eno predsjedniku Narodne skup{tine Srbije Neboj{i Stefanovi}u. Be}irovi} je, podsjetimo, poslao Stefanovi}u otvoreno pismo u kojem je protestirao zbog njegove izjave nakon susreta s predsjednikom Narodne skup{tine Republike Srpske Igorom Radoji~i}em da je RS dràva, poru~iv{i mu kako svako mora da shvati da je BiH trajna kategorija i me|unarodno-pravno priznati subjekt. Istim je povodom Denis Be}irovi} zatraìo da se {to prije odrì vanredna sjednica Parlamenta BiH. Me|utim, umjesto podr{ke paralamentarnih kolega, na Be}irovi}ev je prijedlog uzvra}eno inicijativom za njegovu smjenu koju }e, gotovo posve izvjesno, podràti svi zastupnici iz Republike Srpske. Poznato je, naime, da su zastupnici iz RS-a ranije, u vi{e navrata, o{tro reagirali na samostalne istupe i brojna pisma Denisa Be}irovi}a upu}ena
svjetskim dràvnicima, optuùju}i ga da zloupotrebljava svoju funkciju u Parlamentu BiH. Denis Be}irovi} je prekr{io Ustav BiH, jer nema pravo da {alje pisma u ime Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH bez saglasnosti Kolegija, smatra zastupnica Aleksandra Pandurevi}. No, prema tvrdnjama Be}irovi}evih strana~kih kolega, samodopadni SDP-ovac nije ni izbliza jednako transparentan kada je posrijedi interna partijska korespondencija. Denis Be}irovi} je tako, prije posljednjih parlamentarnih izbora, kada su ~elnici SDP-a od svih strana~kih du`nosnika traìli da od svojih mjese~nih primanja izdvoje tri posto za predizbornu kampanju, u sjedi{te stranke poslao diskretno pismo. Strana~ke je kolege Be}irovi} tajno molio da ga oslobode hara~a, jer otpla}uje velike rate kredita, ali odgovor koji je ekspresno dobio nije ga nimalo usre}io. Za razliku od svjetskih diplomata koje nikada nisu odgovorile na pisma Denisa Be}irovi}a, ambicioznom je tuzlanskom SDP-ovcu iz partijske centrale poru~eno da, ako èli da se njegovo ime na|e na listi kandidata za Parlament BiH, mora uplatiti tri posto od iznosa svoje mjese~ne pla}e. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILIÎ]
Koarkaki pohod seniora i juniora BiH na Evropu
vlasnik Vojin Lazarevi}, potraùje 10 miliona eura, a pet miliona eura banci duguje jo{ jedna Lazarevi}eva firma Minel Kotlogradnja. Ukupan dug Lazarevi}a iznosi dakle 15 miliona eura, taman koliko iznosi i njegova godi{nja zarada na monopolskoj preprodaji bosanske struje. (M.A.)
RODITELJSKA PA@NJA
Federalni premijer Nik{i} na utakmici u Skenderiji skrbio za sina svog {efa Zlatka Lagumdìje
Federalni premijer Nermin Nik{i} je sve va`ne sportske doga|aje i reprezentativne nastupe Bosne i Hercegovine tokom svojeg mandata proveo u dru{tvu svog strana~kog predsjednika Zlatka Lagumdìje. Budu}i da je Lagumdìja zauzet diplomatskim obavezama u Saudijskoj Arabiji, premijer Nik{i} je dobio odgovoran zadatak da na utakmici ko{arka{kih reprezentacija Bosne i Hercegovine i Litvanije bude u pratnji sina ministra vanjskih poslova. Premijer Nik{i} je odgovorno obavio i ovaj partijski zadatak: Salka Zlatka Lagumdìju juniora tokom uzbudljive utakmice u Skenderiji je u svakom trenutku drào na oku. (S. A.)
Nermin Nik{i}
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
GLEDAJ OD ÊGA @IVI[: DAJMO [ANSU TR@I[TU

Pi{e: SENAD AVDI]
ta se sve nije radilo, kakvi se sve dovitljivi, vizionarski poslovno-ekonomski projekti nakon rata nisu pokretali, sve da bi se otvorila ansa, pruila prilika, irom otvorila vrata ekonomiji i njenoj nemilosrdnoj, nivelacijskoj, trinoj logici da u zavaenoj, atomiziranoj, rasparanoj zemlji obavi svoj sveti, integrirajui zadatak
Sve {to je rat podijelio i razjedinio u miru moè spojiti i ujediniti samo i isklju~ivo ekonomija. Od svih postdejtonskih mantri, {to su ih (a bilo je u izobilju, na pasja preskakala) oktroirali me|unarodni vizionari, ova se, uprkos nesmiljenom rabljenju, najdulje odràla; i dan danas se doima dobrostoje}om, neupitnom. [ta se sve nije radilo, kakvi se sve dovitljivi, vizionarski poslovno-ekonomski projekti nakon rata nisu pokretali, sve da bi se otvorila {ansa, pruìla prilika, {irom otvorila vrata ekonomiji i njenoj nemilosrdnoj, nivelacijskoj, trì{noj logici da u zava|enoj, atomiziranoj, raspar~anoj zemlji obavi svoj sveti, integriraju}i zadatak. pla}enih ubica do kineske bijele tehnike, od lipicanera privremeno izuzetih iz Slavonije do }ilima nasilno oplja~kanih iz podrinjskih dàmija, sve se moglo nabaviti. Poznajem jednog ovda{njeg likovnog umjetnika koji je na Arizoni radosno, po prihvatljivoj, drugarski formiranoj, dobrosusjedskoj cijeni otkupio lijep broj svojih slika koje mu je nepoznati po~initelj pokrao iz ateljea na Grbavici. I entiteti su u tim nje`nim postdejtonskim mjesecima i godinama, hladnog mira i tople ljudske ekonomski odrìve trpeljivosti, jedan drugom entuzijasti~ki pohrlili u bratski poslovni zagrljaj, vo|eni ekonomskom gledaj od ~ega se ìvi filozofijom. Ne znam iz prve ruke kako je to bilo organizirano s druge strane sarajevske entitetske crte, one na Dobrinji, Vracama, Kozijoj }upriji, gdje su promrzle, oskudno odjevene bakice pored lokalne razlokane ceste prodavale kasete i CD-ove Cece Ra`natovi}, Van Gogha i najnovijeg Lenona, knjige Isidore Bjelice, Stanislava Vinavera i Paula Austera...
ako ja poseèm za najambicioznijim, najpoznatijim primjerom, kada je uz optimisti~ki blagoslov i otvorenu radost, odmah nakon rata, me|unarodna zajednica samo sebi svojstvenom inventivno-inovatorskom vizijom ohrabrila otvaranje pijace Arizona na rubnim dijelovima dva bosanskohercegova~ka entiteta i
Ko god poku{a udariti na dàmije u Republici Srpskoj i Hercegovin

neposrednoj blizini tri dràvne granice. Efekat je stigao zapanjuju}om brzinom: pijaca Arizona je u~as postala Pijemont ~etvrtog zasjedanja AVNOJA, buvlje stjeci{te zbratimljenih, do ju~er zakrvljenih, {vercera, narkodilera, makroa, apoliti~nih, pragmati~nih tranzicijskih olimpijaca... Znam, ali ba{ znam, u to sumnjati ne poku{avajte, da je u Sarajevu Alija Izetbegovi} odu{evljeno aminovao prijedlog grupe biznismena, predvo|enih obiteljskim, dvorskim, poslovnim vizionarom Senadom [ahinpa{i}em [ajom da sve raspoloìve robne rezerve, osobito visokotarifne cigarete, treba koncentrisati na me|uentitetskoj liniji sa Republikom Srpskom. Tako }emo ih, Predsjedni~e, najlak{e bu{iti, ekonomski, {eretski je obrazloìo [aja.
ogao je bez straha bilo koje vrste, na Arizoni, recimo, Bo{njak, doju~er pripadnik Armije BiH, od neprijateljskog vojnika Srbina po nabavnoj cijeni kupiti pola tuceta djevojaka nastalih raspadom Var{avskog pakta, koje su prethodno, solidno i solidarno, prepakovane u Hrvatskoj na proputovanju iz Slovenije. Automobil koji je kasno sino} ukraden u Slavonskom Brodu, ili [apcu, ako poranite, mogli ste, taze, potpuno o~uvan i uvjerljivo prekucan, narednog jutra povoljno kupiti na Arizoni. Svega je bilo na slobodnom trì{tu me|unarodno priznate i nadaleko poznate buvlje pijace kojom se pokrenuo (u osnovi supstituirao) ekonomski odrìv oblik me|unacionalnog povjerenja: od srbijanskih
bu{ili su ih, temeljito su ih dan i no} {temali povla{teni, odabrani velemajstori {verca, {ampioni sivo-crne ekonomije, neoptere}eni ratnom pro{lo{}u od Sarajeva do Biha}a, od Mostara do Br~kog. (Sje}a li se vi{e iko uga{ene firme Moon Light koja je precizno ciljanim, navo|enim, najpatriotskijim mogu}im {vercom cigareta bu{e}i Hrvatsku o{tetila budèt Federacije BiH za 35 miliona maraka?). Pogre{no bi bilo, neozbiljno i nevaljalo, taj ekonomsko-trì{ni fenomen vremenski locirati u postratne magare}e godine. Me|unarodni autoriteti koji
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

su se kao na traci smjenjivali posljednjih vi{e od deceniju i pol knjiìli su taj pomak u vrh svojih slu`benih biografija, dokazivali tako uspje{nost svojih misija ~injenicom {to su ohrabrili i pospje{ili ekonomsko-trgova~ku saradnju me|u zara}enim stranama. Sve je to, manje, ili vi{e, razvidno postojalo, taj je vitalni, neuni{tivi kriminalno-{vercerski stroj radio punom parom i u vrijeme najteìh i najve}ih ratnih djelovanja. Ta je topla voda mnogo ranije bila otkrivena, u (ne)pravilnim razmacima tekla i nikada presu{ila nije. U jednoj slu`benoj, dakle strogoj, ali pravednoj, direktivi iz 1994. Radovan Karadì} precizira ko i kako sa Pala moè ekonomski sara|ivati s neprijetaljskom stranom i s kim, imenom i prezimenom sa neprijateljske strane. Imena smo objavili prije desetak godina, pa ih stoga ne bih ponavljao: ve}ina neprijateljskih poslovnih partnera koji su silom prilika {vercovali cigarete sa Pala u Sarajevo danas su uspje{ni poduzetnici koji se fakultativno okupljaju u Komisiji za sigurnost Stranke demokratske akcije (B Bakir Alispahi} i ostali...)
ma li ljep{eg i svjetlijeg primjera koji }e definitivno potvrditi da ekonomija ru{i sve barijere od aktivnosti srpskog naftnog biznismena iz Be~a Mi}e Mihajlovi}a koji je uz pomo} Tu|manovih vlasti, Milana Marti}a i Radovana Karadì}a (pa malkice i Matu Bobana) opskrbljivao naftnim derivatima sve do kobne, fatalne Oluje, nakon koje su svi poslovni, dèntlmenski ugovori i dogovori oti{li u vraìju mater... Para vrti gdje burgija ne}e, poznato je. Pro{le je godine u Hercegovini osvanuo skaredan, bogohulan, ali duhovit grafit: Muftija, jebo te ERONET, vrati nam munare! Na prvi pogled, rije~ je o pojedina~noj vjersko-nacionalnoj frustraciji anonimnog, izoliranog {ereta. A nije, ozbiljan je, unosan, profitabilan posao posrijedi: munare nezanemarljivog broja dàmija, komercijalnotrì{nom logikom, pretvorene su u doma}ine baznih stanica ovda{njih telekom operatera. Krenulo je, ~inilo se nevino i nedu`no, nacionalromanti~arski sa BH Telecomom, bazne stanice su se postavljale na vrhove sarajevskih munara iz patriotskovjerskih motiva. Nastavilo se sa banjalu~kim M:TELOM kojem je bilo mnogo jeftinije i lak{e, dru{tveno odgovornije finansirati izgradnju dàmija, osobito visokopostavljenih, na dominantnim kotama, u Republici Srpskoj, nego se zamarati, bezuspje{no iscrpljivati sa otkupom zemlji{ta od zadrtih
ni mora znati da podriva temelje, bazne stanice, tamo{njih telekom operatera!

doma}ina, nezasitih seljaka uspostavom infrastrukture, struje, vode, plina, vraìjih matera... i{ta ne tvrdim, niti zaklju~ujem, ali mi se ~ini prihvatljivijim, pametnijim i u~inkovitijim da ERONET finansira izgradnju munara u Mostarskom muftijstvu, monopolski zauzme sve dominantne kote (Gacko, Trebinje, Nevesinje, Bile}u, Ljubinje)... na kojima }e instalirati svoje bazne stanice. Kao {to svaki gelipter koji na Sokocu, Rogatici, Doboju... poku{a napasti dàmiju mora biti svjestan toga da je izravno udario na ekonomsko-baznu osnovicu/stanicu teleoperaterske suverenosti Republike Srpske Je li to ekumenski, ili je ekonomski projekat, treba pa`ljivo procijeniti, odvagati. Neodgovorna je i plo{na tvrdnja kako }e ekonomija rije{iti sve {to je rat u Bosni i Hercegovini sru{io. Ekonomija se, kao pomiruju}i agens, koliko se moè vidjeti, nadvila nad svim socijalnim i dru{tvenim traumama i prije rata i tokom njega, a osobito po njegovom okon~anju; mogu}e zato {to je pokrenula i kontrolirala rat! Za to nedostaju dokazi. Ali da kontrolira mir, tu dokazi nisu potrebni!
OLAKO OBE]ANA EKONOMSKA BULDO@ER REVOLUCIJA

Biv{i visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown giljotinama propisa, buldo`der revolucijama, ruàma prosperiteta promovirao je ideju da je ekonomija klju~ uspjeha BiH 7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 9. AUGUST

Grani~ne vlasti Gr~ke uhapsile su danas dràvljanina Bosne i Hercegovine Sretena Vidi}a koji je iz te zemlje u automobilu poku{ao prokrijum~ariti tri kilograma teàk kamen koji je otu|io tokom posjete Akropolju. Vidi} je objasnio da mu se jako svidio oblik kamena te da ga je namjeravao koristiti u procesu kiseljenja kupusa. Vidi} ìvi, naravno, u Bijeljini, gradu u kojem kupus ima kultni status. Kupus je tamo kralj povr}a i jedino se njegov status u Semberiji moè uporediti s onim koji ima u Mr~ajevcima, rodnom selu Miroslava Ili}a. [teta {to su Grci oduzeli kamen od Vidi}a, sprije~ili ga da do|e u Bijeljinu sa trofejnim kamenom sa Akropolja na kojem bi, zacijelo, ~itkim gr~kim pismom ponosno ispisao: Ubio se za kupusa! mi~no fotografije i glume, ne {tima u Begi}kinom filmu, ako se uop}e tu o filmu moè govoriti: scenarij ne postoji, reìja se jedva primje}uje, montaà je navrat-nanos sklepana. Moète li zamisliti nekog na{eg reìsera kojem se ne gadi adaptirati roman bilo kojeg, doma}eg ili tu|inskog pisca: svi reìraju beznade`no lo{e filmove po svojim iritantno povr{nim {arlatanskim scenarijima, u vlastitim produkcijskim firmama i uglas sva kukaju kako ih dràva sa svojim/na{im parama ne podràva. posmatraju kao jedinstven poljoprivrednosto~arski prostor, koze bi slobodno prolazile me|uentitetske linije, kozije mlijeko bi se slijevalo u iste posude, bez obzira da li dolazilo iz Biha}a ili Krupe, Prijedora ili Dubice. Farmeri iz Republike Srpske, ipak, ispoljavaju odre|eni oprez, ne toliko prema japanskoj, koliko prema turskoj inicijativi; strah ih je da ih Turci ne zloupotrijebe, iskoriste i ostave ko sansku kozu...
UTORAK, 14. AUGUST NEDJELJA, 12. AUGUST

Pretjeruje, ali ne previ{e, STEVEN MORRISSEY, vo|a nekada{njeg kultnog man~esterskog rock banda THE SMITHS kada kaè kako duh nacisti~ke Njema~ke preovladava britanskim medijima tokom trajanja Olimpijskih igara. Morrissey se àli zato {to kada god upalite televizor, morate slu{ati reportaè o na{oj sjajnoj kraljevskoj porodici. Svake sekunde u Bosni i Hercegovini korupcija proguta 47 maraka, izra~unala je neka najnovija antikorupcijska nevladina organizacija, Antokurupcijskog mreà /Account/. Pri tom su postavili i broja~ u centru Sarajeva koji iz sekunde u sekundu izbacuje stravi~ne koruptivne brojke. Kako se, kojom metodologijom, na temelju kojih ulaznih i izlaznih parametara do{lo do ba{ 47 maraka u sekundi? (Ja sam, amaterski, za svoju du{u, koriste}i istu metodologiju, koje nema niti je moè biti, do{ao do druge cifre - 46,82 marke po kvadratnoj sekundi, uz nedopu{ten vjetar u le|a.) Ali, u{la je ta odoka bubnuta cifra u ovda{nji javni i medijski prostor kao mjerna jedinica za korupciju, majka svih koruptivnih referenci. Ali, da se ne bih zamarao hvataju}i neuhvatljivo, ra~unaju}i ne(u)ra~unljivo, zadràh se nad opipljivim podatkom: Antikorupcijska kampanja ACCOUNT mreè godi{nje je honorirana samo od jednog donatora sa milion maraka. Bacim se na posao i izra~unam: to je 2.739 maraka dnevno, 114 maraka po satu, 1,9 maraka po minuti i okruglih 30 feninga po sekundi... Ako je u BiH vladin sektor primarna, onda je nevladin sektor sekundarna grobnica novca...
PETAK, 10. AUGUST

Potresna, iskrena ispovijest u beogradskom Vremenu BORE STJEPANOVI]A, glumca i pozori{nog pedagoga, predratnog stanovnika Sarajeva, a danas dràvljanina Crne Gore. Stjepanovi}, pored ostalog, govori o uàsnom osobnom iskustvu s po~etka rata i opsade Sarajeva koju je do~ekao u svom stanu na Grbavici gdje su ga srpske vlasti mobilizirale i odredile mu vojni raspored - da puca po Sarajevu. Dobro se sje}am tog vremena, ko da je ju~er bilo kada je dobar prijatelj (za lovu) prebjegao sa Grbavice u Sarajevo pa nam prepri~avao uàse koje je vidio i doìvio na lijevoj obali Miljacke. Nisam mogao vjerovati kada sam vidio glumca Boru Stjepanovi}a kako u uniformi i sa pu{kom na ramenu patrolira oko moje zgrade, govorio je. Ma daj, pusti, ne zna{ ti Boru, kazao je jedan koji je sa Stjepanovi}em bio prijatelj godinama. To se on {ega~i, njemu je vazda do zajebancije. Nikome tada nije bilo do zajebancije, sve je smrtno ozbiljno bilo...
SUBOTA, 11. AUGUST

Ne znam ni sam koliko sam puta bezuspje{no poku{avao do kraja odgledati film Snijeg redateljice AIDE BEGI]. Prvi put sam, sje}am se zaspao kada je jedna od glumica (V Vesna Ma{i}, Sadìda [eti}, ili Jasna Ornela Bery) uzimala abdest pola sata. Drugi put me je san savladao dok su glavne glumice traìle djevoj~icu po gora`danskim {umama, ~ini mi se ~itavu vje~nost... U jednoj sceni neki povratnik je umirao oko tri-~etiri sata. U ve~era{njem filmskom maratonu na Hrvatskoj televiziji Snijeg je prikazan odmah nakon Tarantinovog Kill Bila, a prije filma Stephanie Johna Carpentera ra|enog prema romanu genijalnog horordìjskog pisca Stephena Kinga. Ni{ta, osim djelo8
Dana{nji zavr{ni dan Olimpijskih igara bio je potpuni trijumf patriotsko-estradnog britanskog samoljublja nad su{tinom Olimpijade - sportom. Tri su veli~anstvene finalne utakmice, mu{ki rukomet, vaterpolo i ko{arku, organizatori zbili u skoro istom popodnevnom terminu e kako bi se sa obaveznim programom zavr{ilo ~etiri sata prije po~etka spektakularnog after partyja, ~etverosatne zavr{ne sve~anosti, nevi|enog umjetni~ko-scenskog spektakla. Na àlost organizatora i reìsera zatvara~kog spektakla Kima Gavina, najve}i umjetni~ko-scenski doga|aj toga dana, pa i cijele Olimpijade, ve} se bio okon~ao: fenomenalna predstava ko{arka{a Sjedinjenih Ameri~kih Dràva i [panije spojila je u sebi sve elemente vrhunskog spektakla: dramatur{ke, estetske, artisti~ke, ma|ioni~arske i, naravno, sportsko-vite{ke. Nakon Duranta, Le Bronea, Kobea i, bra}e Gasol... imperijalisti~ko-patriotsko defiliranje Kate Moss i Naomi Campbell do|e kao te{ka uvreda olimpijskog duha.
SRIJEDA, 15. AUGUST

A {to niko, Fahro, nije prozivao Izetbegovi}a i Silajdì}a kada su letjeli avionima Hasana engi}a na dràvni~kodiplomatske turneje, a sad mene meze {to letim tvojom Cessnom? Zato {to tada, Zlajo, osim Avaza, nije bilo nezavisnih medija, bilo je samo neprijateljskih i ne{to malo izdajni~kih... A zbog ~ega, Fahro, niko ne proziva Izetbegovi}a, Silajdì}a i engi}e {to su usred rata pravili Aerodrom u Visokom, nego mene koji sam postavio svoje kadrove na Sarajevskom aerodromu? Zato, Zlajo, {to nisu shvatili da ko iz Visokog leti nisko pada. A za{to su ti, Fahro, tako velike u{i? Pa, strah me, Zlajo, da nas neko ne prislu{kuje... Kakve sad to veze ima? Logi~ne, u strahu su velike u{i!
PONEDJELJAK, 13. AUGUST

Vlade Turske i Japana ponudile su izda{na finansijska sredstva, milione eura, za razvoj farmi koza u Bosanskoj Krajini. Turski i japanski projekat ni u ~emu se ne isklju~uju, dapa~e, potpuno su komplementarni - i jedan i drugi Bosansku Krajinu
MINI MARKET
TRI PERMUSKETIRA
BORCI ZA BOLJU PRO[LOST
Mikuli}, Budimli} i Pelak u zdruènoj akciji protiv Kantonalnog MUP-a Sarajevo

Nakon skandalozne odluke federalnog ministra pravde Zorana Mikuli}a da, u dogovoru sa svojim strana~kim kolegom, sarajevskim ministrom policije Muhamedom Budimli}em, u kontrolu MUP-a Kantona Sarajevo po{alje federalnu upravnu inspekciju, reagirao je Ured visokog predstavnika. Kako nezvani~no doznajemo, iz OHR-a su Mikuli}u poslali poziv za hitni sastanak, a upozorenje je upu}eno i federalnom upravnom inspektoru Ismetu Pelaku. Prije dvadesetak dana smo objavili da je inspektor Pelak nezakonito poni{tio konkurs za prijem namje{tenika u Upravu policije MUP-a Kantona Sarajevo i naloìo izmjene Zakona o unutarnjim poslovima, kako bi razvlastio policijskog komesara Vahida ]osi}a. No, kako nakon naloga inspektora Ismeta Pelaka, za koji nije imao nikakvih zakonskih ovlasti, kantonalne
Ne prestaju svae braniteljskih udruga oko spiska organizatora otpora

Iako je do prije pola godine uìvao apsolutno povjerenje federalnog ministra za pitanja branitelja Zukana Heleza, biv{i zamjenik direktora bo{nja~ke tajne slu`be AID-a I rfan Ljevakovi} odskora je dospio u nemilost svoga {efa. Ljevakovi} je u februaru ove godine, i to prema ugovoru o djelu, zaposlen u federalnom Ministarstvu za pitanja branitelja sa zada}om da utvrdi spiskove organizatora i pokreta~a otpora agresiji na BiH. Prethodno je Ljevakovi} bio ~lan Komisije Vlade Federacije BiH, koju je poslije burnih reakcija ~elnika braniteljskih udruga a nakon objave popisa organizatora otpora, pro{le godine raspustio upravo ministar Helez. înjenica da je Komisija rasformirana nije nimalo utjecala na anga`man Irfana Ljevakovi}a, koji je zadrào presudan utjecaj na kreiranje liste organizatora otpora, sve do politi~kog razlaza SDP-a i SDA. Dok su, naime, ranije monopol me|u pokreta~ima otpora agresiji imali kadrovi Bakir Alispahi}, SDA (B Hasan engi}, Osman Brka, [emsudin Mehmedovi}...), SDP-ov je ministar Helez, kako se ~ini, odlu~io da na taj spisak uvrsti i svoje strana~ke kolege iz SDP-a. Mada u Armiji BiH nije proveo ni punu godinu dana (i to u personalnoj slu`bi), na listi organizatora otpora na{ao se i sam Zukan Helez, ali i njegovi najbliì suradnici iz federalnog Ministarstva za pitanja branitelja Nezim ]ati} i Omer Ba{i}. Istodobno je ministar Helez od Irfana Ljevakovi}a ultimativno zatraìo da sa popisa izbri{e ime predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, navode}i kako organizator otpora ne moè biti niko ko je u ratu oti{ao ili pobjegao iz BiH, osim ako nije bio ranjen. Tihi} je rat do~ekao kao predsjednik SDA u Bosanskom [amcu, ali je ubrzo uhap{en, nakon ~ega je pro{ao torturu u pet logora u Republici Srpskoj i Srbiji. Iz logora u Sremskoj Mitrovici razmijenjen je u augustu 1992. (S.M.)
Zukan Helez
ZAKON I JED
Direktor SIPA-e Goran Zubac svjesno kri Krivini zakon BiH

Prije dva mjeseca direktor dràvne Agencije za istrage i za{titu (SIPA) Goran Zubac suspendovao je zamjenika na~elnika Finansijsko-obavje{tajnog odjela SIPA-e Miju Goluba zbog postojanja osnova sumnje da je po~inio teù povredu slu`bene du`nosti. Istovremeno direktor Zubac sa mjesta na~elnika Finansijskoobavje{tajnog odjela ne smjenjuje Dragana Mumovi}a, ~ije je unapre|enje, odnosno promaknu}e u vi{i ~in svojom presudom poni{tio Sud BiH. Ovakav postupak direktora Zupca ne samo da je nemoralan nego i zakonski ka`njiv. Naime, Krivi~ni zakon BiH je vrlo jasan i u njemu doslovno stoji da je direktorima institucija koji odbijaju izvr{iti kona~nu i izvr{nu presudu Suda BiH zaprije}ena kazna zatvora od {est mjeseci do pet godina! (M.F.)
Zoran Mikuli}
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
vlasti u Sarajevu nisu reagirale, u za{titu sarajevske policije ponovno je stao OHR. (S.M.)
Slaete li se sa izjavom ministra Milorada Bahilja tedite, nemojte jesti?

AHMED BURI]
Novinar
goj zemlji bi takav ministar trebao da podnese ostavku jer je to najbezobzirnija uvreda gra|ana BiH.
STANDARDNA PRAVILA
MIRSAD PROHI]
Direktor MiproGradnje
DA
Apsolutno se slaèm. Najbolje je da ljudi ovdje apsolutno ne jedu, nego da se odreknu svih svojih primanja i obroka u korist raznih Bahilja. Ina~e, na turskom bahil(j) zna~i {krt, tvrdica, a u odre|enom kontekstu i zavidan - ime je uvijek znak.
Kako je Vranica dobila posao na izgradnji zgrade CBBiH u Banjoj Luci

U Banjoj Luci je u toku izgradnja impozantnog novog sjedi{ta Centralne banke BiH za podru~je RS. Zgrada se gradi u centru Banje Luke, na lokaciji Paskuline ciglane, a vrijednost projekta procijenjena je na 12 miliona maraka. Jedan od klju~nih ljudi koji su donijeli odluku o izgradnji ove zgrade u Banjoj Luci, ali i na jo{ ~etiri lokacije {irom BiH (Mostar, Br~ko, Sarajevo) jeste ~lan Upravnog odbora Centralne banke BiH Vasilj @arkovi}. Kada je po~ela gradnja zgrade, @arkovi} je to pravdao potrebom za preseljenjem u nove, funkcionalnije prostorije. Zgradu ina~e gradi banjalu~ko preuze}e Vranica. [ta otkriva, kako se ovih dana pri~a u kuloarima CB BiH, zapaèn anga`man @arkovi}a oko ovog projekta? Naime, tvrdi se da je @arkovi} nedavno uselio u luksuzan stan u Banjoj Luci koji je napravila Vranica, ista ona kompanija koja gradi zgradu CB BiH u ovom gradu?! Ina~e, @arkovi} je poznat po tome {to je u Upravnom odboru CB BiH, u kojem ima naknadu od pet hiljada KM za jedan ili dva sastanka mjese~no?! Imenovan je u vrijeme dok mu je trajala zabrana kandidranja i imenovanja na javne du`nosti koju mu je izrekla Centralna izborna komisija BiH zbog sukoba interesa. Naime, @arkovi} je od 6.11.2006. do 2.8.2007. godine istovremeno obavljao funkcije savjetnika za privredni sistem i finansije ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS-a Neboj{e Radmanovi}a te ~lana Upravnog odbora Lutrije RS-a. Njemu je izre~ena sankcija nepodobnosti za kandidovanje za bilo koju neposredno ili posredno biranu funkciju u periodu od ~etiri godine nakon u~injenog prekr{aja, tj. od 2.8.2007. godine. (N.H.)
11
BESIMA BORI]
Zastupnica u Parlamentu FBiH
NE
Jesti se mora. @alosna je izjava ministra koji treba da omogu}i da se gra|ani zaposle kako bi mogli normalno ìvjeti.
NE
Sramota je da ministar trgovine FBiH Milorad Bahilj takvu poruku {alje gra|anima.
IGOR GAVRAN
Ekonomski ekspert
[EFKO BAJI]
Projekt menadèr Care International
VEDRANA SEKSAN
Glumica
NE
Ova izjava vrlo jasno oslikava onu sit gladnom ne vjeruje. Veliki je jaz izme|u nih koji vode na{u vlast i onih obi~nih gra|ana. To su dva odvojena svijeta gdje o~ito ne postoji ni minimum razumijevanja ni saosje}anja.
NE
Ministar Milorad Bahilj uz tu izjavu trebao je da podijeli dva metra konopa i plutane ~epove. Pa ko voli {ta neka izvoli. Sram ih bilo.
NE
Mi{ljenja sam da bi ministar svojim primjerom trebao da pokaè gra|anima to {to im poru~uje izjavom. U svakoj dru-
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI
Dodik iza{ao pred Tihi}a s nemoralnom ponudom: Ako SDA glasa za smjenu Lagumdìje, SNSD ne}e glasati za smjenu SDA!
TAJNA TAJNA PONUDA PONUDA
Dodik Dodik ii Tihi} Tihi} mogu mogu obezbijediti obezbijediti dovoljan dovoljan put put ruku ruku u u Parlamentu Parlamentu BiH BiH za za smjenu smjenu Lagumdìje Lagumdìje
SNSD i SDA mogu okupiti 22 zastupnika koliko je neophodno za smjenu ministra Lagumdìje
12
HO]E LI SE DODIK I TIHI] UDRU@ITI PROTIV LAGUMD@IJE?
Nakon neuspjelog pokuaja SDP-a da iz vlasti eliminira SDA, okolnosti su se stubokom promijenile SDA se nala u prilici da odluuje o politikoj sudbini svog delata Zlatka Lagumdije
JASNA POSLOVNI^KA PROCEDURA
SDP ne moe blokirati glasanje o smjeni Lagumdije

Baz obzira ho}e li ili ne}e HDZ podràti smjenu Zlatka Lagumdìje, predsjedavaju}i Vije}e ministara BiH Vjekoslav Bevanda duàn je po{tovati zahtjev SNSD-a, na isti na~in kao {to je dva mjeseca ranije ispo{tovao zahtjev SDP-a za smjenu dva ministra iz reda SDA. U formalnom smislu, ne postoji ni najmanja razlika izme|u ova dva zahtjeva pa je prakti~no isklju~ena mogu}nost da bi premijer Bevanda mogao opstruirati izja{njavanje Parlamenta o smjeni Lagumdìje. Tim prije {to bi Bevandina eventualna blokada ionako bila privremena jer bi njegova odluka da se ne glasa o smjeni Lagumdìje bila valjana samo u slu~aju da dobije dvotre}insku podr{ku zastupnika u Predstavni~kom domu, odnosno najmanje 10 zastupnika iz RS-a i 18 zastupnika iz Federacije BiH!
Predsjedav Predsjedavaju}i aju}i Vije}e Vije}e ministara ministara BiH BiH Vjekoslav Vjekoslav Bevanda Bevanda jo{ jo{ se se nije nije izjasnio izjasnio o o zahtjevu zahtjevu SNSD-a SNSD-a
NEUTRALNA NEUTRALNA POZICIJA POZICIJA
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ve do prije nekoliko dana u vrhu SDP-a nisu pridavali posebnu va`nost ultimativnom zahtjevu Milorada Dodika da se u Parlamentu BiH glasa o povjerenju ministru vanjskih poslova BiH Zlatku Lagumdìji. elnici SDP-a samouvjereno su izra~unali da Dodikov zahtjev nema ni logiku ni matematiku i zbog toga mu i nisu pridavali osobitu va`nost. Ra~unali su, naime, da SDA iz principijelnih razloga ne moè podràti Dodikov zahtjev za smjenu Lagumdìje, budu}i da je jedini grijeh {efa bh. diplomatije u tome {to je striktno izvr{avao upute bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a.
TIHI]EVA OSVETA
A Dodikov zahtjev za smjenu Lagumdìje bez podr{ke SDA unaprijed je osu|en na neuspjeh jer nema matematike - ni u Predstavni~kom domu a pogotovo u Domu
naroda u kojem SDA i SDP kontroliraju svih pet bo{nja~kih delegata i mogu blokirati svaku nepoèljnu odluku. Amosfera u centrali SDP-a naglo se promijenila nakon pro{losedmi~ne izjave predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, koji nije isklju~io mogu}nost da SDA podrì Dodikov zahtjev za smjenu Lagumdìje. Tihi} se na prili~no jednostavan na~in izvukao iz moralnog sukoba interesa rekao je da SDA ne}e glasati za smjenu Lagumdìje zbog rezolucije o Siriji, {tavi{e, pohvalio je {efa bh. diplomatije zbog tijesne suradnje s Izetbegovi}em, ali je naveo ~itav niz drugih grijeha i proma{aja Zlatka Lagumdìje zbog kojih }e SDA, po svoj prilici, glasati za njegovu smjenu. Nekoliko dana ranije, SDA je objavila poduù listu Lagumdìjinih politi~kih proma{aja u posljednje dvije godine zbog kojih bi, kako stoji u saop}enju, trebao da podnese ostavku, odnosno da bude smijenjen. Prvi put na eksplicitan na~in SDA optuùje Lagumdìju da je 15 mjeseci opstruirao konstituiranje vlasti na dràvnoj
13
OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI

razini zbog posve sebi~nih interesa insistiranjem da preuzme funkciju predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH iako ona u ovom mandatu pripada predstavnicima hrvatskog naroda. Lagumdìji se spo~itava i povezanost s najve}im korupcijskim aferama u dràvi (Reket, Bo{nja~ki institut, Rudnap,) a spo~itava mu se i poku{aj instaliranja autokratskog reìma preko potpune kontrole nad policijom, pravosu|em i medijima. DEFINITIVNI RAZLAZ
[ef SDA Tihi} i {ef SDP-a Lagumdìja prekinuli su sve me|usobne kontakte
LAGUMD@IJA GENERATOR PROBLEMA

Jedan visoki strana~ki du`nosnik SDA otkrio nam je da u vrhu SDA postoji puno jedinstvo u ocjeni da je Lagumdìja glavni generator problema. Krajem sedmice Predsjedni{tvo SDA definitivno }e zauzeti stav oko smjene Lagumdìje, ali sude}i prema raspoloènju, potpuno sam uvjeren da se niko iz strana~kog vrha ne}e usprotiviti Lagumdìjinoj smjeni. Znam da }e biti zlonamjernih prigovora da smo se udruìli s Dodikom protiv Lagumdìje, ali zar se isto tako, samo prije dva mjeseca, Lagumdìja nije udruìo s Dodikom radi smjene svih ministara iz SDA, kaè za Slobodnu Bosnu visoki du`nosnik SDA, koji je insistirao na anonimnosti. Na{ sugovornik iz vrha SDA tako|er nam je otkrio i neke detalje nedavnog telefonskog razgovora Milorada Dodika i Sulejmana Tihi}a vezane za predstoje}e izja{njavanje Parlamenta BiH o Lagumdìjinoj smjeni. Dodik je obe}ao Tihi}u da zastupnici SNSD-a do daljnjeg ne}e glasati za rekonstrukciju Vije}a ministara BiH, odnosno za SDP-ovu inicijativu da se smijene dva ministra iz reda SDA - Sadik Ahmetovi} i Muhamed Ibrahimovi}. Kao {to je poznato, SDP-ova inicijativa pro{la je
u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH, no zaglavila je u Domu naroda koji se o tome jo{ nije ni izjasnio zbog blokade delegata iz SDA. Dodikovo obe}anje Tihi} je protuma~io kao otvoreni poziv za politi~ku trgovinu: ako SDA podrì smjenu Lagumdìje, SNSD zauzvrat ne}e glasati za smjenu SDA-ovih ministara!
IVANI]EV DUG LAGUMD@IJI

Dodik je uvjeren da }e se zahtjevu za smjenu Lagumdìje pridruìti sve parlamentarne stranke iz Republike Srpske, izuzev PDP-a Mladena Ivani}a, koji Lagumdìji duguju zahvalnost jer je u Dom naroda izabran uz podr{ku SDP-a. Tako|er, Dodik je uvjeren da }e za smjenu Lagumdìje glasati i oba HDZ-a, mada, kako je rekao, ovi} i Ljubi} jo{ vagaju odluku. No, stavovi dva HDZ-a zapravo i nisu presudni za kona~ni ishod glasanja, budu}i da u Predstavni~kom domu dva HDZ-a imaju zajedno svega pet zastupnika.
PRIVATNA DIPLOMATSKA AKCIJA
Lagumdija trai zatitu od amerikog Nacionalnog demokratskog instituta

Svjestan nezavidne pozicije u koju je zapao, lider SDP-a Zlatko Lagumdìja poduzeo je niz diplomatskih akcija kako bi izgladio odnose s Miloradom Dodikom. Krajem augusta, Lagumdìja }e otputovati u SAD na dogovoreni sastanak s ~elnicima Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) koji je svrsrdno i podjednako proteklih godina pomagao dvije stranke u BiH - SDP i SNSD. Koliko je Lagumdìji vaàn sastanak s ~elnicima NDI-ja, govori i ~injenica da
14
zbog njegovog nenadanog puta u SAD do kraja augusta najvjerovatnije ne}e biti odràn sastanak strana~kih lidera u BiH na kojem bi se, prema ranijem dogovoru, trabao prona}i kompromis o primjeni presude Sejdi} i Finci. Gotovo je izvjesno da BiH do kraja augusta ne}e rije{iti doma}u zada}u preuzetu u Briselu 27. juna i da ne}e u predvi|enom roku predati aplikaciju za prijem u punopravno ~lanstvo EU-a.
Za smjenu nekog ministra u Vije}u ministara BiH potrebno je obezbijediti prostu ve}inu u Predstavni~kom domu dakle 22 glasa. SNSD Milorada Dodika ima 9 glasova a SDA 7, {to zna~i da Dodik i Tihi} moraju nahvatati jo{ najmanje 6 zastupnika koji }e di}i ruku za smjenu Lagumdìje. Dodik bi mogao obezbijediti jo{ najmanje 2 glasa, vjerovatno iz SDS-a, a Tihi} jo{ najmanje 4 glasa - vjerovatno iz Stranke za BiH, NS Radom za Boljitak, HSP-a... Naravno, puno je vjerovatnija mogu}nost da }e Lagumdìjinu smjenu podràti i svih 5 zastupnika iz dva HDZ-a, {to bi Dodiku i Tihi}u uveliko olak{alo posao. U proceduralnom pogledu sve je ~isto i kristalno jasno: SDP nema ni jedan mehanizam na raspolaganju kojim bi mogao blokirati smjenu Lagumdìje. Njegova politi~ka sudbina zavisi isklju~ivo od ~vrstine dogovora Dodika, Tihi}a i ovi}a, odnosno njihovog me|usobnog povjerenja, koje, ruku na srce, nije na zavidnoj razini. Lider SDA Sulejman Tihi} strahuje pred posve realnom mogu}nosti da resor ministra vanjskih poslova BiH do kraja mandata ostane nepopunjen, odnosno da zamjenica ministra iz SNSD-a Ana Tri{i}Babi} preuzme ulogu Zlatka Lagumdìje. Naime, i kod smjene nekog ministra i kod izbora novog ministra, primjenjuje se sli~na procedura - i u jednom i u drugom slu~aju potrebno je obezbijediti prostu ve}inu u oba doma Parlamenta BiH. A veliko je pitanje da li bi SNSD, nakon smjene Lagumdìje, glasao za izbor novog ministra vanjskih poslova iz reda bo{nja~ kog naroda, ili bi iskoristio ukazanu priliku da ovaj resor preuzme Ana Tri{i}-Babi}? To je ujedno i jedina dilema koja posljednjih dana razapinje lidera SDA Sulejmana Tihu}a i zbog koje bi mogao odustati od nagodbe s Dodikom.
IMA LI PILOTA U AVAZU
LET IZNAD KUKAVIIJEG TORNJA

Foto: Mario Ili~i}
Prolonedjeljni histerini, primitivni (nepotrebno je dodati nepismeni) napad Dnevnog avaza na Slobodnu Bosnu, njenog novinara i urednika uslijedio je nakon otkria naeg lista da vlasnik ovog medijskog koncerna FAHRUDIN RADONI i lider Saveza za bolju budunost, prema nalazima resornih inspektora, nema prava na povrat vie od 600 hiljada KM koliko je uplatio na ime PDV-a prilikom uvoza aviona Cessna; novinar SB pojanjava u emu je Radoniev spor sa zakonima drave iji bi ministar sigurnosti trebao biti
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Utemeljitelj Utemeljitelj ii predsjednik predsjednik Fahrudin Fahrudin Radon~i} Radon~i} kre}e kre}e u u boj boj za za PDV PDV svoj svoj
UVRNUTI UVRNUTI TORANJ TORANJ I I ISTI ISTI MU MU VLASNIK VLASNIK
N
16
akon izlaska pro{log broja Slobodne Bosne Fahrudin Radon~i} imao je preko 600 hiljada razloga da naprasno prekine odmor na svojoj jahti i da se vrati u prijestolnicu kako bi rukovodio operacijom kontrole nastale {tete. Nakon objavljivanja teksta o poku{aju da budèt dràve BiH o{teti za vi{e od 600 hiljada maraka (ne) plativ{i PDV za uvoz aviona Cessne, utemeljitelj svih mogu}ih Avazovih firmi, koje se bave raznim djelatnostima, od izdava{tva, preko hotelijerstva, do pruànja usluga aviotransporta, i predsjednik Saveza za bolju budu}nost BiH (SBB BiH) Fahrudin Radon~i} obru{io
ÊLJAD BIJESNA, CESSNA TIJESNA
PE DE VE-PEDERU!
Radon~i} bjesni, pjeni, vrije|a, histeri{e... jer ne èli po{tovati zakone dràve u kojoj èli biti ministar sigurnosti
se na autora teksta i glavnog i odgovornog urednika Slobodne Bosne Senada Avdi}a. Argumentovano osporavanje poslovne i moralne vertikale prvog u Bo{njaka, Fahrudina Radon~i}a, nije smjelo pro}i neka`njeno, a po nalogu utemeljitelja i predsjednika puca se iz svih raspoloìvih sredstava. Tako je moja malenkost, zajedno sa glavnim i odgovornim urednikom Avdi}em, dovedena u vezu sa dràvnom mafijom koja je, prema pisanju Radon~i}evog Avaza, oli~ena u porodici Selimovi}, B akiru Izetbegovi}u, S ulejmanu Tihi}u..., o ~ijim aferimima je na{ magazin objavio nebrojeno mnogo tekstova koje danas nesmiljeno do iznemoglosti prepisuju britka pera Avaza oba~unavaju}i se sa svojim nekada{njim prijateljima, politi~kim tvorcima i poslovnim oponentima. Me|utim, prije nego {to do u detalje prezentiramo posljednji poku{aj Avaza, odnosno njegovog utemeljitelja Radon~i}a, da dràvni budèt o{teti za preko 600 hiljada maraka, podsjetit }emo se na koji su na~in Avaz i nj.v. Utemeljitelj Radon~i}, sli~ne probleme rje{avali u proteklom periodu. ostao duàn oko 930 hiljada KM poreza. Prvo, Avaz je odmah morao izmiriti utvr|ene poreske obaveze, a onda je osim medijske hajke protiv idejnih vo|a i nalogodavaca kontrole, pokrenuo upravni spor pred Vrhovnim sudom FBiH, a federalnom Ministarstvu financija podnio je zahtjev za obnovu postupka. U obnovljenom postupku, Ministarstvo finansija na ~elu sa Nikolom Grabovcem poni{tilo je rije{enje Porezne uprave i donijelo novo rije{enje po kojem ja Avaz za spornu godinu dugovao svega 64.829 KM poreza. Kako je Avaz ve} bio uplatio porezni deficit, Ministarstvo finansija iza{lo je u susret opravdanom zahtjevu Avaza i izdalo je rje{enje o povratu (pre)pla}enog poreza u iznosu 869.777 KM! Sada, kao i tada, Radon~i} traì povrat upla}enog poreza, odnosno odbitak ulaznog PDV-a u iznosu od 604.644 KM koliko je platio za uvoz svog aviona Cessna. Sada, kao i tada, vlast u svojim rukama (uz malu pomo} prijatelja, op.a.) drì SDP koji je Radon~i}evom Avazu progledao kroz prste, a koji im se kasnije oduìo i zahvalio na sebi svojstven na~in. Naime, u godinama koje su slijedile Avaz se toliko zahvaljivao SDP-u i njegovom lideru Zlatku Lagumdìji, da su sudovi bili pretrpani predmetima koje su vodili jedan protiv drugog, a sam Lagumdìja svog sada{njeg koalicionog partnera Fahrudina Radon~i}a javno je prozvao moralnim i fizi~kim kepecom!
PREDIZBORNI LETE]I CIRKUS

No, vratimo se lete}em cirkusu Fahrudina Radon~i}a koji je u me|uvremenu, od uspje{nog biznismena i medijskog tajkuna prerastao u ni{ta manje ambicioznog politi~kog lidera jedne privatne stranke! Naime, kako nezvani~no saznajemo, nakon {estogodi{nje pauze signal za kontrolu Avaza Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) stigao je iz jedne me|unarodne institucije jo{ uvijek aktivne u BiH. U svom ~injeni~no nevje{to smi{ljenom, ali grafi~ki dobro realizovanom, demantiju Avaz jedino ne spori ~injenicu da su ih posjetili inspektori UIO-a, ali se niti jednom rije~ju ne spomnje, niti komentari{e, zapisnik o izvr{enoj kontroli ~iji djelovi su citirani u Slobodnoj Bosni. Dakle, zapisnik o kontroli, dokument od 25 stranica, koju su izvr{ili inspektori Sini{a Kravec i ]amil Habibovi}, Avazu je uru~en 13. juna 2012. godine, a u njemu je posebna pa`nja posve}ena kontroli nabavke aviona/zrakoplova, kako stoji u zapisniku. U poreznom periodu mart 2012. godine, kontrolisani porezni obveznik Avaz izvr{io je nabavku putni~kog aviona 2001 Cessna Citation Bravo, faktura od 23. marta
KONTINUITET OD DESET GODINA

Ove }e godine Avaz i Utemeljitelj proslaviti desetogodi{nji jubilej (pro)pale kontrole Poreske uprave Federacije BiH u toj firmi. Svojevremeni fiskalni nasrtaj na Radon~i}ev privatni posjed poloàjima su platili tada{nji premijer Federacije BiH Edhem Bi~ak~i} i zamjenik direktora Porezne uprave FBiH Ramiz Dàferovi}, aktuelni direktor Razvojne banke koja je kasnije nemalim kreditnim aran`manima finansirala Radon~i}eve neimarske pothvate. Dakle, prije desetak godina inspektori Porezne uprave u obnovljenom postupku razreza poreza na dobit za 1997. godinu utvrdili su da je Avaz dràvi
LETIO SAM NEKAD, LETIO I JA
Sa samo 1.300 KM plae Radoni odvaja od usta da bi letio i krstario

Utemeljitelj i predsjednik Fahrudin Radon~i} preko svojih {tampanih i elektronskih medija i stranke voli se samopromovisati kao najuspje{niji i najbogatiji privrednik u BiH. Naàlost, pri tome mu se u javnosti pre{utno toleri{e ~injenica da doprinos poslovnim uspjesima kompanija u njegovom vlasni{tvu Radon~i} valorizira kroz fiskalno smije{an i socijalno sramotan iznos svoje pla}e od oko 1.300 KM mjese~no! Nema nikakve sumnje da Radon~i} zara|uje daleko ve}e svote, ali na prijavljenu pla}u pla}aju se veliki doprinosi, {to o~igledno nije po mjeri i ukusu velikana kakav je Radon~i}.
17
IMA LI PILOTA U AVAZU

2012. godine od prodavca Aircraftsale, Salzburg, Austria za iznos od 2,35 miliona ameri~kih dolara. Uvoz aviona evidentirala je Uprava za indirektno oporezivanje, Carinska ispostava Aerodrom Sarajevo 29. marta 2012. godine carinskom deklaracijom IM-4 broj C 7756 kojom je izvr{eno carinjenje nultom stopom, te obra~un PDV-a po stopi od 17 posto na osnovicu od 3,556 miliona KM u iznosu od 604.644 KM. Obra~unati PDV od 604.644 KM uvoznik Avaz je platio 02. aprila 2012. godine u cjelosti, te proknjiìo u glavnoj knjizi konto 0252000 (ulaganja u opremu), iskazao u KUF-u i PDV prijavi (prikazao kao odbitni ulaz PDV-a) za porezni-obra~unski period mart 2012 i zatraìo povrat istog od UIO-a, navedeno je u zapisniku. Prevedeno, Avaz jeste platio PDV na uvezeni avion, ali je traìo i povrat istog jer se avion, prema tuma~enju Avazovih finansijsko-pravnih VE] VI\ENO ZAPISNIK UIO-a
Posebna kontrola nabavke aviona i prijedlog razreza indirektnih poreza sa manjkom od preko 600.000 KM
Obnavljanje postupka za povrat PDV-a

Direktor Avaza Faruk ârdì} i njegovi pomaga~i, koji su pomno pratili rad inspektora UIO-a prilikom kontrole uvoza aviona i utvr|ivanja ~injenica, inspektorima su saop{tili da }e Avaz podnijeti zahtjev UIO-u, Sektor carina, zahtjev za obnovu carinskog postupka i povrat upla}enog PDV-a prilikom kupovine aviona jer misle da ispunjavaju ~lan Zakona o PDV-po kojim su aviokompanije prilikom nabavke aviona oslobo|ene obra~una i pla}anja PDV-a. Problem je u tome {to je Avaz prvo uvezao avion, a tek onda ga unio u osniva~ki kapital aviokompanije Aviotrans na ~ijem ~elu je Omer Kuli}.
eksperata, koristi isklju~ivo za obavljanje poslovne djelatnosti Avaza. Takvo tuma~enje Avaz je mogao prodavati slabo upu}enim, ali ne i inspektorima UIO-a koji su utvrdili da je Avaz 30. marta ove godine od Direkcije za civilno zrakoplovstvo dobio Uvjerenje o registraciji aviona, Oznaku dràvne pripadnosti i registracijsku oznaku E7-FRA, kojim se potvr|uje da je putni~ki avion upisan u Registar zrakoplova BiH. Tako|er, istog dana Direkcija za civilno zrakoplovstvo je izdala i Uvjerenje o plovidbenosti zrakoplova. Me|utim, prema odredbama vaè}eg Zakona o zrakoplovstvu BiH, u na{oj zemlji usluge komercijalnog zra~nog prevoza moè pruìti samo pravno ili fizi~ko lice koje ima Potvrdu zra~nog
operatera (Air Operator certificate - AOC) i Radnu dozvolu (Operating licence). U postupku kontrole inspektori UIO-a su utvrdili da Avaz ne posjeduje Air Operator certificate - AOC niti Operating licence, {to zna~i da nije mogao legalno pruàti usluge komercijalnog zra~nog prijevoza. Po{to Avaz nije imao spomenute dozvole, kontrolom Aerodroma Sarajevo inspektori su utvrdili da ovo Javno preduze}e nije pruàlo usluge po osnovu prihvata i otpreme zrakoplova u njegovom vlasni{tvu. Usluge prihvata i otpreme putni~kog aviona Cessna pruào je avioprijevoznik Aviotrans iz Sarajeva ~iji osniva~, iznena|uju}e, nije Avaz, vlasnik aviona, nego je firma k}erka Avaz-roto press, a ~iji osniva~ki ulog je zapravo avion Cessna, stvarno vlasni{tvo
Faruk ârdì}
KOALICIONI PARTNERI
Fahrudin Radon~i} kupuje, a Zlatko Lagumdìja leti
18
ÊLJAD BIJESNA, CESSNA TIJESNA

DU[EVNU BOL BOLUJU, NIKOM NE KAZUJU
Zbog tekih gubitaka na sudovima, Radoni od advokata SB traio i dobio obostrano povlaenje svih meusobnih tubi
Zaposlenici Slobodne Bosne skoro nikada nisu podizali sudske tu`be protiv Avazovih izdanja i njegovog vlasnika Fahrudina Radon~i}a za gnusne laì i nebuloze koje su objavljivali o novinarima i uradnicima na{eg lista. Sa druge strane Radon~i} je podnio na desetine tu`bi protiv SB, novinara i uradnika na{eg lista, od kojih je ve}inu izgubio. Naime, samo za sudske takse Radon~i}evo poslovno carstvo je proteklih godina tuè}i SB utro{ilo vi{e od stotinu hiljada maraka. Najve}i sunovrat Avazovog istjerivanja pravde predstavljala je tu`ba 40 tamo{njih novinara protiv glavnog urednika SB Senada Avdi}a zbog njegove izjave u banjalu~kim Nezavisnim novinama da je Avaz medijska Al-Qaida . Uvrije|eni novinari za pretrpljenu du{evnu bol traìli su po 10 hiljada KM, sveukupno 400 hiljada. Sarajevski Kantonalni sud odbacio je njihovu tu`bu i naloìo du{evnim bolesnicima iz Avaza da Avdi}u isplate sudske tro{kove u visini od 20-ak hiljada KM! Prije godinu dana, na inicijativu Fahrudina Radon~i}a, pravni timovi Avaza i SB sklopili su sporazum o odustajanju od svih me|usobnih sudskih tu`bi: Avaz je povukao desetak svojih tu`bi, a SB samo jednu protiv Radon~i}a i njegovog poslovnog carstva.
SKUPI SUDSKI SPOROVI

Samo za sudske takse Radon~i}evo poslovno carstvo je proteklih godina tuè}i SB utro{ilo vi{e od stotinu hiljada maraka
utemeljitelja Fahrudina Radon~i}a. Po osnovu usluga avioprevoza Aviotrans je polovinom aprila izdao avansnu fakturu kupcu Avazu na iznos od 20.000 KM! Po{to su inspektori nesporno utvrdili da Avaz putni~ki avion Cessna nije koristio isklju~ivo za obavljanje svojih poslovnih djelatnosti, nego ga je koristio Radon~i} za svoje privatne potrebe (a zakon je jasan i u tom segmentu i kaè: Putni~ki automobili, avioni i brodovi za prevoz poslovodstva, rukovodnih i drugih zaposlenih se ne odnose na prevozna sredstva koja se isklju~ivo koriste za obavljanje poslovne djelatnosti, op.a.) inspektori su donijeli sljede}i zaklju~ak: : Na osnovu utvr|enih ~injenica i prezentiranih dokaza, kontrolisani poreski obveznik Avaz nije imao pravo odbitka ulaznog PDV-a po osnovu nabavke aviona u iznosu od 604 644 KM jer je isti u suprotnosti Zakonu i Pravilniku, te taksativno naveli ~lanove i stavove zakona i pravilnika koji su prekr{eni.
treba posmatrati i akciju solidarnosti u koju se uklju~io i Aviotrans, Avazova zra~na kompanija, koja je po najniòj, ali ipak komercijalnoj, cijeni ministru vanjskih poslova Zlatku Lagumdìji stavila na raspolaganje avion Cessna kako bi brzo i efikasno obi{ao punktove za evakuaciju bh. dràvljana iz Sirije u Bejrutu i Istanbulu prije zvani~ne posjete Meki. Samopromotivno iznajmljivanje aviona, koalicionom partneru Zlatku Lagumdìji, veliki je
~in solidarnosti, s ~ime bi se mo`da moglo porediti ustupanje istog aviona, bez naknade, za evakuaciju bh. dràvaljana iz ratom zahva}ene Sirije. Ali, budimo realni jer i solidarnost, posebice Avazova, odnosno Radon~i}eva, ima ozbiljna ograni~enja. Na kraju, postavlja se pitanje da li }e i sada, kao i prije desetak godina, dràva i njene institucije, ne samo tolerisati, nego i zdu{no podràti fiskalni bezobrazluk pojedinaca kakav je Radon~i}.
POSLJEDNJI POZIV MINISTRU LAGUMD@IJI DA SE UKRCA

Eto, to je nakon izlaska pro{log broja Slobodne Bosne sna`no zaboljelo Fahrudina Radon~i}a koji je imao preko 600 hiljada razloga da naprasno prekine odmor na svojoj jahti, o kojoj }emo pisati u nekom od narednih brojeva SB-a, i da se vrati u prijestolnicu kako bi rukovodio operacijom kontrole nastale {tete. U tom kontekstu
19
ELEKTROPRIVREDA HERCEG-BOSNE IZME\U ZAGREBA I BEOGRADA
Dva mjeseca prije nego to je smijenjen s funkcije direktora Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne MATAN ARI je potpisao Ugovor o kupoprodaji tercijarne rezerve kojim je kompaniji Energy Financing Team u vlasnitvu najveeg regionalnog trgovca strujom VUKA HAMOVIA osigurao status povlatenog kupca skupe elektrine energije sve do kraja 2013. godine; posljednji ugovor koji je ari potpisao za trajanja svog direktorskog mandata predstavlja, meutim, samo nastavak viegodinje poslovne suradnje koja je Hamoviu donijela golemi profit, a mostarskom poduzeu gubitak
HERCEGOVA^KA STRUJA ZA SRBIJANSKOG TAJKUNA
Biv{i direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} prodavao je rezerve elektri~ne energije kompaniji EFT-a Vuka Hamovi}a po tri puta niòj cijeni nego Hrvatskoj elektroprivredi Zagreb
20
SPECIJALAN TRETMAN ZA VUKA HAMOVI]A

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
iv{i direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Matan @ari} prodavao je elektri~nu energiju Hrvatskoj elektroprivredi Zagreb (HEP) po tri puta vi{oj cijeni u odnosu na beogradsku kompaniju Energy Financing Team (EFT), u vlasni{tvu srbijanskog tajkuna Vuka Hamovi}a! Prema obimnoj dokumentaciji kojom raspolaè Slobodna Bosna , dugogodi{nji je prvi ~ovjek Elektroprivrede HZHB, ina~e kadar HDZ-a BiH, s vode}im balkanskim trgovcem strujom sklopio vi{e poslovnih aran`mana kojima je Hamovi}u, nedvojbeno, omogu}io status favoriziranog kupca tercijarne rezerve elektri~ane snage. Usporede li se, naime, Ugovori o kupoprodaji elektri~ne energije izme|u Elektroprivrede HZHB i Energy
Financing Team Trebinje s gotovo istovjetnim ugovorima koji su za @ari}evog mandata (ali i u vrijeme njegovih prethodnika) sklopljeni s drugim kompanijama, o~evidno je kako je Hamovi}eva tvrtka-k}erka u BiH imala (i jo{ uvijek ima) povla{ten tretman. I to ne samo kada je posrijedi cijena struje, nego i zakupa tercijarne rezerve, {to je Vuku Hamovi}u donijelo milijunsku dobit, a Elektroprivredi HZHB jednak gubitak.
SKUPA I JEFTINA STRUJA

Tada{nji direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} potpisao je 25. oktobra 2010. Ugovor o kupoprodaji tercijarne rezerve za cijelu pro{lu godinu s predsjednikom Uprave Hrvatske elektroprivrede Zagreb Leom Begovi}em (kojeg je na tu funkciju tako|er postavio HDZ Hrvatske). @ari} se Ugovorom obvezao da }e HEP-u osigurati tercijarne rezerve elektri~ne snage 150 megavata tijekom cijele 2011., po cijeni od 1,5 milijuna eura, koliko iznosi godi{nji zakup, bez obzira ho}e li rezerve biti aktivirane ili ne}e. Radi se, pojasnimo, o tzv. havarijskoj, skupoj struji koju elektroenergetske kompanije nastoje {to manje koristiti, upravo zbog visoke cijene. U na{em blièm okruènju skupu struju su uglavnom kupovale Slovenija, Ma|arska i Slova~ka, zbog manjka elektri~ne energije, odnosno, problema s opskrbom. Kako se navodi u Ugovoru s HEP-om, Elektroprivreda HZHB je hrvatskoj kompanija prodavala elektri~nu energiju za 125 eura po megavatsatu, {to je bila njezina tada{nja realna trì{na cijena. Precizirano je i da maksimalan broj naloga za isporuku struje u 2011. godini ne moè biti ve}i od petnaest, te da vrijeme izme|u dvije isporuke ne moè biti kra}e od 48 sati. Dvadesetak dana poslije, 17. novembra
2010., Matan @ari} je sklopio jo{ jedan Ugovor o kupoprodaji mjese~ne tercijarne rezerve, ovoga puta s Draganom An|eli}em, direktorom za investicije u Hamovi}evoj tvrtki Energy Financing Team Trebinje, koji se jednako tako odnosio na period od 1. januara do 31. decembra 2011. Elektroprivreda HZHB je, prema odredbama ovog Ugovora, EFT-u trebala osigurati mjese~nu tercijarnu rezervu do 80 megavata tijekom cijele godine, ovisno o mjese~nim tehni~kim mogu}nostima, odnosno, koli~ini slobodne elektri~ne energije koju imaju na raspolaganju. U tom je smislu dogovoreno da }e mostarska kompanija odrediti iznos rezervi za svaki mjesec i da ovisno o stanju moè dozvoliti i aktivaciju ve}e koli~ine elektri~ne energije, s tim da maksimalan broj naloga u 2011. nije mogao biti ve}i od 24 (znatno vi{e nego {to predvi|a Ugovor s HEP-om). Na popisu pogodnosti koje je nekada{nji direktor Matan @ari} omogu}io beogradskoj kompaniji je i smanjenje roka izme|u dvije isporuke elektri~ne energije koji iznosi 24 sata. No, to su tek periferni detalji, uzmu li se u obzir drasti~ne razlike u cijeni struje. Dok je direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} Hrvatskoj elektroprivredi Zagreb elektri~nu energiju prodavao po cijeni od 125 eura za megavatsat (blizu 250 KM), cijena struje za njegovog srbijanskog partnera, vlasnika EFT-e Vuka Hamovi}a je iznosila 88 KM po megavatsatu. Istodobno je beogradska tvrtka za osiguranje mjese~ne rezerve do 80 megavata mjese~no pla}ala simboli~nih 300 KM. Uporedi li se taj iznos sa zakupninom tercijarne rezerve duplo manje snage koju je u pro{loj godini platila Hrvatska elektroprivreda Zagreb, ra~unica pokazuje da je ukupna svota bila
Direktor Direktor Elektroprivrede Elektroprivrede HZHB HZHB Matan Matan @ari} @ari} potpisao potpisao je je s s predstavnicima predstavnicima EFT-e EFT-e vi{e vi{e poslovnih poslovnih ugovora, ugovora, ali ali je je svaki svaki put put tvrtki tvrtki Vuka Vuka Hamovi}a Hamovi}a struju struju prodavao prodavao po po znatno znatno niìm niìm cijenama cijenama
FAVORIZIRANJE FAVORIZIRANJE BEOGRADSKE BEOGRADSKE KOMPANIJE KOMPANIJE
21
ELEKTROPRIVREDA HERCEG-BOSNE IZME\U ZAGREBA I BEOGRADA

deset puta manja?! Dodajmo tome da u roku od dvadesetak dana, kada je Matan @ari} potpisao ugovore sa HEP-om i EFTom, nisu zabiljeène bilo kakve drasti~ne promjene cijena elektri~ne energije na trì{tu koje bi opravdale golemu razliku u vrijednosti struje.
KONTINUITET POSLOVNE SURADNJE: OD @ARI]A DO KRE[I]A

Poslovna suradnja Elektroprivrede HZHB i EFT-e nastavljena je i u pro{loj godini, kada je Matan @ari} sklopio novi ugovor s Vukom Hamovi}em, odnosno direktorom njegove bh. kompanije Rankom okorilom. Ugovor je potpisan 17. augusta 2011., dva mjeseca prije @ari}eve smjene sa direktorske funkcije, ali je na snazi ostao sve do danas. Iako se, naime, ugovori o kupoprodaji tercijarne rezerve uobi~ajeno potpisuju na godinu dana, ovaj se odnosi na razdoblje od dvije godine, do konca 2013., premda je menad`ment Elektroprivrede HZHB struju mogao ponuditi bilo kojem me|unarodnom operatoru (javni pozivi se u pravilu ogla{avaju u augustu i septembru). Sude}i prema odredbama ovog Ugovora, posve je jasno da je on pripreman za ciljanog kupca, kojem je omogu}eno da rezerve elektri~ne energije koristi po jo{ liberalnijim uvjetima. Tako je @ari} najve}em balkanskom trgovcu strujom osigurao rezervu snage 200 megavati, s tim da je ugovorna cijena kapaciteta za osiguranje rezervne snage 1,5 milijuna KM. Osim {to je taj iznos ponovno upola manji od zakupa koji je u 2011. platio HEP, nigdje u Ugovoru nije eksplicitno navedeno da li se suma odnosi na jednu ili dvije godine. [to se, pak, ti~e cijene struje, ona je istina porasla na 150 KM po megavatsatu, ali je opet nià od cijene po kojoj je hercegova~ka struja prodavana Hrvatskoj elektro-
HERCEGOVA^KI POSLOVI VODE]EG REGIONALNOG TRGOVCA STRUJOM

Direktor Elektroprivrede HZHB Matan @ari} i vlasnik kompanije EFT-a Vuk Hamovi}
privredi Zagreb. Osim toga, @ari} je najve}em balkanskom trgovcu strujom Hamovi}u omogu}io da ukupnu cijenu rezerviranog kapaciteta od 200 megavati plati u {est jednakih kvartalnih rata, s tim da jedna rata iznosi 250.000 maraka. Nakon {to je odlukom Vlade Federacije BiH krajem oktobra pro{le godine smijenjen Matan @ari} a za njegovog nasljednika imenovan HSP-ovac Nikola Kre{i}, novom je direktoru Elektroprivrede HZHB sugerirano da {to prije raskine suradnju s Hamovi}evom kompanijom. Iako je Kre{i} upozoren da je Ugovor o kupoprodaji tercijarne rezerve {tetan, i da bi do konca 2013. godine mogao Elektroprivredi HZHB donijeti vi{emilijunske gubitke, ~ini se
kako je i novi direktor Kre{i} na{ao zajedni~ki interes s kontroverznim srbijanskim tajkunom, koji je posljednjih godina zbog sumnji u prevare i davanje mita bio pod istragom u Velikoj Briatniji, SAD-u, Srbiji, Hrvatskoj, ali i u BiH. No, zbog nedostatka dokaza, protiv Vuka Hamovi}a nikada nije podignuta optu`nica.
VUKOVO STRUJNO KOLO: HRVATSKA - SRBIJA - BiH

Posljednja velika afera u ~ijem se sredi{tu na{ao Vuk Hamovi} otkrivena je prije dvije godine, u istrazi o isporukama struje iz Hrvatske elektroprivrede Zagreb Tvornici lakih metala u [ibeniku i Aluminiju Mostar. Tada su istraìtelji USKOK-a provjeravali sumnjive ugovore o kupoprodaji struje izme|u HEP-a i EFT-e, budu}i da je utvr|eno kako je hrvatska kompanija od Vuka Hamovi}a kupovala skupu struju, po cijeni vi{oj od 80 eura po megavatsatu, da bi cijena vrlo brzo pala za vi{e od 50 posto. Istraìvalo se konkretno da li su Hamovi} i njegovi poslovni partneri koji su na preprodaji struje ostvarili golemu zaradu isplatili proviziju nekada{njem direktoru HEP-a I vanu Mravaku. Hercegova~ke su poslove Vuka Hamovi}a hrvatski istraìtelji ispitivali i nakon {to su procurile informacije da su odre|ene koli~ine jeftine elektri~ne energije, koje je HEP posredstvom {ibenske tvornice isporu~ivao Aluminiju Mostar, ponovno zavr{ile na trì{tu, a navodno ih je preko posrednika kupovao upravo Hamovi}, kako bi struju, ali po znatno vi{oj cijeni, prodao u Hrvatsku. No, i ta je istraga protiv Vuka Hamovi}a, kao i sve ranije, obustavljena zbog nedostatka dokaza.
LAHAK POSO, A PARALI
Elektroprivreda BiH na prodaji tercijarne rezerve 2009. godine zaradila 13 milijuna KM

Poslovna dokumentacija o prodaji tercijarne rezerve u 2008. godini otkriva da je tada{nji direktor Elektroprivrede HZHB Vlado Mari} struju prodavao kompanijama Korlea Invest iz Slova~ke i Rudnap Group iz Srbije po pribli`no istim uvjetima. Slova~ka je tvrtka odabrana na me|unarodnom javnom nadmetanju, a struju su pla}ali 103 eura po megavatsatu. Na isti je na~in odabrana i beogradska kompanija Rudnap Group kojoj je struja prodavana po cijeni od 111 eura po megavatsatu. Prodaja tercijarne rezerve (a u BiH upravo Elektroprivreda HZHB ima najve}e kapacitete), odnosno skupe struje predstavlja brzu i unosnu zaradu, ali je istodobno i vrlo rizi~na. Elektroprivreda BiH koja, u pore|enju s Elektroprivredom HZHB raspolaè manjim kapacitetima, na prodaji tercijarne rezerve u 2009. godini je zaradila 13 milijuna KM.
22
U IME @RTAVA SARAJEVA
Optinski sud u Sarajevu prije dvadesetak dana donio je presudu da Vlada Republike Srpske treba isplatiti 437 hiljada KM za trideset Sarajlija koje su tokom rata izgubile najblie lanove porodice; ova presuda, kako tvrdi advokat ESAD HRVAI, pored materijalne, za Sarajlije predstavlja i moralno-pravnu satisfakciju
PRVA PRESUDA U KORIST SARAJLIJA PROTIV REPUBLIKE SRPSKE

Svako ko je u proveo rat u Sarajevu bio je izloèn stravi~noj psihi~koj torturi i zbog toga ima pravo da tuì Republiku Srpsku
MASAKR MASAKR NA NA MARKALAMA MARKALAMA
Na Na pijaci pijaci Markale Markale 1995. 1995. godine godine od od granate granate ispaljene ispaljene sa sa poloàja poloàja koje koje je je dràla dràla Vojska Vojska RS-a RS-a stradale stradale su su 43 43 Sarajlije, Sarajlije, a a tek tek sada sada je je donesena donesena presuda presuda po po kojoj kojoj njihovi njihovi najbliì najbliì treba treba da da budu budu materijalno materijalno obe{te}eni obe{te}eni
24
SUD PRESUDIO PROTIV RS-a

Pi{e: MIRHA DEDI]
idhat Zorni} imao je jedanaest godina kada je poginuo od granate 1992. godine u centru Sarajevu. Njegovoj majci i bratu Latifi i Nihadu, na ime nematerijalne {tete i du{evnih bolova, Republika Srpska treba da isplati 27 hiljada maraka i to po presudi Op}inskog suda u Sarajevu. Vera Brutus poginula je 28. avgusta 1995. godine na tr`nici Markale od granate
PRAVDA JE NA STRANI SARAJLIJA

Advokat Esad Hrva~i} zastupa oko 3.000 Sarajlija koje su tuìle Republiku Srpsku
ispaljene sa poloàja koje je dràla Vojska RS-a. Njenoj k}erka Azri zbog du{evnih bolova nadle`ni organi RS-a treba da isplate 12 hiljada KM. Istog dana na Markalama je poginula Jasmina Hodì}, a njenog oca Ahmu Vlada RS-a bi prema presudi trebala da obe{teti sa 20 hiljada KM. Zlatija i Anel Briga, supruga i sin Safeta Brige koji je poginuo u Sarajevu od granate, trebalo bi po presudi suda da dobiju po 20 hiljada maraka. Mirsad Fazlagi} je poginuo u Ferhadiji, biv{oj ulici Vase Miskina, dok se nalazio u redu za hljeb. Njegova supruga Alma, po odluci suda, trebala bi da dobije 20 hiljada KM. Sinovi Mehmeda Barlecija, koji je nakon zarobljavanja na Grbavici nestao i nikada nije prona|en, Samir i Emir, tako|e su prema presudi dobili obe{te}enje od po 20 hiljada KM.
POLA MILIONA KM ZA 13 UBIJENIH SARAJLIJA

Op{tinski sud u Sarajevu, prije dvadeset dana, donio je prvu presudu u korist trinaest sarajevskih porodica koji su u ratu izgubili svoje najmilije. Po presudi Vlada RS-a se obavezuje da tuìteljima u roku od 30 dana isplati nov~ane iznose, na ime naknade nematerijalne {tete, u ukupnom iznosu od 437 hiljada KM uz zatezne kamate. U presudi suda navedena je i napomena o pravosna`nim presudama Ha{kog tribunala, a koje se odnose na komandante Sarajevsko-romanijskog korpusa vojske RS-a Stanislava Gali}a i Dragomira Milo{evi}a. Time se, navedeno je u presudi, dokazuju ~injenice da su oruàne snage JNA i navedenog korpusa ~inile krug opsade urbanog dijela grada. Esad Hrva~i}, advokat koji zastupa porodice ubijenih civila i `rtve rata, za na{ list kaè da je prije dvije godine zapo~et proces pred sudom i da je kod njegovih
klijenata postojao strah od zastarjelosti, s obzirom da je {teta nastupila u periodu od 1992. do 1995. godine. Me|utim, sud je uzeo u obzir da ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva ne zastarijeva. Prije dvije godine Udruènje civilnih `rtava rata Federacije BiH obratilo se na{oj kancelariji sa zahjevom da im pravno pomognemo. Analiziraju}i presude Ha{kog tribunala, posebno za grad Sarajevo, utvrdili smo da su generali Gali} i Milo{evi} osu|eni po komandnoj odgovornosti jer su tokom granatiranje Sarajeva gra|anima nanijeli du{evne patnje. To podrazumijeva da svaki gra|anin Sarajeva koji je proveo rat u opkoljenom gradu ima pravo da tuì Republiku Srpsku jer je pro{ao kroz nevi|enu psihi~ku torturu. Po Statutu Ha{kog tribunala djela koja su nastupila zbog nehumanog ratovanja ne zastarijevaju, tako|e ni {teta koja nastupi uslijed tih krivi~nih djela ne zastarijeva.To je stav i Ustavnog suda BiH. Dejtonskim sporazumom Republika Srpska je prihvatila kontinuitet ratne RS, a krivi~na djela opsade Sarajeva su ~injena od strane Vojske RS. Ovo je prva presuda za 13 sarajevskih porodica. Tuìtelji nisu samo Bo{njaci, ima dosta i Srba i Hrvata, kaè advokat Hrva~i}. Oko tri hiljade Sarajlija je zbog gubitka svojih najbliìh ~lanova porodica ili ranjavanja tuìlo RS. Da bi smanjili sudske tro{kove, po trideset njih je podnijelo grupnu tu`bu. Pred Op{tinskim sudom u Sarajevu ukupno 93 gupe od po 30 Sarajlija tuì RS. Me|u njima postoje dvije kategorije, jednu ~ine porodice civilnih `rtava rata, a drugu direktne civilne `rtve rata. Tokom samog postupka imali smo problema finansiranja vje{ta~enja koje ko{ta oko 300 KM. Mnogi gra|ani koji su podnijeli tu`be su na ivici egzistencije,
25
U IME @RTAVA SARAJEVA

zbog toga nismo vr{ili vje{ta~enja, a da jesmo, sigurni smo da bi {tete bile znatno ve}e. Po kriteriju Vrhovnog suda od{teta za ubijenog supru`nika iznosi 20 hiljada KM, brat za sestru ili obrnuto dobija 7.000 KM. Sud je po pitanju `rtava rata udovoljio tu`benom zahtjevu, me|utim mi smo presudom djelimi~no zadovoljni, jer je Sud dosudio kamate od dana podno{enja tu`be, a mi smo traìli od dana nastanka {tete, ~ime bi od{teta bile znatno ve}e, navodi advokat Hrva~i}.
JEZIVA SVJEDOÊNJA PRED SUDOM

On kaè da }e njegova kancelarija da istraje u ovim tu`bama i o~ekuje da }e do sredine slijede}e godine biti zavr{ene 93 presude, odnosno biti zavr{eni svi prvostepeni sudski postupci i te da bi do kraja slijede}e godine te presude mogle biti pravosna`ne. Nematerijalna {teta koju }e ostvariti `rtve civilnog rata bi}e znatno ve}a nego ona {to }e je ostvariti porodice koji su izgubile nekog ~lana porodice u ratu. O~ekujemo da njihova obe{te}enja budu i preko 60 hiljada KM, u zavisnosti od teìne ranjavanja. Kod osoba koje su direktne civilne `rtve rata mora}emo vr{iti vje{ta~enja na okolnosti njihovog ranjavanja. Vje{ta~enja radimo po ~etiri osnova. Po intenzitetu fizi~kih bolova, po intenzitetu straha koji su preìvjeli, stepenu naoruènosti i umanjenju ìvotne aktivnosti. Prema na{oj procjeni, Republika Srpska }e morati za oko tri hiljade Sarajlija, koji vode postupak pred sudom, da isplati 60 miliona KM. Me|utim, nama nije zna~ajna toliko nov~ana satisfakcija, koliko je va`na moralna. To su ljudi koji su na ivici egzistencije i koji imaju zna~ajne psihi~ke promjene. Ovde je prvi put nakon Ha{kog tribunala da te `rtve pred sudom daju iskaze o tragediji kroz koju su pro{li. Njihove li~ne ispovijesti pred sudom su jezive. Ima slu~ajeva gdje je majka izgubila dijete dok je bilo u kolijevci. Ili gdje je majka svom sinu koji je ubijen od granate ispred ku}e nije uspjela skupiti ruke i noge jer su bili raznijeti. Osobe koje su bili na licu mjesta tog PRAVDA ZA TUZLANSKU KAPIJU
GROBLJE LAV
Na groblju Lav su sahranjivane `rtve rata u Sarajevu
stravi~nog zlo~ina iznose stra{ne pri~e, kaè pravni zastupnik sarajevskih `rtava rata. Pravobranila{tvo Republike Srpske je odmah reagovalo i uloìlo àlbu na presudu sarajevskog Op{tinskog suda u korist 13 porodica poginulih civila opkoljenog Sarajeva i ovu presudu tuma~e kao politi~ku. Tokom su|enja predstavnici Republike Srpske su tvrdili da se radilo o gra|anskom ratu i da se nije znalo ko koga ubija. Tako|e su imali prigovor na nadle`nost suda, navodili su da je Republika Srpska tek nakon rata definisana kao entitet i da nema elemente dràvnosti kako bi isplatila {tetu, pa ~ak i da tuìtelji nisu dokazali uzro~noposljedi~nu vezu izme|u djelovanja Vojske RS-a i smrti ~lanova njihovih porodica. Svi gra|ani u Sarajevu koji su ranjeni su civilne `rtve rata i imaju pravo na tu`bu. Svaki gra|anin Sarajeva nosi tu du{evnu bol. Nikog ne treba amnestirati. Njema~ka i danas vr{i naknadu nematerijalne {tete za zlo~ine po~injene u Drugom svjetskom ratu. Na{a kancelarija paralelno sa ovim vodi jo{ jedan postupak vezan za nadoknadu nematerijalne {tete. Prikupili smo oko
Tuzlaci trae obeteenje od RS-a za svoje najmilije

Pored Sarajlija, Republiku Srpsku je tuìlo i 400 Tuzlaka zbog zlo~ina na Tuzlanskoj kapiji kada su 25. maja 1995. od posljedica granatiranja poginula 71 Tuzlaka, a ranjeno preko 130. Prosjek starosti poginulih gra|ana Tuzle bio je 24 godine. Najmla|a `rtva, Sandro Kalesi}, imala je samo tri godine. Postupak se vodi u Kantonalnom sudu, a kao osnov je uzeta presuda od 25 godina zatvora za generala Vojske Republike Srpske Novaka \uki}a u slu~aju Tuzlanska kapija.
700 predmeta za ljude ~ija je imovina u isto~noj Bosni tokom rata poru{ena. Obuhvatili smo podru~je od Vi{egrada do Zvornika. Za te predmete bi}e nadleàn sud gdje je {teta nastupila. Dakle, ukoliko je u Rogatici, bi}e rogati~ki sud. Druga faza je pokretanje tu`bi. Svako ima pravo da mu se nadoknadi {teta koja mu je u ratu na~injena. U ovom procesu ~ekamo izricanje presude za Radovana Karadì}a ili Ratka Mladi}a pred Ha{kim tribunalom. Nakon njihovih presuda zastarijevanje se prekida po svim okolnostima na podru~ju Republike Srpske jer su oni kao vrhovni komandanti Vojske odgovorni za paljenja, uni{tavanje imovine, ranjavanja i ubijanja, isti~e Hrva~i}. Senida Karovi} imala je 26 godina 1993. kada je u redu za vodu, u sarajevskom naselju Drvenija, ranjena. Nakon toga amputirana joj je noga. Senida je me|u 3.000 civilnih `rtava rata koje su podnijele tu`bu protiv Republike Srpske za nadoknadu nematerijalne {tete. Karovi}eva, koja je danas predsjednica Udruènja civilnih `rtava rata Kantona Sarajevo, za na{ list kaè: @ivim 19 godina bez noge i niko ni~im ne moè meni to nadoknaditi, ali meni nevjerovatno puno zna~i ova presuda. To mi je nekakav putokaz da bih dalje nastavila da ìvim, to mi je nekakva vodilja da sam svjesna da je pravda na odre|en na~in zadovoljena. Na{e najmilije i na{e dijelove tijela niko ne moè platiti, ali neka se zlo~in kazni makar na ovaj na~in. U posljednjih godinu i po dana pred prvostepenim sudovima u Federaciji BiH pokrenuto je oko 4.000 tu`bi protiv Republike Srpske za naknadu ratne nematerijalne {tete, i to na osnovu presuda Ha{kog tribunala protiv vojnog i politi~kog vrha Republike Srpske.
26
SKANDAL NEDJELJE
Mister Been u novoj epizodi Policijada
Ministar Muhamed Budimli i premijer Fikret Musi za obiljeavanje Dana policije izdvojili iz budeta tri miliona maraka!
OD KULINA BANA DO LI^NOSTI DANA
Muhamed Budimli}, ministar MUP-a Kantona Sarajevo
Pi{e: SENAD AVDI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
akon {to je ministar unutra{njih poslava Kantona Sarajevo Muhamed Budimli} prije nekoliko mjeseci na svoju ruku za Dan policije odredio 29. august (datum dono{enja Povelje Kulina bana!?), pokrenuo je prije nekoliko nedjelja ambiciozne pripreme za dostojno obiljeà vanje toga datuma. Sve~anost obiljeàvanja Dana policije, manifestacije radnog naslova Policijada, trajat }e puna tri dana, od 26. do 28. augusta, a u sklopu Policijade }e se odvijati bogat sportski, kulturno-umjetni~ki i edukativni program. Ministar Budimli} je formirao Glavni odbor koji rukovodi orga nizacionim pripremama, zatim mno gobrojne komisije i {tabove, od kojih }e najve}i teret svakako podnijeti [tab za operativno-logisti~ku podr{ku, koji je na sebe preuzeo sklapanje ugovora, nabavku potrebnih sredstava, naravno bez raspisanih tendera. Prema planu ministra Budimli}a i premijera Kantona Sarajevo Fikreta Musi}a, ova trodnevna policijska olimpijada
ko{tat }e poreske obveznike u Kantonu oko tri miliona maraka!!! [ta }e toliko ko{tati? Bit }e tu svega, za svakog pone{to: sportskih takmi~enja, kulturno-zabavnih sadràja, protokolarnih prijema, derneka, i}a, pi}a...Ve} je ministar nabavio zavidnu koli~inu novih kreveta, glanc novu kuhinju, friìdere koji }e biti instalirani u prostorijama Jedinice za specijalisti~ku podr{ku, ali i uz sportska borili{ta na kojima }e se policajci iz Kantona nadmetati. Pozvani su da, naravno, uveli~aju ovu veliku sve~anost, i brojni ugledni gosti iz policijskih agencija, te ~itav diplomatski kor prisutan u Bosni i Hercegovini. Njima }e, pored ministra Muhameda Budimli}a, doma}in biti i premijer Kantona Fikret Musi}, li~no, koji }e organizirati zasebni prijem za sve u~esnike i ugledne goste i dodjeljivati zahvalnice, pohvale, zlatne i srebrene policijske zna~ke, pi{tolje sa posvetom, skupocjene satove... Posebnu dimenziju Policijadi trebali bi dati istaknuti bh. istori~ari i povjesni~ari koje je ministar Budimli} angaìrao da neukim policajcima drè predavanja o zna~aju Povelje Kulina bana i njenom utjecaju na
depolitiziranost i profesionalizam policije kroz vijekove. Sva tri dana Policijadu }e medijski, iz sekunde u sekundu, pokrivati kantonalna televizija TVSA koju }e za taj poduhvat Vlada Kantona pogurati sa dodatnim novcem, izvan redovnih budètskih dotacija. Televizijski punkt bit }e smje{ten u Policijskoj upravi Novi Grad. Nema nikakve sumnje da }e policajci Kantona Sarajevo, kojima Vlada Kantona duguje skoro 50 miliona maraka (dosu|enih sudskih presuda za pogre{no ili nikakvo obra~unavanje zarada, toplog obroka, regresa, rada u no}nim satima...) biti odu{evljeni ovako rasko{nim, vi{ednevnim, slojevitim obiljeàvanjem svoga dana. Najvi{e bi, sasvim sigurno, odu{evljenja raskala{no tro{enje tri miliona maraka na policijsku olimpijadu izazvalo u redovima Jedinice za suzbijanje nereda i spre~avanje javnog reda i mira; me|utim, to se ne}e desiti, jer takva jedinica ne postoji budu}i da nema novca iz kojeg bi se finansirala. Zbog toga je, primjerice, navija~ke nerede na utakmici @eljezni~ara i Borca, koji su umalo imali tragi~an ishod, i morala spre~avati neobu~ena i neopremljena redovna policija...
27
RADOVAN KARAD@I] U HAAGU
Bivi predsjednik Republike Srpske RADOVAN KARADI bi 16. oktobra trebao poeti s iznoenjem svog dokaznog postupka pred Hakim tribunalom. U meuvremenu, na sve naine, nastavlja s pokuajima da odugovlai suenje; posljednji pokuaj je zahtjev da cijelo suenje pone iz poetka jer mu Tuilatvo nije na vrijeme dostavilo sve dokazne materijale. Naa saradnica donosi detalje o ovom i drugim zahtjevima odbrane, te analizira dosadanji tok suenja
RAZVUCI IM PAMET - SU\ENJE

Karadì}ev zahtjev za novi po~etak su|enja je besmislen - svoje }e dokaze po~eti izvoditi sredinom oktobra
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
anje od tri mjeseca prije po~etka izvo|enja dokaza odbrane, Radovan Karadì} zatraìo je da Sudsko vije}e vrati cijeli postupak na po~etak. Optuènik smatra da se zbog propusta Tuìla{tva da mu na vrijeme dostave sve dokaze prije po~etka su|enja, zbog ~ega su upozoreni i od Sudskog vije}a, on na{ao u nepovoljnoj poziciji. Sudsko vije}e bi odluku na ovaj prijedlog moglo saop}iti prili~no brzo, neposredno nakon ljetne pauze u Tribunalu koja zavr{ava sljede}e sedmice. Ovaj zahtjev samo je jedan u nizu poku{aja odugovla~enja ovog procesa, {to Karadì}, optuèn po 11 ta~aka za niz zlo~ine po~injenih tokom rata u BiH, radi od po~etka i {to mu djelimi~no i uspijeva.
kojem je zarobljenik istrgnuo pu{ku srpskom vojniku te po~eo pucati oko sebe. Po Ruezu, takav incident, ~ak i ako se desio, ne moè objasniti sistematsko ubijanje svih zatvorenika. Ubijanje je stalo tek kada su dèlati bili sigurni da niko nije preìvio, rekao je svjedok. Dr Ewu Tabeau, demografkinja, posvjedo~ila je kako se 8.021 osoba vodi kao nestala nakon pada Srebrenice i @epe. Analizom DNK uzoraka identifikovana je 6.241 osoba, odnosno 81,1 posto `rtava ekshumiranih iz masovnih grobnica, od kojih se 116 dovodi u vezu sa padom @epe, dok se preostalih 7.905 ljudi povezuje sa padom Srebrenice. Amor Ma{ovi}, ~lan
Upravnog odbora Instituta za nestala lica BiH, posvjedo~io je da smatra preciznijim njihove podatke prema kojima se 8.262 osobe vode kao nestale. Svjedo~e}i o opsadi Sarajeva, Tabeau je rekla da je ubijeno vi{e civila nego vojnika na osnovu ~ega moèmo zaklju~iti da su civili bili sistematski ciljani. Svjedoci tuìla{tva, koji su radili bilo na pronalaènju ili iskopavanju masovnih grobnica oko Srebrenice, utvrdili su da je na svim mjestima prona|en veliki broj ~ahura {to ukazuje na strijeljanje, te da su `rtve u nemalom broju slu~ajeva imale zavezane o~i i ruke. Karadì}evu apsurdnu tvrdnju da su povezi na o~ima ustvari ratni~ki povezi
STATISTIKA TU@ILA[TVA
SISTEMATSKO UBIJANJE
Vrlo su male {anse da Vije}e udovolji ovom zahtjevu, ali moè se pretpostaviti da }e Karadì} poku{avati i dalje dobiti na vremenu i odgoditi po~etak izno{enja svojih dokaza. Tuìla{tvo je svoj dokazni postupak zavr{ilo 4. maja iskazom za{ti}enog svjedoka koji je preìvio egzekuciju u Kravici nakon pada Srebrenice. Predhodno, tokom svjedo~enja istraìtelja Jean-Rene Rueza koji je od 1995. do 2001. vodio istragu o Srebrenici, Karadì} je tvrdio da je masakr u Kravici izazvan incidentom u
28
335 svjedoka i pet hiljada dokaza protiv Karadia

Su|enje Radovanu Karadì}u po~elo je 26. oktobra 2009. godine kada je tuìla{tvo iznijelo uvodne rije~i. No, prvi svjedoci su u{li u sudnicu tek 13. aprila 2010. Tuìla{tvo je prezentovalo dokaze kroz iskaze 335 svjedoka, od ~ega 193 u sudnici, me|u kojima 16 eksperata, dok su ostali bili o~evici, svjedoci, `rtve, novinari, pripadnici me|unarodne zajednice u BiH Iskazi jo{ 142 svjedoka uloèni su u pisanoj formi. Prema zvani~nim statistikama tuìla{tva, priloìli su ukupno 5.000 dokaza. Karadì} je najavio da }e pozvati isto toliko svjedoka koliko i tuìla{tvo. Prvobitno je bilo predvi|eno da bi prvostepena presuda mogla biti izre~ena u decembru 2012. godine, da bi zatim nova procjena Pretresnog vije}a bila da bi se to moglo desiti izme|u augusta 2013. i aprila 2014. godine.
TAKTIKA ODUGOVLAÊNJA
SLU\IVANJE SLU\IVANJE HA[KOG HA[KOG TRIBUNALA TRIBUNALA
Taktika Taktika Radovana Radovana Karadì}a Karadì}a pred pred sudom sudom jeste jeste stalno stalno otezanje otezanje postupka postupka proceduralnim proceduralnim prigovorima prigovorima ii àlbama àlbama da da mu mu je je onemogu}eno onemogu}eno fer fer su|enje su|enje
29
RADOVAN KARAD@I] U HAAGU

za glavu koji su zbog propadanja tkiva skliznuli na o~i, odbacio je William Haglund, ameri~ki antropolog, rekav{i da se ljudi ne bore sa povezima na o~ima, te da bi bilo t te{ko zamisliti da su ba{ svi sa ~ela pali na o~i i tamo ostali ~vrsto vezani. Karadì}evu tvrdnju da su u masovnim grobnicama i ostaci tijela ljudi koji su ubijeni tokom 1992. ili 1993. godine opovrgao je Du{an Janc, biv{i istraìtelj tuìla{tva, rekav{i kako je jedini slu~aj grobnica Bilje~eva, gdje su prona|eni ostaci 90 osoba za koje je kasnije utvr|eno da su poginule prije 1995. godine. Janc je iznio i podatak prema kojem je na barem tri lokacije strijeljan pribli`no isti broj ljudi, i to na farmi Branjevo - 815, u Orahovcu 841, te u Kozluku - 815. Prema njemu, ovo ukazuje na ~injenicu da je srpska vojska imala na raspolaganju onoliko vozila koliko je bilo mogu}e za transport tolikog broja zarobljenika na odre|eno mjesto.
Porodice Porodice `rtava `rtava genocida genocida u u Srebrenici Srebrenici svakog svakog 11. 11. u u mjesecu mjesecu podsje}aju podsje}aju svijet svijet na na zlo~ine zlo~ine u u Srebrenici Srebrenici
HO]E HO]E LI LI GENOCID GENOCID BITI BITI KA@NJEN KA@NJEN
CININO PORICANJE GENOCIDA: Karadievu apsurdnu tvrdnju da su povezi na oima ustvari ratniki povezi za glavu koji su zbog propadanja tkiva skliznuli na oi, odbacio je William Haglund, ameriki antropolog, rekavi da se ljudi ne bore sa povezima na oima, te da bi bilo teko zamisliti da su ba svi sa ela pali na oi i tamo ostali vrsto vezani
Svjedoci su tvrdili da je Karadì} bio dobro upu}en u de{avanja u Srebrenici nakon 9. jula iako on tvrdi da je u to vrijeme bio zauzet drugim stvarima granatama
@ALBA NA ME\UPRESUDU
O genocidu u sedam opina prije poetka Kardieve odbrane

U me|uvremenu, samo dan nakon {to je Tuìla{tvo podnijelo àlbu na osloba|aju}u presudu za genocid u sedam op}ina u BiH, imenovano je Vije}e koje }e odlu~ivati o ovome. Vije}em }e predsjedavati sudija Theodor Meron, a u njemu }e sjediti i sudije Patrick Robinson, Liu Daqun, Khalida Rachid Khan Bakhtiyar Tuzmukhamedov. Odluka bi trebala biti donesena prije nego po~ne dokazni postupak odbrane. Vije}e koje zasjeda na su|enju smatra da Tuìla{tvo u svom dokaznom postupku nije iznijelo dovoljno dokaza da je genocid, pored Srebrenice, po~injen tokom 1992. godine u Prijedoru, Klju~u, Sanskom Mostu, Vlasenici, Fo~i, Bratuncu i Zvorniku. Po odluci saop}enoj 28. juna, tuìoci nisu iznijeli dovoljno dokaza kojim bi ih uvjerili da zlo~ini po~injeni u ovim op}inama sadrè elemente genocida, odnosno da su po~injeni sa namjerom da se uni{te Bo{njaci i Hrvati sa ovih podru~ja.
koje su padale na Palama i udajom svoje k}erke. Dokaze da je Karadì} sve znao na{ao je Richard Butler, oficir Slu`be za nacionalnu sigurnost i biv{i vojno-obavje{tajni vje{tak, u presretnutim razgovorima i dokumentima Vojske RS-a koje je skoro sedam godina analizirao kako bi rekonstruisao de{avanje u julu 1995. godine koje je nazvao operacijom ubijanja. Tuìla{tvo je u dokaze uvrstilo knjigu Foto-identifikacija bosanskih Muslimana, koju su uradili na osnovu televizijskih snimaka novinara Zorana Petrovi}a Piro}anca. U knjizi, koja je prvi put kori{tena kao dokaz na ovom su|enju, su fotografije 31 mu{karaca koji su identifikovani na osnovu snimaka kolone mu{karaca na putu u neposrednoj blizini bijele ku}e u Poto~arima i na livadi u Sandi}ima. Tuìla{tva tvrdi da su samo sedmorica identifikovanih preìvjeli, dok se imena 24 preostalih nalaze na spisku Me|unarodne komisije za nestala lica.
DIO PLANA
Ewan Braun, vojni vje{tak tuìla{tva, analizirao je situaciju u Bosanskoj Krajini 1992. godine te utvrdio da je Prvi kraji{ki korpus VRS u~estvovao u masovnom iseljavanju civila nesrba sa ovog podru~ja u koje uklju~uje, pored ostalog, i op}ine Klju~, Sanski Most i Prijedor. Karadì} je tvrdio da je sve {to je ura|eno bila reakcije na akcije Armije BiH, no svjedok je to odbacio rekav{i kako na osnovu dokumenata koje je vidio to ne moè potvrditi. Karadì} je, u unakrsnom ispitivanju, rekao da je od aprila do decembra 1992. godine izdao dvadesetak apela i naredbi za za{titu civila nesrba, ali je Braun rekao da mu to nije poznato. Ipak, slanje dokumenta je jedna, a njihovo provo|enje u djelo sasvim druga stvar, dodao je svjedok.
DRUGOSTEPENI DRUGOSTEPENI POSTUPAK POSTUPAK Sudija Sudija Theodor Theodor Meron Meron
30
TAKTIKA ODUGOVLAÊNJA
KO ]E BITI KARAD@I]EVI SVJEDOCI rekav{i kako ga ne mrzi te da je u Haag do{ao da ispri~a svoje boli. Dorothea Hanson, jo{ jedan ekspert tuìla{tva, govorila je o ulozi kriznih {tabova za koje Karadì} tvrdi da su nastali na temelju Zakona o op}enarodnoj odbrani SFRJ i SR BiH, a ne Uputstva Glavnog odbora SDS iz decembra 1991. godine kojim je predvi|eno preuzimanje vlasti u op}inama sa srpskom ve}inom, kako to tvrdi Hanson. Njihova uloga bila je da provode politiku etni~kog ~i{}enja. Legalizovani su 4. aprila 1992. proglasom koji ih aktivira, a krajem mjeseca Vlada je izdala uputstva za postupanje i rad kriznih {tabova, te reguli{u njihovi sastav, nadle`nosti i aktivnosti. Prema tim uputstvima, predstavnici svih oruànih snaga u op}ini su ulazili u sastav kriznog {taba. U njihovoj nadle`nosti su bili i civilni i ratni zarobljenici. Krizni {tabovi su, precizirala je svjedokinja, provodili politiku raseljavanja nesrpskog stanovni{tva tako {to su ljude prvo prisiljavali da potpi{u dokument kojom se odri~u kompletne imovine u korist op}ine, nakon ~ega su im obezbje|ivali prevoz, ili tako {to su ih uslovljavali da plate za prevoz, istovremeno ograni~avaju}i iznos novca koji su mogli ponijeti. Radomir Ne{kovi} je 1992. godine bio potpredsjednik Izvr{nog odbora Srpske demokratske stranke, te predsjednik kriznog {taba op}ine Novo Sarajevo. On je svjedo~io o tome kako je masovno iseljavanje Bo{njaka sa Grbavice po~elo u augustu 1992. godine. Odbacio je Karadì}eve tvrdnje da su po~inioci zlo~ina u ovom naselju hap{eni, te da su to bili pripadnici paravojnih formacija. Sve jedinice na Grbavici su bile vezane za vojsku na neki na~in, rekao je Ne{kovi}. Prvi put su kao svjedoci u sudnici bila trojica od 200 nekada{njih pripadnika UNPROFOR-a koji su bili zato~eni u maju 1995. godine nakon po~etka NATO udara pod prijetnjom da }e biti ubijeni ukoliko udari ne budu obustavljeni. Poljak Janusz Kalbarczyk, major i vojni posmatra~ na Palama, ispri~ao je kako su ih policajci 26. maja razoruàli, a potom, vezane lisicama, doveli u centar Pala gdje su pustili okupljenim civilima i vojnicima da se desetak minuta iìvljavaju nad taocima, verbalno ih zlostavljaju i pljuju im u lice. Bio sam izuzetno uznemiren i spreman na smrt, mislio sam da bi moglo do}i do novog bombardovanja i da bih mogao poginuti, rekao je Kalbarczyk. Karadì} je tokom ljetne pauze uputio zahtjev da iz optu`nice budu izba~en dio koji se odnosi na zarobljavanje UNovih pripadnika tvrde}i da su oni bili strana u sukobu, odnosno da su bili na strani NATO dok je trajalo bombardovanje. I o ovom zahtjevu Vije}e treba da se izjasni uskoro.
31
Svjedoci nepoznati, traeni razgovori sa Clintonom, Silajdiem, engiem, Izetbegoviem

Radovan Karadì} je tokom ljetne pauze Vije}u dostavio listu svjedoka koja je za sada povjerljiva. Optuèni je naveo da traì ovu mjeru za slu~aj da neko od njih kasnije traì mjere za{tite. Imena }e biti objavljena mjesec dana prije nego svjedok treba da se pojavi u sudnici. Jedino ime koje je objelodanjeno je ime vje{taka dr. Dereka Allsopa, profesora na britanskom univerzitetu Cranfield i eksperta za oru`je i balistiku. U me|uvremenu je Karadì} uputio niz zahtjeva da se njemu, ili njegovom predstavniku, omogu}e razgovori sa pojedincima u svijetu. Me|u imenima koja su navedena u nekoliko odvojenih zahtjeva su i Hasan êngi}, Haris Silajdì}, Bill Clinton, Jasushi Akashi, Bakir Izetbegovi}
POZIV ZA DIJALOG
Karadì} traì da mu se omogu}e razgovori s brojnim zvani~nicima, izme|u ostalog s Bakirom Izetbegovi}em i Billom Clintonom
Brown je rekao i kako se proces razoruàvanja i iseljavanja nesrpskog stanovni{tva u Bosanskoj Krajini odvijao u skladu sa odlukama Autonomne regije Krajina, te da su logori Manja~a, Omarska, Keraterm i Trnopolje bili dio planiranog protjerivanja nesrba.
ULOGA KRIZNIH [TABOVA

O logorima je govorio i za{ti}eni svjedok KDZ-051, koji je kao zato~nik seksualno zlostavljan u srednjoj {koli u Rogatici, gdje je silovana i njegova k}erka koja je imala sedam i po godina, te sin od 13 godina. Silovali su i mene, ali to sam nekako progutao, ali kada su djeca u pitanju te{ko, rekao je KDZ-051. Te{ko sam obolio, lije~im se ve} 16 godina i poku{avam bar dio od toga zaboraviti, ali ne uspijevam nikako. Jo{ nikad nisam svoju suprugu upitao da li je i ona silovana, nemam snage za to, rekao je svjedok kroz suze. Tokom unakrsnog ispitivanja obratio se Karadì}u
SVJEDOÊNJE O ISELJAVANJU BO[NJAKA

Radomir Ne{kovi}, ratni potpredsjednik Izvr{nog odbora SDS-a
UTAJA POREZA
Sluaj brae Aleksandra i Vujadina Savanovia iz Banje Luke, koji su osueni jer je preko njihove fiktivne firme Krajina co oprano blizu 40 miliona maraka, ilustrativan je primjer haosa koji vlada u pravosudnom i finansijskom poretku Bosne i Hercegovine - niko od vlasnika uglednih preduzea koji su ilegalno, posredstvom Savanovia, zaradili milione opranog novca nije krivino odgovarao
TOKOVI NOVCA - PRANJE KROZ GUSTO GRANJE

Poznate firme iz Hercegovine, najvi{e one obitelji Lijanovi}, preko Banje Luke oprale su milione maraka; jednu od takvih vodio je federalni ministar trgovine Milorad Bahilj
Pi{e: NA\A DIKLI]
SUMNJE SUMNJE U U PRANJE PRANJE NOVCA NOVCA
Porodica Porodica Lijanovi} Lijanovi} sumnji~ena sumnji~ena je je za za pranje pranje novca, novca, ali ali ii za za poreske poreske utaje utaje ii carinske carinske prevare prevare
u BiH prao novac bra}e [ari}, osumnji~enih za trgovinu drogom.
TRI GODINE ROBIJE ZA 38 MILIONA

No, nije jedini. Svojevremeno je mnogo pa`nje na sebe skenula i porodica Ivankovi} Lijanovi} za koju su postojale indicije da ne pla}a PDV, ali i da pere novac. Tragom informacija o pranju novca, Slobodna Bosna do{la je u posjed zvani~ne presude Suda BiH, koja je prema mi{ljenju pravnih i ekonomskih analiti~ara skandalozna.
ako je Bosna i Hecegovina pravna dràva, sa svim njenim elementima, sve se ~ini da postaje meka za pranje novca, kako preduze}a iz drugih dràva tako i doma}ih. Takve primjere je nemogu}e izbrojati, ali me|u najeksponiranije definitivno spada su|enje Zoranu ]opi}u pred banjalu~kim Specijalnim tuìla{tvom koji se tereti da je
Naime, prema ovoj presudi, koja je kona~an sudski epilog dobila pro{le godine, nakon vi{egodi{njeg su|enja, zapo~etog 2003. godine, jasno se vidi da je banjalu~ko preduze}e Krajina co, u vlasni{tvu bra}e Aleksandra i Vujadina Savanovi}a za ~etiri mjeseca prepralo 37, 8 miliona maraka za 218 preduze}a iz cijele BiH. Oni su otvorili osam transakcijskih ra~una kod razli~itih banaka i poslovali pet mjeseci. [teta koju su pri~inili mjeri se desetinama miliona maraka, a za to su dobili i zatvorske kazne. Vujadin Savanovi} osu|en je na dvije i pol godine zatvora, a njegov brat Aleksandar na {est mjeseci. Ono {to je skandalozno jeste da nijedno od 218 preduze}a nije ka`njeno ni na kakav na~in. Niti im je traèno da vrate porez, niti su zatvorena zbog poreskih utaja.
SKANDALOZNA SUDSKA PRESUDA

Za pranje novca osu|ena su bra}a Aleksandar i Vujadin Savanovi}, ali ne i njihovi mnogobrojni poslovni partneri 32
PERI-DERI
LJUBU[KI BLI@NJEG SVOGA
Nuii iz Ljubukog oprali 400 hiljada KM

Da je postojala komunikacija izme|u Savanovi}a i preduze}a s kojima je radio, potvr|uje i faks koji je poslat preduze}u Nui} autodijelovi iz Ljubu{kog. Na odresku se jasno vide brojevi telefona. Jedan sa kojeg je poslat jeste broj preduze}a Krajina co, a drugi kompanije Nui}, a brojeve smo provjerili kod entitetskih telekom operatera. Prema izvorima na{eg lista, bra}i Nui}, vlasnicima preduze}a, Aleksandar Savanovi} poslao je spisak sudskih tro{kova od osam hiljada i 700 maraka. Novac o~igledno nikada nije upla}en, jer je Savanovi} izgubio mogu}nost vikend izlaska iz zatvora. Iako smo ove navode poku{ali provjeriti u kompaniji Nui} autodijelovi, nikakav odgovor nismo dobili. Ovo preduze}e je u vlasni{tvu bra}e Nui}.
POSLOVANJE POSLOVANJE S S FIRMOM FIRMOM BRA]E BRA]E SAVANOVI] SAVANOVI]
Aktuelni Aktuelni federalni federalni ministar ministar trgovine trgovine Milorad Milorad Bahilj Bahilj negira negira da da je je bio bio umije{an umije{an u u pranje pranje novca novca
U cijeloj pri~i name}e se logi~no pitanje: da li u dràvi BiH odgovornost snose samo najslabije karike, a sudstvo pravi previde kada su u pitanju veliki igra~i? Advokat Du{ko Tomi} smatra da je ovakva presuda sramota Suda BiH, da su kazne za okrivljene preniske, a da nalogodavci, koji su i najodgovorniji za poreske utaje, ostaju neoprostivo neka`njeni. Kada je formiran Sud BiH, o~ekivali smo da uradi mnogo vi{e po pitanju organiziranog kiminala, pod {ta spada i ovaj slu~aj. Me|utim, ovdje su svi pravno ~isti, osim te dvojice bra}e koji su iz ovog posla izvukli mali ili nikakav profit. Mi pod hitno moramo poraditi na tome da i pavosu|e u BiH snosi konsekvence za ovakve presude, koje su sramotne i koje ostavljaju {irom KO JE JAMIO, JAMIO
otvorena vrata daljnjem nastavku ovakve prakse koja ide samo na {tetu dràve, isti~e Tomi} za na{ list.
HERCEGOVA^KI LOBI
Apreduze}e Krajina co formirano je pod krajnje ~udnim okolnostima. Prema provjerenim i pouzdanim izvorima Slobodne Bosne, osu|eni vlasnik Savanovi} ima zavr{enu samo srednju metalsku {kolu. No, zahvaljuju}i nekim poznanstvima u Mostaru, do{ao je na ideju da formira ovo fiktivno preduze}e koje nije sluìlo niza{ta drugo osim za pranje novca. U posao je uvukao i svog brata Aleksandra, koji je po banjalu~kim kuloarima pri~ao da je najve}i dio novca prepran za firmu Lijanovi}i. Navodno, bra}a su sluìla samo za preuzimanje novca i njegovog ostavljanje u banke, a na po~etku su|enja nisu imali pristup ni dokumentaciji na osnovu koje se terete, ni imenima preduze}a s kojima su poslovali. Da je hercegova~ki lobi organizirao ovu akciju, jasno je i prema preduze}ima koja su pobrojana u zvani~noj presudi. Vi{e od 70 posto njih je sa sjedi{tem u Mostaru, [irokom Brijegu, Ljubu{kom, Posu{ju, Grudama Jedno od interesantnijih imena koje se nalazi na ovom spisku jeste ime aktualnog ministra trgovine u Vladi Federacije BiH Milorada Bahilja, koji je u vrijeme kada je preduze}e u kojem je bio uposlenik, MI-MO d.o.o. Mostar, preko Savanovi}a opralo 190 hiljada maraka. Iako je Bahilj kadar Lijanovi}eve Stranke za boljitak, tvrdi da Lijanovi}i nisu imali ni{ta s tim.
Sarajevski Meditek rekorder sa 3,5 miliona KM

Me|u poznatijim preduze}ima koji su u~estvovali u ovom poslu su: Diona iz [iro kog Bijega, Robot commerc iz Sarajeva, Orbico i Stani} trade iz Sarajeva, Va{ dom iz [irokog Brijega, Euro splet iz Banje Luke. Rekord drì preduze}e Meditek iz Sarajeva koje je preko Krajine co opralo {est miliona i 439 hiljada maraka.
U to vrijeme EUFOR je blokirao imovinu Lijanovi}a, a ja sam radio u preduze}u MI-MO, u sektoru zaduènom za formiranje proizvodnje. Odgovorno lice bio je Alija ]uri}, koji je preminuo 2006. godine, a ja nisam znao ni za kakvo pranje novca, {tovi{e, tada uop}e nisam ni bio u Mostaru, isti~e aktualni ministar. Sli~nog mi{ljenja je i Sini{a Vukeli}, urednik jednog od ekonomskih portala u RS-u. S ovakvim sistemom koji sada imamo stradaju smo sitne ribe. Oni krupniji izlaze neka`njeno iz ovakvih procesa. Pranje novca, utaja poreza, vi{e nisu tajna, {tavi{e. Meni se znalo de{avati da mi pojedini ministri nezvani~no priznaju da su imali ponude, ali naravno nikada nisu rekli jesu li ih prihvatili ili ne. ak mi je jedan od biv{ih ministara finansija RS-a poja{njavao da je kod nas postotak koji se daje onima koji peru novac manji nego na primjer u Njema~koj, gdje je navodno 60 posto od ukupnog iznosa. Kod nas je manji iz jednog jedinog razloga, onog poraàvaju}eg dràva rijetko reaguje na ovakve slu~ajeve, a i kada odreaguju dobijemo presudu poput ove. Mislim da je razlog u tome {to postoji sprega politike, organiziranog kiminala, te jako bogatih i utjecajnih privrednika. Dràva mora hitno mijenjati zakonsku proceduru i poo{triti kazne, smatra Vukeli}. A kako su pro{la bra}a Savanovi} i koliko su zaradili? Aleksandar je odsluìo svoju zatvorsku kaznu, dok Vujadin jo{ ispa{ta grijehe u zatvoru. Zbog nedostatka novca da isplati svjedoke na su|enju, uskra}ena mu je mogu}nost da vikendom iza|e u posjet porodici
33
SB OTKRIVA
Sreko Kestner, jedan od glavnih aktera verca cigareta devedesetih, prije deset dana doao je u BiH kako bi sa Nebojom Antoniem, vlasnikom banjaluke Fabrike duvana i bliskim prijateljem Milorada Dodika, u Mostaru organizovao unosan ilegalni biznis; na list ekskluzivno donosi kako je osmiljena operacija falsifikat i ko su njeni glavni akteri
REGIONALNA DUHANSKA MAFIJA[KA HOBOTNICA

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM SB
ekoliko tajkuna iz BiH, Hrvatske i Crne Gore udruìli su se i razradili poslovni plan koji donosi milionsku zaradu - proizvodnja i {verc brendiranih cigareta. Ovoj poslovni poduhvat trebalo je da bude realizovan u narednih nekoliko mjeseci, nakon dolaska kupljene opreme iz Kine u Mostar. U me|uvremenu, uhap{en je jedan od aktera ove tajne operacije Sre}ko Kestner, dugogodi{nji, prekaljeni {vercer duhana na Balkanu. Podgori~anin Kestner, koji posljednjih nekoliko godina ìvi u Dubaiju, gdje posjeduje firmu Walford Tobacco Company koja se bavi proizvodnjom i prodajom cigareta, uhap{en je prije deset dana na grani~nom prijelazu u Gradi{ci, po difuznoj Interpolovoj potjernici iz Wiesbadena. U potjernici koja je za njim raspisana 2005. godine stoji da se Kestner potraùje zbog kr{enja njema~kog Zakona o vanjskoj trgovini. Kako na{ list saznaje, u Njema~koj ga pravosudni organi traè jer je u periodu 1993. 1994. godine la`no prikazao da je izvezao dva kontejnera cigareta koja je ina~e prodao na njema~kom trì{tu. Vrijednost prodate robe bila je 10 miliona maraka.
SB OSUJETIO PLAN TAJKUNA

Ilegalna proizvodnja cigareta, prema planu dugogodi{njih {vercera duhana, trebala je po~eti u Mostaru
[VERCERSKO BRATSTVO
Glavni Kestnerov ortak u poslu proizvodnje cigareta u Mostaru je (trebao biti) Neboj{a Antoni}, vlasnik Fabrike duvana iz
Banje Luke i firme Antoni} trade. Antoni} se ve} godinama pod pokroviteljstvom Milorada Dodika nesmetano bavi {vercom akcizne robe cigareta, kafe i alkohola. On je, tvrde upu}eni, na vrlo sumnjiv na~in postao ve}inski vlasnik Fabrike duvana za svega dva miliona maraka. Njegova firma Antoni} trade iz Lakta{a postaje ve}inski vlasnik banjalu~ke Fabrike duvana odmah nakon dolaska Dodika na vlast, krajem 2006. godine. Kupovinom 55 posto dràvnog kapitala Fabrike, Antoni} se obavezao da }e u naredne tri godine u nju
uloìti 4,7 miliona KM. Me|utim, Antoni} je Fabriku duvana finansijski upropastio generisanjem gubitka i kreiranjem fiktivnih odnosa izme|u Antoni} trade i Fabrike. U Fabrici duvana je polagano ga{ena proizvodnja a razvijan {verc akcizne robe: alkohola, duhana i kafe. Umjesto milionskih investicija, Antoni} iz zagreba~ke fabrike duhana dovozi stare ma{ine koje nikada nisu montirane u pogonima banjalu~ke fabrike. Antoni} je tvrdio da ta oprema vrijedi desetak miliona KM i da je on time svoju obavezu prema fabrici ispunio.
Dodik naredio da se banjalu~koj Fabrici duvana iz budèta izdvoji 7,5 miliona KM, za taj novac kupljene su ma{ine za falsifikovanje cigareta
34
KAKO JE PLANIRAN [VERC DUHANA IZ BiH U EU
BIZNIS KOJI BRI[E GRANICE

Sre}ko Kestner koji ìvi u Dubaiju, Hrvoje Ga{parinac iz Zagreba i Neboj{a Antoni} iz Banje Luke ujedinjeni u istom biznisu
Me|utim, iza ovih fiktivnih ulaganja postojala je namjera da se fabrika dovede pod ste~aj, a atraktivno zemlji{te koje se nalazi u neposrednoj blizi Administrativnog centra Vlade RS-a proda za nekoliko desetina miliona KM. Trenutno je Fabrika duvana du`na oko 25 miliona KM, od toga deset miliona firmi Antoni} trade. Nikada niko od nadle`nih organa nije provjerio poslovanje Fabrike duvana u Banjoj Luci. Samo tokom 2009. godine Antoni} je prodao Srbiji ~ak 260 tona cigareta po dvostruko niòj cijeni. Me|utim, kako se ne radi o robi kojoj je istekao rok trajanja, nema sumnje da su u taj posao bile umije{ane strukture Republike Srpske, ali i Srbije. Antoni} je Srbiji prodavao cigarete po tri eura po kilogramu, iako je njihova cijena ve}a od {est eura. Samo na tom poslu Fabrika duvana izgubila je oko 900 hiljada KM. Upu}eni izvori tvrde da je u fabrici bilo uskladi{teno na desetine tona cigareta bez akciznih markica vrijednih nekoliko miliona KM i da Antoni} neometano {vercuje cigarete bez akciznih markica od 2007. godine.
blike Srpske. U potragu za tom fabrikom bile su uklju~eni dràvni istra`ni organi, ali ni{ta nije prona|eno a cigarete se, prema dobro upu}enom izvoru, i dalje proizvode na crno. Me|utim, po~etkom jula Vlada RS-a donosi prili~no nerazumnu odluku - iz budèta izdvaja 7,5 miliona KM kao subvenciju posrnuloj Fabrici duvana, koja zauzvrat mora da otkupi doma}i duvan.
POD ZA[TITOM MILETA RONHILLA

Postoje ozbiljne sumnje da Antoni} ima ilegalnu fabriku cigareta na podru~ju Repu16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
LOV U MUTNOM: Kestnera u Njemakoj pravosudni organi trae jer je u periodu 1993. 1994. godine lano prikazao da je izvezao dva kontejnera cigareta koja je inae prodao na njemakom tritu, a ija je vrijednost 10 miliona maraka
Ovo je ujedno bio presedan da se jednoj privatnoj firmi dodijeli milionska pomo} iz budèta. Upu}eni izvori tvrde da Vlada RS-a ovu odluku nije mogla donijeti bez urgencije iz vrha vlasti, u ovom slu~aju predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji ujedno u ovoj fabrici ima i li~ni interes. U prilog tome govori ~injenica da sve poslove vezane sa Fabrikom duvana nadzire Dodikov najbliì saradnik - Milo{ ubrilovi} ubri. Na{ izvor podsje}a da se tokom devedesetih Dodik obogatio {vercuju}i cigarete i da iz tog perioda poti~e njegov nadimak Mile Ronhill. Kakva je bila Dodikova uloga u {vercu cigareta govorilo je i nekoliko svjedoka u Specijalnom sudu u Beogradu tokom ~etverogodi{njeg su|enja duhanskoj mafiji. U to vrijeme {verc cigareta organizovali su najmo}niji ljudi dràvnog aparata Slobodana Milo{evi}a - Jovica Stani{i}, {ef DB-a Srbije, Radovan Stoji~i} Badà, {ef policije. Va`na karika u tom lancu bio je i Mihalj Kertes, {ef Savezne carine. Svjedoci koji su bili uklju~eni u posao sa cigaretama tvrdili su da se Dodik tokom poslovanja s njima pona{ao osiono i bahato, da je od dobavlja~a traìo da mu se roba isporu~i ta~no u sat a da je u pla}anju bio gotovo
35
SB OTKRIVA
DODIKOV GLAVNI [VERCER AKCIZNOM ROBOM
Neboja Antoni bio uhapen u aferi kafa ali nakon urgencije s vrha brzo puten na slobodu
Prije godinu dana u akciji SIPA-e uhap{en je Neboj{a Antoni}, zbog sumnji da je umije{an u organizovani kriminal u vezi sa carinskim prevarama, milionskim utajama poreza, falsifikovanjem i fiktivnim uvozom kafe, na osnovu kojeg je dobijao povrat PDV-a. Povod su bili vi{emilionski la`ni zahtjevi za povrat PDV-a. Postojala je sumnja se da su umije{ana pravna lica laìrala fakture, tako da je izgledalo da imaju potraìvanja na osnovu povrata poreza, iako je kafa {vercovana mimo uplata na ra~une. Na taj na~in je organizovana mreà koja je trgovala na crno i sticala prljav novac. Interesantan detalj jeste da je jedan od privedenih bio radnik MUP-a RS-a. Naime, Antoni} i njegov poslovni partner, visoki funkcioner MUP-a RS-a Miroslav Crn~evi} godinama su bavili {vercom visokoakciznih roba, pranjem para, utajom poreza i mnogi su to znali, ali niko iz nadle`nih institucija nije ni mrdnuo prstom da to sprije~i. Antoni} je zapravo sve vrijeme radio u saradnji s ljudima iz vlasti. Antoni} je slovio kao ~ovjek koji se za relativno kratko vrijeme enormno obogatio, pri ~emu se nije ustru~avao da svoje bogatstvo pokaè, kupuju}i nekretnine i jahte. Nadle`ni organi u RS-u nisu reagovali ~ak ni u situaciji kada je dokazano da je firma Antoni} trade direktno u~estvovala u pranju novca. Presudom Suda BiH, donesenom 24. septembra 2009. godine, Zoran Bulatovi} je osu|en na tri godine zatvora i deset hiljada maraka kazne, jer je preko svoje firme Ferocom prao novac za {vercere. Me|u njima je bio i Antoni} trade, za koju je oprao 1,2 miliona maraka, putem fiktivnih otpremnica i ra~una svoje firme. U zatvorima {irom BiH sjedi jo{ nekoliko osoba koje su za ra~un Antoni}a i Crn~evi}a prale novac. Jedan od njih je Novica Simi}, navodni vlasnik firmi MC Trgoprom i MN Simi}, koji je prao novac za Miroslava Crn~evi}a. Simi} je osu|en na Neboj{a Antoni} godinu dana zatvoru, a funkcioner MUP-a RS-a Crn~evi} nastavio da se bavi kriminalom. Antoni} je uhap{en kada je Tuìla{tvo BiH pokrenulo istragu u vezi sa {vercom kafe, koja je bila prvenstveno usmjerena na hercegova~kog kralja kafe Ivana ]uka. Me|utim, tokom pra}enja i prislu{kivanja istraìocima je postalo jasno da imaju posla sa velikom organizovanom kriminalnom grupom na ~ijem ~elu je bio upravo Antoni}. Njegova grupa sedmi~no je na pranju novca, utaji poreza i povratu PDV-a putem falsifikovanih dokumenata navodno zara|ivala oko 300 hiljada maraka.
EKSPERT ZA VERC: Glavni Kestnerov ortak u poslu proizvodnje cigareta u Mostaru je Neboja Antoni, vlasnik Fabrike duvana iz Banje Luke i firme Antoni trade. Antoni se ve godinama pod pokroviteljstvom Milorada Dodika nesmetano bavi vercom akcizne robe - cigareta, kafe i alkohola
uvijek neredovan. Robu je pla}ao nakon nekoliko mjeseci, pa ~ak i godina. Dodik je nekim partnerima iz tog perioda ostao duàn velike sume novca. Prema saznanjima na{eg lista, Dodik je cigarete jednom od dobavlja~a, koji je robu nabavio od Makedonija Tabaka, platio tek kada je postao premijer 1998. godine. Ina~e, za robu Makedonija Tabaka bio je zaduèn jedan od najbogatijih Crnogoraca, kontroverzni biznimen Vanja Bokan, koji je prije jedanaest godina ubijen u Atini. Najbliì Bokanov saradnik u tom poslu bio je Sre}ko Kestner, koji se ovih dana nalazi u sarajevskom ekstradicijskom zatvoru. Bokan, koji je bio zet generala Ne|e Bo{kovi}a, biv{eg na~elnika KOS-a, uveo je Kestnera u posao sa cigaretama. Na{ list je u pro{lom broju objavio da je Kestner bio jedan od glavnih insajdera balkanske duhanske mafije. U dva senzacionalna intervjua koja je dao za zagreba~ki Nacional Kestner je otkrio glavne aktere crnogorske i srbijanske duhanske mafije, kao i detalje ilegalnog prebacivanja cigare36
ta preko Crne Gore na trì{te Italije i Zapadne Evrope. Kasnije se saznalo da iza ove medijske duhanske afere stoje Ratko Kneèvi} i Hrvoje Petra~ (prijatelji ubi-
jenog vlasnika Nacionala Ive Pukani}a) koji su bili istisnuti iz velikih poslova sa {vercom cigareta na Balkanu. Kestner je, kako saznajemo, bio spreman kupiti Fab-
SIGURNA KU]A
U Fabriku duhana Mostar trebala je da stigne polovna oprema iz Kine za proizvodnju cigareta
KAKO JE PLANIRAN [VERC DUHANA IZ BiH U EU

MILE RONHILL UPU]EN U [VERC
Miloradu Dodiku, koji se i sam svojevremeno bavio {vercom cigareta, poznato je da se iz banjalu~ke Fabrike duvana {vercuju cigarete
riku duhana u Mostaru, a u tom poslu mu se ponudio da posreduje privatizacijski ekspert Damir Fazli}. No, vratimo se milionima koji su navodno trebali spasiti banjalu~ku Fabriku duvana. I pored zna~ajne finansijske injekcije, fabrika radi isti tempom dva do tri dana u nedjelji. To govori da je novac oti{ao u potpune druge svrhe. Na{ izvor spekuli{e da se milioni zavr{ili u Kini za kupovinu rabljenih ma{ina za prozvodnju cigareta koje u Mostar treba kargom da stignu ovih dana. Planirano je da oprema bude instalirana u Fabrici duhana u Mostaru i pomo}u nje po~ne nelegalna proizvodnja cigareta.
SRPSKI I HRVATSKI LEGIONARI

Tre}i partner koji je trebao biti u biznisu sa Kestnerom i Antoni}em je Hrvoje Ga{parinac zvani Legionar, ~ovjek koji ima veoma burnu kriminalnu pro{lost. Ga{parinac je blizak prijetelj kontroverznog hrvatskog tajkuna Hrvoja Petra~a, a sa Icom Matekovi}em, koji je osu|en na sedam godina zatvora zbog otmice sina generala Vladimira Zagorca, drì ~uveni bar Mango mambo na [alati (me|u najatraktivnijim lokacijama u Zagrebu). Ga{parinac je biv{i pripadnik Legije stranaca i bije ga glas veoma opasne osobe. Hrvatska policija sumnjala je da je on digao u vazduh dìp Ninoslava Pavi}a, medijskog tajkuna i vlasnika Europa press holdinga i da je prije nekoliko godina pucao na Ivana ]aletu, vlasnika TV OBN. Prema pisanju Milo{a Vasi}a, novinara Vremena, sumnja se da je Ga{parinac indirektno pomagao u skrivanju Milorada Lukovi}a Legije u zapadnom Mostaru i Grudama nakon ubistva premijera Zorana \in|i}a i da je bio u vezi sa Zemuncima prije atentata na srbijanskog premijera. Ga{parinac i Ulemek se poznaju iz francuske Legije stranaca. Zanimljivo je i da je Sre}ko Kestner bio neposredno povezan sa Miloradom Ulemekom Legijom. Kestnerov {urak, izvjesni Sr|an, dugogodi{nji saradnik DB-a i Kestnerov saradnik u poslu, Legijin je kum.
Ga{parinac je povezan i sa Miroslavom Kutlom, najpoznatijim hrvatskim tajkunom, koji je pobjegao u Mostar nakon {to je u Hrvatskoj pravosna`no osu|en na dvije godine i osam mjeseci zatvora u aferi Gradski podrum. Osu|ivani biv{i francuski legionar Ga{parinac i Kutle zbliìli su se tokom zajedni~kog boravka u Remetincu. Tada su postali i kumovi, a jedno vrijeme je Ga{parinac Kutli bio i tjelohranitelj. Ga{parinac, tvrde upu}eni, ima jako kriminalno upori{te u Hercegovini. I to je dio poslovnog miljea ~iji su najistaknutiji predstavnici namjeravali u Mostaru prozvoditi cigarete i navodno ih {vercovati u zemlje Evropske unije. S obzirom na opisani kriminalni kontekst i veze navedenih lica, postavlja se pitanje na osnovu ~ega su udruèni regionalni tajkuni bili uvjereni da u BiH mogu neometano razviti svoj nelegalni posao sa cigaretama?!
37
[TA TREBA MIJENJATI U PRAVOSU\U BiH

U okviru Strukturisanog dijaloga Evropske unije i Bosne i Hercegovine o radu pravosua, Venecijanska komisija Vijea Evrope je, poetkom ljeta, po prvi put do sada iznijela svoje miljenje o stanju u pravosuu u BiH u cjelini, sa stanovita jaanja dva temeljna naela vladavine prava: pravne sigurnosti i nezavisnog pravosua
Pi{e: DANKA SAVI]
vropska komisija je u okviru Strukturisanog dijaloga Evropske unije i Bosne i Hercegovine o radu pravosu|a krajem pro{le godine od Venecijanske komisije Vije}a Evrope (Evropska komisija za demokratiju
EVROPSKI LIJEK ZA OZDRAVLJENJE BH. PRAVOSU\A

kroz pravo) zatraìla mi{ljenje o na~inu na koji pravosudni okvir, podjela vlasti i postoje}i instrumenti koordinacije uti~u na pravnu sigurnost i nezavisnost pravosu|a u BiH. Venecijanska komisija Vije}a Evrope bavila se godinama pitanjima pravosu|a BiH, ali ovo je prvi put da je od nje traèno da se direktno pozabavi ovim pitanjem u cjelini, sa stanovi{ta ja~anja dva temeljna na~ela vladavine prava: pravne sigurnosti i nezavisnog pravosu|a. I u ovom, kao i u svojim ranijim mi{ljenjima, Venecijanska komisija insistira na stavu da se strukturni napredak i razvoj u BiH mogu nastaviti samo kroz ustavnu reformu. U me|uvremenu, navodi, cilj bi trebao biti ja~anje
38
efikasnosti institucija na svim nivoima u BiH. Sa posebnim naglaskom na sudstvo, potrebno je uloìti napore u ja~anje svih institucija i tijela u cijeloj BiH, uklju~uju}i i institucije na dràvnom nivou.
PRVI KORAK, REVIZIJA POSTOJE]A ÊTIRI PRAVNA SISTEMA

Opisuju}i bh. ustavni okvir, Venecijanska komisija konstatira kako je o~igledno da je pravni i sudski sistem u BiH najsloèniji i najdecentralizovaniji federalni sistem me|u dana{njim evropskim zemljama. Zbog ~injenice da je teè odràti pravnu sigurnost u federalnoj nego unitarnoj dràvi, jer federalna dràva ima
nekoliko zakona o istoj stvari i nekoliko sudova koji mogu tvrditi da imaju nadle`nost, vjerovatno su mnoge federalne dràve odlu~ile da usaglase osnovne zakone, kao {to su procesni zakoni. Radikalniji pristup trenutno ima Belgija, gdje su mnoge nadle`nosti decentralizovane, ali nadle`nost za nadzor nad organizacijom svih gra|anskih i krivi~nih sudova leì, u na~elu, na federalnoj vlasti. Me|utim, situacija u BiH je sasvim druga~ija. Jedini dràvni sud u zemlji koji je izri~ito pomenut u Ustavu BiH jeste Ustavni sud BiH. Ostala sudska tijela centralne dràve (Tuìla{tvo BiH, Sud BiH i Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e) osnovana su naknadno,
NOVE PREPORUKE VENECIJANSKE KOMISIJE

Foto: Mario Ili~i}
PRIJEKO PRIJEKO POTREBAN POTREBAN NOVI NOVI SUD SUD NA NA DR@AVNOM DR@AVNOM NIVOU NIVOU
Venecijanska Venecijanska komisija komisija Vije}a Vije}a Evrope Evrope navodi navodi da da bi bi jedno jedno od od odjeljenja odjeljenja Dràvnog Dràvnog suda suda BiH BiH trebalo trebalo prerasti prerasti u u @albeni @albeni sud sud BiH BiH
Evropska Evropska komisija komisija je je u u okviru okviru Strukturisanog Strukturisanog dijaloga dijaloga EU-a EU-a ii BiH BiH krajem krajem pro{le pro{le godine godine od od Venecijanske Venecijanske komisije komisije Vije}a Vije}a Evrope Evrope zatraìla zatraìla mi{ljenje mi{ljenje o o stanju stanju u u pravosu|u pravosu|u u u BiH BiH
SMJERNICE SMJERNICE ZA ZA NOVE NOVE REFORME REFORME
na osnovu op}ih ustavnih propisa. Bilo bi poèljno, dugoro~no gledano, da se ove institucije uklju~e u Ustav BiH, zaklju~uje Venecijanska komisija. Pluralitet pravnih poredaka u BiH se ogleda u rascjepkanosti njenog pravosu|a, koja pove}ava probleme vezane za pravnu sigurnost u BiH, konstatira VK. Govore}i o situaciji u BiH, ova Komisija kaè da postoje ~etiri sudska (pod)sistema na podru~ju BiH, koja se razlikuju po svojoj unutra{njoj strukturi i institucijama koje sadrè. Komisija navodi da odnos izme|u sistema tako|er nije jasno definisan, a to dovodi do razli~itih tuma~enja zakona i unutar sudskih sporova. Samo dvije institucije pravosudnog karaktera na dràvnom nivou, Ustavni sud BiH i Sud BiH (ugla-
vnom nadleàn za krivi~na djela koja se odnose na ratne zlo~ine, organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju), nemaju kapacitet da osiguraju potrebnu pravnu sigurnost. Kako ne postoji institucionalizovani odnos izme|u sudskih i tuìla~kih sistema ove ~etiri jedinice, moè se lako desiti da sudovi i dràvni tuìoci iz razli~itih jedinica razli~ito protuma~e sli~ne, ili ~ak identi~ne odredbe njihovih odluka. Ne postoje formalni instrumenti uskla|ivanja izme|u jedinica. Nedostatak takvih instrumenata je djelimi~no nadokna|en neformalnom saradnjom i razmjenom informacija izme|u raznih sudskih i tuìla~kih organa BiH i teritorijalnih jedinica i podjedinica (entiteti, Br~ko Distrikt i kantoni u FBiH), ali to nije dovoljno. Bez instrumenata za uskla|ivanje sudske prakse u cijeloj zemlji, gra|ani koji ìve u razli~itim dijelovima zemlje mogu dobiti znatno druga~ije presude u sli~nim predmetima. Venecijanska komisija upozorava na probleme koji nastaju ovakvom situacijom i sugerira da vlasti BiH i teritorijalnih jedinica traè odrìvo rje{enje. Kako }e ujedinjenje tog sistema iako poèljno - biti te{ko prakti~no ostvariti bez reforme cijele teritorijalne strukture BiH i revizije Ustava, uskla|ivanje ~etiri postoje}a sistema treba smatrati prvim korakom. Naprimjer, rad specijalizovanih privrednih
sudova u Republici Srpskoj treba razmotriti i ako se utvrdi da bi bili uspje{ni, takvi sudovi bi se mogli uvesti u Federaciji (i, potencijalno, u Distriktu Br~ko). Sli~no tome, ocjena rada specijalnog tuìoca u Republici Srpskoj moè dovesti do stvaranja te institucije u Federaciji ili njenog ukidanja u RS-u. U Federaciji BiH, gdje postoji dodatna rascjepkanost zbog postojanja kantona, Venecijanska komisija predlaè da se razmotri uvo|enje jedinstvenog zakona o tuìteljskoj slu`bi koji }e pribliìti slu`be tuìteljstva i regulisati ih na cijelom podru~ju Federacije.
POTREBA ZA OSNIVANJEM APELACIONOG SUDA NA DR@AVNOM NIVOU

Pluralitet pravnog poretka i rascjepkani sudski i tuìteljski sistemi u BiH dovode do nekoliko konkretnih problema: nepostojanje vrhovnih sudskih tijela u zemlji, pitanja koja se odnose na VSTV, saradnja izme|u razli~itih sudskih i tuìteljskih institucija, mogu}nost uspostavljanja posebnog suda za àlbe i nekoliko drugih pitanja (struktura sudskog i tuìteljskog sistema, finansijska situacija u pravosu|u, mandat sudija i tuìtelja itd.). Na dràvnom nivou, Sud BiH ima Apelaciono odjeljenje ~ija organizacija pokre}e pitanje njegove nepristranosti. Mogu}nost àlbe na presudu koje ulaù odjeljenja unutar istog Suda razli~itom odjeljenju tog suda, ukoliko je to odjeljenje odvojeno od ostatka suda, sama po sebi ne treba biti problem. Do sada se nije de{avalo da u Apelacionom odjeljenju bude imenovan sudija koji je odlu~ivao na predmetu u prvom stepenu, ali poseban sud bio bi vi{e nezavisan nego odjeljenje u postoje}em sudu. Komisija smatra da bi njegovo osnivanje tako|er stvorilo vi{e povjerenja u pravednost presuda i pravosudnog sistema
39
Prioriteti su jasni: ustavna reforma, ujedinjenje postoje}ih pravnih sistema, hitno formiranje Apelacionog suda, a dugoro~no Vrhovnog suda BiH
[TA TREBA MIJENJATI U PRAVOSU\U BiH

USTAV, USTAV, PRIJE PRIJE SVEGA SVEGA
II u u ovom, ovom, kao kao ii u u svojim svojim ranijim ranijim mi{ljenjima, mi{ljenjima, Venecijanska Venecijanska komisija komisija insistira insistira na na stavu stavu da da se se strukturni strukturni napredak napredak ii razvoj razvoj u u BiH BiH mogu mogu nastaviti nastaviti samo samo kroz kroz ustavnu ustavnu reformu reformu
u cjelini, {to je naro~ito va`no u zemlji kao {to je BiH, a u toku su razgovori s Ministarstvom pravde BiH o stvaranju posebnog àlbenog suda na dràvnom nivou, koji bi se finansirao iz sredstava Suda BiH. Za uspostavljanje takvog suda, BiH vlasti bi trebale razmotriti uvo|enje jednog zakona o sudovima u BiH, a ne dva odvojena zakona, jedan o sudu BiH i jedan o @albenom sudu BiH, ako je to mogu}e, smatra Komisija. Me|utim, kada je u pitanju dràvni nivo, postoji jo{ jedan vaàn problem jer BiH kao dràva, nema vrhovno sudsko tijelo koje bi garantovalo jednoobraznost njenog pravnog poretka, te jedinstvenost ili barem uskla|enost njenih sudskih i tuìla~kih sistema. Uspostavljanje tog tijela se smatra va`nim iz perspektive samih pravosudnih tijela za koje }e ono pruìti korisne smjernice za tuma~enje i primjenu pojedinih zakonskih odredbi, kao i iz perspektive gra|ana BiH za koje }e
osigurati pravnu sigurnost, predvidljivost i jednoobraznost u tuma~enju i primjeni zakona u zemlji. Od vrhovnih pravosudnih organa se o~ekuje da igraju va`nu ulogu u garantovanju pravne sigurnosti. Smatra se da }e takvo tijelo u BiH garantovati dosljednost u sudskoj praksi, kao i stabilnost i kona~nost sudskih odluka. Trenutno, nijedan od dva postoje}a suda na dràvnom nivou ne moè ispuniti tu funkciju. Nadle`nost Ustavnog suda BiH je ograni~ena na ustavna pitanja. On moè osigurati jednoobraznost pristupa samo u odre|enim podru~jima, kao {to je za{tita ljudskih prava. Sud BiH, iako, ima malo bolji poloàj, ima usku nadle`nost i zasniva se na ograni~enim pristupu pojedinaca ovom sudu.
PUT KA STVARANJU VRHOVNOG SUDA BiH

Razmatrani su prijedlozi za dva glavna modela kojim bi se popravila sada{nja
MODELI ZAKONA KAO RJE[ENJE ZA BiH
BiH se mora suprotstaviti pretjeranoj decentralizaciji pravnog poretka kako bi bila u stanju preuzimati pravnu steevinu EU-a
Venecijanska komisija smatra da bi se situacija u BiH popravila, izme|u ostalog i usagla{avanjem zakonskih propisa i kori{tenjem modela zakona (ili ekvivalenta). BiH i njene teritorijalne jedinice treba da razmotre kako da se suprotstave pretjeranoj decentralizaciji pravnog poretka i osiguraju da sadràj propisa u zemlji bude {to je mogu}e dosljedniji i precizniji. Ovo je bitno ako zemlja namjerava da primijeni acquis communautaire. Da bi se to postiglo, vlasti BiH i teritorijalni entiteti treba da razmotre kombinaciju i formalizovanje ve} postoje}ih pristupa odozdo prema gore, sa centralizovanim strate{kim pristupom, koje polazi sa najvi{eg nivoa prema niìm. Prvi korak mogao bi se zasnivati na modelima zakona na dràvnom nivou o pitanjima koja nisu politi~ki osjetljiva.
situacija: prvi model bilo bi stvaranje Vrhovnog suda BiH, iako jo{ uvijek nije jasno kakav bi odnos ovaj sud imao sa Sudom BiH. Me|utim, ~ini se da su predstavnici pravosu|a u entitetima, kao i predstavnici Suda BiH, uglavnom odbacili samu ideju da Sud BiH postepeno preraste u Vrhovni sud. Dakle, Vrhovni sud }e najvjerovatnije biti nova institucija, s op}om nadle`nosti uskla|ivanja sudske prakse usvojene na nivou teritorijalnih jedinica. Zakonodavna ovla{tenja na dràvnom nivou bi trebalo pove}ati da bi se mogli donijeti klju~ni dràvni zakoni kako bi ovaj Sud mogao ispravno funkcionisati kao Vrhovni sud. To, me|utim, zahtijeva ili dono{enje ustavnih amandmana ili me|uentitetskih sporazuma. Dugoro~no gledano, uvo|enje takvog suda se moè razmatrati u okviru {ire ustavne reforme, konstatira VK. Drugi model predvi|a osnivanje jednog ili zajedni~kog tijela (tako|er poznato kao Zajedni~ko koordinaciono vije}e) kojim se pribliàvaju postoje}e visoke pravosudne institucije na nivou dràve i teritorijalnih jedinica. Takvo zajedni~ko tijelo }e najvjerojatnije biti sastavljeno od predstavnika vrhovnih sudova entiteta, uz odgovaraju}u zastupljenost Apelacionog suda Br~ko Distrikta i Suda BiH (a u budu}nosti i Apelacionog suda BiH, koji se tek treba formirati). Za sada, ne ~ini se da postoji konkretan projekt stvaranja zajedni~kog tijela, pa time prevladava neizvjesnost u pogledu nadle`nosti, u~estalost sastanaka ili na~in na koji se odluke mogu usvajati. Komisija zaklju~uje da, ako se uzme u obzir trenutna situacija u BiH, drugi model se ~ini kao bolje rje{enje, barem na kratko vrijeme. Prvo, institucija zajedni~kog tijela }e razviti tradiciju me|usudskih sastanaka, koji su se ve} organizovali povremeno tokom proteklih godina. Iako bi se zajedni~ko tijelo razlikovalo od onih sastanaka u ve}em stepenu institucionalizacije, njegove trajne prirode i vjerovatno, sastava, jo{ uvijek moè do}i do toga da se ono posmatra kao nastavak ve} postoje}e me|usudske saradnje. Drugo, stvaranje zajedni~kog tijela bi dovelo do manje problema iz pravne perspektive. Iako trenutno ne postoji pravna osnova za stvaranje novog Vrhovnog suda, zajedni~ko tijelo moè zasnovati svoj legitimitet na ve} postoje}im sudovima. Osnivanje zajedni~kog tijela na kratko vrijeme ne treba shvatiti kao prepreku za dugo ro~no stvaranje Vrhovnog suda BiH. Ipak, stvaranje zajedni~kog ili ujedinjenog tijela ne bi trebalo biti izolovano, ve} dio materijalne reforme pravosu|a koja je potrebna u BiH, navodi se u mi{ljenju Venecijanske komisije.
40
EVROPA, ODMAH BILDT OSUMNJIÊN Nakon dvogodinjeg kanjenja, BiH

DA RADI U KORIST RUSIJE
[vedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt osumnji~en je da je djelovao u korist Rusije u vezi s nekretninama blizu Stockholma, objavila je prije nekoliko dana parlamentarna komisija koja istraùje slu~aj. Zahtjev za istragu podnijela je stranka Zelenih koja optuùje Bildta da je pogodovao ruskoj strani u prodaji zgrade u ruskome vlasni{tvu. Arbitra`ni sud u Stockholmu presudio je u korist njema~kog poslovnog ~ovjeka Franza Sedelmayera, kojem je ruska dràva oduzela poduze}e u Sankt Peterburgu 90-ih godina i odredila od{tetu od 3,6 miliona eura uve}anih za sudske tro{kove. Rusija je odbila obe{tetiti Sedelmayera pa je Agencija za rje{avanje sporova naredila prodaju zgrade u vlasni{tvu Rusije kako bi se namirio dug. Bildt je, me|utim, krajem pro{log mjeseca potpisao jedno od tri pisma kojima ministarstvo vanjskih poslova upozorava Agenciju da bi prodaja mogla na{tetiti {vedsko-ruskim odnosima.
ALARMANTNA NEZAPOSLENOST MLADIH U ISTO^NOJ EVROPI

Be~ki institut za pore|enje me|unarodnih ekonomija WIIW objavio je pesimisti~nu prognozu za zemlje isto~ne Evrope koje su, i pored ~lanstva u EU, privredno nestabilnije od svojih susjeda. Posebno je zabrinjavaju}i poloàj mladih u isto~noevropskim zemljama ~ija je stopa nezaposlenosti vrlo visoka. Ekonomisti Instituta situaciju na trì{tima ovih zemalja ocjenjuju generalno kao dramati~nu, ali i sa jasnim razlikama izme|u zemalja koje su pod neposrednim uticajem EU-a, eurozone i isto~noevropskih zemalja. Tako stopa nezaposlenosti u Kazahstanu iznosi samo 5,2%, dok na (jugo)istoku Evropske unije raste i do 30%. Rekordan broj zvani~no registrovanih nezaposlenih ima Makedonija 31%. Kao zemlja sa posebno lo{om situacijom masovne nezaposlenosti me|u mladima navedena je i Bosna i Hercegovina. Prema navodi42
Zbog sukoba oko pitanja nadlenosti tri institucije za sigurnost hrane, Bosna i Hercegovina do sada nije usvojila tzv. higijenski paket, odnosno pet evropskih direktiva koje BiH mora primijeniti ukoliko eli da domaim proizvoaima hrane biljnog i ivotinjskog porijekla osigura izvoz u drave EU-a
ierre Mirel, direktor Uprave u Generalnoj direkciji Evropske komisije za pro{irenje, izjavio je po~etkom pro{log mjeseca da je {okiran slabim napretkom BiH u oblasti sigurnosti hrane i veterinarske kontrole. Bili smo, blago re~eno, {okirani kada smo vidjeli da je tako mali broj pre-
poruka proveden, posebno {to se ti~e Agencije za sigurnosti hrane i Ureda za veterinarstvo, kazao je nakon redovnog sastanka Privremenog odbora za pra}enje provo|enja obveza iz privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima BiH i EK po~etkom jula. Na problem velikog potenciSLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.
H uskoro dobija higijenski paket?

ma WIIW-a, u na{oj zemlji vi{e od 60% mladih je nezaposleno, u Srbiji vi{e od 50%, u Slova~koj, Estoniji, Latviji i Litvi vi{e od 30%, u Ma|arskoj i Poljskoj 28%.
STO DANA NOVE FRANCUSKE VLADE

Sude}i prema rezultatima istraìvanja Instituta Ifop, koje je objavio francuski list Le Figaro, 54 posto Francuza je nezadovoljno radom novog predsjednika Francoisa Hollandea, dok se 46 posto ispitanika izjasnilo zadovoljnim njegovim potezima. Samo tri posto je izrazilo veoma veliko zadovoljstvo njegovim prvim akcijama u Jelisejskoj palati. Me|utim, 57 posto ispitanika smatra da se Hollande drì obe}anja koja je dao tokom predizborne kampanje i odobrava glavne mjere koje je on preduzeo na po~etku svog petogodi{njeg mandata, navodi francuski list LExpress. U novoj francuskoj vladi, koja ovih dana broji sto dana rada, po prvi put u povijesti moderne Francuske polovinu njenih ~lanova ~ine ène.
ÊKANJE TZV. HIGIJENSKOG PAKETA

Iako je EU osiguravala tehni~ku i finansijsku pomo}, u BiH proteklih godina nije bilo pomaka u oblasti sigurnosti hrane i veterinarske kontrole
GRENLAND, NOVI ELDORADO

Zahvaljuju}i bogatim neiskori{tenim nalazi{tima dragocjenih rijetkih minerala Zemljine kore, Grenland je postao novi eldorado oko kojeg se otimaju Evropska unija i Kina. Povjerenik EU-a za industriju Antonio Tajani posjetio je prije nepuna dva mjeseca Grenland kako bi parafirao sporazum koji bi EU osigurao pravo udjela u eksploataciji rijetkih minerala Zemljine kore, prema kojem }e Evropa grenlandskim vlastima pla}ati 35 posto zarade od projekata va|enja ruda u grenlandskom obalnom pojasu. Iako je Grenland jo{ uvijek pod danskom upravom, prije gotovo 30 godina pregovorima je uglavio istupanje iz zajednice koja je u me|uvremenu izrasla u EU. Golema ledena polja Grenlanda skrivaju bogata nalazi{ta dragocjenih minerala, a EU u cijelosti podmiruje svoje potrebe za tim sirovinama iz uvoza pa nastoji osigurati pristup grenlandskom bogatstvu. Trenutno tim trì{tem dominira Kina, nastoje}i sa~uvati vode}u poziciju u svijetu.
jala za izvoz koji nije iskori{ten (proizvodi kao {to je meso, milijeko i perad ne mogu se izvoziti u EU jer nisu zadovoljeni potrebni standardi niti je uspostavljen adekvatan sistem veterinarske kontrole), te posljedice ulaska Hrvatske u EU, BiH je ve} dugo upozoravana. Evropska unija je tokom tog vremena osiguravala tehni~ku i finansijsku pomo} za BiH, te eksperte kako bi do detalja objasnili i dali konkretne preporuke {ta se treba uraditi da bi se dostigli svi standardi EU-a, ali rezultat je izostao. Prema posljednjim najavama, za nadati se da }e se napokon stvari o ovom pitanju po~eti mijenjati: Ured za veterinarstvo i za za{titu zdravlja i bilja, te Agencija za sigurnost hrane BiH bi narednih dana Vije}u ministara BiH trebale dostaviti usagla{en prijedlog higijenskog paketa, odnosno pet evropskih direktiva koje BiH
mora da primijeni ukoliko èli da doma}im proizvo|a~ima hrane biljnog i ìvotinjskog porijekla osigura izvoz u dràve EU-a, ~ija ~lanica uskoro postaje i Hrvatska. Usagla{eni higijenski paket za EU upu}en je Direkciji za evropske integracije, radi provjere stepena usagla{enosti, a potom ga treba usvojiti Vije}e ministara BiH. Dvogodi{nje, potpuno besmisleno ka{njenje sa usvajanjem tzv. higijenskog paketa uslijedilo je zbog sukoba ovih institucija i agencija o pitanjima nadle`nosti. Prave}i problem od onog {to on nikako ne bi trebalo biti problem (usvajanje higijenskog paketa), potpuno se zanemaruje da }e za BiH pravi izazov biti provedba pomenutog paketa. Da li BiH provodi propise koje usvaja, provjerava}e inspekcijske kontrole iz EU-a. (D. Savi})
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Rekordan prihod od PDV-a Namjenska industrija FBiH ~eka naplatu 12,5 miliona dolara Raste broj nenaplativih kredita Bankari ne znaju za krizu
Foto: Mario Ili~i} 44
POGRE[NA POGRE[NA PROGNOZA PROGNOZA
Suprotno Suprotno najavi najavi {efa {efa SDP-a, SDP-a, prihodi prihodi od od PDV-a PDV-a kontinuirano kontinuirano su su rasli rasli tokom tokom cijele cijele pro{le pro{le godine godine kao kao ii u u prvih prvih {est {est mjeseci mjeseci teku}e teku}e godine godine
Dug put do naplate novca od ure akovia

U petogodi{njem sudskom sporu koji je pokrenula protiv hrvatske tvrtke \uro \akovi}, Vlada Federacije BiH od prije nekoliko dana stoji puno bolje, ali to jo{ uvijek ne zna~i da }e kona~na presuda biti pozitivna, a pogotovo ne zna~i da }e se sudski postupak brzo okon~ati. Iz pouzdanih izvora Slobodna Bosna je doznala da Ustavni sud Hrvatske nije rije{io spor u korist BiH, nego je samo naredio obnovu postupka pred prvostupanjskom sudskom instancom pred kojim je ranije spor bio rije{en u korist hrvatske tvrtke \uro \akovi}. Spor je teàk 12,5 miliona dolara (uz zatezne kamate penje se na blizu 18 miliona dolara) a odnosi se na isporuku 13 tenkova Kuvajtu, u ~ijoj su izradi sudjelovala i tri preduze}a namjenske industrije iz BiH. Tenkove je isporu~ila i naravno naplatila hrvatska tvrtka \uro \akovi}, koja je i u okvirima biv{e Jugoslavije bila zaduèna za finalno sklapanje tenkova T-84. Najvitalnije i najvrednije segmente tenka T-84 (poput te{kog motora, optike i topovskih cijevi) proizvodile su tvornice namjenske industrije u BiH - Famos i Zrak iz Sarajeva, BNT iz Novog Travnika itd. Zahvaljuju}i odli~nim diplomatskim odnosima s Kuvajtom, Federacija BiH je uspjela kompletirati dokumentaciju o isporuci tenkova koju je \uro \akovi} dugo vremena prikrivao i negirao. Sudski spor protiv \ure \akovi}a nije bio nimalo obe}avaju}i: ve} nakon nekoliko ro~i{ta Trgovinski sud u Zagrebu odbio je tu`beni zahtjev Vlade FBiH kao neosnovan i presudio u korist \ure \akovi}a. Naravno, Vlada FBiH se àlila na presudu nakon ~ega je uslijedio vi{egodi{nji spor koji je naposljetku dospio pred Ustavni sud Hrvatske. Tako se poslije punih pet godina spor na{ao pred novim po~etkom: vra}em je naime prvostupanjskom sudu na ponovno su|enje koje bi moglo potrajati jo{ nekoliko godina!
Lagumdijia promaio za 100 miliona KM!

Formalni povod za obra~un i razlaz koalicionih partnera, SDP-a i SDA, bio je fiskalni okvir, odnosno budèt dràvnih institucija BiH, koji je dogovoren izme|u SDP-a i SNSD-a bez znanja i konsultacija s ostalim ~lanicama parlamentarne ve}ine. SDA nije bila zadovoljna visinom dràvnog budèta za 2012. godinu, koji je bio na razini 2008. godine, a pogotovo dogovorom da se dràvni budèt zaledi sve do 2015. godine. [ef SDP-a Zlatko Lagumdìja grlato je branio dogovor s Miloradom Dodikom. Na press konferenciji u martu ove godine, okupljene novinare je zamolio da zapi{u iznos od 4 milijarde i 923 miliona KM, dakle iznos neto prihoda Uprave za indirektno oporezivanje u 2008. godini, za koji je rekao da je bio rekordan i da }e te{ko biti dostignut u skorije vrijeme. Na svu sre}u, Lagumdìja se pokazao kao lo{ prognozer. Prihod Uprave iz 2008. godine davno je dostignut i nadma{en i to za vi{e od 100 miliona KM! Uprava za indirektno oporezivanje objavila je najsvjeìje podatke o prikupljenim indirektnim porezima za prvih pet mjeseci 2012. godine. U najkra}em, Uprava je prikupila 20 miliona KM vi{e nego u istom razdoblju protekle godine, uprkos golemom manjku od oko 30 miliona KM nastalom tokom februara zbog prometne paralize. U svim mjesecima izuzev februaru, prihodi od PDV-a porasli su u rasponu od 6 do 20 miliona KM mjese~no, tako da bi pri ovom trendu do kraja godine prvi put mogli prema{iti (bruto) iznos od 6 milijardi KM, odnosno neto iznos od 5,2 milijarde KM! I u prethodne dvije godine, prihodi su kontinuirano rasli uprkos globalnoj recesiji i nepovoljnom ekonomskom ambijentu. Primjerice, u 2011. godini Uprava za indirektno oporezivanje prikupila je vi{e od 5,8 milijardi KM bruto, odnosno 4 milijarde i 996 miliona KM neto, {to zna~i da je jo{ protekle godine prema{en iznos od 4 milijarde i 923 miliona KM, za koji je Lagumdìja rekao da }e biti te{ko dostiàn u skorije vrijeme. U teku}oj, 2012. godini, bruto prihod od PDV-a prvi put }e prema{iti iznos od 6 milijardi KM, odnosno, iznos od 5,2 milijarde KM neto, {to zna~i da nije bilo osnova da se dràvni budèt zaledi na iznos iz 2008. godine, uz istovremeni rast budèta Repulike Srpske za oko 11 posto.
Banke u RS-u aktivirale hipoteke vrijedne 60 miliona KM

Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, komercijalne banke sve ~e{}e aktiviraju hipoteke kako bi naplatile kredit od nesolidnih du`nika. U prvih {est mjeseci ove godine, vrijednost aktiviranih hipoteka prema{ila je iznos od 60 miliona KM, {to je skoro 50 posto vi{e nego u istom razdoblju protekle godine. Projekt-menadèr Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran tvrdi da ni u Federaciji BiH situacija nije puno povoljnija. Banke su ranije vrlo rado pribjegavale aktiviranju hipoteka jer se zaloèna imovina stavljena pod hipoteku relativno brzo i lako prodavala. Me|utim, s obzirom na veliku krizu i pad cijena nekretina, banke se puno rje|e odlu~uju na aktiviranje hipoteke tako da broj aktiviranih hipoteka jo{ uvijek nije alarmantan, rekao je Gavran. Entitetske agencije za bankarstvo nisu objavile strukturu aktiviranih hipoteka, no doznajemo da najve}i dio otpada na novoizgra|ene poslovne objekte op}e namjene koji su se masovno gradili proteklih nekoliko godina, naj~e{}e bez ikakvog prethodnog trì{nog istraìvanja. Banke su prili~no neoprezno kreditirale izgradnju poslovnih objekata, vrlo ~esto bez valjane studije ekonomske opravdanosti i bez provjere stvarnih tro{kova gra|evinskih radova. Krediti su naj~e{}e bili znatno ve}i od realne vrijednosti investicije, {to podgrijava sumnju da je dobar dio investitora izvukao dio novca prije nego {to je banka aktivirala hipoteku. Zapravo, aktivirana hipo- RAST NENAPLATIVIH KREDITA Dramati~no je pove}an broj preduze}a koja ne mogu servisirati bankarske kredite teka naj~e{}e je upravo novoizgra|eni objekat!
Vodee banke u BiH uveale profit

Ekonomska kriza iz temelja potresa privredu BiH, no bankarski sektor, ~ini se, nije ni okrznula. U prvih {est mjeseci 2012. godine, golema ve}ina vode}ih banaka u BiH uspjela je pove}ati profitabilnost, neke ~ak i u rekordnom postotku. Primjerice, Intesa Sanpaolo banka BiH uve}ala je profit za 43 posto, a Volksbank Sarajevo za 118 posto! Najprofitabilnija banka u BiH i dalje je UniCredit banka Mostar, ~iji je {estomjese~ni profit prema{io 29 miliona KM i za 1 posto je manji nego u istom razdoblju protekle godine.
45
FELJTON
U Zagrebu je objavljena knjiga Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941. - 1945.) autora historiara Zlatka Hasanbegovia. Iz njegovog sveobuhvatnog arhivskog rada na kojem je radio u arhivima Sarajeva, Beograda i Zagreba na vie od 800 stranica izdvajamo posebno zanimljivo razdoblje koje je u knjizi objavljeno kao poseban dodatak, a koje govori u ulozi i poloaju muslimana u faistikoj Nezavisnoj dravi Hrvatskoj pod rukovodstvom Ante Pavelia. U nekoliko nastavaka moi ete itati o ulasku njemakih i ustakih trupa u Sarajevo, odnosu domaeg stanovnitva prema Jevrejima, te uzbudljivim politikim previranjima na tada vruoj sarajevskoj i bh. politikoj sceni koja su se deavala u pozadini velikih historijskih deavanja u svijetu
POVRATAK DAFER-BEGA KULENOVIA

Priredio: ALMIR PANJETA
D
46
àfer Kulenovi} od po~etka je bez sumnje odobravao uspostavu Hrvatske dràve i preko brata Osmana vjerovatno i bio u odre|enoj vezi s Paveli}em, ali je svoje drànje i postupke prilago|avao pogledima Uzeira Hadìhasanovi}a i uèg strana~kog kruga.
ARTUKOVI]EVE METODE UBJE\IVANJA

Po~etkom avgusta 1941. vlastima NDH priklonila se i ve}a skupina zastupnika i mjesnih prvaka HSS-a iz cijele zemlje, koji su nasuprot Ma~ekovu protuusta{kom stajali{tu javno objavili pristupanje usta{kom pokretu. Po~etkom augusta u Sarajevu je kao Paveli}ev izaslanik osvanuo ministar unutra{njih poslova Andrija Artukovi} kako
bi na saradnju pridobio i strana~ke ostatke JMO-a. U sarajevskom novinstvu posebice je istaknut Artukovi}ev susret sa Dàferom Kulenovi}em kojeg je zadrào na ve~eri i u vi{esatnom razgovoru. Artukovi} se susreo i sa [efkijom Behmenom, koji je ranije bio uhap{en i otpremljen u Zagreb, gdje je nad njim kao nad jugoslovenskim elementom provedena istraga. Za Behmena je intervenisao reis Fehim ef. Spaho koji je uputio protestno pismo vojskovo|i S lavku Kvaterniku u Zagreb koji mu je odgovorio kako je postupak u toku te da se s njim postupa korektno i obzirno. U skladu s Paveli}evom politikom pridobijanja muslimanskih gra|anskih i politi~kih struja bez obzira na ranije politi~ke stavove, protiv Behmena je prekinuta istraga i krajem maja 1941. je pu{ten iz pritvora. Artukovi}eva ubje|ivanja i strah da bi ostaci JMO-a kao i u slu~aju HSS-a mogli u
potpunosti izgubiti utjecaj, Dàfer-bega Kulenovi}a naveli su da prekine politi~ku apstinenciju i javno objavi potporu NDH pa se 14. avgusta 1941. pojavio kod Paveli}a u Zagrebu s Uzeirom Hadìhasanovi}em i biv{im zastupnicima JMO-a u Narodnoj skup{tini H amidom Kurbegovi}em i Ismetom Gavrankapetanovi}em. Mi smo svi u pokretu ve} od prvog ~asa, te sara|ujemo u njemu, u dràvnoj politici i u pravu NDH u svim pravcima. Svima je nama muslimanima Hrvatima pred o~ima konsolidacija i ure|enje NDH, pa u to ulaèmo i uvijek }emo ulagati sve svoje sile. S poglavnikom smo razgovarali o va`nim teku}im, dràvnim i narodnim poslovima, kazao je Kulenovi} novinarima nakon sastanka s Poglavnikom. Prvi odjeci posjete osjetili su se ve} u septembru 1941. imenovanjem Hamida Kurbegovi}a, Kulenovi}eva prista{e i do
MUSLIMANI U NDH (3)
DRUGA DRUGA GODINJICA GODINJICA NDH NDH
Osman Osman Kulenovi}, Kulenovi}, Hakija Hakija Hadi}, Hadi}, Asim Asim Ugljen, Ugljen, Hilmija Hilmija Belagi} Belagi} ii Alija Alija uljak uljak
Ante Paveli}: Hvala vam {to ste zdu{no, muèvno, rodoljubno i hrvatski, kao i ostali muslimani sabornici, dali dokaza, da je hrvatski musliman, da su muslimani sinovi i ~lanovi ovog naroda, i da je Bosna sastavni dio Hrvatske dràve ne samo po povu~enim granicama, nego i po srdcima hrvatskih muslimana
1941. urednika Narodne pravde, za direktora sarajevske podru`nice Dràvnog ravnateljstva za gospodarsku ponovu, te Ismeta Gavrankapetanovi}a za velikog ùpana Velike ùpe Vrhbosna u Sarajevu umjesto Hadì}evog bliskog saradnika Dervi{a Omerovi}a koji je postavljen za velikog ùpana Velike ùpe Bilogora u Bjelovaru.
To je bio uvod u sistemsko potiskivanje Hadì}evih i Me{i}evih sljedbenika.
MAÊK U JASENOVCU, MUSLIMANI U NESPORAZUMU

U nastojanju trajnog pridobijanja glavne muslimanske politi~ke struje Paveli}a nisu pokolebale ni povremeno objavlji-
vane rezolucije muslimanske gra|anske i vjerske elite u kojima su osu|ivali zlo~ine prema nepo}udnim dijelovima stanovni{tva, prigovarali poloàju muslimana te traìli prekid nasilja i uvo|enja zakonitosti u dràvi. Dràvna cenzura ~ak nije sprije~ila ni objavu izjave dru{tva ElHidaje u kojoj se osu|uju i oni muslimani
47
FELJTON
koji su na svoju ruku od svoje strane napravili bilo kakav ispad i u~inili bilo kakvo nasilje. Najsna`niji i najnepovoljniji odjek kod vlasti imala je sarajevska, takozvana ramazanska rezolucija potpisivana tokom ramazana i objavljena uo~i Bajrama u oktobru 1941. nastala kao izraz muslimanskog nezadovoljstva stanjem u NDH. Rezoluciju su, kako su se samonazvali, potpisali Hrvati muslimani, a me|u prvacima koji su je razdijelili bio je i Uzeir Hadìhasanovi}, koji je tri mjeseca ranije s Dàferom Kulenovi}em bio kod Poglavnika u Zagrebu. Sa rezolucije je izostao potpis reisa Fehima Spahe koji se pismom obratio dràvnom tajniku Asimu Ugljenu u Zagreb: [aljem Vam jedan prijepis rezolucije s potpisnicima, koja Vas zanima. Na{i prijatelji su, kako oni vele, morali podpisati, da ih stanoviti krugovi ne bi nazvali izdajicama. I meni je dono{eno na podpis, ali naravno ja sam odklonio. Bio sam uop}e protiv da se ovo donosi u ovom obliku i da se umnoàva i dijeli kao letak, nego se je moglo podnijeti na nadle`no mjesto u obliku predstavke. U tom slu~aju i ja bih podpisao, jer zaista ima slu~ajeva na koje se mora àliti.
ZA ZA DOMOVINU DOMOVINU S S ANTOM ANTOM
Dafer Dafer Kulenovi} Kulenovi} prisee prisee na na dunost dunost potpredsjednika potpredsjednika Vlade Vlade NDH NDH pred pred poglavnikom poglavnikom Paveli}em Paveli}em ii zagreba~kim zagreba~kim muftijom muftijom Ismetom Ismetom Mufti}em Mufti}em
SRBI IZ [UMA I GRADOVA

U svom odgovoru Ugljen Spahi pi{e kako se slaè da rezolucija nije trebala biti umnoèna i razdijeljena poru~uju}i mu kako su njeni autori izgubili bitku, i sada ho}e da budu mu~enici. Za razliku od razli~itih represivnih postupaka prema
nemuslimanskim protivnicima usta{kog pokreta i dràve, kao {to je privremeno zato~enje Vlatka Ma~eka i dijela prvaka HSS-a u Jasenovac, u slu~aju muslimanskog nezadovoljstva Paveli} je ostao dosljedan politici suzdrànosti i pridobijanja ostataka JMO, uvjeren da je rije~ o prolaznom nesporazumu. Proisteklom tek iz slabosti dràvne uprave u BiH, te nemo}i vlasti da pruì djelotvornu vojnu za{titu muslimanskom stanovni{tvu koje se na{lo na udaru srpskog ustani~kog i odmetnutog djelovanja. Kao jedini odgovor na sarajevsku rezoluciju, Paveli} je po~etkom novembra 1941. umjesto Osmana Kulenovi}a na du`nost potpredsjednika Vlade NDH imenovao njegovog brata Dàfera Kulenovi}a.
Njegov ulazak u vladu podudario se i s poku{ajima usta{kog pokreta za smanjenjem protusrpskog smjera, pa je posredovanjem mjesnih prvaka JMO-a u kontakt s Paveli}em stupio njegov studentski kolega Savo Besarovi}, sarajevski srpski politi~ar i advokat koji je jo{ u Kraljevini Jugoslaviji bio ~vrsto povezan sa Spahinim muslimanskim krugovima u Sarajevu. Paveli} ga je u februaru 1942. imenovao na du`nost saborskog bilje`nika, a 1943. i na du`nost dràvnog ministra u vladi Nikole Mandi}a, koju je sve do kraja rata vr{io u neslu`benom svojstvu predstavnika pravoslavnih Srba u NDH. Njema~ki obavje{tajni izvori savjetovali su Paveli}a da bosanske Hrvate, Srbe i muslimane pomiri time {to }e uzeti nekog uglednog bosanskog Srbina u Vladu, koji }e
Asim Asim Ugljen Ugljen pisao pisao reisu reisu Spahi Spahi poru~ivi poru~ivi mu mu da da su su potpisnici potpisnici Ramazanske Ramazanske rezolucije rezolucije izgubili izgubili bitku bitku pa pa ho}e ho}e da da budu budu mu}enici mu}enici
DRAVNI DRAVNI TAJNIK TAJNIK
48
MUSLIMANI U NDH (3)

nagi}, brat Spahine udovice, te Abdulah Ibrahimpa{i} izabran 1938. u Biha}u na Ma~ekovoj listi. Ve}ina njih vjerovatno nije pozvana vi{e zbog neslaganja s Kulenovi}em a manje zbog protivljenja Paveli}a koji je poziv uru~io i Ma~ekovu prista{i Mesudu Kulenovi}u. Paveli} je u zavr{nom saborskom govoru u novembru 1942. zahvalio Kulenovi}u i zastupnicima iz JMO-a: Hvala vama svima dragima, mojim starim i mladim suborcima, hvala zastupnicima muslimanske organizacije, koji su tako|er na ~elu sa svojim predstavnikom dr. Dàferom Kulenovi}em isto tako zdu{no, isto tako muèvno, isto tako rodoljubno i isto tako hrvatski, kao i ostali muslimani sabornici dali dokaza, da je hrvatski musliman, da su muslimani sinovi i ~lanovi ovog naroda, i da je Bosna sastavni dio Hrvatske dràve ne samo po povu~enim granicama, nego i po srdcima hrvatskih muslimana.
HRVATSKI HRVATSKI DRAVNI DRAVNI SABOR SABOR 1942. 1942.
Mesud Mesud Kulenovi}, Kulenovi}, Marko Marko Doen, Doen, Hivzija Hivzija Gavrankapetanovi}, Gavrankapetanovi}, Hilmija Hilmija Belagi}, Belagi}, Ante Ante Paveli}, Paveli}, Dafer Dafer Kulenovi}, Kulenovi}, Andrija Andrija Artukovi} Artukovi} ii Mirko Mirko Puk Puk
biti u stanju da umiri Srbe i da naredi da se ovi iz {uma vrate u svoje gradove. Kulenovi}ev ulazak u Vladu doveo je i do poku{aja ja~eg uklju~ivanja prista{a JMO-a u usta{ki pokret. To je bilo vidljivo iz okru`nice Glavnog usta{kog stana u janu aru 1942. upu}ene svim usta{kim {tabovima radi bolje organizacije pokreta: Za koji dan }e vam biti dostavljen popis muslimana, ~lanova biv{e JMO koji bi po mi{ljenju podpredsjednika Vlade mogli i trebali zauzeti poloàje usta{kih du`nosnika, pa }e Vam biti du`nost da se s njima stavite osobno u doticaj. Kulenovi}ev pokret nije ostao bez odjeka ni me|u jugoslovenskim emigrantskim politi~arima u Londonu, pa je ministar Branko ubrilovi}, prvak Saveza zemljoradnika u BiH i jedan od izrazitih protivnika muslimanskog autonomisti~kog zahtjeva koji se kasnije priklonio Titu, u privatnom pismu iz novembra 1941. napisao kako su gotovo svi muslimani, osim komunista pri{li sa Dàferom u Paveli}eve pla}enike. ubrilovi} je na londonskom radiju u novembru 1941. prijete}i ustvrdio da }e se nakon rata postaviti pitanje da li }e muslimani uop{te mo}i da sara|uju kao bra}a u obnovljenoj velikoj i slobodnoj dràvi jer bili oni i mirni posmatra~i, oni su krivci i sukrivci mu~enja srpskog naroda. U me|uvremenu, Paveli}a je na ustrajno pridobijanje poslovi~no oportunisti~ki nastrojenih ostataka JMO-a, kao i ostalih muslimanskih elita, potaknulo i te{ko vojnopoliti~ko stanje u NDH nakon Rimskih ugovora iz maja 1941. o razgrani~enju s Kraljevinom Italijom te bolnih gubitaka u dijelovima jadranskog pojasa i zale|a, a nakon kojih je ~injenica ulaska cijele BiH u sastav NDH dodatno dobila na teìni. Pored toga, Paveli} se pribojavao da bi razli~iti oblici muslimanskog nezadovoljstva mogli postati i sredstvom njema~kog potkopa16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
KULENOVI: Svima je nama muslimanima Hrvatima pred oima konsolidacija i ureenje NDH, pa u to ulaemo i uvijek emo ulagati sve svoje sile. S poglavnikom smo razgovarali o vanim tekuim, dravnim i narodnim poslovima
vanja dràvnosti NDH putem poticanja muslimanskog autonoma{tva. Paveli} je tako trajno otklonio zahtjeve Hadì}evih i Me{i}evih sljedbenika, i s njima povezane nezadovoljne uleme ElHidaje, da se dràvnom intervencijom kona~no ukloni uticaj JMO iz islamskih i vakufskih ustanova, sve do sloma NDH ustrajavaju}i da }e prihvatiti svaki prijedlog nacrta novog Ustava Islamske vjerske zajednice, kao i osobu reisu-l-uleme, iza koje }e stajati prethodni muslimanski dogovor. (Kraj u sljede}em broju)
MU@EVNO, DOMOLJUBNO HRVATSKI

Paveli} je u februaru 1942. sazvao Hrvatski dràvni sabor, u koji je pozvan i dio starih jugoslovenskih skup{tinskih zastupnika JMO. Iz sabora su izostali Nurija Pozderac, koji se ne{to kasnije pridruìo partizanima, skupina povezana sa [efkijom Behmenom u kojoj je bio i Mehmed [ahi-
49
KO[ARKA
INTERVIEW
Nenad Markovi
selektor mladih koarkaa BiH
Juniorska koarkaka reprezentacija BiH, predvoena selektorom NENADOM MARKOVIEM (44), izvanrednom igrom i sa etiri pobjede u nizu plasirala se u narednu fazu Evropskog juniorskog prvenstva B divizije; u otvorenom razgovoru za SLOBODNU BOSNU Markovi, najbolji poslijeratni bh. sportista, govori o propadanju koarke u BiH, hroninoj besparici, nacionalizmu koji talentiranoj djeci brani igranje za reprezentaciju zemlje u kojoj su roeni
Dana{nja generacija ko{arka{a srlja u mentalno samoubistvo; sav se njihov ìvot sveo na trening i Facebook
Razgovarao: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
uniorska ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine, koju predvodi selektor Nenad Markovi}, sa ~etiri pobjede u nizu osvojila je prvo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj skupini i plasirala se u drugi krug takmi~enja. U ~etvrtfinalu }e, kao pobjednici grupe, prenijeti dva boda. Po dvije ekipe iz ~etvrtfinalnih grupa plasirat }e se u polufinale, a tri najbolje reprezentacije na turniru izborit }e plasman u A-diviziju. Generalno gledaju}i, nisam bio optere}en time da pobje|ujemo u svim utakmicama. Mi smo ekipa koja ne treba nikoga da se boji, ali isto tako im poku{avam usaditi ozbiljnost i respekt prema svakom protivniku, da se pona{aju i igraju isto i kada pobje|uju i kada gube. Samo tako se mogu izgraditi kao ozbiljni ko{arka{i. Ako }e{ igrati neozbiljno kada vodi{ 30 razlike a kao uozbiljit }e{ se kada bude gusta utakmica, takvi igra~i nikada ne uspiju napraviti pravu karijeru, kaè na po~etku razgovora za SB Nenad Markovi}. To nema veze samo sa ko{arkom, to je izgradnja li~nosti jednog sportiste koji uvijek ima jednak pristup svojim obavezama. Dakle, da je maksimalno koncentrisan na svaki trenig, ozbiljan bez obzira protiv koga igra utakmicu. Dream team igra isto
50
kada vodi 20 ili 50 poena razlike. Ginu, bacaju se za svaku loptu, igraju agresivnu obranu u svakoj minuti a to je osnovni ~ip koji se mora mladim igra~ima ugraditi u glavu od ranog uzrasta. To je ono u {to ja vjerujem. Dugo vremena ste proveli putuju}i po BiH, skautiraju}i i selektiraju}i ovu generaciju ko{arka{a? Fizi~ki nije bilo te{ko, ali... Morao sam prvo doku~iti {ta je u glavi svakog od ovih igra~a. Mislim da sam u tome polovi~no uspio, jer mjesec dana je veoma malo vremena za ozbiljne pripreme. Ekipe se grade godinama, a ne za mjesec dana, pogotovo kada su mladi u pitanju je te{ko. Nemam veliko iskustvo rada sa mladim
OVO JE BOSNA: Ne razumijem zato ikoga moliti da igra za svoju zemlju. Djeca u BiH, dakle i oni iz Trebinja i sa irokog Brijega i iz Tuzle, moraju shvatiti da je BiH njihova drava i da treba da igraju za nju
igra~ima, iako su uvijek u ekipama koje sam trenirao mladi igra~i dobijali prostor, imali su dobar tretman, ako su ga, naravno, zasluìli. Nisam {kartirao mlade igra~e zbog nekih starijih, ako su svojim radom i kvalitetom to zasluìli uvijek su bili ravnopravni sa starijima. Tako je bilo u i Panionisu, i Bosni, u reprezentaciji BiH... Sje}ate se da je Elmedin Kikanovi} dobio kod mene u reprezentaciji prve ozbiljne seniorske minute, kada su mi se drugi smijali zbog toga i pitali ko je Kikanovi}. Nemam kontinuiteta u radu sa mladim igra~ima, puno je teè i zahtjevnije raditi sa njima. Seniori su donekle ve} obu~eni, ovi klinci tako|er dosta toga znaju, ali puno njih ima neke nedostatke, jedni su na jednom a drugi na drugom nivou i dok sve to sklopi{, dok ih dovede{ na nivou da svi razmi{ljaju isto, potro{i{ dosta vremena, a u tome jo{ nismo uspjeli. Mo`da u njima ima treme, ipak ih vodi najbolji bh. poslijeratni sportista? Ne znam, ne vjerujem da im je to drama. Poku{avam da s njima pri~am, da se na neki drugi na~in postavim prema njima. Poku{avam da se s njima druìm, poku{avam ne da drìm neku distancu, nego da budem strog u nekim stvarima. Da im objasnim da nije lijepo vidjeti mlade sportiste da sjede u ba{ti hotela i igraju karata. To njima vjerovatno nije jasno, ali kada sam ja bio klinac, Mirza Deliba{i} je
STVARANJE NOVIH DELIBA[I]A
NENAD MARKOVI]
Najbolji poslijeratni sporta{ u BiH nedavno je postao selektor mlade reprezentacije; u svom prvom takmi~arskom predstavljanju Markovi} je zabiljeìo fantasti~ne rezultate dokazav{i da se selekcije KS BiH moraju prepustiti nekada{njim asovima
51
KO[ARKA
do{ao do nas i rekao nam: Ne}u vi{e nikad da vas vidim da igrate karata. Kazao nam je da karte igra neko drugi, a mi ne moèmo jer smo sportisti i nije nas lijepo vidjeti. Vjerujem u to, ne zato {to je to rekao Kin|e, nego zato {to je ispravno. Puno pri~amo, u ovih mjesec dana nagledali smo se raznih stvari u odnosu sa djecom. Ova djeca su na neki na~in hendikepirana u odnosu na na{e generacije.
KAKO KIN\E KA@E

Na koji su na~in hendikepirana? Kroz pri~u sa njima shvati{ da ve}ima ne ide u {kolu redovno, idu kao vanredno da bi, zaboga, mogli trenirati... Ja sam bio i kadet i junior pa sam trenirao ~etiri sata svaki dan i i{ao sam redovno u {kolu, redovno sam igrao na {kolskim prvenstvima, redovno sam igrao basket s rajom, i{ao na ekskurzije, univerzijade i sve sam to stigao. Imao sam super djetinjstvo, kroz osnovnu i srednju {kolu. Ve}ina njih danas to nema. Oni su na neki na~in limitirani jer ne razvijaju mozak na na~in na koji razvijaju vr{njaci koji imaju socijalni ìvot. Oni su se sveli na treninge i Facebook. To je po meni mentalno samoubistvo. Mislim da je to veliki problem ove generacije, bez obzira {to su talentovani, {to vole ko{arku, {to treniraju puno, ali nemaju druge sadràje. Za{to djeca ne mogu da igraju {kolska prvenstva? Ili basket sa rajom? Da se ne bi povrijedili? Pa povrijedit }e se i na treningu. To ne razumijem. Shvatam da su Facebook i kompjuteri ìvotni trend, ali djeca koja ne idu redovno u {kolu, koja se ne druè redovno sa vr{njacima, koji nemaju socijalni ìvot, ne ~itaju lektire, nemaju sretno djetinjstvo. Mislim da niko od njih ne ~ita knjige niti ga to previ{e interesuje. Zato su na neki na~in hendikepirana. Preporu~ite li im vi {ta da pro~itaju izme|u treninga i Facebooka? Pravo da ti kaèm, ne preporu~im, jer }e se onda na}i neko ko }e re}i da kopiram Duleta Vujo{evi}a jer on daje djeci da ~itaju knjige. Nisam ni ja pro~itao toliko mnogo knjiga da im mogu nare|ivati, ali u njihovom dobu sam imao lektire. Imali smo pokojnog profesora \urasa, zada ti knjigu koju mora{ pro~itati i onda na ~asu diskutuje{ o njoj. To su bile dobre knjige. Kada sam kao igra~ ìvio vani, gutao sam knjige. To mi je bio jedini hobi. Kad god su mama ili sestra dolazili kod mene, nosili su mi paket knjiga. I ~itao sam. Sada ~itam manje, ne}u lagati, jer nemam vremena. Imam dvije k}erke, ne znam gdje gonim, kad njih dvije legnu, odem i ja spavati. Vodili ste seniorsku reprezentaciju BiH. Da li je za Vas posao selektora juniora
52
NEBRIGA ZA DJECU: Ne mogu vie da gledam kako hodamo okolo i moljakamo da nam neko da hiljadu maraka da djeci kupimo dresove i da odu sedam dana na pripreme. To je postalo degutantno, a pare se bacaju na nekakve gluposti, na nekakve instalacije
korak natrag u karijeri, posao koji vam je, da tako kaèm, ispod ~asti? Nije. Ina~e nemam taj kompleks, uop}e nisam shvatio da je to neka ponuda koja bi meni bila ispod ~asti. Shvatio sam ovaj posao kao jedan super projekat. Harun Mahmutovi} mi je to predloìo, nakon toga me je zvao Sulejman Begovi}, koordinator u Savezu, stari poznati trener. Nisam se ne}kao, ali me je Suljo nagovorio, rekao mi je da je ovo dobar posao za mene, da je dobro za djecu, da moramo dati dozu ozbiljnosti toj selekciji. Pristao sam i niti jednog trenutka se nisam dvoumio da li da prihvatim jer sam bio selektor ko{arka{ke reprezentacije BiH. Vi{e sam razmi{ljao o tome ho}u li sve mo}i uklopiti u svoje planove, {ta da radim ako dobijem ponudu za vo|enje nekog kluba. Sada je krenulo, moji suradnici i ja smo stvorili finu ekipu, na istoj smo talasnoj duìni i to prili~no dobro funkcioni{e. Nadam se da }emo u}i u A diviziju, {to bi bio veliki pomak, veliki
podstrek za budu}e generacije. Za djecu koja se ne}kaju ho}e li igrati za nas ili Srbiju i Hrvatsku. Neki se jo{ uvijek ne}kaju, ali ima i onih koji su vas otvoreno odbili? Pristalica sam toga da sa svakim treba razgovarati, da svakome treba ponuditi, ali da nikoga ne treba moliti. Za{to bi nekog mi molili da igra za dràvnu reprezentaciju? To svakom treba da bude ~ast da obu~e dres sa dràvnim grbom, to je top u karijeri. Nema dalje od toga. Dva puta sam zvao oca Sr|ana Milanovi}a iz Trebinja, momka koji je zavro da igra za Srbiju. Njega nisu pozvali ni pro{le ni ove godine i poku{ao sam da nagovorim njegovog oca da mali igra za nas jer mislim da bi nam takav igra~ jako koristio. On je rekao da momak ho}e da poku{a u Srbiji i nije bilo na~ina da ga privolimo. To je bio jedini slu~aj gdje sam poku{ao nekoga uvjeriti da do|e igrati sa nama, drugih nije bilo. Koliko je to stvar okruènja, straha od reakcije prijatelja ili susjeda, a koliko zaista stvar njihove volje? Mislim da je to stvar okruènja u kojem ìve, opredjeljenja... Iz Trebinja igraju Glogovac i Rikalo, ne vidim razloga za{to Milanovi} ne bi bio s njima. Ne razumijem? Pri~amo o reprezentaciji kojoj je kapiten Marko Rikalo iz Trebinja, jedan sjajan de~ko, dakle, ne ide{ negdje gdje }e te maltretirati, {ikanirati zato {to si iz Trebinja. Djeca u BiH, dakle i oni iz Trebinja i sa [irokog Brijega i iz Tuzle, moraju shvatiti da je BiH njihova dràva i da treba da igraju za nju. Savez o~igledno sada bolje funkcionira, bolje je organiziran nego prije. Moè
STVARANJE NOVIH DELIBA[I]A

O KLUBU U KOJEM JE POÊO I OKONÂO KARIJERU reprezentaciji BiH. Ali opet kaèm, to je stvar nekakvog okruènja u kojem ìvimo, kompleksa ili ~ega ve}.
KK Bosna je kua iz prie o tri praia

Bosna je ku}a koja je napravljena bez temelja. Kada je puhnuo malo ja~i vjetar, ona se sru{ila. Kao iz pri~e o tri pra{~i}a. Napravljena je od {iblja i durala je dokle je durala. Trasirali smo neki put koji mo`da nije bio skroz dobar, mogao se usmjeriti malo bolje, ali mi smo napravili gore i onda se to raspalo. Previ{e je stvari bilo, previ{e ljudi pro{lo da bih samo nekoga kritikovao. Nije me strah da se klub ugasi, ali mo`da i to ne bi bilo lo{e, da krenemo ispo~etka. Ako i ove godine klub ne bude funkcionirao, onda nam nema spasa, kaè Markovi}, komentiraju}i organizacijski, finansijski, rezultatski krah KK Bosne. Ljudi iz nove uprave su me zvali na razgovor, sjeli smo i popri~ali. Rekao sam im otvoreno da nikoga ne prozivaju po novinama, a pogotovo ne mene, jer mene niko nikad nije zvao da do|em i da vidimo mogu li u ~emu pomo}i. Ne kaèm da znam raditi bolje od njih, mo`da su najbolji na svijetu, ali nemojte pri~ati da niko ne èli da pomogne. Da bi ti neko pomogao, mora{ ga nazvati, pitati ga na na~in na koji to tebi odgovara. [ta zna~i da Nenad Markovi}, Samir Avdi}... ne}e da pomognu? Kako ne}e da pomognu? Ko nas je zvao i pitao za bilo kakav savjet? Pitao sam za{to ne naprave Stru~ni savjet od biv{ih sportista, trenera, ljudi koji su ìvot proveli u Bosni. Ne moram biti u Sarajevu, ali }u biti dio tog savjeta. @eljko Obradovi} je ìvio godinama u Atini i bio ~lan Stru~nog savjeta KS Srbije. Kada do|e u Beograd, ljudi sjednu, razmijene mi{ljenja i analiziraju to {to rade. To sam i rekao, {ta god da misle da im mogu pomo}i, zovnite i ja }u pomo}i. To sam kazao i predsjedniku êngi}u, kada ti nude trenera, kada ti nude igra~a, ako nisi siguran u to, pozovi me i re}i }u ti koliko neko vrijedi. Znam kakve su cijene na trì{tu, znam trenere, znam menadère, sve je lako provjeriti.
DR@AVA MORA BRINUTI O SPORTU

Da li je Savez prije uop}e insistirao da se ta djeca poku{aju dovesti u reprezentaciju? Kada si kokuz, onda prvo gleda{ gdje se moè u{tediti. ôvjek koji nema para prvo gleda da kupi djeci ne{to da jedu, a tek onda razmi{lja o sredstvu protiv kamenca u ve{ ma{ini. Ako se kamenac nakupi, pere{ ve{ na ruke. Malo para koje ima{ poku{ava{ uklopiti na najbolji mogu}i na~in. Najbitniji su seniori, s njima Savez moè zaraditi neki novac. Me|utim, definitivno se mora izvr{iti strahovit pritisak na politi~are da omladinske reprezentativne selekcije budu na budètu. Vlast mora sponzorirati omladinske selekcije, ne samo u ko{arci nego generalno u sportu. Sramota je da dràve u okruènju donose medalje sa Olimpijada, a da BiH pada sve niè i niè. Ne moè me niko uvjeriti da Crnogorke mogu biti u finalu rukometa, a da mi ne moèmo niti u jednom timskom sportu oti}i i biti me|u deset. Nedostaje puno ulaganja, nedostaje u~e{}e dràve, ljudi koji sjede na vlasti moraju shvatiti da to vi{e nije njihova privatna stvar, nego je rije~ o promociji dràve. Hrvatsku svi znaju po [ukeru, Ivani{evi}u, Janici Kosteli}... a ne zato {to im je onaj kloc Sanader bio premijer. Kod nas se sporta{i i klubovi generalno omalovaàvaju, uvijek smo na marginama. Postoje klanovi i talovi, a sport i klubovi nam propadaju. Kako je mogu}e da sarajevske vlasti za kolekciju Ars Aevi svakog mjeseca izdvajaju 25 hiljada maraka rente, a da selektori juniorskih reprezentacija svojim novcem pla}aju pripreme ili kupovinu opreme? Ne èlim da me se shvati pogre{no, volim kulturu i po{tujem {to ti ljudi rade, ali ulaganja u sport i kulturu moraju biti u istom omjeru. Ne moè se samo ulagati u kulturu a sportu ne davati ni{ta. I obratno. Sve {to se ljeti de{ava u Sarajevu je sjajno, mi smo kosmopolitski grad, uvijek smo imali jaku umjetni~ku scenu, ali smo imali i jako Sarajevo, @elju, jaku Bosnu... Sada je sve to maksimalno marginalizirano a lova frca na sve strane za nekakve projekte, za institucije koje niko ne benda pet posto. To mogu promijeniti samo sportisti koji moraju sjesti, udruìti se i dogovoriti kako dalje. Ne mogu vi{e da gledam kako hodamo okolo i moljakamo da nam neko da hiljadu maraka da djeci kupimo dresove i da odu sedam dana na pripreme. To je postalo degutantno, a pare se bacaju na nekakve gluposti, na nekakve instalacije.
53
@AL @AL ZA ZA BOSNOM BOSNOM

Nenad Nenad Markovi} Markovi} bio bio je je ii igra~ igra~ ii trener trener sarajevskog sarajevskog kluba kluba
li ih i ta ~injenica mo`da privoljeti da igraju za BiH? Jedno se nije promijenilo - para nema. Promijenili su se prioriteti. Stavljen je ve}i fokus na okupljanje mladih, na selektiranje i pravljenje mini priprema i to daje dozu ozbiljnosti svakom projektu. Ako nema ozbiljnosti, onda ni djeca nisu zaintere16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA
sovana da tro{e svoje vrijeme. Mislim da su i oni, kroz ovih mjesec dana priprema, mogli da se dobro spreme, da nau~e ne{to novo od drugih trenera. Da im je to novo iskustvo i da je to dodatni impuls njihovim karijerama. Zato uop{te ne vidim razlog za{to bi neko i{ao da bude 25. na spisku u Hrvatskoj ili Srbiji a ne me|u deset u
EMPATIJA I EMOCIJE
U Londonu je dva dana prije otvaranja Olimpijskih igara, na trgu koji se nalazi na South Bank More Riversideu, svoje radove predstavio TOM STODDART; ukupno 78 fotografija velikog formata slavnog britanskog fotografa, meu kojima su i one snimljene u ratnom Sarajevu, pokriva 26 razliitih neuralginih toaka ovog uzburkanog svijeta, a o ovom remek-djelu modernog urnalizma sa lica mjesta pie na saradnik
MOJE PERSPEKTIVE TOMA STODDARTA
ISPRED SVOJIH SARAJEVSKIH HEROJA

Otvorenje izlo`be Toma Stoddarta bio je u glavnom gradu Velike Britanije jedan od najva`nijih doga|aja uo~i Olimpijskih igara
Stoddart nikada nije bio umjetnik koji je promovirao samog sebe!

54
RATNO SARAJEVO U OLIMPIJSKOM LONDONU

ni gradona~elnik, koji je ovih dana za Olimpijskih igara bio sveprisutan. London je bio uùrban, sva svjetska celebrity elita se zgombala u njega, politi~ari tako|er, a da o kraljevskoj obitelji niti ne govorimo. Sve je bilo u znaku onih olimpijskih na~ela brè, vi{e, dalje, no definitivni afacionados Sarajeva Tom Stoddart je èlio da pokaè da osim tog blje{tavila i slave postoji i druga strana medalje - ljudi koji nemaju lijekova, niti {to da pojedu preko dana, da je nesre}a i bijeda svuda oko nas. I da na nju ~esto i prebrzo zaboravljamo. Tom je Stoddart bio svugdje gdje je sranje, ne samo ratovi i ne samo prirodne nesre}e, nego i vi{e pod toga - on naprosto postaje - on u trenucima kada svojom Leica kamerom biljeì presudne trenutke novije civilizacije. I to ne hladno faktografski, nego sa empatijom i sa emocijama koje iz tih crno-bijelih umjetnina naprosto isijavaju u ogromnim koli~inama. Pa je onda (za)uzeo jedan trg koji se nalazi na South Bank More Riversideu, izme|u Gradske ku}e i dvorane HMS Belfast. Taj je prostor dio najljep{e i najduè {etnice uz rijeku Temzu, ispunjen restoranima, koncertnim dvoranama, galerijama i muzejima i napravio retrospektivu svojih radova a pod nazivom Perspectives. Svatko tko ide pogledati {to je to London uop}e, mora se spustiti tom {etnicom do onog ~uvenog mosta koji se diè, a na kome su postavljeni u raznim bojama olimpijski krugovi, naletit }e na njegovu izlo`bu, postavljenu napolju na prekrasno ure|enim panoima kao nekakav labirint. Kroni~ari fotografskih izlo`bi ustvr|uju to~no ove ~injenice - 78 fotografija velikog formata, divno reprintovanih i sa preciznim legendama, plus poetski zapisi samog autora, pokriva 26 razli~itih neuralgi~nih to~aka ovog uzburkanog svijeta od Bejruta, u kome je po~etkom 80ih bio u vi{e navrata, te izbjegli~kih
POTPIS POTPIS ISPOD ISPOD VLASTITE VLASTITE FOTOGRAFIJE FOTOGRAFIJE
Veliki Veliki britanski britanski fotograf fotograf ostao ostao je je u u kontaktu kontaktu sa sa mnogim mnogim Sarajlijama Sarajlijama sa sa kojima kojima se se druìo druìo u u ratu ratu
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London) Foto: GETTY IMAGES
nate onu sada ve} ~uvenu repliku Bore Stjepanovi}a iz filma Danisa Tanovi}a Ni~ija zemlja: Uh, bogati, kakvo sranje u Ruandi, izre~enu u rovu negdje na fronti, u trenutku kada oko njih grme granate i fiju~u meci. E, u toj Ruandi je bio kada je bilo upravo to najve}e sranje i fotografirao, sve u èlji da se te uàsne scene nikada ne ponove, londonski ratni fotograf svjetske slave Tom Stoddart, jedan od ljudi koji su hrabro proveli najve}i dio opsade Sarajeva u njemu, izuzev godine kada se lije~io od
te{ke povrede zadobijene upravo u glavnom gradu BiH. Stoddart je jedan od onih koji stvari ne ispu{taju iz ruku, niti njegova ljubav spram onih koje je fotografirao u te{kim situacijama prestaje kada se povu~e okida~ na fotografskom aparatu. U daljnjem tekstu }ete i zorno vidjeti kako on to pokazuje na najbolji mogu}i na~in, a da pri tomu ne bude pateti~an niti umjetnik koji ~ini sve u èlji da promovira samog sebe.
CRNO-BIJELE UMJETNINE
Oti{li smo niz desnu obalu Temze sve do Londonskog mosta i novoizgra|ene Gradske ku}e. U kojoj stoluje onaj oblajha-
FOTO POD OPSADOM

Sarajke su i tokom rata bile lijepe, uredne, na{minkane, dotjerane i odva`ne, a jedan od mnogobrojnih primjera je Stoddartova fotografija koja prikazuje Melihu Vare{anovi} (lijevo) kako ponosno kora~a kao da }e se upravo u{etati na set nekog holivudskog filma
55
EMPATIJA I EMOCIJE
kampova u Palestini do opsade Sarajeva, ve} pominjane Ruande, te êrnobila, Burme, Zambije, izvora Nelsona Mandele, Sudana, Brazila, Indije, potom osoba koje imaju posebne potrebe a ne mogu ih pravovaljano ostvariti - {to je bio njegov dug Me|unarodnom crvenom kriù, koji je i pomogao da se ova izlo`ba ostvari. A dio tog sranja kome je èlio svjedo~iti na{ao je i u Sarajevu, u kome je boravio barem stotinjak puta, a skoro sve vrijeme opsade, osim kad se lije~io od povrede koju je u njemu zadobio ratnim djelovanjima (zna se koga!). Kao {to je i izlo`bu postavio skoro sam, tako i osobe koje se nalaze na njegovim fotografijama su vi{e od pukih objekata njegova fotoaparata - on sa njima ostvaruje o~itu emocionalnu korelaciju, on je dio njih, svjedo~i tragediji, ne da bi svjedo~io, nego da kaè ovo je uàs, ovo se ne smije ponoviti! JEDNOSTRANE FOTOGRAFIJE
ta su srpske vlasti oko Sarajeva krile od medija

Postavljanje izlo`be Toma Stoddarta u sredi{tu Londona sna`no je iznerviralo i razljutilo brojnu srbijansku koloniju koja se okupila tokom trajanja Olimpijskih igara u Londonu. Zamjereno mu je {to je izloìo fotografije (iz Sarajeva i sa Kosova) koje prikazuju samo `rtve srpskih zlo~ina, a da nema nijedne fotografije na kojima su uslikane patnje i stradanja srpskog naroda tokom gra|anskih ratova u ex-Jugoslaviji. Na optu`bu da je stradanje Sarajeva prikazao jednostrano, Stoddart je u razgovoru za srbijanske medije odgovorio: To je ta~no, ali stradanja druge strane nisam mogao fotografirati jer mi to ta strana, dakle srpska, koja je Sarajevo dràla pod vi{egodi{njom opsadom, nije dopu{tala.
DIVNA MELIHA
Sarajevo je u njegovom srcu, u to sam se uvjerio zadnjeg dana Olimpijskih igara, kada sam oti{ao da kona~no vidim to remek-djelo modernog ùrnalizma. Znao sam mnogo toga o njemu, izrezivao njegove fotografije iz The Sunday Timesa, posebno tjednog magazina, sje}am se i da je nedavno bio u Sarajevu kada su se novinari-ratni dopisnici iz Sarajeva okupili da obiljeè dvadeset godina od po~etka opsade, no i za nekoga tko je pro{ao isti dèhenem i ostao trajnim invalidom, a novinar je kao i on, uzbu|enju i emocijama nije bilo kraja. Prvo sam pregledao izlo`bu, a onda se obratio ljudima koji su na njoj deùrali. Rekli su mi da je autor tu i poveo se dugi REMEK-DJELO MODERNOG @URNALIZMA
Hiljade stanovnika Londona i njihovih gostiju tokom Igara pogledalo je izlo`bu Toma Stoddarta
razgovor o svemu i sva~emu. Ponajprije o osam fotografija iz Sarajeva izloènih izme|u ostalih svjetskih tragedija. Mi smo stajali, a ljudi su prolazili i slikali nas, bivali uàsnuti i istodobno odu{evljeni {to je to izloèno. Za nas moè biti bitno ovo: Tom Stoddart izlaè ogoljene emocije naroda koji se pati u Sarajevu (i Tuzli, odnosno Srebrenici), onu divnu Melihu Vare{anovi} koja je besprijekorno ure|ena, kao da }e u{etati u neku scenu holivudskog filma, {eta ponosno pored vojnika, ili uàsnutu majku A ntoniju Arapovi} koja {titi tijelom sina u nekom podrumu. Pa onda ljude kako pretr~avaju Titovu ulicu pored negdanjeg kina Sutjeska. Te Sediju Katicu, koja ~eka k}erkicu Amru, a koja, jelte, sada studira pravo sretna i vesela. Tu je i slika iz Klini~kog centra sa ranjenikom u prvom planu, ali i jedna fotografija na kojoj na{i invalidi igraju sjede}u odbojku,
zaklonjeni u nekoj od {kolskih dvorana. Kao prvo, on je, koliko je mogao, pratio sudbinu svake od tih uslikanih li~nosti, ostao u kontaktu sa mnogima od njih. Sa studenticom Amrom, recimo, sreo se ovog prolje}a u Sarajevu. Ali, kada sam mu rekao da su neki od tih odbojka{a i njihovih nasljednika naredne nedjelje u Londonu i da igraju izvanredno, predvo|eni Mirzom Hrustemovi}em, bio je uzbu|en, èle}i ih iznova uslikati, dvadeset godina potom. Tom Stoddart ima iza sebe karijeru koja je dotakla same vrhove svjetskog ùrnalizma - nagrade, knjige, otvorena vrata svugdje. Bio je osobni fotograf tri zadnje kampanje za izbor premijera Engleske, ali se takva veli~ina nije bojala da iznova iza|e na ulice i pokaè svoje uzbudljive i potresne radove na ulici, na trgu i bude s njima. Dapa~e, otvorio je posebni portal: www.78pespectives.com, na kome posjetioci mogu izloìti svoje fotografije i odaziv je naprosto nevjerojatan. Na{a prelijepa Meliha Vare{anovi} je u prvom planu {okantni sraz izme|u njene elegancije i ravnodu{nog vojnika pored nje naprosto ne moè nikoga ostaviti ravnodu{nim. U to sam se uvjerio sve vrijeme dok smo razgovarali i obilazili eksponate. Brojka 78 iskazuje broj izloènih eksponata, tu su i dodatni printovi, koje on sam potpisuje i prodaje, sve za Crveni kri`, i razglednice, ali ono {to me zamolio jeste da mu se svi, koji su na njegovim fotografijama, jave na njegov privatni email. Koji opet glasi: tom@tomstoddart.com. Nadalje, treba uzeti u ruke i njegovu monografiju Sarajevo, za koju je predgovor napisao Predrag Matvejevi}, ili pod njegovim imenom prosurfati razli~ite portale, pa se uvjeriti u kvalitetu onoga {to radi ovaj veliki umjetnik i na koncu divna osoba... i trajni prijatelj Sarajeva i Bosne i Hercegovine. I jo{ ovo: izlo`ba je otvorena 25. jula i bi}e postavljena sve do 11. septembra - pa bujrum ako do|ete u London da vidite i ovu majstoriju.
56
Sve ljubitelje stripa u svijetu istinski je potresla vijest o smrti JOEA KUBERTA, do 12. augusta posljednje ivue legende amerikog stripa, crtaa Tarzana, Sgt. Rocka, Tora, Hawkmana, Batmana, Supermana, Texa Willera...; zahvaljujui svom agentu, sarajevskom geniju stripa ERVINU RUSTEMAGIU, Joe je zavolio Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad, a njihova potresna korespondencija u ratu postala je nukleusom grandioznog grafikog romana Fax from Sarajevo
PATRIJARH STRIPOVNOG CEHA
JOE KUBERT
Foto: Matko Biljak
Pi{e: IVICA IVANI[EVI] (Split) Foto: PRIVATNI ARHIV ERVINA RUSTEMAGI]A
ada nekoga zakitimo titulom besmrtnika, obi~no mislimo kako je njegovo djelo do te mjere veliko i va`no da }e dovijeka imati zapaèno mjesto u svakom, makar i najstroèm, povijesnom pregledu. Po specifi~noj teìni svojih radova Joe Kubert, doajen ameri~koga stripa, davno je zasluìo laskavi naslov umjetnika bez roka trajanja.
58
U 75. godini hodao je uspravljen kao vojnik na paradi, kretao se gipko i s lako}om, mozak mu je radio kao vekerica, a smje{ak mu nije silazio s usana. Naravno, nije imao ni jednog jedincatog dekagrama vi{ka i bio je bez zadr{ke predan zahtjevnoj zada}i ~uvanja linije: dok je moja malenkost za ve~erom `vakala golemi odrezak i obilato ga zalijevala vinom, Joe je blagovao salatu i nazdravljao vodom. Nakon {to mi je Ervin kazao kako njegov dragi prijatelj kod ku}e, u Americi, redovito igra ko{arku sa sinovima, fakat sam pomislio kako je Joeu su|eno ìvjeti kao Hajduk, dakle, vje~no.
RO\EN POD SRETNOM ZVIJEZDOM

Batman
No, kada sam ga prije jedanaest godina upoznao u celjskome domu jo{ jednoga stripovnog velikana, Ervina Rustemagi}a, pomislio sam kako je vitalni djedica besmrtan i u najdoslovnijem smislu te rije~i.
Vjeru u takav rasplet odràvao sam sve do nedjelje, kada je iz New Jerseyja stigla vijest kako je besmrtni autor tisu}a antologijskih stranica preminuo samo tri tjedna prije svog 86. ro|endana. Kada bi se s neba mogao nadviriti nad ovaj ~lanak, Joe bi vjerojatno dobacio kako za njim ne treba
JOE KUBERT (18.9.1926. - 12.8.2012.)
[IROK [IROK OSMIJEH OSMIJEH I I VEDAR VEDAR DUH DUH

Djelo Djelo Joea Joea Kuberta Kuberta ima ima mjesto mjesto u u svakom, svakom, pa pa ii u u najstroìjem, najstroìjem, povijesnom povijesnom strip strip pregledu pregledu
Kada bi se s neba mogao nadviriti nad ovaj ~lanak, Joe bi vjerojatno dobacio kako za njim ne treba tugovati
tugovati. Oàliti valja ljude koji su trpjeli mnoge udarce sudbine, a Joe mi je za tog davnog razgovora barem desetak puta s punim uvjerenjem kazao kako je ro|en pod sretnom zvijezdom. Za po~etak, priznao mi je kako mu ni talent ni samoprijegoran rad ne bi ni{ta vrijedili da nije imao sre}e. Poznavao sam puno klinaca koji su bili darovitiji od mene, ne biste vjerovali {to su sve oni bili u stanju nacrtati. Na àlost, njihovi roditelji nisu im dopu{tali da razvijaju svoj talent. Mislili su da se od crtanja ne moè preìvjeti i tjerali su ih da se bave ne~im korisnijim, {to im u budu}nosti moè zajam~iti stabilne i solidne prihode. Ja sam imao sre}e, otac me nikada nije sputavao, dapa~e, stalno me ohrabrivao. Ma koliko te{ko ìvjeli, on je uvijek nalazio novca da mi kupi papir i olovku, makar kredu da njome crtam po plo~niku, govorio mi je Joe. Iskorak u svijet stripovnih profesionalaca Kubert je, tako|er, pripisivao ~udesnom faktoru sre}e: U stripovni business
u{ao sam u dvanaestoj godini. Prosje~an svezak stripa u to je vrijeme imao 64 stranice i ko{tao je samo jedan cent. Naklada su bile goleme, a glad ~itatelja jedva se mogla namiriti. Moji radovi u to vrijeme nisu vrijedili ni{ta, ali sam svejedno brzo dobio priliku da crtam kra}e naslove od ~etiri ili pet stranica. Ako je udarni materijal - koji je zapremao najve}i dio sveska - bio kvalitetan, nitko nije previ{e razbijao glavu zbog ~injenice {to tih nekoliko stranica nisu bogzna {to. Tu se otvarala {ansa za klince poput mene i ja sam je iskoristio. Vi{e se ne sje}am visine svojega prvog honorara, ali znam da sam ve} tada po~eo zara|ivati vi{e od oca. Naravno, nikada ne bih uspio izrasti u pravoga crta~a da nisam bio okruèn darovitim ljudima koji su mi stalno izlazili u susret, savjetovali me, trudili se da isprave moje gre{ke i
slabosti. A malo mi je pomogao i Drugi svjetski rat. Mobilizacijski val, pomeo je, uz ostale, i lijep broj crta~a, doslovce preko no}i iskrsla je potreba za anga`manom novih ljudi. Da, moglo bi se re}i da sam na neki na~in bio ratni profiter.
UTEMELJITELJ STRIP AKADEMIJE

Drugi svjetski rat prosjedio je u crta}em studiju, a onaj korejski? Mogao sam kao toliki drugi zaglaviti na azijskom boji{tu, ali sam imao sre}e: vojsku sam sluìo u Njema~koj. Iz toga vremena ne nosim nikakvu traumu. Dapa~e, upravo vojni~kim danima imam zahvaliti za ideju na kojoj sam zaradio fine novce. U Njema~koj sam, naime, imao prilike vidjeti jedan magazin u kojemu su bile otisnute trodimenzionalne fotografije. Pomislio sam kako bi bilo zgodno tu dosjetku
59
U@IVAO U@IVAO JE JE U U SARAJEVU SARAJEVU PLODNA POSLOVNA SARADNJA
Joe Joe Kubert Kubert na na Vrelu Vrelu Bosne Bosne,, 1990. 1990. godine godine
Joeovo prijateljstvo sa sarajevskim agentom

S Ervinom Rustemagi}em Kubert nije samo dugo i plodno poslovno sura|ivao sarajevski agent i ikona ameri~kog stripa izgradili su i ~vrsto prijateljstvo. Razumljivo, nakon {to su prve granate zapljusnule glavni grad BiH, Joe je o~ajni~ki poku{avao stupiti u kontakt sa svojim prijateljem. U nemogu}im uvjetima, na {irokome potezu od New Jerseyja do Sarajeva, po~eli su cirkulirati faksevi u kojima je Ervin pisao o svakodnevnim uàsima, a Joe izraàvao svoju najdublju solidarnost i nemo}ni gnjev zbog strahota {to ih proìvljavaju Ervin, njegova obitelji i svi stanovnici opsjednutoga grada. Ta potresna korespo n dencija postala je nukleusom grandioznog grafi~kog romana Fax from Sarajevo, koji je preveden na brojne jezike i ovjen~an mnogim presti`nim nagradama. Doti~na knjiga nije samo dirljivi spomenik jednom prijateljstvu, nego i topla posveta gradu koji bi se (ako nije neumjesno takvo {to predlagati iz Splita) pokojnom velikanu mogao oduìti nazivaju}i jednu ulicu - ne mora to biti veliki bulevar, moè i tijesna avlijica - imenom Joea Kuberta.
preseliti u stripovni medij, pa sam se odmah po izlasku iz vojske zajedno sa svojim partnerom Normanom Maurerom bacio na posao. Nas dvojica smo 1953. godine napisali, nacrtali i sami izdali prvi 3D strip koji se prodavao zajedno s papirnatim nao~alama. Prodali smo milijun i pol primjeraka i izazvali pravu pometnju na trì{tu. Doslovce sve kompanije, velike i male, po~ele su razvijati vlastite 3D serijale. U novu izdava~ku formu investirani su milijuni, no nakon samo {est mjeseci na trì{tu vi{e nije bilo ni jednog trodimenzionalnog stripa. Ba{ kao i u slu~aju 3D filma, dosjetka se brzo potro{ila i vi{e nitko nije imao interesa za nju. To je mnoge izdava~e koji su sve svoje karte bacili na 3D produkciju dovelo do bankroPONOVNI SUSRET STARIH PRIJATELJA
Joe i njegova supruga Muriel su Ervina posjetili u Sloveniji 1994., samo nekoliko mjeseci nakon {to su Rustemagi}i iza{li iz Sarajeva
ta. Mi smo, hvala Bogu, na vrijeme digli ruke od trodimenzionalnog stripa i vratili se onome klasi~nom.
SPARTANSKA RADNA DISCIPLINA

Svaki poku{aj sastavljanja iscrpne i temeljite stripografije Joea Kuberta osu|en je na neuspjeh. Prelistavaju}i nekoliko referentnih priru~nika potpisnik je ovih redaka svojedobno poku{ao rekonstruirati barem to~an broj serijala na kojima je Kubert radio. Nakon {to sam ih izbrojao pedeset, digao sam ruke od toga posla. Ilustracije radi, vrijedi zabiljeìti podatak da je, uz ostalo, bio angaìran kao crta~ Tarzana, Sgt. Rocka, Tora, Hawkmana, Batmana, Supermana...
Fax from Sarajevo 60
Izdvojeno mjesto u svakoj povijesti stripa Kubert, me|utim, ne duguje samo ~injenici {to je za sobom ostavio pregolemi opus blistavih radova. Presti`ni status on ima zahvaliti i ~injenici {to je desetlje}ima u New Jerseyju vodio privatnu Akademiju za strip. [kolovanje u toj instituciji traje tri godine, a svi polaznici koji se domognu diplome izjedna~eni su u pravima sa studentima likovnih akademija na regularnim sveu~ili{tima. Ja sam klasi~an primjer autodidakta, svoj sam rukopis brusio u hodu, odra|uju}i narud`be. Dana{nji klinci nemaju tu mogu}nost. U stripovnoj industriji vi{e se ne obr}u golemi novci kao nekada, pa nakladnici èle igrati na sigurno. Oni vi{e ne
JOE KUBERT (18.9.1926. - 12.8.2012.)

RUKU NA SRCE
Jedina epizoda Texa Willera koju je Kubert proitao bila je ona koju je nacrtao
Sergio Bonelli, vlasnik tvrtke koja ve} desetlje}ima vedri i obla~i talijanskim trì{tem, biljeì fantasti~ne naklade i na platnom popisu ima na desetke vrhunskih autora, dulje od jednoga desetlje}a poku{avao je privoljeti Kuberta na suradnju i nagovoriti ga da nacrta jednu epizodu Texa Willera. To mu je po{lo za rukom tek kada se u akciju zavo|enja staroga me{tra uklju~io Kubertov dugogodi{nji prijatelj i agent Ervin Rustemagi}. Bonelli je bio jako uporan, ali ja sam ga uporno odbijao. Znao sam da u Italiji Tex ima kultni status, da je i drugdje u svijetu rado ~itan, ali meni je predstavljao potpunu nepoznanicu. Pristao sam tek kada me Ervin zamolio, njega nisam mogao odbiti. U nekoliko sam navrata zaàlio zbog te odluke. Znate, nije lako odraditi album od 226 stranica, to je golemi posao. Trebala su mi tri do ~etiri sata da bih dovr{io jednu stranicu. Mislite da je to brzo? Mo`da, ali kada te sate pomnoìte s 226 stranica, dobit }ete brojku od koje }e vas obliti hladan znoj. No, vrijedilo je truda. Claudio Nizzi napisao je odli~an scenarij. Ruku na srce, jedina epizoda Texa koju sam pro~itao je ova koju sam crtao. Prelistao sam nekoliko svezaka koje su crtali drugi autori, ali tu otprilike po~inje i zavr{ava moje poznavanje sage o ovome junaku.
POSVETA AMERI^KE LEGENDE

Po~etkom pro{le godine Kubert je samo za ~itaoce Slobodne Bosne nacrtao svog Tora
pristaju na rizik angaìranja potpunih po~etnika. Mladi nara{taji nemaju gdje nau~iti zanat. Upravo stoga sam 1976. godine utemeljio [kolu. Naposljetku, na moje sazrijevanje presudno su utjecali savjeti i poduke iskusnijih kolega, pa vo|enje {kole shva}am i kao neku vrst otpla}ivanja duga, kazao mi je Kubert obrazlaù}i motive kojima se rukovodio prilikom osnivanja Akademije. [kola polaznicima nudi cjeloviti uvid u {iroki spektar grafi~kih tehnika. Najvi{e
se bavimo, naravno, stripom, ali, uz ostalo, polaznike obu~avamo i za rad u animaciji, propagandi... Svake godine imamo oko 200
PRIÂ O PORIJEKLU
Da moji nisu odselili u Ameriku, stripove bih crtao u Auschwitzu

Ni kada je pri~ao o svojemu porijeklu, Joe nije mogao izbje}i vje~ni lajtmotiv: Imao sam sre}e. Ro|en sam u ìdovskoj obitelji u Poljskoj. Moji roditelji tamo su dobro ìvjeli. No, moj otac je èlio da mu djeca postignu vi{e, uvijek je bio zagledan u budu}nost. Ja sam bio dvomjese~na beba kada smo odselili u Ameriku. Isprva je bilo te{ko, vladala je depresija, golema nezaposlenost i jedva smo preìvljavali. Ali, da smo ostali u Poljskoj, vi posve sigurno nikada ne biste sa mnom pri~ali. Na mjestu gdje je nekada bilo moje rodno mjesto, danas je ledina. Cijelo je naselje do temelja sru{eno, tamo danas nema ni najmanjega traga koji bi upu}ivao na ~injenicu da su ljudi neko} tamo ìvjeli, ono je doslovce pometeno s lica zemlje. Sva moja rodbina, moje bake i djedovi, ujaci i stri~evi, moji susjedi, svi su stradali u holokaustu. Da moji nisu odselili u Ameriku, stripove bih crtao u Auschwitzu.
studenata, a u svojstvu predava~a angaìrano je 35 ljudi. Oni uglavnom nisu profesori s punim radnim vremenom, nego vrhunski profesionalci koji jedan ili dva dana u tjednu podu~avaju studente, a ostatak vremena rade kao crta~i stripova. Interes za upis u Akademiju iz godine u godinu ne jenjava. Premda stripovni ceh ve} dulje vrijeme potresa ozbiljna kriza, Kubertova {kola nikada nije imala problema s nova~enjem talenata. Onima pak koji su zadovoljili upisne kriterije, ravnatelj je ve} prvoga dana drào predavanje o trudu i odricanjima koje zanat strip-crta~a pretpostavlja: Svakoj novoj generaciji polaznika uvijek se obra}am istim rije~ima: Morate biti spremni raditi deset do dvanaest sati {est ili sedam dana u tjednu, i to ne zato {to vas netko tjera, nego zato {to to èlite. Ako to niste u stanju, onda je bolje da se ispi{ete. [kolarina je previsoka da biste gubili vrijeme. Goleme obveze u Akademiji Kuberta, me|utim, nikada nisu uspjele odvratiti od mati~noga posla. Moj studio je u zgradi [kole. îm zavr{im predavanje, sjedam za crta}i stol i po~injem raditi. Rasprodan sam tri godine unaprijed i ne smijem gubiti vrijeme. I nije ga gubio. Sve do smrti odràvao je upravo spartansku radnu disciplinu, neumorno {tancao nove naslove kojima je uvijek iznova potvr|ivao klasu i status patrijarha stripovnoga ceha.
61
[IBIN FENOMEN
KADAR KADAR IZ IZ WALTERA WALTERA
Direktorica Direktorica Kinoteke Kinoteke BiH BiH Devleta Devleta Filipovi} Filipovi} ii supruga supruga [ibe [ibe Krvavca Krvavca - E{refa E{refa
Beogradski reditelj ANDREJ AIN snimio je, montirao i pripremio za prikazivanje dokumentarni film WALTER: MIT. LEGENDA. HEROJ., koji e premijerno biti prikazan 4. novembra ove godine u Beogradu; za Slobodnu Bosnu autor Waltera, u svom prvom novinskom istupu nakon snimanja filma, nadahnuto govori o VLADIMIRU PERIU VALTERU, HAJRUDINU IBI KRVAVCU, Sarajevu, Novom primitivizmu, nastanku njegovog dokumentarca, o duhu vremena i istinskim herojima koji su nekada zaista postojali
ONDA GLEDAJTE, LAFINE!

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
eogradskog reditelja, scenaristu i muzi~ara Andreja A}ina, ro|enog 1972., e-mailom smo prona{li u Torontu. A bio nam je neophodan sagovornik zato {to je snimio dugometra`ni dokumentarni film Walter: Mit. Legenda. Heroj., o fenomenu dugometra`nog igranog filma Valter brani Sarajevo Hajrudina Krvavca, koji je od njegove premijere, koja je odràna u godini kada je i A}in ro|en, do danas gledalo trinaest milijardi gledalaca {irom planete! U Kini najvi{e, naravno, ali o tome smo ve} pisali.
NEPRIZNATI ANTOLOGIJSKI KADAR

Na na{u molbu za razgovor, A}in nam je odgovorio: Rado }u se odazvati Va{em
pozivu na intervju, pod uslovom da na{ razgovor ostane u granicama objektivnog i nesenzacionalisti~kog preno{enja pri~e, rastere}en od bilo kakve nacionalne, verske ili partijske konotacije. S obzirom da su komentari, kako dobri tako i lo{i, ve} po~eli da se javno iznose po celom regionu, uprkos ~injenici da niko sem autorske ekipe nije imao prilike da vidi film, razume}ete i moj poslednji uslov a to je da mi po{aljete tekst na autorizaciju pre objavljivanja. Na kraju, moram da Vam skrenem pa`nju da Walter nije samo film o Bati @ivojinovi}u, ve} i pri~a o Vladimiru Peri}u Valteru i vremenima u kojima su prave vrednosti i heroji zaista postojali. Onda je on dobio email u kojem smo mu obe}ali da }emo, uostalom kao i uvijek, biti rastere}eni od bilo kakve nacionalne, vjerske ili partijske konotacije, pa smo mogli zapo~eti pri~u svih nas. Jer, Valter je iznad svega! Pa makar je taj lik tuma~io Bata @ivojinovi},
Andrej A}in: [iba Krvavac je bio jedini pravi ànrovski reditelj te epohe u evropskim okvirima
62
VRATI]E SE VALTER...
POKOJ JOJ DU[I
Valterova sestra Ilinka Golubovi} tako|e je sudjelovala na snimanju A}inovog filma
FILMSKI VALTER
Glumac Velimir Bata @ivojinovi}
U SARAJEVU, 6. APRILA 2012. GODINE

Bas Bas gitarista gitarista grupe grupe Dubioza Dubioza kolektiv kolektiv Vedran Vedran Mujagi} Mujagi}
lica nema~kog oficira u trenutku kada shvata da mu u susret ide otka~eni vagon neposredno pre masivne eksplozije. Kasnije }u shvatiti, iz profesionalnog ugla, da je to nepriznati antologijski kadar za istoriju kinematografije. Da, svakako. I ima li i{ta ljep{e nego vidjeti njema~kog oficira Bischoffa kada je shvatio da je svemu do{ao kraj, pitamo na{eg sagovornika: Ima li i{ta lep{e od pomisli da je do{ao kraj fa{izma, nacionalizma, verskog fanatizma, politi~kog terorizma ili ekstremizma bilo koje vrste, i da je to nova stvarnost sasvim pogodna za normalan i dostojanstven ìvot? Uprkos velikoj èlji da verujem, mislim da je takva vrsta ushi}enja mogu}a samo na filmu.
[IBA ISPRED SVOG VREMENA

Ve}inske su ocjene u javnosti da je, uz Bitku na Neretvi Veljka Bulaji}a, Valter brani Sarajevo najpoznatiji i najpopularniji film partizansko-ratne tematike snimljen u socijalisti~koj Jugoslaviji. Popularnost filmova na prostorima nekada{nje Jugoslavije uvek se merila brojem citata koji su bili prijem~ivi, lako pamtljivi i zgodni za upotrebu u velikom broju situacija - od zabavljanja dru{tva do pseudointelektualnih rasprava u kojima teoreti~ari uvek vode u odnosu na one koji nisu ba{ bili vi~ni savla|ivanju dijalo{kih sekvenci. Ja se iskreno ne se}am nijedne replike iz Bitke na Neretvi, dok je u Valteru bilo dosta toga {to je ostalo u narodu decenijama nakon premijere. Slobodno }u re}i da Valter sigurno jeste najpoznatiji i najpopularniji partizanski film svih vremena, naro~ito kada znamo da ga je tokom poslednjih ~etrdeset godina videlo vi{e milijardi ljudi {irom sveta, a najvi{e u Kini i nekada{njem SSSR-u. Gospo|a Devleta Filipovi} iz Kinoteke BiH u Sarajevu nedavno mi je pokazala spisak svih zemalja u kojima je Valter bio distribuiran i prikazivan, i tu je
63
koji se dvadesetak godina nakon premijere filma, u politi~kom ìvotu ali i odnosom prema gradu u kojem ga je snimio, ba{ i nije proslavio kao na filmskom platnu. I sam @ivojinovi} nam je u intervjuu koji smo s njim radili prije pet godina rekao da su ga nekada u Sarajevu tap{ali po ramenima i govorili mu: \e si, Valtere, care, a da bi mu danas sigurno govorili |e si, Valtere, pederu. Mada mu obitelj Krvavac sigurno nikada ne}e zaboraviti kada je svog vjen~anog kuma, te{ko bolesnog reìsera, iz opkoljenog Sarajeva namjeravao prebaciti na beogradski VMA, a [iba to tvrdoglavo odbijao. No, hajmo mi na virtuelni put do Toronta... Moja generacija svojevremeno nije toliko reagovala na [ibine filmove i ~uveni talas partizanskog vesterna koliko smo bili obeleèni serijom Povratak otpisanih krajem sedamdesetih. Verovatno je bilo presudno to {to se radnja de{avala u Beogradu, pa nam je bilo zanimljivo da prepoznajemo lokacije na kojima se snimalo i gde se rekonstruisala epoha. Meni
su tada bili bliì Prle i Tihi od Valtera. Se}am se da smo fanati~no skupljali sli~ice Povratka otpisanih i tukli se kada bi neko po~eo da ucenjuje oko broja sli~ica koje treba dati za onu koja ti nedostaje. I naravno, uvek je bilo pitanje prestià ko }e biti Prle a ko Tihi. Oni }utljiviji su uvek zavr{avali kao [vabe, pi{e nam Andrej A}in: Kada pri~amo o filmu Valter brani Sarajevo, mislim da sam ga prvi put video ba{ u vreme kada su Otpisani harali Jugom. Bio je svakako druga~iji od filmova u kojima tifusari i promrzli Igmanci ginu pod najezdom okupatora. Ovde su svi bili upeglani i ~isti, Nemci su pili ~aj iz porcelanskih {oljica a partizani, odnosno ilegalci, nisu li~ili na one iznurene {umske ljude koje smo tih godina navikli da gledamo u filmovima srodne tematike. Se}am se da mi je prvi utisak bio kao da gledam holivudski film sa na{im glumcima. Definitivno mi je urezana u se}anju ostala scena sa vozom, sve ono {to je Valter radio dok je voz bio u pokretu i spektakularni momenat eksplozije, odnosno krupni plan
[IBIN FENOMEN
REDITELJSKA REDITELJSKA GROMADA GROMADA
Hajrudin Hajrudin [iba [iba Krvavac Krvavac
NA NA TE[KOM TE[KOM ZADATKU ZADATKU
Beogradski Beogradski umjetnik umjetnik Andrej Andrej A}in A}in
zaista impozantan broj bio u igri. Na kraju, kada izuzmemo Otpisane, Bo{ka Buhu ili Sirogojna, da li iko zna kako se ijedan jedini partizan zvao u celom opusu tog segmenta YU kinematografije? Ljudi i danas pamte Valtera i Tigra, [ibine filmske pulene. I u oba slu~aja je Bata @ivojinovi} bio nosilac uloge, veli A}in. Da li je reditelj Valtera Hajrudin [iba Krvavac uistinu bio mag, nastavljamo na{ razgovor sa beogradskim rediteljem ovim pitanjem. Jer, osim Valtera, tu su i jo{ njegova tri dugometra`na igrana filma: Diverzanti, Most i Partizanska eskadrila: [iba Krvavac je bio ~ovek ispred svog vremena. Meni je ào {to nisam imao prilike da ga upoznam, on je bio jedini pravi ànrovski reditelj te epohe, u holivudskom zna~enju termina, ne samo na prostorima nekada{nje Jugoslavije ve} i znatno {ire, u evropskim okvirima. U njegovim filmovima vidimo veliku pasiju, nepopravljivu èlju za kreiranjem filmske stvarnosti koja je bila i uzbudljivija i inspirativnija i lep{a od one u kojoj je ìveo i u kojoj je naàlost umro. Sve filmove koje navodi{ ja sam morao da pogledam i po nekoliko puta dok sam radio na dokumentarnom filmu Walter, i nije mi bilo va`no da
analiziram njegove rediteljske postupke ve} da upijem duh vremena u kojem su takvi filmovi nastajali i [ibinu posve}enost pravljenju istih. Iz svega onoga {to mi je Emir Kusturica ispri~ao o [ibi, i iz onoga {to mi je [ibina supruga E{refa Krvavac prenela, mogu samo da zaklju~im da je evropska kinematografija ostala bez velikog ~oveka u svojim redovima. Andrej A}in je zajedno sa Vukom R{umovi}em napisao scenarij za Waltera. Dok je ideja o pri~i do{la od producenata filma, Jakova Petrovi}a i Andrije Sudarskog ispred ku}e Geronimo Media Group. Ja sam bio njihov izbor, oni su ve} imali okvirni sinopsis, èleli su da ga ja preradim, upotpunim i napravim u svom rediteljskom rukopisu, i tako smo od pri~e za kratkometra`ni film veoma brzo do{li do gra|e za dugometra`ni. Naime, razmi{ljaju}i o na~inu na koji bi trebalo ispri~ati pri~u o Valteru do{ao sam do zaklju~ka da ne moèmo ignorisati postojanje istorijskog heroja Vladimira Peri}a. Istraùju}i arhive, saznao sam da je Valterova ro|ena sestra Ilinka Golubovi} tada jo{ uvek bila ìva, da je u Beogradu i da je Vuk R{umovi} u direktnom srodstvu s njom. Beograd jeste mali, ali su neke stvari jednostavno bile su|ene da se
dese. Vuk i ja smo ve} ranije sara|ivali na odre|enim komercijalnim projektima i na~elno smo bili re{eni da u zgodnom trenutku po~nemo autorsku saradnju na nekom budu}em filmskom projektu. Vuk je dodu{e i ranije planirao da napi{e scenarij za film o Valteru Peri}u, ali se to nikada nije desilo. Pristup istorijskoj gra|i koja je bila u okviru porodice bio je inicijalna kapisla za filmsku avanturu u kojoj nismo znali do samoga kraja u kom pravcu }e se kretati i kako }e se zaista zavr{iti. Sa druge strane, tu je bio i Bata @ivojinovi} koji u po~etku nije do kraja uzeo zdravo za gotovo ono {to radimo i siguran sam da }e i za njega biti veliko iznena|enje kada bude video gotov film.
VAZDUH TREPTI KAO DA NEBO GORI

Tokom rada na filmu reditelj je imao samo jedan imperativ. Nikakve parole ne mogu i ne smeju da se provla~e kroz film, nikakave nacionalne, verske ili politi~ke konotacije. Opet, to je bilo veoma te{ko kada imamo u vidu da Valter nije samo Vladimir Peri} ili Bata @ivojinovi}, ve} i sinonim za ceo jedan grad i njegov narod, a pri~a o Sarajevu nekada i Sarajevu danas ne
64
VRATI]E SE VALTER...
NAS I KINEZA TRINAEST MILIJARDI
Kompozicija Bojana Adamia verovatno je najvie puta obraivana filmska muzika tema na svetu
S obzirom da je i muzi~ar, a i u njegovoj filmografiji nekoliko je filmova za koje je uradio soundtrack, dovoljno je bilo da A}inu kaèmo: Bojan Adami~! Sjajan kompozitor, sjajna muzika, verovatno najvi{e puta obra|ivana filmska muzi~ka tema na svetu, ako uzmemo u obzir da ju je skoro svaki drugi Kinez u nekom trenutku svoga postojanja zvi`dao, pevao ili svirao u samo njemu poznatom aran`manu. A mo`da je i Zabranjeno pu{enje zavolio ve} u startu, zato {to se njihov prvi album zvao Das ist Walter? Kada pri~amo o jugoslovenskim okvirima, moji muzi~ki horizonti su po~eli sa Azrom 1979. u beogradskom SKC-u, {irili se sa EKV-om osamdesetih, izo{travali se uz Mizar, Borghesiu, Miladojku You Need, Laibach, Let 3, Idiote... Ako me pita{ {ta bih izdvojio danas od sarajevskih bendova, onda su to Dubioza kolektiv i Letu {tuke. Album Das ist Walter grupe Zabranjeno pu{enje je bio zanimljiv isklju~ivo na nivou novog ànra koji je bio sarajevski duhoviti odgovor na new wave i punk. Iako se nikada nisam identifikovao sa zvukom New Primitivsa, istinski sam voleo nekada{nju Top listu nadrealista, zbog specifi~nog humora i lako}e provokativnosti koja je odraàvala demokrati~nost tog vremena. Elegantno se igrala parodija na istoriju koja je kasnije zaista i napisana, jedino {to se nakon nje niko vi{e nije smejao. I danas smatram da su za kulturnu ba{tinu nekada{nje Jugoslavije daleko va`niji tada{nji Nadrealisti od bilo kojeg albuma koji su Nele i ekipa ili bilo koji bend Novog primitivizma snimili od tada do danas, tvrdi Andrej A}in.
moè se ispri~ati sa providnim povezom preko o~iju u èlji da presko~imo sve ono {to se na moju veliku àlost desilo onda kada se raspao san o suìvotu jugoslovenskih naroda. Film Walter je uprkos tom te{kom zadatku uspeo da ostane do kraja objektivan i van okvira bilo kakve propagande ili pogre{nog i senzacionalisti~kog tuma~enja bilo kojeg istorijskog konteksta, nagla{ava A}in. Snimanje je efektivno trajalo nekoliko mjeseci, ali su pauze izme|u snimanja bile ponekad preduge, jer je u jednom periodu Andrej ìvio i radio vi{e u Torontu nego u Beogradu. Kada se sve sabere, ispada da smo na filmu radili skoro dve godine. Produkciju, uz Geronimo Media Group i
All in 16 Pictures, potpisuje i zastupa Hermetof Pictures, filmska kompanija koja je svetskoj javnosti poznata po filmu Coriolanus Ralpha Fiennesa, ~ija je svetska premijera bila na Berlinaleu pro{le godine, veli A}in. Na kojim lokacijama u Sarajevu ste snimali film Walter: Mit. Legenda.
Heroj? U Sarajevu smo snimali na svim lokacijama koje su bile od zna~aja za preno{enje pri~e o Vladimiru Peri}u Valteru i filmskom mitu koji je stvorio [iba Krvavac u saradnji sa \or|em Lebovi}em a u interpretaciji Bate @ivojinovi}a. A on je u filmu najmanje govorio o onome {to su ljudi ve} navikli da ~uju od njega. Bata se ovde pojavljuje u sasvim novom svetlu, otvaraju}i onaj deo svoje istorije koja dugo nije bila dostupna javnosti. Samim tim, film poseduje onu vrstu ekskluziviteta o kojem se ne moè govoriti pre premijere. Emir Kusturica, koji je igrao epizodnu ulogu u Valteru, jedan je od protagonista i u mom dokumentarcu, i prenosi nam iskrenu, intimnu pri~u o vremenu u kojem mu je Krvavac {irom otvorio kapije sveta filma i podrào ga u svemu na putu do zvezda. Premijera dugometra`nog dokumentarnog filma Walter: Mit. Legenda. Heroj. zakazana je za 4. novembar u beogradskom Sava centru. Razgovaramo sa Dubiozom kolektiv da nam budu specijalni gosti te ve~eri i upravo zavr{avamo dogovore oko postavke izlo`be Mit. Legenda. Heroj., koja }e pratiti izlazak filma. Ipak, Walter nije film o filmu, to je film o duhu vremena i istinskim herojima koji su zaista postojali. Mit o Vladimiru Peri}u Valteru dobio je novo zna~enje [ibinim filmom Valter brani Sarajevo, a film Walter analizira vreme u kojem su ta dva zasebna mita nastajala i prenosi poruku o pravim vrednostima novim generacijama, koje tek treba da prona|u i prepoznaju heroje u sebi, obja{njava Andrej A}in. A te ve~eri, 4. novembra, vazduh u Beogradu }e sigurno treptjeti kao da nebo gori! Kao, uostalom, i u Sarajevu, opet, kada Walter bude prikazan.
CENTRALA
BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN!

65
HERCEGOVA^KA ÛDA
UDESNA VJETRENICA
ârobni hercegova~ki fenomen ovoga je ljeta postao turisti~ki hit
66
KAMENI LABIRINTI VJETRENICE
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
Najpoznatija bh. peina, Vjetrenica, kraj hercegovakog sela Ravno, ovog je ljeta postala omiljena destinacija inozemnih turista; reporteri SB posjetili su spilju nevjerovatne ljepote u ijoj blizini ovih dana niu mnogobrojni novi turistiki sadraji
rije samo nekoliko mjeseci do ovog se ~uda prirode dolazilo pra{njavim makadamskim drumom. Iako je cesta bila lo{a, uska i krivudava, na stotine inozemnih turista hrlili su obodom Popovog polja kako bi obi{li Vjetrenicu, {pilju nestvarne ljepote, ali i obli`nji manastir Zavala, u svijetu ~uven po svojim freskama uklesanim u ~vrsti hercegova~ki kamen. Otprije nekoliko dana, u Vjetrenicu se stiè modernim, {est kilometara dugim asfaltiranim drumom. Pe}ina koja je nakon rata otvorila svoje kilometarski duge odaje, ponajvi{e zahvaljuju}i profesoru Ivi Lu~i}u, ali i vrijednim ìteljima Ravnog, sada otkriva svoje tajne svakodnevno desecima turista. U Vjetrenicu je lako u}i, moè se svakog radnog dana. Dovoljno je pozvati simpati~nog vodi~a Nik{u Vuleti}a, kazati kada dolazite i koliko vas je u grupi. I to je to. Nik{a }e sa svojom suradncom Ruìcom Skaramuca, vilom iz Vjetrenice (nije epitet, Ruìca i Helena su zaista vjetreni~ke vile a i lijepe su), do}i, po~astiti vas pi}em, dodati vam vjetrovku i kacigu i uvesti u tunele. Vjetrovku jer je unutra uvijek 11 stepeni, uz jak vjetar koji vas uskovitla uzanim tunelima. Staze za posjetitelje gra|ene su prije rata, ljudi su to sami svojim rukama napravili, kaè Nik{a. Sada smo napravili cestu, pri kraju je gradnja motela, restorana i speleolo{kog doma, tako da }emo uskoro zaokruìti ponudu. Vjetrenica je ~uvena po svojim endemskim vrstama, po njima je jedinstvena u Evropi i na drugom mjestu u svijetu. Do sada je u njenim odajama, jezerima i zape}cima otkriveno ~ak 55 endemskih vrsta. Druga je na svijetu po raznovrsnosti faune. Najpoznatija endemska vrsta svakako je ~ovje~ija ribica, stvorenje ~ija je put identi~an ljudskom. Jednu od njih ~uvamo na kraju puta, kod hajdu~kog stola za turiste, pri~a Nik{a dok se probijamo klizavoim tunelima. J Jedino ne dozvoljavamo da ih se slika, to im smeta, svako svjetlo ja~e od onoga u pe}ini. O Vjetrenici se pri~a ve} stolje}ima. Prvi ju je put spomenuo Plinije, 77. godine. U njoj je, primjerice, prona|en skelet leoparda, na dubini od 1.700 metara, i pri~a o njemu odu{evljava posjetitelje. Iako niko ne zna kako je dospio unutra, najvjerovatnije je upao kroz neku od {kripa, leopard je postao dio vjetreni~ke legende. Otkrili su ga speleolozi iz Welsa, prona{av{i pored njega jo{ i mnoge skelete medvjeda i manjih ìvotinja. Prema nekim speleolo{kim vjerovanjima, drugi se kraj Vjetrenice proteè sve do otoka [ipana u
67
HERCEGOVA^KA ÛDA
KAO DA JE SPILJSKA VILA

Ruìca Skaramuca, vjetreni~ka vila, do~ekuje turiste sa svojim legendama na kraju jednosatnog obilaska spilje kroz koju vodi Nik{a Vuleti}; tura koja ko{ta 10 maraka podrazumijeva obilazak kilometre spiljskih tunela i razgledanje jezera sa endemskom ~ovje~ijom ribicom
Jadranskom moru. Do takvih je pretpostavki, naime, stigao ~e{ki istraìva~ Karlo Apsolon, koji je Vjetrenicu otkrio 1912. godine i vra}ao joj se u nekoliko narednih ljeta. Godinama su bra}a Lu~i} iz Ravnog poku{avala donkihotovski pretvoriti Vjetrenicu u osnovu razvitka ovog kraja. Profesor Lu~i} u Zagrebu je objavio i maestralno napisanu i ure|enu mono68
grafiju o Vjetrenici. U toj su nakani Lu~i}i bili usamljeni, no vremena se mijenjaju. Lokalne su vlasti shvatile kako bi upravo sa Vjetrenicom mogli na}i novi po~etak razvitka svog kraja. Razveli smo rasvjetu, uredili staze, otvorili suve nirnicu. Nije lo{e, trudimo se, mada znamo da je pred nama jo{ mnogo posla, tvrdi Vuleti}. Popovo polje svojim
bogatstvom moè hraniti cijelu zemlju, no dobar se novac moè zaraditi i turizmom. Zanimljivo kako su Rusi u najve}em broju posjetitelji ovoga kraja. Odmaraju u Crnoj Gori a onda stiù na izlete kako bi posjetili Vjetrenicu, ali i manastrir Zavalu, ispod kojeg puca pogled po {irokom i naàlost rijetko obra|enom Popovom polju.
KULT MARKET
GRAND MAGUS
MUZIKA Album Mother Monster; Lady Gaga
The Hunt
Ako ste mislili da je pro{lo vrijeme zvuka AC/DC-a ili Black Sabbatha grdno ste se prevarili. [vedski hard rock band Grand Magus izdao je svoj {esti studijski album The Hunt. îni ga devet pjesama, a novi izdava~ je ovoga puta ugledna produkcijska ku}a Nuclear Blast.
I opet Gaga
BAND OF SKULLS
OZBILJNA GLAZBENICA
Novi album Lady Gage ne}e se svidjeti njenim velikim fanovima
Sweet Sours
I poklonici bluesa ovoga ljeta dolaze na svoje. Band Of Skulls, blues rock grupa iz Southamptona objavili su novi studijski album Sweet Sours. Na albumu se nalazi deset novih pjesama. Engleski trio, sa bassom, gitarom i bubnjem u postavi, odlu~io se za izdava~ku ku}u Electric Blues Recording.
HOT CHIP
In Our Heads
A kako smo obradovali rockere i bluesere, na red su do{li i brojni fanovi electro sounda. Elektroni~ki glazbeni sastav iz Londona Hot Chip promovirao je novi album In Our Heads. CD u svojim glavama sadrì jedanaest pjesama, a za njegovo objavljivanje zaslu`na je izdava~ka ku}a Domino Records.
Nakon, za njezin specifi~an stil ìvota i glazbenog izraàvanja, u najmanju ruku neobi~nog albuma Born This Way, evo i novog glazbenog ostvaranja megapopularne pop dive. Lady Gaga nije dugo ~ekala da izbaci novi vinil koji je potpuno iznenadio brojne fanove s obzirom na neo~ekivani Gagin odlazak u filmske vode. Za one koji jo{ ne znaju, Lady Gaga snima film u kojem tuma~i glavnu ulogu; zove se Machete Kills, a reìra ga Robert Rodriguez. U ovom ostvarenju jo{ glume i Charlie Sheen i Jessica Alba. No, vratimo se mi novom studijskom albumu Mother Monster. Na ovaj CD uvr{teno je ~ak {esnaest pjesama, a za razliku od prethodnih, Gaga je na album ugurala i ~etiri dueta, {to je u kona~nici umnogome popravilo kompletnu ocjenu albuma. Svakako su vrijedne spomena Video Phone, duet sa Beyonce, Reloaded, duet s Rodneyjem Jerkinsom, kao i najbolji duet na albumu Murder My Heart s legendarnim Michaelom Boltonom. Sa novoga Gagina albuma vrijedi izdvojiti, kao potencijalne hitove, i pjesme Superstar i Ribbons, koje su zapravo i jedine ultrakomercijalne pjesme na kakve je Gagina publika naviknula. Primjetan je, dakle, svojevrstan otklon od komercijalizacije glazbe, koju je Lady Gaga do sada svirala. Nema vi{e mjesta
umotavanju u krvave mesne bifteke, kako bi se skrenula pozornost na glazbeni rad. U posljednje dvije godine i albuma Born This Way Gaga, o~ito zasi}ena jednim stilom i na~inom ìvota i sve vi{e bjeè}i od uloge ru`noga pa~eta koju je sama sebi nametnula, poku{ava promijeniti svoj glazbeni pravac. Generalno ocjenjuju}i album, vidljiva je promjena na bolje i kvalitetnije, od tekstova do aran`mana, ali se ovaj album definitivno ne}e svidjeti onim zagriènim fanovima, koji o~ekuju da na svakoj novoj plo~i bude po jedan hit a la Alejandro, Poker Face ili Bad Romance. Gaga polako ali sigurno postaje zrela, moglo bi se re}i ozbiljna glazbenica, koja zna {to ho}e. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. Whomadewho: Running man 2. Pepe Deluxe: Go Supersonic 3. Yppah: Film Burn (ft.Anomie Belle) 4. Willy Moon: Yeah Yeah 5. Moby: The Poison Tree 6. DBanj: Oliver Twist 7. Hadouken!: Parasite 8. Dr. John: Revolution 9. Kaiser Chiefs: On The Run 10. Bloc Party: Octopus
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film This Must Be the Place (Italija, Francuska, Irska, 2011.), u reiji Paola Sorrentina
LITO VILOVITO
Obrad Glu{~evi}
Ljeto je. Turisti~ka sezona je u tijeku. Godine su {ezdesete, pro{loga stolje}a. êtiri mladi}a, svak na svoj osebujan na~in, po~inju napadati strankinje. Neki }e nastojati zamazati o~i i sebi i drugima. A netko }e se zaljubiti u May, djevojku iz [vedske. Glume Boris Dvornik, Ljubi{a Samardì}, Milutin Mi}ovi}, Milena Dravi}, Desanka Beba Lon~ar Igrani film iz 1964. godine. Direktor fotografije je bio Aleksandar Petkovi}. Ocjena: 4
Rock zvijezda u potrazi za nacistima

Penn Penn glumi glumi Cheyenneja, Cheyenneja, koji koji je je u u toj toj ulozi ulozi izvrstan izvrstan
SEAN SEAN KAO KAO ROBERT ROBERT
LOV NA ÔVJEKA
Paolo Sorrentino ve} devedesetih godina reìra kratke igrane filmove, a dugometra`ni prvjenac Suvi{an ~ovjek realizira 2001. i za njega osvaja nagradu Nastro DArgento za najboljeg novog redatelja. Me|unarodno priznanje, pak, ostvaruje 2004., nagra|ivanim trilerom Posljedice ljubavi, prikazanim u konkurenciji Festivala u Cannesu kao i njegovi naredni filmovi: Obiteljski prijatelj 2006., Il Divo 2008., nagrada ìrija na tom festivalu, i film koji ovaj put prezentiram. Scenario za film su napisali Sorrentino i Umberto Contarello, a Sean Penn je svoj lik izgradio po uzoru na Roberta Smitha iz grupe The Cure. Film je ve}inska talijanska produkcija, s koprodukcijama iz Francuske i Irske. Sean Penn je predsjedavao @irijem u Cannesu 2008., kada je i vidio film Il Divo. Nakon toga je poèlio sura|ivati sa Sorrentinom. This Must Be the Place je jedan alternativni pogled na svijet, a naslov je dobio po pjesmi Talking Headsa. Penn glumi Cheyenneja, koji je u toj ulozi izvrstan i druga~iji od mnogo toga gdje smo ga gledali. Cheyenne je biv{a muzi~ka zvijezda, u pedesetim godinama. Obla~i se nekonvencionalno, u stilu punk, rock i gotic subkultura. @ivi smireno, od svojih tantijema, u vili u Dublinu sa suprugom Jane (F Frances McDormand). Prestao je raditi i nastupati kada su dva tinejdèra inspirirana njegovim pjesmama po~inila samoubojstvo. Njih dvoje igraju skvo{ u ispra`njenom bazenu. Uz sve to, njemu je dosadno i pati od depresije. Vijest o ocu, s kojim godinama nije razgovarao, a koji je na samrti, dovest }e ga u New York. Saznaje ~ime se bavio njegov otac koji je preìvio stra{ni holokaust. A otac se opsesivno bavio osvetom za poniènja koja je pretrpio. Cheyenne se ne
vra}a se ku}i, ve} kre}e na put Amerikom. U New Yorku odlazi na jo{ jedan glazbeno i vizualno kreativni nastup Talking Headsa, nakon kojeg razgovara s Davidom Byrneom, koji tuma~i sam sebe. Sorrentina je fasciniralo to koliko postoji nacista i zlo~inaca koji su izbjegli odgovornost i koji najnormalnije ìve i uklopili su se u sredinu. Da svemu tome doda patinu neobi~nog, pa i smije{nog, stvorio je lik koji je zvijezda, lijen je, spor, zatvoren, bogat... prakti~ki, zadnja osoba koja bi krenula u potragu za starim nacistima. This Must Be the Place premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu, 2011., gdje je Sorrentino dobio nagradu Ekumenskog ìrija. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano) 2. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier) 3. Tiranosaur (Paddy Considine) 4. Ted (Seth MacFarlane) 5. Larin izbor: Izgubljeni princ (Tomislav Rukavina)
Fritz Lang
Originalni naslov filma je Man Hunt. Drama je to o britanskom profesionalcu koji tijekom boravka u Bavarskoj pu{kom uspije naciljati Hitlera, nedaleko od njegovog doma. No, dok je stavljao metak u pu{ku uhvate ga SS ~asnici. Biva prebijen, zatvoren, ali uspijeva pobje}i u Englesku. Me|utim, Nijemci idu u lov za njim... Scenarij je napisao Dudley Nichols prema romanu Geoffreyja Householda. Ocjena: 4
VELIKA @IVOTINJA
Jerzy Stuhr
Crno-bijeli film iz 2000 godine. Idili~ni gradi} na planini. Jedan dan sve iznenadi pojava deve na ulici. Bankovni ~inovnik, Sawicki, doìvjet }e neugodnosti od sugra|ana zbog svog ku}nog ljubimca. Neki èle zaraditi na devi, neki je se èle rije{iti. Uglavnom, nitko ne namjerava ostaviti ljude i ìvotinje na miru. Zanimljiv film Jerzyja Stuhra. Ocjena: 4
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film) 2. Umjetnik (Michel Hazanavicius, Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video) 3. Na{a majka (Denis Villeneuve, Discovery film) 4. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video) 5. Nasljednici (Alexander Payne, 20th Century Fox, Continental film)
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT Kojim metodama Kina proizvodi sportske junake?
Conquest Evade
Kinesko sportsko udo

BORBA ZA PRE@IVLJAVANJE
Kanadska kompanija Conquest Vehicles predstavila je model Evade, prvi SUV bez za{titnog oklopa, koji je namijenjen svakodnevnoj upotrebi uprkos svom ekstremno robusnom izgledu. Evade }e u Americi ko{tati 579.000 dolara, dok model Knight XV ko{ta 629.000 dolara.
Nov~ane nagrade, sponzorstva i podr{ka dràve su kao i u ostalim zemljama unosan posao
MOTOCIKLI
Husaberg
U [panjolskoj je odràna svjetska prezentacija Husaberg modela za 2013. godinu. Gama ~etverotaktnih motora po~inje sa zapreminom od 250 kubi~nih centimetara, preko 350 i 450 sve do najja~eg modela naziva FE 501.
DESIGN
Suzuki
Suzuki }e na predstoje}em Sajmu u Parizu krajem septembra predstaviti novi konceptualni crossover iz C segmenta, pod imenom S-Cross. Pored opisa dizajna novog automobila, japanski proizvo|a~ za sada nije objavio vi{e detalja uo~i premijere.
[to vi{e kineski sporta{i osvajaju medalja, sve su ve}e sumnje u putove kojim ovi atleti dolaze do uspjeha. Kada je 16-godi{nja Je [iven na OI postavila novi svjetski rekord u plivanju i posljednjih 50 metara plivala brè nego najbrì mu{karac, za mnoge zapadne novinare je bilo jasno: ovdje je u pomo} prisko~ila kemija. To je nevjerojatno, komentirao je ameri~ki trener John Leonard uspjeh kineske pliva~ice. Sport je u Kini, kao ni u jednoj drugoj zemlji, simbol snage nacije. Stanovni{tvo slavi uspjehe svojih sporta{a. Je se na internetu slavi kao boginja i ponos svih Kineza. Kao i prije u dràvama isto~nog bloka, uspjesi atleti~ara su za kinesko vodstvo vaàn simbol. Dràvni vrh jo{ uvijek smatra da su dobri sporta{i odraz jakog sustava. Vlada u jednom ima pravo: kineski sporta{i su zaista djeca dràvnog aparata. Dok na Zapadu tipi~na karijera nekog sporta{a po~inje u sportskom dru{tvu, karijera jednog kineskog atleta odre|uje se jo{ u vrti}ima koje posje}uju predstavnici vlasti u potrazi za talentima. Kod trogodi{njaka ili ~etverogodi{njaka se obra}a pozornost na njihov izgled. Kod pliva~ice Je su presudne za njenu pliva~ku karijeru bile vrlo duga~ke ruke. Nakon odabira se dijete {alje u neki od specijalnih sportskih internata u kojima vladaju ~eli~na disciplina i treninzi do iznemoglosti. Ako nekom zapadnom fotoreporteru i uspije ulazak u jedan od internata, u javnosti se pojave fotografije na kojima su djeca na ~ijim se licima vide bolni izrazi i koja pred strogim trenerima jedva da mogu stajati na nogama. Na vidjelo izlazi sve vi{e slu~ajeva u kojim treneri zlostavljaju svoje {ti}enike. Mali kineski sporta{i se nazivaju i uplakana djeca. Slobodnog vremena nemaju. Tlu Jing, koja je u Londonu osvojila srebrnu
medalju na 100 metara (leptir) kaè da se radovala kada su je iz trenerske mom~adi predstavnika Australije pozvali na ro{tiljanje. Tako ne{to se u Kini nije nikada dogodilo, rekla je Jing. Od djece gotovo nemogu}e ne o~ekuje samo dràvni sportski aparat nego i roditelji. Jer one koji uspiju (njih je dodu{e mali broj) ne ~eka samo slava. Nov~ane nagrade, sponzorstva i podr{ka dràve su kao i u ostalim zemljama unosan posao. Posebno za djecu sa sela posjet sportskoj {koli moè zna~iti izlazak iz siroma{tva. Atleti~arka iz biv{eg DDR-a Ines Geipel je pred OI koje su 2008. godine odràne u Pekingu poku{ala saznati vi{e detalja o kineskoj dràvno-sportskoj ma{ineriji. S povjerenstvom za sport, koje je imenovao njema~ki parlament, otputovala je u Kinu kako bi istraìla tvrdnje da se u kineskim sportskim {kolama konstantno koristi doping. Istraìvanje je bilo bolno, kaè Geipel. Kineski sportski sustav je jedna od najbolje ~uvanih tajni Kine. Posjet je dozvoljen jednoj sportskoj {koli koja je i napravljena samo za pokazivanje strancima. Geipel je odrasla u sli~nom ure|enju. U DDR-u, kao i u Kini, sportski talenti su od malih nogu trenirani u dràvnim sportskim {kolama. Prinudni doping (~esto bez znanja same djece) bio je normalna stvar u mnogim vrstama sporta. Nakon ujedinjenja Njema~ke biv{i sportski du`nosnici su ka`njeni zbog prinudnog dopinga. Geipel kaè da se i sporta{i u Kini sustavno dopingiraju. Poznato nam je da je Kina najve}i proizvo|a~ EPO-generika, hormona za rast, kaè Geipel i dodaje da se na tim medikamentima pa`ljivo izvr{e promjene tako da je u laboratorijima gotovo nemogu}e dokazati da je rije~ o dopingu. (Deutsche Welle)
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Jeste li spremni na plaanje drutvenih mrea
SAD
Joga
Prakticiranjem joge trudnice se mogu izvu}i iz depresije, a joga pomaè i u ja~anju osje}aja maj~instva, navode istraìva~i sa Univerziteta u Michiganu. Ovo je prvo istraìvanje koje dokazuje da joga moè biti dragocjena za budu}e majke. Hormoni kod trudnica ~esto uti~u na promjene raspoloènja smatra se da se u prosjeku jedna od pet trudnica suo~i sa te{kom depresijom.
Privatnost za novac
PRITISCI PRITISCI KONKURENCIJE KONKURENCIJE
Uprkos Uprkos brojnim brojnim kritikama, kritikama, Mark Mark Zuckerberg Zuckerberg ii dalje dalje je je neprikosnoveni neprikosnoveni vladar vladar dru{tvenih dru{tvenih mreà mreà
KANADA
Kofein
Kompanija App.net priprema dru{tvenu mreù koja podatke svojih korisnika ne}e otkrivati ogla{iva~ima, ali }e se za njeno kori{tenje morati platiti 50 dolara. Otvaranje profila na najpopularnijim dru{tvenim mreàma je besplatno, a Facebook i Twitter sigurno ne bi imali stotine miliona korisnika kada bi se njihovo kori{tenje napla}ivalo. Me|utim, Facebook umjesto toga sakuplja informacije o svojim korisnicima i onda ih prodaje ogla{iva~ima, koji nam na temelju tih podataka plasiraju svoje oglase. Osniva~ i izvr{ni direktor kompanije App.net Dalton Caldwell smatra kako, zbog toga {to Facebook ne ostvaruje direktan prihod od svojih korisnika, nego od ogla{iva~a, korisnici Zuckerbergove dru{tvene mreè zapravo nisu njihovi klijenti, nego proizvod koji moraju prodati da bi na njemu zaradili - zbog ~ega puno vi{e brinu o ogla{iva~ima, nego o samim korisnicima. Caldwell je uvjeren da je korisnicima potrebna druga~ija dru{tvena mreà - mreà na kojoj ne}e biti oglasa i na kojoj }e sva pa`nja biti usmjerena prema korisnicima, ~iji se li~ni podaci nikome ne}e prodavati. Za finansiranje nove dru{tvene mreè App.net Caldwell je do sada navodno sakupio blizu 800 hiljada dolara. U razgovoru za CNN rekao je kako su brojni problemi povezani s dru{tvenim mreàma nastali upravo zbog finansija, jer kompanije èle zadovoljiti ogla{iva~e, a ne milione ljudi koji koriste njihove usluge. App.net je
trenutno otvoren kao alfa verzija za one koji }e finansirati ovaj projekat, te }e do kona~ne verzije ove dru{tvene mreè trebati uloìti jo{ puno truda. Michael Gartenberg, analiti~ar kompanije Gartner, kaè da je ovo zanimljiv eksperiment, a vrijeme }e pokazati moè li ovakav poslovni model preìvjeti. Gartenberg podsje}a da kada je pokrenut Twitter, niko nije mogao pretpostaviti da }e ta mreà vremenom postati snaàn (poslovni) alat, te su korisnici u po~etku objavljivali samo neva`ne stvari poput onoga {to su ru~ali taj dan i sli~no. App.net vjerovatno ve}ini korisnika ne}e zamijeniti popularni Facebook. Ipak, dijelu korisnika mogao bi postati zanimljiv, jer uz njega ne bi trebali imati toliko straha oko za{tite privatnosti svojih podataka, ve} bi se mogli koncentrisati samo na ono {to ih zanima - a to je komunikacija s prijateljima i dijeljenje sadràja. Ina~e, Facebook se ve} duè vrijeme suo~ava sa kritikama zbog nedovoljne za{tite privatnosti. Me|utim, mnogi smatraju i da su takve kritike neutemeljene i da dolaze prvenstveno od konkurencije, jer je ~injenica da to koliko }e se o na{im ìvotima saznati na dru{tvenoj mreì zavisi prvenstveno od nas samih. Na~in na koji se korisnici sluè Facebookom otkriva mnogo o njima: od politi~kih uvjerenja i vjerskih opredjeljenja, pa do odnosa sa kolegama na poslu i nadre|enima. (Priredila: M. Radevi})
Nalazi kanadskih nau~nika sugeriraju kako bi kofein mogao pomo}i u tretiranju simptoma Parkinsonove bolesti. Ranija istraìvanja su ve} povezala unos kofeina s manjim rizikom obolijevanja od Parkinsonove bolesti, a sada se pokazalo da svakodnevni unos kofeina u koli~ini koja odgovara onoj prisutnoj u tri {oljice kafe dovodi do pobolj{anja motorike, manjih pote{ko}a u kretanju i uko~enosti.
URUGVAJ
Kanabis
Urugvajska vlada uputila je Parlamentu prijedlog zakona po kojem bi dràva uzgajala i prodavala marihuanu, ~ime bi se smanjio kriminal vezan uz ilegalnu prodaju droge. Dok su zemlje poput Kolumbije i Meksika godinama izloène bespo{tednoj borbi narkokartela i nasilju vezanom uz krijum~arenje narkotika, vlada urugvajskog predsjednika Josea Mujice dopu{ta uìvanje kanabisa, jer se smatra da su negativni u~inci marihuane manje {tetni od nasilja koje izaziva crno trì{te.
73
KULT MARKET
BRAZIL
CRVENI FENJER Djevojke iz regije escort dame u inozemstvu
Lorena Bueri
Lutke sa internet strane

Brazilski fitness model je svoje tijelo izloìla ~itateljima Paparazzo magazina koji }e vjerojatno doìvotno biti zahvalni uredni{tvu na ovom savr{enom izboru ljepote.
AUSTRALIJA
Miranda Kerr
Eskort Eskort dame dame za za sat sat vremena vremena mogu mogu zaraditi zaraditi 200 200 eura eura
UNOSAN UNOSAN POSAO POSAO
Ova 29-godi{njakinja pozirala je za ~asopis Harpers Baazar, odjevena samo u ~izme. Seksi mama opu{teno je pozirala ispred objektiva Terryja Richardsona i pokazala svoje besprijekorno tijelo.
ENGLESKA
Chloe Sims
Zvijezda reality programa, The Only Way is Essex, 30-godi{nja Chloe u zadnjem editorijalu je sa sebe skinula sve suvi{ne krpice i pokazala se u najseksi izdanju do sada.
Strani specijalizirani internet sajtovi koji nude usluge eskort dama {irom svijeta puni su oglasa djevojaka iz Srbije koje nude seksualne usluge po cijenama od 150 eura za sat druènja. Pod pla{tom poslovne pratnje djevojke otvoreno ogla{avaju vrstu seksa koju pruàju, a klijentela koju traè naj~e{}e su stranci. Na svakom sajtu djevojke naglase da su nezavisne, {to zna~i da rade same, bez agencije ili makroa. A u ponudi je sva{ta, od zanosnih silikonskih plavu{a do brineta i prirodnih crnki, koje su veoma cijenjene. Djevojke obi~no imaju oko 25 godina a najvi{e ih se moè na}i na sajtovima City of love, Escortic i Independent Escort Service. Radi se o sajtovima, koji pored srbijanskih nude djevojke iz cijelog svijeta. Tako City of Love reklamira atraktivne djevojke iz Londona, Pariza, ali i egzoti~nih gradova Azije i jugoisto~ne Evrope. Srbijanke svoje usluge obi~no nude za 150 eura po satu, dok se svaki slijede}i sat dopla}uje 100 eura. Iznajmljivanje na cijeli dan ko{ta ~ak 1.200 eura. Ve}ina djevojaka ima skriveno lice na fotografijama, ali su zato vidno istaknuti svi ostali atributi. Ipak, neke od njih toliko su odva`ne da su objavile fotografije na kojima se vidi i lice. Jedna od njih, Kristina, napomenula je u svom opisu da ima grudi peticu, a da u uslugu uklju~uje erotski ve{ i sve po dogovoru. Iako na nekim sajtovima osim
kratkih opisa proporcija djevojke i vrste usluga koju pruà nema mnogo detalja, postoje i neke poput Sa{ke, koja postavlja svoje uslove. Volim gospodu sa manirima, koji stimuli{u konverzaciju, uz ~a{u roze {ampanjca ili suvog vina i laganu ve~eru na sofisticiranim mestima, u pijano barovima ili pored mora. @elim sa njima da igram svoju igru zavo|enja, da budem fatalna èna i da ih zavedem prefinjenim i ènstvenim haljinama, seksi ve{om, halterima, dugim poljupcima, dok ne nestanemo u erotskom vatrometu, napisala je Sa{ka. Ona jo{ dodaje da se pla}anje obavlja u prvih pet minuta, a svoje usluge pruà jedino u hotelima sa ~etiri ili pet zvjezdica ili u svom apartmanu. Tako|e, naglasila je da vodi ra~una o higijeni, {to o~ekuje i od svojih klijenata. Po cjenovnicima sa sajtova, u regionu su najjeftinije bugarske eskort dame, koje uzimaju od 60 eura pa navi{e. Rumunke imaju sli~an cjenovnik kao Srbijanke, pa ko{taju oko 150 eura po satu. Sli~ne cijene imaju i Makedonke, dok eskort dame iz BiH traè najmanje 200 eura za sat vremena. Sli~na je i tarifa Hrvatica. Ma|arice isto traè 200 eura, ali za cijeli dan ~ak 2.000 eura. U Austriji se Playboy ljepotice nude za 250 eura po satu. U ameri~kim gradovima naknada za 60 minuta je ~ak 450 eura, dok je u Pekingu i vi{e. (N. Hasi})
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Kuda ide Dubrovnik Slavena Tolja
KORÛLA
[u{ur
Festival od ri~i - [U[UR organizovan je prvi put u Kor~uli od 11. do 15. avgusta, a predstavlja grupu knjièvnika, putopisaca i pjesnika iz regiona, uz radionice za najmla|e. Me|u u~esnicima su najavljeni Olja Savi~evi} Ivan~evi}, Ankica Tomi} i Anela Bor~i} iz Hrvatske, Muharem Bazdulj iz BiH, Jordan Cvetanovi} iz Srbije, pjesnici Marijo Glava{ i Darko [eparovi} iz Hrvatske, kao i kor~ulanski autori Sanda Han~evi}, Du{ko Kalogjera, Ivica Duhovi}-@akni}...
Umjetnik i(li) rtva
SR\ JE NA[ U LJUBLJANI

Potreba za medijskom pa`njom i senzacionalizmom
KOTOR
Tema dru{tvenog aktivizma, bu|enja svijesti pojedinca, nu`nosti zajedni~kog i istrajnog suprotstavljanja nametanju vrijednosnih sistema i represiji od svih nivoa vlasti, na{la se u sredi{tu interesovanja hrvatskog umjetnika Slavena Tolja. Njegova izlo`ba Sr| je na{ otvorena je po~etkom juna u ljubljanskoj Galeriji P74. Kao umjetnik, kustos i rukovodilac Art radionice Lazareti od kraja 80-ih godina pro{log vijeka, Tolj je jedan od za~etnika i predstavnika nezavisne kulturne scene u Dubrovniku. U svom radu bavi se prvenstveno pitanjima vezanim za rodni grad, a ovaj put posvetio se klju~nom problemu njegovog daljeg opstanka i razvoja. Sr| je na{ predstavlja zajedni~ku inicijativu Art radionice Lazareti i drugih nevladinih organizacija iz Dubrovnika i Zagreba, a pokrenuta je kao otpor provo|enju urbanisti~kog plana na brdu Sr| iznad Dubrovnika. Na ovoj povr{ini od 350 hektara bi trebalo da budu izgra|eni golf tereni, zbog ~ega je usvojen Zakon o golfu. Medijska kampanja koja traje ve} nekoliko godina ovaj projekat predstavlja kao {ansu za bolju budu}nost i prosperitet grada. Me|utim, gra|anska inicijativa na ~elu sa Toljem ukazuje da se zapravo radi o projektu kojim se javno dobro pretvara isklju~ivo u privatni interes, te da se u pozadini cijelog plana izgradnje golf terena krije biznis nekretninama vrijedan 1,2 milijarde eura. Skretanje pa`nje na du{tveno-politi~ke probleme zajednice umjetni~kim ~inom kao provokacijom koja nosi izvjesnu dozu rizika va`na je odlika stvarala{tva Slavena Tolja. Krajem aprila ove godine, u popularnom dubrova~kom klubu Revelin tokom koncerta grupe TBF, vlasnik kluba i za{titari fizi~ki su napali i izbacili Tolja. Do napada je navodno do{lo
zbog toga {to su ~lanovi TBF-a iza{li na binu u majicama sa natpisom Sr| je na{. Sa druge strane, uprava kluba negira da se incident uop{te dogodio. Na potrebu za medijskom pa`njom i senzacionalizmom, u ~ijem kontekstu bi se mogao posmatrati ovaj doga|aj, ukazuje struktura same izlo`be. Pored dokumentacije koja prezentuje inicijativu Sr| je na{ (mapa grada sa obiljeènom spornom lokacijom, tri broja dnevnog lista, fotografija tvr|ave sa zastavom investitora i citatom Vlast u gradu uvijek ima onaj ~ija je zastava, otkad je svijeta i vijeka), prikazan je i kratak video. Radi se o insertu iz svjetski poznate serije Game of Thrones, ~ija druga sezona je dijelom snimana u Dubrovniku. U brutalnoj sceni ubistva kao statista se pojavljuje Tolj, kojem prereù vrat ma~em, dok je na zidu Galerije ispisan ironi~an naziv njegovog ranijeg performansa: Im dangerous, kill me in front of my childrens eyes (Ja sam opasan, ubijte me pred o~ima moje djece). Doìvljaj umjetnika kao `rtve, stradalnika za vi{e ciljeve i ideale, koji se (slu~ajno ili namjerno) provocira odre|enim pona{anjem u javnosti, dodatno je potenciran ovim videom. Iako je njegovo sagledavanje u simboli~kom svjetlu funkcionalno u odnosu na inicijativu po kojoj cijeli projekat nosi naziv, otkriva se problemati~nost odnosa samostalnog i grupnog djelovanja pod okriljem iste ideje. Posmatrano u cjelini, sti~e se utisak da u prvi plan ipak izlazi Slaven Tolj kao pojedinac i stvaralac vi{e nego aktivista, ~ime se nadilazi i prekora~uje po~etna ideja kolektivnog dru{tvenog pokreta, pi{e @ana Vuki~evi} za projekat Criticize This!. (Priredila: M. Radevi})
Pjaca od filozofa
Italijanski politi~ki filozof Antonio Negri, jedan od vode}ih savremenih ljevi~ara, glavna je zvijezda ovogodi{nje Pjace od filozofa u Kotoru. Klju~na figura savremene italijanske filozofije i aktivizma, autor Imperija, a u posljednje vrijeme i pozori{ni reditelj, Negri je 11. avgusta odrào predavanje sa fokusom na finansijsku krizu u EU, {to je samo jedan u nizu problema ujedinjene Evrope.
PANÊVO
Fabrika sre}e
Izlo`ba Dalibora Popovi}a Factory of Happiness otvorena je 14. avgusta u galeriji Elektrika Kulturnog centra Pan~evo. Postavka ukazuje na fenomen prihvatanja sredstava popularne umjetnosti kao sopstvenih kroz crteè, silkscreen printove i slike, a rije~ je o radovima koji su nastali u Marseju od 2009. godine do danas. Ro|en 1979. u ]upriji, Popovi} je 2007. zavr{io Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, a od 2008. ìvi u Marseju.
75
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Redovni smo posjetioci stranice: www.tuzlarije.net, pa prenosimo zanimljiv info. Dru{tvo prijatelja knjige Mali princ osniva Dje~ji klub ~italaca. Rije~ je o radionicama-pri~aonicama u kojima }e djeca na originalan i zanimljiv na~in imati priliku uìvati u knjièvnosti za djecu. Radionice-pri~aonice }e biti organizirane ~etvrtkom u periodu od 18 do 19.30 sati, u prostorijama Izdava~ke ku}e Bosanska rije~. Prije nekoliko dana iz tiska je iza{ao Vodi~ Franjeva~kog samostana na [irokom Brijegu. [tampano je 10.000 primjeraka, a svaki od njih na 248 stranica i podijeljen u sedam cjelina: [iroki Brijeg, Crkva na [irokom Brijegu, Samostan na [irokom Brijegu, Umjetni~ko blago samostana, Podru~ne crkve {irokobrije{kog samostana, Ne samo sebi ìvjeti nego i drugima koristiti i Plava skamenjena vje~nost. U glavnom gradu BiH 24. augusta po~inje presti`ni Internacionalni festival kamerne muzike Sarajevo Chamber Music Festival. U organizaciji Muzi~ke akademije u Sarajevu, u~esnici, ugledni svjetski muzi~ari, paralelno }e voditi program Sarajevo Chamber Music Institute, namijenjen najtalentovanijim mladim muzi~arima regiona. A Balet Fest Sarajevo, tako|e internacionalni i tako|e presti`ni, bi}e otvoren 20. septembra i traja}e sedam dana. Organizator BFS-a, Udruènje za razvoj kulture i umjetnosti Baleti, obavje{tava da }e se press konferencije tokom trajanja Festivala odràvati u Bijelom salonu Narodnog pozori{ta Sarajevo. Jedna od najop{irnijih knjiga napisana o nekome mjestu, monografija Rakitno, uskoro bi trebala iza}i iz tiska, u izdanju HKD Napredak Mostar i Udruge Na{e Rakitno, i ovo je priop}enje stiglo na na{u redakcijsku e-mail adresu. Ideju su pokrenula trojica urednika monografije: Ante Pavkovi} [i{ovi}, Branko Bari{i} i Zdravko Niki}. Pjesma se zove Sretni i goli, album je Jednina, a grupa je Divan iz Tuzle. Za Sretne i gole snimili su svoj tre}i video spot koji je vezan za njihov aktuelni album sa markicom Muzi~ke produkcije BHRT-a. Reìju i kompletnu realizaciju potpisuju Sulejman Muratovi} i MG Art Production.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
MUSTAFA ANTI, ef Sevdi Mustafa Benda
U laganom smo usponu

Sevdi Mustafa Bend definitivno je u laganom usponu. Samim tim {to se ne drìmo striktno jednog pravca, kao {to je to, recimo, sevdah nekih novih muzi~kih izraàja. Odlu~ili smo svirati, ali i snimiti muziku koja je bila popularna sedamdesetih godina, samo {to ne}e sve kompozicije biti vezane za Bosnu. To }e biti lijepe i kvalitetne pjesme sa prostora ex-Jugoslavije, koje }emo, gotovo je sigurno, snimiti do Nove godine. I to uìvo, a uz CD bi}e objavljen i video zapis.
Otkrijte nam barem dvije pjesme koje }ete uvrstiti na taj CD. Milkano mori, mislim da }e se tako i album zvati, i Kaì, kaì, libe Stano. U kojoj postavi grupa trenutno nastupa? [ukrija Arslanagi} svira bubanj, Edin Buza bas, A demir Spahi} ritam gitaru, M iralem Ba{i} tamburicu, a ja pjevam i sviram klarinet i har moniku.
Ho}e li Sevdi Mustafa Bend napokon snimiti album? Ve} prili~no dugo ste aktivni, a CD-a nigdje...
ROBERT BUBALO, producent Mediteran Film Festivala u irokom Brijegu

ROBERT BUBALO
Tako glupo zvu~i kad se neki festivali hvale da imaju stotine filmova
76
MEDIHA MUSLIOVI, glumica
Pametne su ène uvijek pametne

Slovena~ki reditelj bosanskih korijena Goran Vojnovi} prvo je imao nedovr{eni scenarij, pa je napisao roman êfurji raus!, onda je dovr{io scenarij, a sada zavr{ava i snimanje istoimenog filma, u kojem igrate jednu od uloga... Igram majku dje~aka, ta~nije tinejdèra, kroz ~ije se o~i gleda i iz ~ije se du{e pri~a ìvot u Fuìnama u Ljubljani. Fuìne su naselje, Slovenci ga zovu i spavaonica, gdje ìve porodice iz svih dijelova biv{e nam daleke dràve. Ako me pitate kakav je karakter lika koji igram, dosta nam o njemu govori ~injenica odakle je. To je bosanska èna, majka, doma}ica, vesela i zabrinuta istovremeno, na slu`bi prvo muù pa onda svima drugima. Kad ovo kaèm ne razmi{ljam u negativnom kontekstu. Pametne su ène uvijek pametne, bez obzira na vrijeme u kojem se nalaze i uslove u kojima ìve. A stvaranje uloge najvi{e zavisi od partnera s kojim igrate, tako da sam svakodnevno koristila raspoloènje, iskustvo i osobnost Emira Hadìhafizbegovi}a, mog muà u filmu. Govorio mi je Goran prije tri godine, izme|u ostalog, da je to roman o odrastanju, ali i o tome da je njegovom glavnom junaku Marku Slovenija i majka i ma}eha. Koji glumac igra Marka i kakvu ste saradnju imali s njim u tih deset dana koje ste proveli na setu? Mog sina igra Benjamin Krneti}, student glume u Ljubljani. U stvarnom ìvotu, kao i na filmu, on je iz porodice ~efura, zna~i i sam je ~efur. Emotivan, bistrouman, skroman, to su osobine koje su ispunjavale njegov, a i na{ rad. Sretna sam da sam ga upoznala. Da li je i saradnja sa Vojnovi}em bila na zavidnom nivou? Goran Vojnovi} je prije nekoliko godina pisao kritiku za film Estrellita, ta~nije kritiku za moju ulogu. I od tada me poznaje. A ja sam njega upoznala na snimanju ovog filma. Zavidan nivo saradnje? Ne bih tako formalno rekla, jer on nije ~ovjek kojem je forma prioritet, kad su odnosi i saradnja u pitanju. Njemu je va`na du{a ~ovjekova i {ta se dogodi kada puno du{a stavi u jedan film.
MFF treba vidjeti i probuditi se sretan u Hercegovini

Svake godine Mediteran Film Festival u [irokom Brijegu sve je {iri, duì i vi{i, napreduje i stasava, pa tako i za sam program ovogodi{njeg, trinaestog po redu izdanja, treba puno ve}i prostor nego {to je ovaj na{. Ali, {ta je to {to bi Robert Bubalo, producent MFF-a, posebno izdvojio iz programa koji }e biti prikazan od 20. do 25. augusta: Va`no je da je ambijent u kojem se sve odvija sasvim normalan i bez ikakvih nepotrebnih jetsetovskih trenutaka. Ovaj je festival namijenjen svima, svim gra|anima ove zemlje, i svim ljudima s Mediterana koji se èle otisnuti u Hercegovinu. Ne èlimo da ovo ispadne mjesto na kojem }e, parafraziraju}i Orwela - svi ljudi biti jednaki, samo neki od njih jednakiji od drugih. Dobro, a sada idemo sa odgovorom na pitanje. U natjecateljskom programu imamo 23 filma iz BiH, Libanona, Gr~ke, [panjolske, Francuske, Izraela i Hrvatske. Prijavilo ih se vi{e od 250 i bile su zastupljene gotovo sve zemlje Mediterana, no kod nas je selekcija jako stroga. Priznajem da mi je ào {to nema filmova iz Egipta, Tunisa, Libije i Sirije, gdje su se odvijale, ili i dalje traju dramati~ne situacije. Volio bih da imamo pri~e iz raznih kuteva, a ne samo one koje nam serviraju. Recimo, jasno je da je u Egiptu revolucija propala jer mladi ljudi koji su ru{ili Mubaraka na Trgu Tahrir sada su dobili za vlastodr{ce radikale koje nikako nisu èljeli. Posebno je uàsno {to se doga|a u Siriji. Jedna fina, sekularna arapska zemlja, koja je o~uvala razli~itost i sa~uvala svoje manjine, sada je poligon za svjetska prepucavanja. Voljeli bismo gledati filmove o tome, ali ti filmovi jo{ nisu snimljeni. Ukupno }emo prikazati 41 film u pet programa tijekom {est dana. Mo`da to nekome zvu~i malo, no nije nikakav problem imati 100 ili 200 filmova, no treba imati mjeru. Tako glupo zvu~i kad se neki festivali hvale da imaju stotine filmova. Mi ih moèmo prikazati i tisu}u, ali svi znamo da se godi{nje snimi maksimalno pedeset dobrih filmova. I za{to onda prikazivati sme}e, veli na{ sagovornik. MFF je jo{ uvijek festival filma, rocka i piva? Uvijek je bio i zauvijek }e biti. Treba to do}i i vidjeti, osjetiti, okusiti, probuditi se dobar i sretan u Hercegovini, nagla{ava Robert Bubalo.
77
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
[ansa za bijeg O
limpijske igre imaju jednu skrivenu stranu o kojoj se malo govori: de{ava se sve vi{e slu~ajeva bijega vrhunskih sportista i sportiskinja koji odlu~uju da se ne vrate u svoju domovinu. Vi{e od 200 nacija okupilo se u Londonu. Slu~ajevi disidencije de{avaju se na Olimpijadi ve} 70 godina. Prvi slu~aj se dogodio u Londonu 1948. godine, kada je predsjednica Internacionalne gimnasti~ke federacije (FIG) Marija Provaznikova odbila da se vrati u domovinu koja je u to vrijeme bila êhoslova~ka navode}i kao razlog nedostatak slobode nakon uklju~enja zemlje u Var{avski savez odnosno u sovjetski blok. êst razlog za bijeg jeste strah od ugnjetavanja u sopstvenoj domovini, {to potvr|uje jedna studija koju su obavili profesori univerziteta u Viskonsinu i Misuriju 1992. godine. Iako je to ~e{}e slu~aj kod ljudi koji se bave politikom, aktivista za ljudska prava i nau~nika, nije rijetkost ni me|u sportistima da bjeè glavom bez obzira. To je, naprimjer, bio slu~aj sa ~itavim mu{kim fudbalskim timom Etiopije na turniru 1997. godine ili sa preko 600 Nijemaca iz Isto~ne Njema~ke koji su pobjegli tokom Hladnog rata u Zapadnu Njema~ku. Disidencije su rezultat postojanja totalitaristi~kih reìma koji eksploati{u sportiste tako {to kontroli{u njihove karijere uzimaju}i ve}inu novca koji sportisti dobijaju i njima ostavljaju}i samo mali dio onoga {to zarade, rekao je Omar Lopez Montenegro, direktor odjela za za{titu ljudskih prava pri Kubansko-ameri~koj nacionalnoj fondaciji (CANF), neprofitnoj organizaciji, koja ima sjedi{te u Majamiju. Provaznikova nije bila jedina olimpijska disidentica. Godine 56. polovina ma|arske olimpijske delegacije koja je brojala 100 ~lanova nije se vratila u zemlju, nakon {to je SSSR ugu{io revoluciju u Ma|arskoj. Gnjev ma|arskih sportista zbog onoga {to su uradili sovjeti rezultirao je neslavnom vaterpolo utakmicom koja je ostala upam}ena pod nazivom krv u vodi. Razmjenjivani su te{ki udarci izme|u igra~a, od kojih su neki obilato krvarili. Utakmica je zavr{ena pobjedom Ma|ara nad Sovjetskim Savezom rezultatom 4:0. Informacije o slu~ajevima bijega sportista su u najboljem slu~aju rijetke. Kada je kontaktiran Me|unarodni olimpijski odbor (MOO) izdali su sljede}u izjavu: U Olimpijskoj povelji nema regulative koja se ti~e ovog pitanja. MOO nema evidenciju o slu~ajevima gdje su atleti~ari, ~lanovi olimpijske delegacije ili drugi zvani~nici pobjegli tokom Olimpijskih igara. Tokom Olimpijade u Moskvi 1980. godine pet ~lanova afganistanske delegacije nije se vratilo ku}i nakon invazije Sovjeta unije na njihovu zemlju. Pet disidenata je i tokom OI u Montrealu odbilo da se vrati u domovinu. êtvero je bilo iz Rumunije. U Minhenu 72. godine bilo je 117 sportista, koji su pobjegli. Kuba ima vjerovatno najve}i broj olimpijaca koji se nikada nisu vratili. âk prije u~e{}a na OI 2008. godine, ~etiri kubanska boksera pobjegla su u razli~itim vremenskim periodima. Sedam ~lanova mlade kubanske fudbalske reprezentacije pobjeglo je iz hotela. Dùdo tim pretrpio je teàk udarac kada je favoritkinja za zlatnu medalju Jurisel Labord napustila ekipu u Majamiju manje od tri mjeseca prije po~etka igara u Pekingu. Ove godine je fudbaler Josmel de Armas prebjegao tokom kvalifikacija a jo{
dvije fudbalerke nisu se vratile na Kubu tokom takmi~enja u Kanadi. Prema rije~ima Lopeza Montenegra, Kuba ~esto preduzima ekstremne mjere kako bi sprije~ila svoje sportiste da ne pobjegnu tokom OI. Kubanska delegacija ~esto uklju~uje i dodatno osoblje koje je u stvari sa~injeno od policijskih agenata, a kapiteni timova povezani su i u stalnom kontaktu sa dràvnom policijom. Ono {to ponekad jo{ vi{e iznena|uje su sportisti koji ne bjeè. Na skoro svakim igrama mnogi o~ekuju od sportista iz Sjeverne Koreje, koji imaju izuzetno rijedak luksuz da putuju, da odbiju da se vrate u zemlju. I pored sistematskih kr{enja ljudskih prava od strane reìma, ipak ne postoji nijedan dokaz da su sportisti iz Sjeverne Koreje ikada poku{ali da pobjegnu. Neki spekuli{u da je to rezultat {iroke upotrebe propagande, strogog nadzora i prijetnji po ìvote ~lanova porodica sportista. Posmatra~i ove godine posebno posmatraju tim Eritreje. Desetine sportista iz ove malene afri~ke dràve pobjeglo je u toku posljednje decenije kako bi se oteli reìmu koji se smatra autoritarnim.
78
PATINASTA KUTIJA
Gliga, velemajstor u svakom pogledu!

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
GLIGINA SIMULTANKA
Gospodin Svetozar Gligori} je bio {ahista, novinar, publicista, kompozitor... Ljudina!
Na po~etku, prenosim iskreni savjet Abdulaha Sidrana upu}en potpisniku ovih redova. Budi oprezan kada pi{e{ o Svetozaru Gligori}u. Bio je to ~isti ljudski genije. Predlagao je jo{ davno Sidran da se u osnovne {kole uvede obavezni predmet: @ivot Svetozara Gligori}a. Pa stoga i drugarski savjet meni, nama, svima koji pi{emo ili èlimo pisati o velikom Gligi. I, bi}u oprezan. Fotografija iznad ovog teksta snimljena je sigurno 1978. godine. Ono {to je sigurno, i o~ito, jeste i da je Svetozar Gligori} igrao simultanku. A moè biti da je fotografija snimljena u sarajevskom Domu milicije. Naàlost, sigurno jeste i da nas je Svetozar Gligori} Gliga napustio 14. augusta. Preminuo je u 90. godini od posljedica mo`danog udara. Ovo {to slijedi, fakti su, neoborive i neosporne ~injenice, desetlje}ima vrijedno biljeène. Gliga je {ah po~eo igrati kada mu je bilo trinaest godina, bio je aktivni u~esnik NOR-a, titulu velemajstora dobio je 1951., osvojio je ~etrnaest olimpijskih medalja, dvanaest puta je bio prvak Jugoslavije i deset puta na evropskom tronu, tri puta se kvalifikovao za me~eve kandidata u ciklusu za Prvenstvo svijeta, osvajao je mnogorojne {ahovske turnire, godine 1958. izabran je za najboljeg sportistu Jugoslavije, dobitnik je, izme|u ostalog, Nagrade AVNOJ-a, a odlikovan je i Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem. Bio je i novinar Borbe, NIN-a, Radio Beograda, objavio je knjigu o Me~u stolje}a Spassky - Fischer odigranom 1972. u Reykjaviku koja je {tampana u vi{e od 400.000 primjeraka. U jesen 1994. po~eo je da svira klavir, a pro{le je godine objavio CD Kako sam preìveo 20. vek, sa dvanaest kompozicija svih muzi~kih pravaca. Gliga je, jednostavno, bio gospodin! Neka mu je vje~na slava i hvala!
STRIP ARTIST
79
by DINO BAJRAMOVIC
SRAN JEVEVI: sa o Volio bih otplesati tang Senadom Avdiem
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Idu}e godine. Ove godine nam je nestalo ljepila.
2. Da li ste kao m ali sa Nisam, ali sam sanj njali da }ete biti astronaut? ao da sam do{ao go u {kolu.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa . nu r~i Bolje nego u Ta
4. [ta morate imate u friìderu? Cuku i macu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nikoga. Onda bih rahat mogao zapjevati: Pusto, pusto, pusto mi je sve... 6. [ta mislite o seksu za nijednu no}? To je bezobrazno pitanje. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Bio bih ono {to nisam sad.
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Raketa.
9. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili? Kupio bih bra{na, {e}era i ulja da imam za nekoliko narednih godina. 10. Jeste li meteoropata? I jesam i nisam. 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? Ma, kakvi. To su izmislili oni sa sela. Kad god sam se usro, potoka ni|e nije bilo. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Ruàn i glup. Ljepota je prolazna. 13. [ta uradite kada vam preko puta pre|e crna Me~ka? Bjeìm glavom bez obzira, ko ima Me~ku ima i pi{tolj! 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? [esnaest. Nekako mi do|e logi~no poslije 14 i 15. 15. Opi{ite Selmu Bajrami u tri rije~i? Bolje Selma Bajrami nego PTICA NA GRANI. Tri rije~i. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Senadom Avdi}em. 17. Osoba koja vas ìvcira? Onaj iz Kladnja {to prevodi kad ja pri~am.
18. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Pitanje je: [ta vedrim kad sam komotan?
19. Tange ili badi}? Badi}. Iako ne znam {ta je, ali lijepo zvu~i.
20. A, begova ili Begova, al bo {kembe ~orba? lje i {kembe u ruci nego pa~e na grani.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? îtajte magazin!
80
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!

Slobodna Bosna 823

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 823

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BALKANSKA DUHANSKA MAFIJA: DESANT NA BiH

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh

Specijalan tretman za Vuka Hamovi}a

28 RADOVAN KARAD@I] U HAAGU

JAVNA I TAJNA KORESPONDENCIJA

ULTIMATIVNI ZAHTJEV SDS-a

Koarkaki pohod seniora i juniora BiH na Evropu

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

GLEDAJ OD ^EGA @IVI[: DAJMO [ANSU TR@I[TU

Ko god poku{a udariti na d`amije u Republici Srpskoj i Hercegovin

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ni mora znati da podriva temelje, bazne stanice, tamo{njih telekom operatera!

OLAKO OBE]ANA EKONOMSKA BULDO@ER REVOLUCIJA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 9. AUGUST

UTORAK, 14. AUGUST NEDJELJA, 12. AUGUST

PETAK, 10. AUGUST

SUBOTA, 11. AUGUST

SRIJEDA, 15. AUGUST

PONEDJELJAK, 13. AUGUST

BORCI ZA BOLJU PRO[LOST

Mikuli}, Budimli} i Pelak u zdru`enoj akciji protiv Kantonalnog MUP-a Sarajevo

Ne prestaju svae braniteljskih udruga oko spiska organizatora otpora

Direktor SIPA-e Goran Zubac svjesno kri Krivini zakon BiH

Slaete li se sa izjavom ministra Milorada Bahilja tedite, nemojte jesti?

Kako je Vranica dobila posao na izgradnji zgrade CBBiH u Banjoj Luci

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI

HO]E LI SE DODIK I TIHI] UDRU@ITI PROTIV LAGUMD@IJE?

JASNA POSLOVNI^KA PROCEDURA

SDP ne moe blokirati glasanje o smjeni Lagumdije

NEUTRALNA NEUTRALNA POZICIJA POZICIJA

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI

LAGUMD@IJA GENERATOR PROBLEMA

IVANI]EV DUG LAGUMD@IJI

PRIVATNA DIPLOMATSKA AKCIJA

Lagumdija trai zatitu od amerikog Nacionalnog demokratskog instituta

IMA LI PILOTA U AVAZU

LET IZNAD KUKAVIIJEG TORNJA

UVRNUTI UVRNUTI TORANJ TORANJ I I ISTI ISTI MU MU VLASNIK VLASNIK

Foto: Milutin Stoj~evi}

^ELJAD BIJESNA, CESSNA TIJESNA

PREDIZBORNI LETE]I CIRKUS

KONTINUITET OD DESET GODINA

LETIO SAM NEKAD, LETIO I JA

Sa samo 1.300 KM plae Radoni odvaja od usta da bi letio i krstario

IMA LI PILOTA U AVAZU

Obnavljanje postupka za povrat PDV-a

SLOBODNA BOSNA I 16.8.2012.

^ELJAD BIJESNA, CESSNA TIJESNA

SKUPI SUDSKI SPOROVI

POSLJEDNJI POZIV MINISTRU LAGUMD@IJI DA SE UKRCA

ELEKTROPRIVREDA HERCEG-BOSNE IZME\U ZAGREBA I BEOGRADA

HERCEGOVA^KA STRUJA ZA SRBIJANSKOG TAJKUNA

SPECIJALAN TRETMAN ZA VUKA HAMOVI]A

SKUPA I JEFTINA STRUJA

FAVORIZIRANJE FAVORIZIRANJE BEOGRADSKE BEOGRADSKE KOMPANIJE KOMPANIJE

16.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

ELEKTROPRIVREDA HERCEG-BOSNE IZME\U ZAGREBA I BEOGRADA

KONTINUITET POSLOVNE SURADNJE: OD @ARI]A DO KRE[I]A