korice 1-4.

indd 1

17.2.2016. 13:35:00

korice 1-4.indd 2

17.2.2016. 13:35:07

SADRAJ
tEMa

10-11

Novine u voenju podataka o zaposlenima

RADNE KNJIICE ZAMIJENIO

ELEKTRONIKI ZAPIS
INTERVJU

12-13

Dinko Gruhonji, predsjednik Nezavisnog

drutva novinara Vojvodine

NE DOPUSTITE DA BUDETE
ZASTRAENI

SuBOtICa

18-19

Marija ovi, cvjearka

CVIJEE SE KUPUJE ZNATNO MANJE

NEGO PRIJE
RAZGOVOR POVODOM

21

Davor Bai Palkovi, urednik asopisa Kui?!

PROSTOR ZA INFORMIRANJE,
ALI I KREATIVNO IZRAAVANJE
KULTURA

33

Novi, specijalni svezak asopisa Klasje naih

ravni

BIBLIOGRAFIJA POVODOM 80.

ROENDANA

SPOrt

55
korice 1-4.indd 3

Goran Mati, sportski radnik iz Sonte

NAJBOLJI

17.2.2016. 13:35:25

Kultura

4
korice 1-4.indd 4

HrvatskaRIJE

4. prosinca 2015.

17.2.2016. 13:35:27

Uvodnik

HrvatskaRIJE

Asimilacija
umjesto integracije

vrdnja da manjine dijele potekoe svih stanovnika drave iji su dravljani esto se
moe uti. I to je u velikoj mjeri istinita tvrdnja. Manjine ne ive u nekom zrakopraznom prostoru ve uvijek u nekom konkretnom drutvu, mjestu, susjedstvu... zajednici.
Meutim, ipak ima i nekih razlika. Ima razlike recimo u tome to nitko u Srbiji nee rei
za veinski narod da su svi faisti, etnici, zloinci i ubojice dok dobacivanje Hrvatima da su svi
(manje-vie) sumnjivi na ustatvo, faistoidni, ustaoidni i tome slino moe se uti od najviih
dunosnika nae, domicilne, drave i proitati u utjecajnim, itanim medijima svako malo. I to
je jo gore, nitko od srpske elite, intelektualaca, politiara na to ne reagira u veini sluajeva.
To se valjda smatra normalnim i uobiajenim nainom aenja cijelog jednog naroda. A
kako su i Hrvati u Srbiji dio tog istog naroda ne tako davno u medijima su i pojedini pripadnici
hrvatske manjine morali dokazivati i opravdavati sami sebe da nisu ustae. Zato, tvrdim,
nije isto biti pripadnik veine ili pripadnik manjine pogotovu ne hrvatske manjine u Srbiji.
Naravno, svakoga u Srbiji se dotie i injenica da vladavina zakona ne funkcionira kako
bi to bilo normalno u jednoj demokratski ustrojenoj zemlji. Svakoga se dotie injenica da
tek svaki peti poreski obveznik plaa porez na imovinu (kako su rekli na B92), da nekima
iskljuuju struju poslije prvog neplaenog rauna dok drugi imaju milijunske dugove koji im se
na koncu balade oproste i tako dalje i tako dalje. Ali, nepotovanje zakona i bilateralnih sporazuma manjine dotie dodatno. Tako su, na primjer, Srbija i Crna Gora s Hrvatskom zakljuili
Sporazum o zatiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u
Republici Hrvatskoj davne 2004. godine. Zakon o ratifikaciji ovoga Sporazuma pak proglaen
je ukazom 2005. godine. U lanku 9. ovoga Sporazuma strane ugovornice su potpisale i ratificirale u svojim parlamentima da e omoguiti sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina
u donoenju odluka koje se odnose na njihova prava i poloaj na lokalnom, pokrajinskom i
republikom nivou, omoguavajui osnivanje politikih stranaka i sudjelovanje u predstavnikim i izvrnim tijelima na nain da e unutranjim zakonodavstvom osigurati zastupljenost
nacionalnih manjina u predstavnikim i izvrnim tijelima na lokalnom, pokrajinskom i republikom nivou.
I dok je Hrvatska ispotovala Sporazum, te Srbi u Hrvatskoj imaju tri garantirana zastupnika mjesta odnosno tri svoja zastupnika u Hrvatskom saboru dotle je u Srbiji ovaj Sporazum
ostao mrtvo slovo na papiru, a hrvatska manjina bez svojega zastupnika na pokrajinskom i
republikom nivou.
Na ovu injenicu, nepotivanje Sporazuma, esto su upozoravali predstavnici hrvatske
manjine u Srbiji, upozorili su nedavno i eurozastupnici kao i novi ministar vanjskih poslova
Hrvatske. No, za sada malo tko se na to obazire, pogotovu ne oni koji bi to i trebali. Namjesto
toga u Srbiji se vode beskonane rasprave o tomu je li bolji multikulturalizam ili interkulturalizam to za manjine ne znai nita. Dok se usuglase gledita po ovome pitanju u Srbiji pojedinih manjina vie nee ni biti, jer e asimilacija uiniti svoje. A da je i dravna politika usmjerena
prije na asimilaciju, a manje na integraciju manjina sloili su se i predstavnici manjina na
nedavno odranom skupu o politikoj zastupljenosti manjina u tijelima vlasti.
J. D.

19. veljae 2016.

Front.indd 1

5
17.2.2016. 13:39:16

AktUAlno

HrvatskaRIJE

GRAANSKA VOJVODINA:

Opravdavanje devedesetih
R

ehabilitacije nacista i faista imaju za cilj opravdanje

zloinake politike Srbije devedesetih.
Koalicija nevladinih organizacija Graanska Vojvodina smatra da bi rehabilitacija kvislinga,
nacistikog suradnika Milana
Nedia definitivno potvrdila da
se drava Srbija, bez obzira na
retoriko-marketinko zalaganje
za europske integracije, nalazi na
putu faizma.
Odnos prema prolosti
uvijek jasno odreuje politiku
sadanjicu, namjere i ciljeve onih
koji donose odluke u politikom
i drutvenom ivotu, navodi se
u priopenju grupe nevladinih
organizacija iz Vojvodine.
Graanska Vojvodina smatra da bi rehabilitacija Milana

Nedia bila i logina posljedica rehabilitacije faiste Drae

Mihailovia, kojom se Srbija i
slubeno odrekla antifaizma i
opravdala brojne zloine koje su
srpske kvinslike snage poinile
na prostoru bive Jugoslavije tijekom Drugog svjetskog rata.
Rehabilitacije nacista i faista, smatramo, imaju za cilj da
se opravdaju zloinaka politika Srbije devedesetih i strani
zloini koje su u ime te politike
uinjeni u ratovima na prostoru bive SFRJ. Ove rehabilitacije
predstavljaju pripremu terena
za rehabilitaciju ratnih zloinaca koji su osueni pred Hakim
tribunalom. Osim toga, rehabilitacije legitimiziraju i unutarnju
politiku, odnosno uspostavljanje
autoritarno-nacionalistike pira-

DSHV: Suradnja s DS-om

u Somboru

sklopu priprema za najavljene izbore u sredinjici Gradskog

odbora Demokratske stranke u Somboru odran je 12. veljae radni sastanak s temom meusobne suradnje ove stranke i
Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini na predstojeim lokalnim
izborima.
Izaslanstvo DSHV-a inili su izaslanici Predsjednika DSHV-a
Tomislava igmanova, Petar Kunti i Darko Sari Lukendi, predsjednik podrunice DSHV-a Sombor Antun Borovac, te dopredsjednica podrunice DSHV-a Sombor Sneana Periki.
Domaine sastanka predvodio je predsjednik Gradskog odbora
DS-a Sinia Lazi, bivi gradonaelnik Sombora Nemanja Deli,
te ef skupine vijenika DS-a u Skuptini Grada Sombor Vlada
Kuzmanov. Tijekom sastanka od poetka obostrano je pokazan
interes za zajedniki nastup na predstojeim izborima, dogovoreni su
konkretni koraci koje treba povlaiti u budunosti kako bi se ostvario cilj koji je u sluaju DSHV-a najmanje dva vijenika u buduem
sazivu gradske Skuptine Sombor. Razgovori se nastavljaju poetkom
oujka, navodi se u priopenju DSHV-a.

Proglas o bonjakom jedinstvu

a nedavnoj konferenciji Bonjakog nacionalnog vijea za medije predstavljen je Proglas kojim Vijee poziva sve bonjake politike stranke na bonjako jedinstvo na sljedeim opim izborima.

6
Front.indd 2

mide vlasti, navodi se u saopenju koalicije.

Graanska Vojvodina upozorava da sadanja vlast svoju
politiku gradi na nedemokratskim, autoritarnim, nacionalistikim temeljima, i da o tome
govore ne samo rehabilitacije i
progon politikih neistomiljenika, nego i veliki broj pripadnika
ekstremistikih pokreta koji su
puteni iz zatvora ili osloboeni kaznenog gonjenja, ili su na
druge naine nagraeni u razdoblju od 2012. godine do danas.
Ekstremisti se, uz dozvolu
vlasti i pratnju policije, slobodno
etaju ulicama, oni vre nasilje
nad pripadnicima drugih nacionalnosti, kao to je to bilo sluaj u
Vojvodini poslije sluaja dron,
navodi se u priopenju.

Koalicija ukazuje da su rehabilitacije posljedica i politike

koju su stranke demokratske
provenijencije vodile u razdoblju
poslije 2000. godine, odnosno
sramnog, zakonskog izjednaavanja partizanskog i etnikog
pokreta.
Graansku
Vojvodinu
ine Centar za regionalizam,
Graanska akcija Panevo,
Zelena mrea Vojvodine,
Nezavisno drutvo novinara Vojvodine, Centar za razvoj
civilnog drutva, Graanski
fond Panonija, Helsinki odbor
za ljudska prava u Srbiji, Centar
za interkulturnu komunikaciju,
Vojvoanski graanski centar i
Centar graanskih vrednosti iz
Subotice.

Predsjednik Vijea dr. Sulejman Ugljanin obrazlaui ovaj

Proglas je istaknuo da BNV, kao najvie predstavniko tijelo Bonjaka
u Republici Srbiji, izdaje proglas kojim poziva sve bonjake politike
stranke, bonjake nacionalne institucije i organizacije da formiraju
zajedniki bonjaki blok radi jedinstvenog sudjelovanja na predstojeim izborima u Republici Srbiji.
Predsjednik je zavrio svoj govor sljedeim rijeima:
Bonjaci, podrite bonjako jedinstvo i kulturu dijaloga,
odbacite stranke i pojednce koji ire govor mrnje, klevete, lai
i uvrede i sve drugo to unosi nemir u Vaa srca i Vae domove.
Graani, imajte u vidu, Vi ste glavni sudije koji svojim glasanjem
donosite konanu odluku o pobjedi na ovim izborima. Uinimo
sve da izbori budu sveanost, a glasanje na izborima sveani in,
rekao je Ugljanin.

Ugljaninov dopis Backoviu

redsjednik Bonjakog nacionalnog vijea dr. Sulejman Ugljanin

uputio je dopis pomoniku ministra pravde Republike Srbije
i predsjedniku Radne grupe za izradu Akcijskog plana (AP) za
ostvarivanje prava manjina edomiru Backoviu, zbog, kako se
navodi, Backovievog ignoriranja prijedloga BNV-a u postupku
izrade Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u
Republici Srbiji.
BNV je jo jednom zatraio da se njihovi prijedlozi sa sjednice
Vijea od 30. studenoga 2015. godine, uvrste u tekst Akcijskog plana
za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Srbiji.
19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:17

AktUAlno

HrvatskaRIJE

Vani konstruktivni
odnosi sa Srbijom

rvatska eli konstruktivne odnose

sa Srbijom, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora
eljko Reiner primajui
u prvi posjet veleposlanicu Srbije Miru Nikoli.
Reiner je izjavio da se to
prvenstveno odnosi na
rjeavanje pitanja nestalih i zatoenih, zavretka
procesa vraanja imovine
i arhivske grae, vraanja kulturnog blaga i rjeavanje pitanja granice
na Dunavu, navodi se u priopenju Sabora.
Predsjednik Sabora je ukazao i na vanost rjeavanja poloaja hrvatske manjine u Srbiji u skladu sa Sporazumom o zatiti manjina iz 2004.
godine. Formiranjem nove skuptine i vlade nakon parlamentarnih
izbora u Srbiji, koji su predvieni u travnju ove godine, nadamo se da e
se ove teme nai u sreditu naih bilateralnih razgovora, istie Reiner.
Srbija je svjesna potrebe rjeavanja otvorenih pitanja, rekla je
veleposlanica Nikoli i izrazila nadu da e se dosadanja suradnja i
struna pomo koju je Hrvatska pruila Srbiji na poetku njenog pregovarakog procesa s Europskom unijom i dalje nastaviti.

Psztor: Spremamo se
za suradnju sa SNS-om

redsjednik Skuptine Vojvodine i lider Saveza vojvoanskih

Maara Istvn Psztor izjavio je za Radio-televiziju Vojvodine
da se ta stranka u predstojeoj izbornoj kampanji sprema za suradnju
sa Srpskom naprednom strankom na svim razinama. On je u emisiji
Pravi ugao RTV rekao i da je 24. travanj mogui datum odravanja
izbora na svim razinama
Na pitanje je li SVM jedini pobjednik predstojeih pokrajinskih
izbora, jer moe suraivati sa svim politikim akterima nakon izbora,
odnosno i sa SNS-om i s DS-om, on je kazao da je u tom pogledu
kljuan izborni rezultat.
Mi imamo generalni stav da na politikoj sceni ne moemo
suraivati samo sa strankama krajnje desnice. A u bliskoj budunosti,
poptuno je relano da se spremamo za suradanju sa SNS-om na svim
razinama, rekao je Psztor.
Upitan hoe li biti dobro ako se vlast s republike razine preslika
po vertikali i na Pokrajinu i na veinu lokalnih samouprava, on je
kazao da e tu odluku donijeti graani, uz opasku da e to preslikavanje vlasti biti dobro, ako je bilo dobro i 2008. godine, odnosno da,
ako tad nije bilo dobro, nee ni sad.
Psztor je dodao da funkcioniranje i komunikacija izmeu razliitih razina vlasti ipak nije uvjetovana stranakim pitanjem, jer, kako
je naveo, problema u komunikaciji izmeu Pokrajine i centralne vlasti
bilo je i kad je vlast bila stranaki ista po vertikali i sad kad to nije
sluaj.

19. veljae 2016.

Front.indd 3

Upitan u kojoj mjeri je strategija SVM-a da i na pokrajinskoj i

na republikoj razini bude uz najjau stranku pridonijela formiranju
Maarskog pokreta,odgovorio je da u SVM-u sigurno ima ljudi kojima smeta suradnja sa SNS-om, to nisu ni krili, ali da odluka o toj
suradnji nije njegova, ve stranaka.

Za vijea nacionalnih manjina

u Srbiji 245 milijuna

a financiranje rada nacionalnih vijea nacionalnih manjina u

Srbiji iz prorauna je za 2016. godinu izdvojeno 245 milijuna
dinara, izjavila je direktorica vladine Kancelarije za ljudska i manjinska prava dr. Suzana Paunovi, prenosi RTV. Hrvatsko nacionalno
vijee po ovom e osnovu dobiti 13 milijuna dinara.
Prije sastanka s predstavnicima nacionalnih vijea nacionalnih
manjina, Paunovi je novinarima u Beogradu rekla da je za najmnogobrojniju nacionalnu manjinu maarsko vijee, izdvojen 61 milijun
dinara, dok e bonjako vijee dobiti 26,6 milijuna, a romsko 22,1
milijun. Bunjevako vijee, kao i makedonsko, dobit e sedam milijuna
dinara. Albansko e dobiti 13,1 milijun, rumunjsko 1,3 milijuna, slovako 18,4 milijuna dinara. Savez idovskih opina Srbije dobit e 3,8
milijuna dinara, rusinsko vijee 9,2 milijuna, akalijsko 3,6, bugarsko
7,7 milijuna dinara, vlako 7,5 milijuna, eko etiri, grko 3,5 milijuna,
egipatsko 3,7 milijuna, njemako i slovensko po 4,1 milijun, ukrajinsko
4,6 milijuna i crnogorsko 7,7 milijuna dinara.

INICIJATIVNI ODBOR HGSA U SOMBORU

I graanski
i nacionalno orijentirani

rvatski graanski savez odrao je u petak, 12. veljae, sjednicu

Inicijativnog odbora u Somboru. Poslije Subotice, Novog Sada i
Beograda Sombor je etvrti grad u kome je odran Inicijativni odbor,
a narednih dana Inicijativni odbor sastat e se i u Vrcu i Srijemskoj
Mitrovici.
Nezadovoljni smo nainom na koji su nas nai lideri zastupali u
prethodnih 20 godina. Hrvatska zajednica ima dva saziva liderstva.
Jedan je trajao 18, a drugi traje sedam godina, pa bi po tome trebalo
jo 11 godina da damo ovoj postojeoj garnituri da producira neto
dobro. Mi ne elimo razdvajati graansku od nacionalne svijesti, a
nama su sve ove godine te dvije stvari umjetno odvajali i mogli ste biti
ili nacionalno ili graanski orijentirani. Mnogo pristojnog, normalnog i umjerenog svijeta prepoznaje nau ideju. Pomenuo bih Novi Sad
i Beograd, gdje su tamonji Hrvati bili u hrvatskoj zajednica skrajnuti, kae osniva HGS-a Tomislav Stanti i dodaje da e osnivaka
skuptina biti odrana 27. veljae na Paliu. Na pitanje o sudjelovanju
HGS-a na predstojeim izborima Stanti odgovara da na ovim izborima najvjerojatnije nee sudjelovati.
Budemo li imali korektnog partnera, odlino: idemo zajedno na
izbore da ostvarimo te ciljeve. Ali ja takvog partnera danas ne vidim,
kazao je Stanti.
Z. V.

7
17.2.2016. 13:39:17

temA

HrvatskaRIJE

SKUP O POLITIKOJ ZASTUPLJENOSTI NACIONALNIH MANJINA U TIJELIMA VLASTI

Drava nezainteresirana,
manjine rascjepkane
Ne postoji politika volja drave da kroz zastupljenost u tijelima vlasti nacionalne manjine
integrira u drutvo, zajednika je ocjena malobrojnih sudionika razgovora * Osim toga, i rascjepkanost unutar nacionalnomanjinskih zajednica najvie na ruku ide upravo dravi

ovome trenutku
nije mogue provesti integraciju
manjinskih zajednica u drutvo,
jer za to ne postoji politika volja
niti u ovoj dravi niti u Europskoj
uniji, izjavio je Goran Bai iz
Centra za istraivanje etniciteta
na razgovoru s predstavnicima
nacionalnih manjina koji je prologa petka, 12. veljae, odran u
Hrvatskom nacionalnom vijeu.

ti Srba u Hrvatskoj i Hrvata u

Srbiji u praksi ne provodi ono to
su njezini predstavnici na papiru
potpisali. On je dodao kako niti

ka nacionalnih manjina u ivotu

zajednice, te njihovom odnosu
s takozvanim veinskim strankama.

Baji rekao je kako ne smatra

dobrim nainom da njihove
interese zastupaju predstavnici veinskih stranaka. S tim

SPORAZUM O IZVRDAVANJU POTPISA

Povod za ovaj sastanak bilo
je istraivanje Centra o zastupljenosti nacionalnih manjina
u tijelima lokalne, pokrajinske
i republike vlasti, a koje za cilj
ima kako je navedeno da se
utvrdi stanje i predloe mogua
rjeenja glede ovog pitanja.
A politika zastupljenost u
tijelima vlasti, o emu je zapravo najmanje i bilo rijei na
skupu, po rijeima predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijea Slavena Baia od kljune je
vanosti za nacionalne manjine,
jer samo na taj nain posredno ili neposredno mogu biti
ukljueni u proces odluivanja
o pitanjima koja se tiu njih
samih. Problem je, meutim,
po rijeima Ivana Uumovia
iz Demokratskog saveza Hrvata
u Vojvodini to Srbija i pored
Sporazuma o meusobnoj zati-

8
Front.indd 4

Sudionici su ustvrdili da cilj zakonodavca nije da nacionalna vijea zastupaju interese nacionalnih manjina
nego da ih preko njih kontroliraju.

uoi predstojeih izbora ne oekuje promjenu koja bi Hrvatima

u Skuptini Srbije omoguila
jedno zastupniko mjesto, koje je
Sporazumom garantirano.
Drugi, i mnogo dui, dio
dvosatnog razgovora bio je
posveen ulozi politikih strana-

SPEKTAR MEHANIZAMA
ASIMILACIJE
Istiui da je graanizacija
stranaka nacionalnih manjina
najvei problem, predsjednika
Saveza bakih Bunjevaca Mirko

u vezi, on je postavio pitanje s

kojim ciljevima se to radi i iji
se interesi na taj nain zastupaju, dodajui da bi prvi korak k
integraciji nacionalnih manjina
u drutvo trebala biti suradnja
na ravnopravnim osnovama njihovih politikih predstavnika s
19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:19

HrvatskaRIJE

veinskim strankama. Ako se Baji

i zaustavio na retorikom pitanju o
tome koji su ciljevi veinskih stranaka u zastupanju interesa nacionalnih manjina, Uumovi je dao
jednoznaan odgovor: one (veinske stranke) koriste svoje iroke
potencijale kako bi ule u nacionalna vijea i na taj nain kontrolirale manjine. Na istom fonu,
bar to se ovog pitanja tie, bio je
i Tomislav Stanti iz Hrvatskog
graanskog saveza, koji je istaknuo
kako se veinske stranke nacionalnih manjina sjete samo uoi
izbora.
Jo decidiraniji u odgovoru
istina o odnosu drave prema

drutvu. Ovaj problem Stanti je

proirio i na odnose unutar samih
nacionalnomanjinskih zajednica
rijeima kako se i tamo podiu
zidovi spram liberalnijih opcija. On je, meutim, rekao kako
dravi upravo rascjepkanost unutar nacionalnih manjina najvie
odgovara, navodei kao primjer
za to posljednju podjelu unutar
vojvoanskih Maara kao politiki najjae (i najorganiziranije,
prim. a.) manjinske zajednice. Ne
sporei da i unutar samih nacionalnomanjinskih zajednica ima
segregacije, Bai je rekao kako se
ne moe od njih traiti da budu
demokratinije od same dra-

nacionalnim manjinama bio je

Csaba Sepsey iz Demokratske
stranke vojvoanskih Maara. Po
njegovim rijeima, politika svih
dosadanjih garnitura na vlasti u
Srbiji bila je vrlo jasna: asimilacija nacionalnih manjina. Svoju
tvrdnju on je potkrijepio injenicom o konstantnom padu broja
pripadnika nacionalnih manjina desetljiima unazad. Slino
Uumoviu, i on je ustvrdio kako
cilj zakonodavca nije da nacionalna vijea zastupaju interese nacionalnih manjina nego da ih preko
njih kontroliraju.
Ovakva politika drave prema
nacionalnim manjinama a s im
su se u manjoj ili veoj mjeri sloili
svi sudionici razgovora po rijeima Baia rezultira njihovom
segregacijom i diskriminacijom u

ve. Drugim rijeima, on je rekao

kako je koncept centralizacije
drave prenesen i na nacionalna
vijea.
Na koncu, recimo i to kako
je upravo ovaj skup (jo jednom)
na najbolji nain pokazao pravi
odnos koji u drutvu vlada prema
problematici nacionalnih manjina
(a samim tim i njihovoj zastupljenosti u tijelima vlasti), a koji se
moe podijeliti na dvije ravni. Prva
se tie novinara koji su pratili ovaj
skup, a druga samih predstavnika nacionalnih manjina. Prvih je
u posljednjem sluaju bilo manje
od broja prstiju na jednoj ruci, a
kod drugih je bio uoljiv izostanak
onih koji imaju bogato iskustvo
u tijelima vlasti, od republike do
lokalne razine.
Z. R.

19. veljae 2016.

Front.indd 5

temA

Csaba Sepsey: Politika svih dosadanjih

garnitura na vlasti u Srbiji bila je vrlo
jasna: asimilacija nacionalnih manjina.
...
Slaven Bai: Politika zastupljenost u
tijelima vlasti je od kljune je vanosti
za nacionalne manjine, jer samo na
taj nain posredno ili neposredno
mogu biti ukljueni u proces odluivanja
o pitanjima koja se tiu njih samih.
...
Ivan Uumovi: Srbija i pored
Sporazuma o meusobnoj zatiti Srba
u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji u praksi ne
provodi ono to su njezini predstavnici
na papiru potpisali.
...
Mirko Baji: Graanizacija stranaka
nacionalnih manjina je najvei problem.
...
Tomislav Stanti: Veinske stranke se
nacionalnih manjina sjete samo uoi
izbora.
...
Goran Bai: Ovakva politika drave
prema nacionalnim manjinama rezultira njihovom segregacijom i diskriminacijom u drutvu.
9
17.2.2016. 13:39:21

temA

HrvatskaRIJE

NOVINE U VOENJU PODATAKA O ZAPOSLENIMA

Radne knjiice
zamijenio elektroniki zapis
Od poetka ove godine podaci o zaposlenima vode se u elektronikom obliku *
Stare radne knjiice njihovi vlasnici trebaju uvati kao svoja osobna dokumenta

adna knjiica desetljeima je bila dokument koji

je imao svaki zaposleni
i ne samo zaposleni ve svatko
onaj tko se prijavio na burzu
rada. Vodila se u radnoj knjiici evidencija poslodavaca kod
kojih je zaposleni bio angairan
i ostvarenog radnog staa kod
tih poslodavaca. Posljednjih dvadesetak godina pokazalo je, na
alost, da se upisani radni sta ne

radne knjiice postale dio povijesti i nije bila vijest broj jedan, jer
je ukidanje radnih knjiica propisano Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o radu, koji
je na snagu stupio 29. lipnja 2014.
godine. Naime, tim zakonskim
izmjenama definirano je da se
od prvog sijenja 2016. podaci o
zaposlenima vode elektronikim
putem. Ravnateljica PIO Fonda,
Filijala Sombor Jasna Miljenovi

poklapa uvijek sa stvarno uplaenim staom, pa su mnogi neugodno bili iznenaeni kada im je
pred odlazak u mirovinu neoekivano nedostajalo i po nekoliko
godina staa. Ali to bi mogla biti
tema za jednu drugu priu, a
ovoga puta pokuali smo doznati
to se to bitno promijenilo od 1.
sijenja, kada je prestala uporaba
radnih knjiica.

pojanjava da je poslodavac koji

prijavljuje ili raskida radni odnos
sa zaposlenim duan da podnese
jedinstvenu prijavu na obvezno
socijalno osiguranje obrazac
M. U prijavu poslodavac unosi
podatke o poetku obveznog socijalnog osiguranja, promjenama u
tijeku osiguranja, tako da elektronika baza matine evidencije
Fonda sadri vie podataka od
radne knjiice. Jedinstvenu prijavu na obvezno socijalno osiguranje podnosi poslodavac i to izravno putem portala Centralnog
registra u elektronikom obliku
ili s dokazima o zasnivanju ili

EVIDENCIJA U JEDINSTVENOM SUSTAVU

Za one koji su bolje informirani to to su prvog sijenja

10
Front.indd 6

prestanku radnog odnosa dolazi

u Fond PIO ili Republiki zavod
za zdravstveno osiguranje gdje e
biti izvreno elektroniko evidentiranje prijave.
Elektronika uprava preuzima odgovornost i pojedinci ne bi
trebali biti optereeni podacima
i evidencijama koje institucije
vode i meusobno razmjenjuju.
Elektronika evidencija, arhiviranje i razmjena podataka je
kompletna, zatiena i uvana u
vie institucija, pa je time papirnati dokument prevazien, kae
Miljenovi.
Ona dodaje da kod zaposlenih ne bi trebalo biti nikakvog
straha od toga da e se negdje
zagubiti ili krivo voditi podaci
o njima.
Ukidanje radnih knjiica nema nikakvih negativnih
posljedica, s obzirom na to da su,
u meuvremenu, sva tijela i organizacije usuglasili svoje propise
i preli na elektroniku upravu.
Ukoliko su zaposlenom potrebni podaci iz osiguranja, mogu
dobiti uvjerenja u Fondu PIO
i to o svim periodima zaposlenja, odnosno osiguranja. Podaci
o osiguranju koji su registrirani
u elektronikoj bazi podataka
Fonda PIO dostupni su svakog
trenutka osiguranicima, koji
uz PIN (koji se dobiva u Filijali
Fonda PIO) mogu i sami elektroniki pratiti i provjeravati svoje
podatke, kae Miljenovi.
NA BURZU UZ OSOBNU I
DIPLOMU
Iz gore iznesenog proizlazi da
odlazak radnih knjiica u povi-

jest praktiki ne donosi nikakve

promjene samim zaposlenicima.
Njih e poslodavac elektronikim putem ili na alterima Fonda
prijaviti ili odjaviti, a sve ostalo
odradit e umreeni elektroniki sustav povezanih institucija.
Bez radne knjiice, koju je do
sada imao svaki uposlenik, i to
jo od trenutka kada se nakon
okonanja kolovanja prijavljivao
na burzu rada. Za one koji sada
dolaze prijaviti se na burzu rada
potrebna je samo osobna iskaznica i diploma o kolskoj spremi, doznajemo u Nacionalnoj
slubi za zapoljavanje.
Postojee radne knjiice
njihovi vlasnici trebaju sauvati. Naime, Zakonom je propisano da se radne knjiice izdane
zakljuno s 31. prosincem prole
godine nastavljaju koristiti kao
javne isprave. Podaci iz radne
knjiice kao dokumenta mogu
se dalje u nekim sluajevima
koristiti kao dokaz o osiguranju u prethodnom razdoblju i to
za ostvarivanje prava iz radnog
staa, mirovinskog i invalidskog
osiguranja i drugih prava, kae
Miljenovi.
Radne knjiice koje zaposleni
imaju kod svojih poslodavaca bit
e im predane, a njihovi vlasnici trebaju ih uvati kao i svoju
drugu osobnu dokumentaciju.
Zamjena radnih knjiica
elektronikim voenjem u Srbiji
je uvedena dvije i pol godine
poslije Hrvatske. U Hrvatskoj se
elektroniko voenje podataka o
zaposlenim poelo primjenjivati
prvog srpnja 2013. godine.
Zlata Vasiljevi
19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:21

temA

HrvatskaRIJE

NOVA KNJIGA

Od novinara do nadniara
Tri etvrtine novinara smatra kako danas ima vie autocenzure nego cenzure,
jer se novinari plae da ne ostanu bez posla, dok se s tim ne slae pet posto novinara

uposleni i neuposleni
novinari slau se s tvrdnjom kako u Srbiji nema
slobode medija. To misli tri
petine ispitanika, etvrtina
je neodluna, dok samo 13
posto ispitanika smatra kako u
Srbiji postoji sloboda medija
pokazuju rezultati istraivanja
predstavljeni nedavno u knjizi Od novinara do nadniara.
Prekarni rad i ivot koju su
objavili Centar za razvoj sindikalizma, Fondacija za otvoreno drutvo i Dan Graf.
Istraivanje pokazuje kako
tri etvrtine novinara smatra da
drava kontrolira medije, samo
5 posto negira dravnu kontrolu, dok je 18 posto neopredijeljeno. Tri etvrtine novinara misli i
kako je autocenzura meu novinarima veoma rairena, samo 5
posto odbacuje tu tvrdnju, dok
je 22 posto ispitanika neodluno. Takoer, tri etvrtine novinara smatra kako danas ima vie
autocenzure nego cenzure, jer se
novinari plae da ne ostanu bez
posla; s tim se ne slae 5 posto
novinara, dok je petina neopredijeljena.
NESIGURNOST I NEIZVJESNOST POSLA
Istraivanje je tijekom lanjske godine provedeno nad 1.700
ispitanika u vie gradova, meu
kojima je i Subotica. Ono pokazuje kako bi dvije petine novinara napustilo novinarstvo kada bi
moglo; a isto toliko bi ih radilo
za medij u kojem mogu slobodno pisati, bez obzira na status i
visinu plae, dok bi jedna petina novinara pristala na siguran
posao pod cijenu da ne pie ono
to misli i sazna.
Istraivanje novinara je
imalo svoju kontrolnu skupinu
u fizikim radnicima, a poseb19. veljae 2016.

Front.indd 7

ULOGA NOVINARA?

na pozornost dana je prekarnosti. To je sloena, polidimenzionalna pojava koja oznaava

razliite odnose nesigurnosti i
neizvjesnosti u pitanjima rada,
nadoknade za rad i uposlenost.
Prekarnost se javlja kao manja
ili vea nesigurnost i neizvjesnost ivljenja radnika i njihovih obitelji. Sumiranje rezultata
devet pokazatelja prekarnosti
novinara pokazuje zabrinjavajue podatke. Dvije petine
novinara ili nisu prekarizirani
ili jesu u maloj mjeri, a s druge
strane nalazimo tri petine ispitanih novinara koje karakterizira
zabrinjavajua prekariziranost.
Novinare u Srbiji najvie titi
pravna nesigurnost, nesigurnost

radnog vremena, radnog mesta i

uvjeta rada.
Poreenje devet pokazatelja
prekarnosti medijskih i fizikih
radnika pokazuje znatne razlike.
Nesigurnost zaposlenja je kod
novinara osam puta manja, za
pet puta je manja nesigurnost
zarade i nesigurnost statusa, a
dvostruko je manja nesigurnost
zatite zdravlja i sigurnosti, kao
i uvjeta rada. Ovo ih ini veoma
razliitim skupinama. S druge
strane, preostala etiri indikatora ne diferenciraju znatnije
novinare i fizikalce, ve ih ine
slinim: egzistencijalna nesigurnost, pravna nesigurnost, nesigurnost radnog mjesta i nesigurnost radnog vremena.

Uloga novinara u emancipaciji i obrani medija je pod stalnim i sve jaim pritiskom prekarizacije rada i ivota novinara.
Teko je oekivati vei angaman
medijskih radnika u situaciji
kada su im ugroeni rad i zaposlenje i kada im se svakodnevno
onesiguravaju uvjeti za pristojni ivot. Naa polazna hipoteza
o povezanosti odnosa novinara
prema medijima i prekarizacije
novinara je veim dijelom potvrena, stoji u knjizi.
Autori se na koncu pitaju
zato drutvo od novinara trai
ono to ne traimo ni od sebe
samih:
Traimo da budu istinoljubivi, hrabri, pametni, kritini; da
budu zastupnici javnog interesa,
da kau ono to mi ne smijemo
rei. No, da ne traimo od njih
da budu sve ono to mi nismo?
Kaemo, pa to je njihov posao.
Ili je posao svih nas da stvaramo
takve drutvene uvjete u kojima
javna rije nee povlaiti posljedice po onoga koji ju je javno
iznio? Ukoliko to ne uinimo, svi
emo postati rtve prekarizacije
kao procesa prisilnog kreiranja
poslunika i dounika, udvorica i beskimenjaka, marioneta i
statista.
Istraivanje je obavio istraivaki tim Centra za razvoj sindikalizma (CRS) u sastavu: sociolog
Sreko Mihailovi, rukovodilac
istraivakog tima sociologinja dr.
Miroslav Ruica, novinarka Tanja
Jakobi, sociolog Boris Jaovi,
ekonomistica dr. Maja Jandri,
sociolog Gradimir Zaji, socijalna
psihologinja dr. Mirjana Vasovi,
politikolog dr. Zoran Stojiljkovi,
politikolog Vojislav Mihailovi, i
sociolog Duan Torbica.
N. P.

11
17.2.2016. 13:39:22

intervjU

HrvatskaRIJE

DINKO GRUHONJI, PREDSJEDNIK NEZAVISNOG DRUTVA NOVINARA VOJVODINE

Ne dopustite
da budete
zastraeni
Razgovarao: Zlatko Romi

Oekujem da e ova preizborna kampanja u smislu nasilja prevazii i one iz vremena Slobodana
Miloevia, jer mi nasilju svjedoimo jo od 2012. * Iako je Europska unija izrazila zabrinutost zbog
nasilja na lokalu kada je u pitanju promjena vlasti to je preueno u naoj javnosti

oncem prolog mjeseca

Nezavisno drutvo novinara Vojvodine (NDNV)
napunilo je prvu godinu nakon
etvrt vijeka postojanja. Za to
vrijeme, kako je na proslavi tradicionalnog jubileja u Novom
Sadu rekao gensek NDNV-a
Nedim Sejdinovi, nije se puno
toga promijenilo: poloaj novinara (i novinarstva) u Srbiji je
isti kao i te, osnivake, 1990. To
isto, kao da su se dogovorili, rei
e i u intervjuu za Hrvatsku rije
predsjednik NDNV-a Dinko
Gruhonji. Upravo iz tih razloga razgovor s njim skrenuli smo
na posve drugu stranu: poloaj
medija na jezicima nacionalnih
manjina, odnosno na opasnost
da i oni, kao i svi do sada uspjeno privatizirani mediji, uskoro
krenu uskom stazom projektnog
financiranja.
to se mene tie, ta stvar jo
nije dola na tapet i nije sporna tako da e nacionalna vije-

12
Front.indd 8

a nastaviti s financiranjem
medija iji su osnivai i vidjet
emo to e donijeti eventualne
izmjene Zakona o nacionalnim
vijeima. Sumnjam da e tu biti
nekih pomjeranja u smislu da e
i mediji potpasti pod odredbu
projektnog financiranja. S druge
strane, prepruujem svakome da
se bavi i tom vrstom djelatnosti
ukoliko ve ova vrsta medija ne
moe aplicirati na projekte koji
su u Republici, Pokrajini ili na
razini lokalnih samouprava. Ali
zato moe aplicirati na projekte
koje raspisuje Europska komisija
ili neki drugi strani donatori.
Kako inae gledate na pitanje
financiranja medija iji su
osnivai nacionalna vijea:
kao na dravni posao pod
utjecajem politike moi zbog
kojeg trpi profesionalnost ili
kao na legitimno pravo nacionalnih manjina na medije na
svom jeziku koje e, zbog toga

HR:

to su netrini, financirati
drava?
Sutinski problem kod ovog
pitanja lei u injenici da su nacionalna vijea postala partokratske organizacije koje, uz asne
izuzetke, ne zastupaju interese
svojih zajednica nego prije svega
interese najjaih politikih elita
u okviru odreenih nacionalnih
zajednica. Politike stranke sebe
doivljavaju, to je i inae sluaj u
Srbiji, kao vlasnike proraunskog
novca i samim tim one se ponaaju kao cenzori, jer neprestalno
prijete financiranjem sigurnih
plaa iako to nije njihov novac. I
to je ono to mi stalno ponavljamo: Zakon o nacionalnim vijeima, kada su mediji u pitanju,
je veoma manjkav u onome to
bi se moglo okarakterizirati kao
obveza nacionalnih vijea kao
osnivaa, gdje bi se jasno moglo
ograniiti njihova vlast koju sada
imaju. Dakle, njihova ovlatenja
su vrlo iroko definirana kada

su u pitanju mediji i to je razlog

zato je situacija takva i zato su
mediji najee glasnogovornici one politike stranke koja u
nacionalnom vijeu ima veinu.
To se najbolje vidi na primjeru
Maarskog nacionalnog vijea,
jer je, bar kada su mediji u pitanju, tu bilo vie skandaloznih
odluka.
Koje bi rjeenje
bilo zadovoljavajue, prije svega za struku?
Nacionalne manjine su dio
ovog drutva i one se ne mogu
nadati da e im biti bolje dok
se ukupna atmosfera u drutvu
ne promijeni. Dakle, dokle se
god drava spram tzv. veinskih
medija ponaa ucjenjivaki i partokratski, jer vidimo da je opet
javne servise uspjela satjerati u
mat poziciju drei ih na proraunu koji se koristi kao sredstvo
pritiska, niti situacija u medijima
na jezicima nacionalnih manjina nee biti bolja. Jednostavno,

HR:

19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:23

HrvatskaRIJE

mislim da se kuhamo u istom

loncu i da je to neodvojiva stvar.
Moda su nacionalne manjine za
nijansu ak i u boljem poloaju,
jer se one trebaju i moraju pozivati na neto to se zove steena
prava. Ali, vie bih volio kada bi
se na to pozivali sami novinari
nego to se na to na licemjeran
nain pozivaju politiari, koji to
koriste kao jo jedno od sredstava
za svevlast u inae malom korpusu. Dakle, nema dobrog rjeenja
bez promjene sveukupne drutvene atmosfere. Bilo bi dobro
da kolege preuzmu inicijativu u
svoje ruke i da, od glavnog urednika i zaposlenih, ne sjede i samo
ekaju plau, esto se ponaajui
kao opinski ili dravni slubenici nego da razmisle o tome da
su novinari i da mogu uiniti
neto za sebe. Zbog toga im i
savjetujem da naue pisati projekte, jer tko zna to sutra nosi.
Mi smo u proteklih sedam-osam
godina o tome stalno govorili i,
na alost, nije bilo efekta zbog
toga to su se i nai kolege, a prije
svega rukovodstva medija koji
su, na alost, u meuvremenu
ugaeni ponaali kao da su bili
uvjereni da se privatizacija nee
dogoditi, odnosno da drava i
lokalne samouprave nee izai iz
njihovog vlasnitva. Da nije bilo
tako, siguran sam da bi bilo daleko vie kolega koji bi se odvaili
da kupuju medije u kojima rade,
a ne da na njih svoje prljave ape
stave tajkuni bliski politiarima
ili da se, to je jo gore, poput
Radio Subotice, na sramotu svih
nas, ugase.
Kako gledate na
pretplatu od 150
dinara za javne servise?
Ta pretplata je farsa i klasian vuievski populizam. Iako
nisam ekonomski strunjak, nije
teko izraunati da s tom pretplatom Radio-televizija Srbije i
Radio-televizija Vojvodine ne
mogu pokriti niti trokove njezinog prikupljanja. Drugim rijeima, oni su s pretplatom od 150
dinara od starta u gubitku, a to
znai da bez proraunskih sredstava ne mogu preivjeti. To opet
znai da su proraunska sredstva u Vuievim rukama, a to

HR:

19. veljae 2016.

Front.indd 9

opet znai da e RTS i RTV biti

pod strahovitim pritiskom to na
kraju krajeva, i ja se u to uzdam,
moe proizvesti jednu vrstu
kontraefekta. Stidljive naznake
toga moda smo vidjeli u epizodi kada su se novinarke RTS-a
i RTV-a meusobno sauvale i
polemizirale s Vuiem prigodom uzimanja izjave, jer ta vrsta
kinjenja u krajnoj konzekvenci,
sjetimo se samo devedesetih,
proizvede jednu kontrareakciju i
uvjeren sam da e se to na koncu
dogoditi. Ta vrsta populizma je
u skladu s onim da neke ljude
moete varati neko vrijeme, ali
ne moete sve ljude varati sve
vrijeme. Glede toga nisam iznenaen, ali sam razoaran zbog
toga to mnogi ljudi ne prepoznaju tu jeftinu demagogiju koja
je potpuno ista demagogiji koju
je taj ovjek izgovarao s nekim
drugim predznakom tijekom
devedesetih.
Kako gledate na
smjenu
ministra Bratislava Gaia: kao na
Vuievo poputanje pred pritiskom novinarskih prosvjeda
ili kao na njegovu demagogiju
o dosljednosti o kojoj ste maloprije govorili?
Ono to je meni prvo upalo
u oi kod tog ministra je pitanje
kako se uope takva osoba mogla
nai na toj funkciji, jer je on eklatantan primjer nestrunosti za
dunost koju je obnaao. On je, u
skladu sa svojim neznanjem, kao
ministar napravio toliko brljotina, a koje su, prije uvrede novinarke, na alost, neke ljude stajale
i ivota. Kao to zbog toga Gai
nije bio smijenjen, tako zbog toga
jo uvijek nitko nije niti odgovarao. Osim toga, i Vui i Gai su
se ispriali enama, ali ne i novinarima, pokazujui na taj nain
da novinare patoloki mrze i da
ih novinari nerviraju. Sve ostalo
je isto zamajavanje javnosti, jer
e Vui Gaia, bez obzira na
to to je smijenjen, pomjeriti na
neku visoku stranaku funkciju.
Uostalom, vidjeli smo koliko je
premijer boleiv prema toj osobi.
Kako gledate na
odziv novinara
na prosvjede: jeste li zadovoljni

HR:

HR:

brojkom, upornou i uincima

ili je to zapravo realna slika stanja u medijima?
Ako bih tu pokuao pronai dozu optimizma, onda bih
ponovio primjer s novinarkama
RTV-a i RTS-a i mislim da to
jeste proizvod tih naih prosvjeda koji nisu bili masovni, niti
sam to oekivao. Tu su se nalazili ljudi koji bi se i nae nali u
slinim prilikama. Dakle, ljudi
koji nemaju problem s vlastitom
savjeu kada je novinarstvo u
pitanju. A i ne moete oekivati solidarnost unutar profesije
u kojoj se jo uvijek ne zna tko
je novinar, s obzirom na to da
su svi oni koji su devedesetih
sudjelovali u ratnohukakoj
propagandi i danas visoko plasirani, a ponegdje ak i na najviim
mjestima. Uzmimo samo za primjer Vuia: u to je vrijeme bio
ministar informiranja, a danas
je premijer. To sve govori o tome
gdje se novinarstvo danas nalazi
u Srbiji i osobno bih ak bio i
nesretan kada bih na prosvjedima vidio Dragana Vuievia
ili eljka Mitrovia i sline koje
nikada nisam doivljavao niti u
ih ikada doivljavati kao svoje
kolege. Ipak, ma koliko slab
odziv kolega bio, mislim da su
prosvjedi bili dobri, jer mi, kao
novinari, imamo kvalitetu koje
druge profesije nemaju, a to je da
u javnom prostoru raspravljamo
o ulozi novinarstva u drutvu.
Istina, uinci nisu ba posebno
dobri, ali bar ta debata nikada
ne prestaje. to se nesolidarnosti
graana tie, mene ovo podsjea
na 1992. ili 93., dakle na vrijeme
potpune dezorijentiranosti i sluenosti cijelog drutva. Naime,
sada je to drutvo takvo, jer je
izigrano i izgubilo je iluzije, pa
je postalo inertno i prepustilo se
matrici preivljavanja.
Oekujete li radikalizaciju odnosa
prema novinarama tijekom
izborne kampanje?
Ako je izborna kampanja
kod nas uope ikada i prestala.
Otkako je ova garnitura dola na
vlast 2012., dvije godine kasnije
ve smo imali izvanredne izbore,
a da nitko ne zna zbog ega. Ako

HR:

intervjU

tada to nismo znali, sada znamo

jo manje. Vlast koja ima vie od
dvotreinske veine u Skuptini
raspisuje izvanredne izbore, jer
se premijer naljutio zbog toga
to su ga izvidali na otvorenju
Europskog prvenstva u vaterpolu. Ja zaista ne znam drugo rei
do zapitati se koja je to vrsta
infantilnosti, ruganja demokraciji i poruke jednog ovjeka koji
se i inae javnosti obraa preko
Pinka i Informera, a ne preko
javnog servisa ili nekih ozbiljnijih
medija. U tom smislu oekujem
da e ova preizborna kampanja
u smislu nasilja prevazii i one iz
vremena Slobodana Miloevia,
jer mi nasilju svjedoimo jo od
2012. kada je poelo prekomponiranje lokalnih vlasti. Viao
sam te ljude debelih vratova s
kajlama i u crnim majicama koji
su u crnim dipovima doli u
Skuptinu Novog Sada i koji su
zastraivali vijenike, odvodei ih
na Fruku goru u karantenu.
Taj recept bio je primijenjen i na
kasnijim izborima na svim razinama ili uope kada su htjeli prekomponirati vlast. Nedavno smo,
uostalom, takav primjer imali u
Beloj Crkvi, gdje su naprednjaci
od izbora 2012. s dva danas stigli
do 22 vijenika. Da ne govorimo
kako je to primjeeno i u izvjeu Europske komisije o napretku
Srbije to je, naravno, preueno
u naoj javnosti iako je Europska
unija izrazila zabrinutost zbog
nasilja na lokalu kada je u pitanju promjena vlasti. Ono to mi
znamo kao javnu tajnu jest da
se te crne trojke, etvorke
ili petorke uveliko organiziraju,
napose u Vojvodini. U tom smislu zaista oekujem jednu vrstu
pakla i pripremam samog sebe,
a i poruujem javnosti neka se
pripravi na to. Iskreno se nadam
da to moe proizvesti kontraefekt poput devedesetih kada je
Miloevievo nasilje dovelo do
velikih prosvjeda. Naravno, ti
prosvjedi ne mogu biti isti kao
tada, jer ni neprijatelj nije isti:
on je sad puno razueniji. Ali,
pozivam graane da obrane svoje
elementarno pravo da biraju i
budu birani i da ne dopuste da
budu zastraeni.

13
17.2.2016. 13:39:24

temA

HrvatskaRIJE

PROJEKT DOBRA UPRAVA I JAVNE POLITIKE U SUBOTICI

Izdvajaju se iz prosjeka
Primjeri dobre prakse najee su na razini samoinicijativnosti, dobre volje i energije
koju pojedinci ulau u posao, a zarad interesa svih

ovinari Magloistaa
portala za razvedravanje stvarnosti, Natalija
Jakovljevi Ivi, Mirana
Dmitrovi i Zlatko Romi, krajem 2015. godine su uz potporu
Misije OESS-a u Srbiji pokrenuli
projekt Dobra uprava i javne
politike u Subotici. Prema rijeima Mirane Dmitrovi cilj cijelog
projekta bio je skrenuti pozornost drutva na pojedince koji
dobro rade svoj posao, i propitati
kako ti pojedinci funkcioniraju u
postojeem sustavu kojim su svi
nezadovoljni. Zatim, kroz razgo-

uprave, Mirana Dmitrovi je

odgovorila:
Kada smo razmiljali o tome
kako koncipirati projekt, shvatili
smo da se trebamo baviti nekom
pozitivnom temom. Naime, primijetili smo da postoji generalan
otpor prema svim ljudima koji
obavljaju javne funkcije, koji su
naslonjeni na dravni birokratski
aparat bilo na lokalnoj bilo na
republikoj razini. Naa je pretpostavka bila da postoje ljudi koji
su negdje ukljueni u samu upravu kao birokratsko tijelo, ali se
izdvajaju iz prosjeka, te zasluuju

Fokus u samim razgovorima bio je kako su uli u cijelu priu, koji je motiv bio da
se dodatno angairaju, kako ne
gube energiju u uvjetima kakvi
jesu i kako kao pojedinci ustrajavaju u onome to rade. To su

Nelu Tonkovi, i ravnateljicu

Osnovne kole Matija Gubec u
Tavankutu Stanislavu Stanti
Pri. Nakon toga su malo proirili koncept na ljude koji su negdje zaposleni, koji se naslanjaju
na lokalnu samoupravu. Tako su

Mirana Dmitrovi

Ivan Nini i Miroslava Milenovi

vore s uspjenim rukovoditeljima priati o javnim politikama

Grada Subotice iz perspektive
onih koji su u prilici kreirati iste,
odnosno, dati im prigodu ukazati na neke propuste u praksi, a za
koje ih kao profesionalce nitko
nije pitao.
DOBRA UPRAVA KAO KONCEPT
Na pitanje kako su doli na
ideju tematizirati pojam dobre

14
Front.indd 10

biti dio prie koju smo pokrenuli. Kriterij za odabir bio je da

su to pojedinci koji savjesno i
odgovorno obavljaju svoj posao,
odnosno za koje mi ne moemo
rei da imaju neku mrlju koja bi
ukaljala ono to dobro rade.
Prva prepreka je, kae
Dmitrovi, bila markiranje pojedinaca koji prema njihovoj procjeni zasluuju biti eksponenti
dobre uprave. Tako je i najtei dio posla upravo bila izrada
popisa ljudi.

ljudi koji mimo radnog vremena

i svog posla nastavljaju raditi.
Naravno, uvijek smo u razgovorima gledali ukazati na to koja su
zapravo ovlatenja tih ljudi koji
obavljaju javnu funkciju. Nekada
ljudi ne razumiju da hoe li
imati stomatologa u Tavankutu
ili lijenika u urinu, ne ovisi
od lokalne samouprave i Doma
zdravlja u Subotici, nego je to
republika odluka i da je to razina na kojoj treba razgovarati o
tom problemu.
U prvom krugu kao reprezente dobre uprave izdvojili su lana Gradskog vijea
zaduenog za poljoprivredu
Simona Osztrogonca, ravnateljicu Suvremene galerije

doli do glumca u Narodnom

kazalitu Vladimira Grbia, tehniara u Hitnoj pomoi Zsolta
Szendija i predsjednika MZ
Hajdukovo Istvna Haska, s
kojima su razgovarali o dobroj
upravi i to ona za njih znai.
KAKO DOBRI UPRAVITELJI DOIVLJAVAJU DOBRU
UPRAVU
U sklopu projekta ekipa
Magloistaa je do sada obavila
sedam razgovora, koji se mogu
proitati na njihovu portalu. O
tome kako su sugovornici reagirali na vijest o tome da su prepoznati kao pozitivni primjeri,
Dmitrovi kae:
19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:27

temA

HrvatskaRIJE

Kada smo naim sugovornicima rekli kako su prepoznati

kao dobri rukovoditelji, ljudi su
osobno bili iznenaeni i poastvovani to smo njih uvrstili u
ovu ideju. Ono ega su se plaili
je da e se ljudi upitati: zato ba
njih, ili da e netko nai neku
zamjerku. Radi toga smo u uvodnom tekstu graanima otvorili
mogunost predlaganja drugih
kandidata. Imali smo povratnih
reakcija, to nam je bilo jako
drago i te ljude ostavljamo za
nastavak projekta.
Stanislava Stanti Pri u
razgovoru je istaknula kako je
za nju dobra uprava, dobar tim.
Primjer dobre uprave je otvorenost prema svima, apolitinost,
i dobar tim uz onoga tko vodi
kolu, grad ili bilo to drugo.
Dakle, bez tima suradnika nema
dobre uprave. Ravnateljica je
navela niz razliitih projekata u
kojima sudjeluje kola u suradnji
sa svima u selu, prije svega upnikom Franjom Ivankoviem,
Hrvatskim kulturno-umjetnikim drutvom Matija Gubec,
Dobrovoljnim
vatrogasnim
drutvom i drugima, a na opu
dobrobit mjetana Tavankuta.
Nela Tonkovi, ravnateljica
Suvremene galerije, naglasila je
kako je dobra uprava: odgovorno gazdovanje javnim dobrom,
kao i apsolutno ukidanje privilegija za one koji su na rukovodeim pozicijama. Konano, to je
mogunost da kao rukovoditelj
provedete svoju viziju, a kada se
ona iscrpi, da prepustite mjesto
nekome drugom.
Razgovor s Nelom Tonkovi,
ukazao je na probleme u kulturi i
nain na koji se kultura financira
u gradu, odnosno na injenicu
da se ogromna suma novca na
razini grada izdvaja za kulturu,
ali da se taj novac rasplinjava, to
u konanici dovodi do toga da se
efekti ne vide.
STAV MLADIH O JAVNOJ
UPRAVI
Prepoznavanje dobre uprave
ukljuivalo je propitivanje uprave
kao pojma uope i stavova mla19. veljae 2016.

Front.indd 11

dih o tome kako vide sadanjost

upravljanja u Srbiji. Radi toga
je uz pomo lokalne Kancelarije
za mlade provedeno anketiranje
u srednjim kolama, a o rezultatima tog ispitivanja Mirana
Dmitrovi kae kako je ideja bila
ukljuivanje ciljnih grupa.
Anketirali smo uenike
Gimnazije Svetozar Markovi i
Srednje ekonomske kole Bosa
Milievi. Tu su nam pomogli
volonteri lokalne kancelarije za

tva u kojemu ivimo, i ono to je

najstranije je to velika veina
njih ne vidi sebe u ovoj sredini. Oni ele nastaviti kolovanje, a procjenjuju kako to ovdje
nitko ne cijeni. ele stei znanje,
zavriti fakultete, a ne kao neki
kupovati diplome. To je neto
to svi znamo, a oni su mladi
ljudi koji jo nemaju pravo glasa,
ali su svjesni situacije u kojoj se
nalazimo.

Oni kao pojedinci prolaze kroz

negativne situacije, ali s pozitivnim ishodom. Misle da neto kao
pojedinci mijenjaju. Graani su
se odazvali, bilo je dobrih pitanja,
oni su podijelili svoje osobno
iskustvo sa svima i opi dojam
nakon svega je da ne treba odustajati raditi svoj posao onako
kako treba, profesionalno i savjesno... iako su sve to napori pojedinaca koje sustav ne prepoznaje
niti nagrauje.

Mladi o dobroj upravi

mlade, a zadaa je bila da uenici
svojim rijeima napiu to za njih
znai dobra uprava. Odgovori
su nam pojasnili nain na koji
mladi vide cjelokupnu situaciju
u drutvu i gdje je po njima glavni problem. Kao glavnu boljku
sustava detektirali su koruptivnost upravnih tijela, nepotovanje zakona, nestrunost. Bilo
je odgovora tipa: Zadaa dobre
uprave je da vodi brigu o problemima svih graana, a ne samo
o svojim osobnim ili interesima
uskih krugova ljudi ili da ne
smije biti korumpirana, da ljudi
u upravi moraju biti struni, da
ne smiju imati iza sebe kriminalna djela, da se trebaju boriti
protiv kriminala, a ne u njemu
sudjelovati. Odgovori mladih su
zapravo poraavajua slika dru-

ZAVRETAK PROJEKTA
TRIBINA NA TEMU KORUPCIJE
Nakon poraavajuih odgovora mladih i iskustava o kojima su svjedoili dobri rukovoditelji tema koja se sama
nametnula bila je korupcija u
drutvu. Radi toga je u organizaciji Udruge graana Centar
graanskih vrijednosti 10. veljae, odrana tribina Dobra uprava u Srbiji stanje i perspektive na kojoj su govorili lanica
Savjeta za borbu protiv korupcije
Miroslava Milenovi i izvrni
direktor Centra za vladavinu
prava Ivan Nini.
Nai sugovornici se ve
godinama unatrag bave istraivanjem koruptivnih sluajeva.

Ekipa Magloostaa planira

se i nadalje baviti problemom
upravljanja. U tom kontekstu, a
vezano za predstojee izbore u
Srbiji, od stranaka e zatraiti
pojanjenje programa, odnosno
koje alternative oni nude graanima i kako namjeravaju rijeiti
probleme u kulturi, zdravstvu i
dr. Odnosno, da graanima objasne to bi bio motiv da glasaju za
njihove kandidate.
Mi emo se nastaviti baviti
ovom problematikom, napose
zato jer nam predstoje izbori.
Kandidate na buduim izborima pitat emo kakav alternativni
program nude? Danas stranke
pozivaju graane da glasaju za
njih, a nitko ne govori radi ega,
najavila je Dmitrovi.
Aleksandra Pri

15
17.2.2016. 13:39:28

temA

HrvatskaRIJE

JEDNO SJEANJE: MARIJA TURKALJ O KORIZMENIM OBIAJIMA U MONOTORU

Tako je kadgod bilo

Korizmeno advensko ruvo divojaka, mladih ena i ena srednje dobi

orizma je vrijeme etrdesetodnevne priprave

za Uskrs i obiljeeno je
ozbiljnou i pokorom. Kako je
nekada protjecalo korizmeno vrijeme u Monotoru? Odgovor na to
potraili smo na pravome mjestu
kod Marije Turkalj, koja nam je
prenijela prie svoje bake, majke i
svoja sjeanja na korizmu. I to sve
na okakoj, monotorskoj ikavici,
a radi autentinosti same prie mi
smo je ostavili u tekstu.
ISTA SRIDA
Korizmeno vrijeme poinje
na istu sridu, a Marija se prisjea da su joj baka i majka stara
pripovidale da se na istu sridu
poslije svete mise na dvoru loila
vatra.
U velikom starom kotlu
kuvao se lug od vode i pepela. U

16
Front.indd 12

tom lugu oprale su se sve laboke,

lonci, tepcije i tanjuri da budu
isti. Obrisale bi se i drvene stolice i stocevi, pore i rerna ako
su bili masni. Ako nije bila jaka
zima, mama stara znala je podmazati kujnu i metnit iste asure.
To jutro mama stara bi nas dicu
i mlade opomenila da poinje
korizma i da nema igranke ni
prela di sviru svirai, prisjea se
Marija kako je to nekada bilo u
njenoj obitelji na istu sridu.
A vrijeme u korizmi uglavnom se provodilo kod kue, ali
ene nisu sjedile besposlene ve
su tkale ponjave i ilime.
Tkale su ponjave na jabuice, jablanske, na ruice, irake,
penderie. Ubirale su ilipe na
rastovi list i na kale. Tkale su i
ubirale pregae, svakakve bilu
ne veliku granu, utu i modru,
nebesku, na mrtve glave, modru,

na srce, na pilie, karanfile...

Digod u kuama, tamo di je bilo
vie cura, bile su i po dvi stative,
jer svaka je morala imati svakaku pregau i ponjavu za poneti
kada bi se udala, prisjea se naa
sugovornica nekih davnih godina
u Monotoru.
Nisu ene samo tkale ve su
i necovale ipke, popletale, vezle
krila okruglan.
Ako je bila divojka etarica, morala se na Uskrs opraviti
u nova krila, a vezovi obrvan,
tranjavi, slavonski... To nije znao
svako vesti, ve ene koje nisu
ile u nadnicu ve su samo to
radile. Nadnica im je bio kukuruz, ito, krumpir, mak koje su
vezaljama donosile druge ene da
bi njezinim curama izvezle nova
krila, prenosi nam Marija dio
nekadanjih monotorskih obiaja. A obiaj je bio da se u korizmi

rijetko ide u selo, ali su se zato

ljudi posjeivali u kuama, onako
komijski. Ali ene ni u te posjete
nisu ile praznih ruku, jer svaka
bi ponela radonje, a plele su ule
ili zokne za njeve ljude koji su
zimi ili u umu u fatove.
SAT ISUSOVE
KRINI PUT

MUKE

Marija s nama dijeli i priu

o jo jednoj specifinosti korizmenog vremena u Monotoru,
koja se odrala do danas, a to je
molitva Sat Isusove muke.
U korizme se svakog etvrtka molji sat, sat Isusove muke, i
to naveer od 11 do 12 sati. Ta
molitva stara je priko 150 godine
i ne znam u kom okakom selu
jo postoji taj obiaj. Moju baku
nauila je njena baka, ona moju
mamu, a mene moja mama i
19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:29

temA

HrvatskaRIJE

danas moje druge i ja moljimo

svakog korizmenog etvrtka Sat
Isusove muke. Sat se molji po
cilom selu, skupe se kominice,
jel druge, ali ne ba u svake kue,
ve u one kue di nema ovek,
tamo di je kaka stara baka ili
udovica, di nee ovek gunat
ili se srditi. Molitva se zove Sat
Isusove muke jer vrimenski traje
jedan sat. A poslije molitve bude
i malo divana, uz koke i kuvani
kukuruz. ene bi se raspitivale ta
ima novo u selu, ko e se udat, ko
se potuko, ko se odero, pa i ko
je zdravo bolesan, pria Marija i
nastavlja priu dalje.
Prija je u selu u Korizme
svaki dan bio Krini put, u
naoj crkvi u pet sati poslipodne, petkem u tri sata, a nediljom
u dva, ako je lipo vrime onda
na Kalvarije. Mi u Monotoru
imamo lipo ureditu Kalvariju. Na
ulazu je Isus u Getsemanskom
vrtu kako se molji, a na desnoj
strani Majka Boja u krilu dri
mrtvo Isusovo tilo. Krenuli bi
od kria koji je na uzviici, a
sa strana imamo 14 kapelica, sa
svake strane po sedam, ozidane
su ciglama i u bilo oliite. U sredini je slika postaje, a na svakoj
kapelici postoji i ploa, jer su se
nai stari znali zavitovati, pa pie
atalinac Martin, Kova Marko
i tako redom, doznajemo od
nae sugovornice.
POST
U korizmi je post bio obvezan. A Marija nam prenosi prii
svoje bake.
Najstroija post bio je utorkem i petkem kada se nita nije
ni jilo ni pilo. Nediljom se kuvalo
malo orbe sa suvim kostima,
krompirom i agarepom, sos od
paradike i gibanice zabunite
makem i pekmezem. Obinim
danima gra i rizanaca, popare,
zaprgane orbe, golovrati vrabaca, suparni krompira, gomboca,
makem i sirem rizanaca i sve to
brez masti. U rerni bi mama stara
ispekla krompira i bundive, znala
nam je u starom reetu pucat i
koke na dvoru. Kuvala nam je
i kukuruza i jo kako nam je to
bilo fino i slatko. Znala je naa
19. veljae 2016.

Front.indd 13

MOLITVA
Prije svakog Sata Isusove molitve moli se Pripravna molitva
koja poinje rijeima: Otvori, Gospodine, usta moja, na
hvalu Tvog svetog imena, oisti moje srce od svih tatih,
krivih i grenih misli, da ti se klanjam strahopoitanjem,
pozornou i nabonou i da me uslii pred licem Tvojega
Boanskog velianstva... Prikazujem Ti moju molitvu, za
moje spasenje, da nikada ne sagreim smrtno, da se tvoja
volja na meni potpuno izvruje, da danomice raste, u
spoznanju i ljubavi Tvojeg uzvienog sakramenta i da je
jednom smijem pogledati licem u lice...

Vrijeme u korizmi uglavnom se provodilo

kod kue, ali ene nisu sjedile besposlene
ve su tkale ponjave i ilime.
...
Mama stara bi nas dicu i mlade opomenila da poinje korizma i da nema igranke
ni prela di sviru svirai.
Najstroija post bio je utorkem i petkem
kada se nita nije ni jilo ni pilo. Nediljom
se kuvalo malo orbe sa suvim kostima,
krompirom i agarepom, sos od paradike
i gibanice zabunite makem i pekmezem.

Mlade ene su na misu nosile zelene ojane suknje na ir ili moldonske, pregae
ubirane, lurike tavnije, vizitlu, a ako je
zdravo zima zagrnile bi debelu maramu.

mama rei dico moja, kogod ni

to nema, pria nam Marija.
RUVO
U korizmi se vodilo rauna
i o oblaenju koje je bilo primjereno vremenu pokore, pa se
oblailo ruvo u kojem se kajalo
kad kogod umre.
Mlade ene su na misu nosile zelene ojane suknje na ir
ili moldonske, pregae ubirane,
lurike tavnije, vizitlu, a ako je
zdravo zima zagrnile bi debelu
maramu. Na glavu bi povezale
komone marame, tofane, tavnije, malo tije, a oko vrata delinske
marame sa rojtama. A divojke
bi oblaile krila i pavlaka prega, ili, ako je malo vei svetac,
kao to je Cvitnica ili Sveti Josip,
diverski. Na glavi divojke bi imale
istu pletenicu, samo malo zrnja
pri vratu i dukate, povezale bi
delinsku maramu, vatreno plavu,
zelenu, jel crnu, ko je kaku imo.
Obule bi zelene orape i papuice
crne, na zelene piknjice izvezene, pria nam sa puno emocija
Marija i prisjea se kako su nekada ene pod lampama vezle do
duboko u no.
Jednom nogom ljuljale bi
kolivku, a ruke bi vezle i popletale do kasno u no.
Malo bi onda prilegle na
banak, ali kratko, jer su ujutru
ranile da zamise pogae i kruv i
zaloe pe. Odma bi ole u talu
da pomuzu kravu, jer svako voli
ujutru mlika i rizanaca. Moja
baka i moja mama stara uile
su nas moljiti i pivati dok mi
dica ne pozaspavamo. Pivale su
nam pisme, onako kako je vrime.
Kada su bile alosne pisme mi
dica samo znali i zaplakati, baka
nas je milovala po glavi i tiila. I
sada jo ositim te ruke, strpljive,
nene, a tako su teak imale ivot.
Sada i ja ima petoro unuadi i pripovidam, pivam i moljim onako
kako su mene nauile moja baka
i moja mama stara. Nauili su nas
nai stari da uvamo svoje rii,
obiaje, to lipo okako ruvo, da
budemo ponositi na svoje okako hrvatsko ime, zakljuuje
Marija nau priu.
Priredila: Zlata Vasiljevi

17
17.2.2016. 13:39:29

SUboticA

HrvatskaRIJE

MARIJA OVI, CVJEARKA

Cvijee se kupuje
znatno manje nego prije
G

otovo ve trideset godina Marija ovi se

bavi cvjearstvom u
svom privatnom obrtu Krin koji
se nalazi u neposrednoj blizini
Bajskog groblja u Subotici. Ali
ova pria o cvijeu i njegovoj
uslunoj svakodnevnoj primjeni ima jo jednu, znatno dublju
poruku. Ovo je pria o odvanoj
eni koja je svojevremeno napravila hrabar poslovni pothvat i
unato potencijalnom riziku njoj
dotad posve nepoznate profesije, uspjela izboriti se i stvoriti
respektabilno ime u cvjearskoj
ponudi najveeg grada na sjeveru Bake. Kako je sve to poelo
prije tri desetljea pria nam naa
sugovornica u cvjetnom okruenju njezine cvjearnice.
Ideja o otvaranju cvjearnice potekla je ponajprije od
odluke da smo eljeli neto raditi pod okriljem nae obiteljske
kue u blizini Bajskog groblja.
S obzirom na lokaciju, nekako
je posve logino bilo da to bude
upravo cvjearnica, pa sam sljedeih godinu i pol dana poela
uiti cvjearski zanat odlazei
na razna mjesta i pokuavajui
uhvatiti tajne rada s cvijeem.
Iskreno, bilo je to vrlo mukotrpno i esto ne ba uspjeno,
ali nisam se dala i odluila sam
ustrajati, otkriva nam Marija
kako je zapoela njezina cvjearska storija.
STAKLOBRUSAICA POSTAJE CVJEARKA
Velika zanimljivost u cijeloj
prii ogleda se u injenici kako
je Marija ovi u prvom dijelu
svoje poslovne karijere, tonije

18
Front.indd 14

punih dvadeset i tri godine radila staklobrusaki posao u subotikom Ornamentu. A tada su
odreene drutvene okolnosti
dovele do toga da je staklo odluila zamijeniti cvjeem.
Svima su poznata vremena iz posljednje etvrtine prolog stoljea kada su se brojna
subotika poduzea poela
nalaziti u poslovnom problemu
daljnjeg opstanka na sve kon-

ve poznatim okolnostima sredine u kojoj smo ivjeli opredijelili

smo se za cvjearnicu.
No, poetak bavljenja ovim
poslom nije bio ba ruiast
poput cvijea s kojim su radili.
Kako nam Marija veli bilo je i
mnogo tekih trenutaka.
Prvi koraci su bili teki. U
sutini, sve to smo odradili, radnju opremili i sve ostalo, radili
smo u dug. A zaduenu svotu

Cvijee je neto posebno i zbog njega mi

je drago to sam odabrala ovaj zanat.
Ovdje se dobro osjeam i uvijek sam
vedra i vesela, jer ono nadahnjuje
ovjeka i pored njega se ne moe
biti namrgoen i neraspoloen.
...
Nikada se nisam pokajala zbog svoje
odluke da se ponem baviti cvjearstvom.
kurentnijem tritu. Tako je
bilo i s Ornamentom u kojem
sam radila, a moja plaa, kao
ni muevljeva u Integralu nisu
bile dovoljne za puno egzistiranje nae etverolane obitelji. I
tada je pala odluka da probamo
s nekim privatnim poslom, koji
je opet posve drugaiji od naih
dotadanjih profesija. Djeca su
bila mala, pet i tri i pol godine,
eljela sam biti to vie uz njih i s

smo trebali vratiti u roku od

est mjeseci. Dodatnih sredstava za neku i intenzivniju reklamu nismo imali, ali to je tu
je, morali smo nastaviti s onim
to smo zapoeli. U trenutku
kad smo otvorili nau radnju u
gradu je, osim nae, bilo svega
est cvjearnica i tako je poela
naa cvjearska pria koja traje
ve tridesetak godina.

KRIN
Tko je bio zasluan za davanje naziva Krin koje cvjearnica
obitelji ovi nosi svih proteklih
godina od svog otvaranja?
Zajedniki smo doli do
naziva, iako je u poetnom stadiju razmiljanja o potencijalnom imenu radnje moj suprug
predlagao naziv Orhideja.
Nisam se sloila ukazujui
mu na injenicu kako na ovoj
lokaciji to ime nikako ne pae,
nego da moramo smisliti neko
drugo. Krin, odnosno ljiljan,
je dobro zvualo. Kratko i
efektno. I odluili smo se za
ovaj naziv po kome smo danas
ve vrlo prepoznatljivi. Logo
nam je dizajnirala Zlata Rubi
i dan-danas ga koristimo kao
zatitni znak nae cvjearnice
u kojoj smo uvijek imali bogatu
ponudu raznovrsnog cvijea za
svaki ukus.
A kakav je ukus Subotiana i
koje vrste cvijea su najpopularnije otkriva nam Marija:
Prije svega rue i orhideje,
no ipak rua dominira. Ona je
jednostavno uvijek u trendu i
njezina popularnost kod cvjetnih aranmana nikada nije dolazila u pitanje. Ali i tu moram
kazati kako dananji zahtjevi
naih muterija uvijek idu u
istom smjeru. Veliki su, no ako
je ikako mogue za to manje
novca. Oekuje se mnogo, ali... S
druge strane, mi se uvijek trudimo najozbiljnije i najprofesionalnije pristupiti svakoj porudbini i
trudimo se zadovoljiti elje naih
kupaca.
to su najzahtjevniji cvjetni
aranmani?
19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:30

HrvatskaRIJE

Najzahtjevniji su vjenani
buketi, jer oni moraju biti izuzetno precizno uraeni, najee od
specijalno biranog cvijea koje
mora biti zdravo i nikako oteeno. Sve mora biti na vrhunskoj
razini i to je najvanije, apsolutno svjee.
POSLOVNE TURBULENCIJE
Kada se danas prisjeti svih
proteklih godina koje je provela u
cvjearstvu, naa sugovornica se
s uzdahom prisjea brojnih turbulencija koje su, kao i vremena
koja su se mijenjala, zahvaale i
njezino poslovanje.
Jedno vrijeme je bilo nikako,
pa je onda bilo malo dobro, pa
onda opet slabo. Ali mislim kako
nam je najbolje bilo u vrijeme
Ante Markovia kada smo mogli
jo neto stvoriti izuzev onoga da
ivimo kako se kae od-do. ini
mi se kako je ponovno dolo takvo
vrijeme. Naime, u Subotici postoji
velika kultura odnosa prema cvijeu i navici njegove kupovine u
odreenim prigodama i svrhama,
ali vie nema dovoljno sredstava
19. veljae 2016.

Front.indd 15

za tako neto. Primjerice, u vrijeme kada je subotiki Buvljak

dobro radio i bilo je posla, imali
smo mnogo vie stranaka koje su
bez problema naruivale bogatije, skuplje cvjetne aranmane.
Danas to, naalost, vie nije sluaj. Primjerice, naa prava sezona
je upravo tijekom zimskog razdoblja, jer tada nema cvijea u
privatnim vrtovima. No, znate i
sami kakav je sijeanj, kada poslije brojnih blagdana vlada velika
besparica. Sada je veljaa kada
se posao polako poinje buditi
za Valentinovo, potom slijedi 8.
oujak. Ali sve je to znatno slabije
nego prije.
Aktualna gospodarska kriza
i sve vea besparica kod velikog dijela stanovnitva uinili su
svoje, odraavajui se izravno na
brojne restriktivne mjere minimalizacije i onih, najnunijih
ivotnih trokova. Kupovina cvijea je na odreeni nain postala
svojevrsnim luksuzom za kojim
se potee samo u odreenim,
posebnim prigodama.
Istina je, cvijee se danas
najvie kupuje za roendane,

vjenanja, odnosno svatove, i,

eventualno, za obiteljsku slavu,
ali i to mnogo manje nego ranije. Naravno, i za ukope, ali to je
ve neto posve drugo i spada u
posve drugaije prilike. I tu se
ak rade kompromisi ekonomske
prirode: skupi se obitelj i zajedno
narui vijenac, to je za nas ipak
poraavajue kada se usporedi
nekadanji s dananjim obimom
posla. Ima dana kada nam tijekom cijelog poslijepodneva nitko
ne ue u radnju, niti pozove telefonom i interesira se za moguu
porudbinu. Nema nita naruenoga, eka potencijalni posao,
vrijeme ide a roba je vrlo kvarljiva. Uvenulo cvijee ide u ko, a
nema mogunosti njegovog otpisa u ukupnim trokovima.
CVJEARSTVO
Na koncu razgovora o cvijeu
i velikoj profesionalno-ivotnoj
promjeni koje je donijelo Mariji
ovi, upitali smo je kako danas
gleda na cvjearski zanat i to bi
trebalo krasiti jednu osobu koja
se odlui njime baviti.

temA

Drago mi je to smo u
naem radu uspjeli odrati tradiciju koja traje ve puna tri desetljea. Zbog nje i danas uspijevamo ivjeti od rada u naoj cvjearnici. Da je nema slobodno,
bismo mogli staviti klju u bravu.
Jer, zbilja se teko preivljava. A
kakva bi trebala biti osoba koja
se eli i namjerava baviti ovim
poslom, moj odgovor je da bi
prije svega, morala imati smisla za araniranje i sastavljanje
boja, odabir materijala i moda
najvanije, dobar trgovaki duh.
Da zna napraviti i prodati. Sve to
mora biti u jednoj osobi.
Imate li takvu osobu u svojoj
obitelji i hoe li netko od Vaih
nastaviti tradiciju cvjearnice
Krin?
To je jo uvijek nedoumica i
zbilja ne znam. Postoje odreeni
planovi starijeg sina o moguem
preuzimanju posla. No, to jo
uvijek nije sve iskristalizirano, pa
za sada i do daljnjeg ja i dalje
moram drati cijelu radnju,
rairila je ruke i nasmijala se
Marija ovi.
Draen Pri

19
17.2.2016. 13:39:32

PitAnje tjednA

HrvatskaRIJE

? ? ? ? Kako
? ?DSHV?treba
? ii?na?izbore?
?????
ALOJZIJE FIRANJ,
Sombor

U interesu
Vojvodine

impatizer sam Demokratskog saveza

Hrvata u Vojvodini i zato bih volio da moj
glas koji u dati na izborima bude glas koji
e biti u interesu Vojvodine, jer Pokrajina
je mjesto gdje mi ivimo. Zato mislim da
bi DSHV morao ii u koaliciju s takvim
politikim strankama koje e podrati ouvanje nae opstojnosti na ovim prostorima.
DSHV teko da moe samostalno osvojiti
zastupnika mjesta u Republici i Pokrajini,
pa i na lokalu i zato treba traiti koalicijskog
partnera. Ne bavim se politikom i ne poznajem stvari na terenu, ali mislim da ljudi iz
DSHV-a znaju koje su to opcije koje se zalau
za ouvanje statusa i interesa Vojvodine. Ne
treba naa ambicija biti Republika, jer objektivno mi nemamo tu snagu da ureujemo
cijelu dravu. Ali razina pokrajinske vlasti
za nas je vana, jer je i na identitet vezan
za Vojvodinu. Recimo jedno od pitanja koje
je za nas vano je pitanje prodaje zemlje i
mislim da bi se to moralo rjeavati na razini
Pokrajine. Republika namee vlast koja ne
voli Vojvodinu i mi se tome trebamo suprotstaviti. Takoer, bitno je da budemo zastupljeni i u lokalnoj vlasti, jer se na tom nivou
rjeavaju pitanja koja su od svakodnevnog
interesa. Mislim da bi Demokratski savez
Hrvata u Vojvodini trebao traiti partnere
za predstojee izbore, partnere koji nama
odgovaraju, ima ih na politikoj sceni, ali jo
jednom u rei da se ne bavim politikom pa
taj odabir preputam politiarima. Za mene
kao glasaa vano je da glas koji u dati bude
u interesu nae zajednice.
Z. V

20
Front.indd 16

ADAM NIKOLI,
Sonta

Zastupnici
na svim razinama

redstojei parlamentarni izbori su nam

apsolutno nepotrebni. Prvo, ne dopadaju
mi se dogaanja u naoj nacionalnoj zajednici. Pojava novih politikih opcija pokazuje
nau razjedinjenost. Ukoliko nisam u pravu,
to je samo zbog toga to nismo odgovarajue
informirani. Pitam se zbog ega nitko ne
dolazi u Sontu kako bi nama, obinim smrtnicima, razbili sve nedoumice, ili bar rijeili
nae dvojbe. U svjetlu otvaranja poglavlja 23
i 24 mislim da bi bilo jako dobro ukoliko bi
naa nacionalna zajednica imala zastupnike
na svim razinama, kako bi se uo i na glas.
Stoga bi DSHV, za kog mislim, to god tko
govorio, da je naa daleko najjaa politika
opcija, trebao napraviti jako dobru procjenu
s kim e u koaliciju. Prije svega, mislim da
treba koalirati s onima koji bi nam omoguili
da imamo zastupnika u Parlamentu Srbije.
Mislim i da je vrlo bitno ui u strukture izvrne vlasti na lokalu. Sonta, odnosno opina
Apatin je moda jedno od mjesta u kojima
bi DSHV, zbog relativno velikog postotka
Hrvata, na lokalne izbore mogao ii samostalno. No, najvea opasnost je u terminu
najavljenih izbora. U to vrijeme e veliki
dio biraa sklonih naoj nacionalnoj opciji
biti na sezonskim poslovima u Njemakoj,
Italiji, Austriji, Hrvatskoj i sigurno nee biti u
prigodi dati svoj glas bilo kome. Stoga mislim
da bi elnitvo stranke trebalo razmiljati i
o koalicijama na lokalu. Osobno, sklon sam
opciji koja bi se zalagala za bolje uvjete, koji
bi ovjeku omoguili dobar ivot od svojega
rada. Jedino to bi, po meni, privuklo mlade
da ostanu u svojim sredinama.
I. A.

JOSIP PAVLOVI,
id

Uz one koji ine

najbolje

oje miljenje je da DSHV na predstojee izbore ne moe izai samostalno.

Na prethodno odranim izborima, DSHV je
izlazio s Demokratskom strankom. Mislim
da na predstojeim izborima DSHV treba
biti u koaliciji sa SNS-om. injenica je da
e ta stranka osvojiti veliki dio glasova i da
je trenutno vodea stranka u zemlji. To je
realnost. Naravno da sve zavisi od toga s
kim e ta stranka pristati da bude u koaliciji,
kako prije tako i poslije izbora. Mislim da
stranke demokratskog bloka nude nesigurne
i neizvjesne programe, a ni u prethodnih
petnaestak godina nisu mnogo uradili. Tako
da smatram da je bolje biti u koaliciji s onima
za koje je ve izvjesno da e biti pobjednici. I
pored loih iskustava u devedesetim godinama, mislim da put Europske unije i demokratizacija tjera ljude da izmjene neke stavove u
politikom djelovanju i samim tim smatram
da nema osnova za strahove. to se tie
nastupa na lokalnom nivou, takoer smatram da DSHV nema velike anse u sluaju
kada bi nastupao samostalno. Naalost, mi
danas nemamo pravu oporbu. Demokratska
stranka se podijelila i razbila na tri stranke,
tako da se ne moe napraviti jaka koalicija
s njima. Moda u nekom sljedeem krugu
izbora, iako smatram da svatko mora imati
neki svoj osobni stav i to treba potovati.
Treba se prikloniti onome tko e uiniti
najbolje, ali svakako da treba sauvati principijelnost i dostojanstvo. Takoer mislim da
u nekoj blioj budunosti treba vie raditi na
ohrabrivanju ljudi i jaanju DSHV-a.
S. D.
19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:33

rAzgovor

HrvatskaRIJE

RAZGOVOR POVODOM
100. BROJA KUIA!?

DAVOR BAI PALKOVI, UREDNIK ASOPISA

Prostor za informiranje,
ali i kreativno izraavanje

kupini asopisa za mlade

na jezicima nacionalnih
manjina u AP Vojvodini
(Kpes Ifjusg, Vzlet, Mak,
Tineretea) 2007. pridruio se
Kui!?, mjesenik na hrvatskom
jeziku. List izlazi kao podlistak
tjednika Hrvatska rije, svakog
posljednjeg petka u mjesecu,
osim tijekom ljetnog raspusta.
Idueg petka izlazi 100. broj
Kuia?! a tim smo povodom
razgovarali s urednikom asopisa i naim kolegom Davorom
Baiem Palkoviem.
Kaite nam vie o koncepciji lista, odabiru tema...?
List pie o temama koje su
od interesa za mlade, dakle za
populaciju od 15 do 30 godina.
Piemo o trendovima u podruju omladinskih politika oslanjajui se na rad ureda za mlade
(projekti, volontiranje, natjeaji,
najave dogaanja...), kao i o zbivanjima meu mladima unutar
19. veljae 2016.

Front.indd 17

hrvatske zajednice s naglaskom

na predstavljanje onih pojedinaca koji postiu izuzetne uspjehe
u obrazovanju, sportu, nekoj od
umjetnikih disciplina, poduzetnitvu ili pak imaju neki
zanimljiv hobi. Objavljujemo i
tekstove iz podruja popularne
kulture glazba, film, TV, internet, video igre. Nastojimo biti i
edukativni, piemo o znaajnim
linostima, trendovima u tehnologiji i znanosti, te donosimo
savjete iz podruja psihologije.
Otvorili smo prostor i za kreativno izraavanje mladih, tu prije
svega mislim na objavljivanje sloenijih, komentarskih tekstova, u
kojima iznose vlastita miljenja
i literarne radove. Takoer, nae
naslovnice, pa i unutranjost
asopisa, ponekad krase umjetnike fotografije ili likovni radovi
iji su autori iz redova omladinske populacije.
U kakvom ozraju doekujete stoti broj?
Svakako da smo radosni i
ponosni na ovaj jubilej. Nadamo
se da smo u proteklih 99 brojeva, zahvaljujui takoer i
ranijoj urednici asopisa Olgi
Horvat, bacili svjetlo na odreene dogaaje i mlade osobe iz
hrvatske zajednice, koji bi bez
Kuia?! u javnosti bili manje
vidljivi. Ponosni smo i na to
to e se neki od naih suradnika u skorijoj budunosti, ako
se kockice posloe, profesionalno baviti novinarstvom ili
pak poslovima koji zahtijevaju
visok stupanj pismenog izraavanja. Ipak, pojedina dogaanja u medijskoj sferi, poput
privatizacije lokalnih medija, u

kojoj su stradali i programi na

jezicima nacionalnih manjina,
zatim rezova u javnom sektoru,
te injenice da smo za produkciju Kuia?! u ovoj godini dobili
umanjena sredstva za 10 posto u
odnosu na 2015., izazivaju odreeni stupanj zabrinutosti. Zbog
navedenog umanjenja sredstava
Kui?! e ve od idueg broja
biti tiskan na papiru slabije kvalitete u odnosu na ovaj kojega sad koristimo. Sve u svemu,
nadamo se da e projekti poput
Kuia?! i dalje biti prepoznavani od dravnih tijela meritornih
za javno informiranje. Mi se od
poetka financiramo iz prorauna AP Vojvodine, odnosno od
Pokrajinskog tajnitva za kulturu i javno informiranje, a u
jednom razdoblju dobivali smo
i omanja sredstva po projektu
od Ministarstva kulture i informiranja.
Kakve su dosadanje reakcije itatelja na Kui?!?
Reakcija itatelja nema
mnogo, ali su one gotovo stopostotno pozitivne. Drago nam je
da asopis itaju i oni koji ne spadaju u omladinsku populaciju,
jer smo i od njih dobivali dobre
kritike. Na rad je vrlo pozitivno ocijenjen od kolega, urednika
slinih publikacija na jezicima
drugih nacionalnih manjina u
AP Vojvodini, kao i od dijela
strunjaka koje je okupila III.
regionalna konferencija posveena manjinskim medijima odrana 2014. u Novom Sadu. Znai
nam i to da se Kui?! koristi
kao, uvjetno reeno, pomono
nastavno sredstvo pri izuavanju
hrvatskog jezika s elementima

nacionalne kulture u Srijemskoj

Mitrovici.
Je li Kui?! prisutan na
internetu?
Nemamo vlastitu internetsku
stranicu, ali je na sajtu Hrvatske
rijei (www.hrvatskarijec.rs)
dostupna arhiva naih brojeva
u pdf formatu. Imamo profil na
facebooku Hrcko Kui.
Planovi?
Glavni plan je irenje mree
suradnika iz skupine srednjokolaca. Tu nam ve puno pomau
nastavnici koji predaju hrvatski u
srednjim kolama. Hrvatski odjeli postoje u dvije srednje kole
u Subotici, dok se u Srijemskoj
Mitrovici na srednjokolskoj
razini izuava hrvatski jezik s
elemetima nacionalne kulture.
Spomenuti nastavnici nam prosljeuju najuspjelije sastavke uenika, ili radove s literarnih natjeaja, koje onda objavljujemo. Iz
pera srednjokolaca donosimo
i tekstove o njhovim ekskurzijama, izletima, priredbama...
Nadamo se da bi ova suradnja
mogla rezultirati i nekim literarnim ili likovnim natjeajem,
iako smo u dosadanjim pozivima na takvu vrstu suradnje,
kroz oglas u mjeseniku, naili na
minimalan odziv. Svakako da je
poziv za suradnju stalno otvoren,
kako i stoji u naem odjeljku
na internetskoj stranici Hrvatske
rijei. Dakle, svi mladi koji ele
dati svoj doprinos Kuiu?!, kako
pisanjem tekstova, tako i kreativnim idejama i sugestijama, mogu
nam se javiti na email: kuzis07@
gmail.com ili na telefon 024/5533-55.
D. Pri

21
17.2.2016. 13:39:33

SUBOTICA IZ ISTOG KUTA

HrvatskaRIJE

Poslovi kraj Senanskog puta

NEKAD
i

SAD

Stariji Subotiani po priama jo starijih, ili ranim sjeanjima iz djetinjstva, podruje uz Senanski put na izlazu iz
grada pamte kao frekventno poslovno podruje. Tamo se nekada nalazila gradska plinara, koara, put za klaonicu,
ciglanu..., ispriala je Emilija Palfi (u knjizi Stare subotike obitelji) o izgledu ovog dijela Subotice u prvim desetljeima
dvadesetog stoljea.
Stara fotografija iz 1945. godine prikazuje poslovnu zgradu tvornice arapa Fako (poslije Drugog svjetskog rata zvala
se La Passionarija, pa 8. mart). Zgrada i danas postoji, a podizana je 1927. i kasnije dograivana i proirivana. Prema
znaajnoj publikaciji Industrija i industrijalci Subotice (1918. 1941.) autora Stevana Makovia, osnivanje tvornice
arapa Fako vezuje se za subotike trgovce brau Htter i sudjelovanje stranih investitora. Tvornica je prvo proizvodila
iskljuivo pamune, a od 1929. i svilene arape. Prema pisanju lokalnog tiska 1939. godine, tvornica je smatrana najzdravijim poduzeem u Subotici, ije su arape i trikotau raznosili brojni trgovaki putnici po itavoj zemlji, a roba bila
zastupljena u mnogim trgovinama u Jugoslaviji. Od 1945. poduzee je potpalo pod Upravu narodnih dobara i naredne
godine prenijeto je u vlasnitvo drave.

K. K.

22
Front.indd 18

19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:36

SUboticA

HrvatskaRIJE

REAGIRANJE

Sudjelovao sam na sjednici!

Vaem listu br. 666 od

22. sijenja 2016. godine na str. 6. u tekstu
Ispravak Anii podnio ostavku, stoji tvrdnja predsjednika
HNV-a kako je meni po samom
zakonu prestao mandat u HNVu, jer nisam prisustvovao sjed-

nicama HNV-a od 9. prosinca

2014. do 11. prosinca 2015.
Ta tvrdnja nije tona, budui
da sam u tom periodu barem
jednom sudjelovao na telefonskoj
sjednici. Budui da su sve sjednice i brojne telefonske u HNV-u
zakonite, dakle, tvrdnja dr.

Slavena Baia da nisam sudjelovao ni na jednoj sjednici u navedenom periodu nije istinita. Isto
tako elim rei da nisam dobio
nikakvu obavijest o prestanku
mandata, jer u tom sluaju ne bi
podnosio pismenu ostavku i uz to
morao u Gradskoj kui ovjeravati

potpis na toj ostavci, budui da u

HNV-u ne vjeruju ovjeku ni kad
im osobno preda dokument sa
svojim potpisom.
Lijepo Vas molim da ovu istinu prenesete u jednom od narednih brojeva Hrvatske rijei.
Andrija Anii, v.r.

Temeljem Rjeenja o obrazovanju Komisije za utvrivanje vrijednosti i provedbe

edbe postupka prodaje javnim nadmetanjem preostalog graevinskog materijala na objektu Sinagoga, donesenog od gradonaelnika 6. studenog 2015. godine pod brojem II-021-83/2015, Komisij
za utvrivanje vrijednosti i provedbe postupka prodaje javnim nadmetanjem preostalog graevinskog materijala na objektu Sinagoge 12.
veljae 2016. godine, raspisuje
JAVNU PRODAJU
demontiranog crijepa i elemenata terakote s fasade objekta Sinagoge u Subotici,
preostalog novo nabavljenog glaziranog crijepa za isti objekt, te demontirane drvene grae
I.
Predmet javne prodaje:
1. demontirani stari biber crijep boje opeke, dimenzija 16 x 35 cm poetna cijena je 9 dinara po komadu i demontirani stari biber crijep
crvene boje, dimenzija 17 x 37 cm poetna cijena je 5 dinara po komadu, ukupno 9.000 komada + 3.000 komada;
2. demontirani stari biber crijep, ija je gornja strana glazirana u via boja, dimenzija 16 x 35 cm, ukupno 12.600 komada poetna cijena
je 12 dinara po komadu;
3. novokupljeni i neugraeni biber crijep ija je gornja strana glazirana u zelenoj boji, dimenzija 15 x 35 cm i 18 x 38 cm, ukupno 7.375
komada poetna cijena je 120 dinara po komadu;
4. novokupljeni i neugraeni biber crijep, ija je gornja strana glazirana u plavoj boji, dimenzija 15 x 35 cm i 18 x 38 cm, ukupno 1.760
komada poetna cena je 120 dinara po komadu;
5. demontirani element od terakote koji je bio montiran oko ulaznih vrata, dimenzija 40 x 70 cm poetna cijena je 4.500 dinara po
komadu;
6. demontirani element od terakote s cvjetnim motivom, dimenzija 60 x 55 cm poetna cijena je 4.500 dinara po komadu;
demontirani element od terakote sa srcem, dimenzija 36 x 25 cm poetna cijena je 650 dinara po komadu;
8.demontirana drvena vrata s dovratnicima (otpadno drvo) cca 1 m poetna cijena je 2.400 dinara.
Poetne cijene materijala su dane s PDV-om, bez prijevoza.
II.
Javno nadmetanje e biti odrano 1. oujka 2016., s poetkom u 10 sati u plavoj dvorani Gradske kue Grada Subotice, Trg slobode 1.
Na javnom nadmetanju mogu sudjelovati fizike i pravne osobe punomonik s urednom punomoju.
Zainteresirani sudionici mogu pogledati predmet javnog nadmetanja u dvoritu Sinagoge 29. veljae 2016. godine, izmeu 9 i 10 sati i
u magazinu Interpeda, d.o.o. Subotica, Bolmanska 4, izmeu 11 i 12 sati.
Javno nadmetanje e biti odrano i u sluaju ako pristupi samo jedan sudionik.
Sudionik u javnom nadmetanju duan je uplatiti garantni iznos od 5.000 dinara na licu mjesta prije poetka drabe.
Sudionik koji je ponudio najviu cijenu drabeni iznos duan je uplatiti do 3. oujka 2016. godine.
Predmet javne drabe kupac preuzima nakon priloenog dokaza o uplati drabene cijene.
Natjeaj se objavljuje u listu Subotike novine, Magyar Sz, Hrvatska rije, u Slubenom listu Grada Subotice i na slubenom web-siteu
Grada.
Predsjednica komisije
dipl. pravnica gota Blint

19. veljae 2016.

Front.indd 19

23
17.2.2016. 13:39:36

irom vojvodine

HrvatskaRIJE

SAMO JEDAN LIJENIK SKRBI O 4000 PACIJENATA

Smiju li Sonani biti bolesni?

U ambulanti u Sonti sistematizacijom predvieno troje lijenika ope prakse *
Od Nove godine u stvarnosti radi samo jedan

z godine u godinu evidentan je manjak medicinskog

osoblja u domovima zdravlja, pogotovo u manjim gradovima. elnici ovih institucija
teko nalaze najnunija rjeenja za saniranje katastrofalne
kadrovske situacije. Stariji, iskusniji kadrovi odlaze, a zbog krutih propisa na njihova mjesta,
u redovitoj proceduri s nekim

optimalnim rokom, nije mogue

uposliti nove.
ODLJEV KADROVA
Ne samo lijenici, nego i
medicinski kadrovi sa srednjokolskom izobrazbom sve ee
uhljebljenje trae izvan granica
ove drave. Za poetak privremeno, uzimaju neplaene dopuste i

odlaze na odreeni rok, a po njegovom isteku na novoj destinaciji

najee ostaju za stalno. Najvei
problem za domove zdravlja je
nemogunost upoljavanja, ak i
privremenog, drugog zdravstvenog radnika na mjesto odsutnog.
Jo jedan od velikih problema je i
odlazak lijenika ope prakse na
specijalizaciju. Razumljivo, svaki
lijenik eli napredovati u svojoj

struci, pa po stjecanju potrebnih

uvjeta nastoji otii na specijalizaciju. Njihovim odlaskom domovi
zdravlja dolaze u novi problem.
Na njihova dotadanja mjesta
nije mogue uposliti druge lijenike ope prakse, jer nitko u
Ministarstvu zdravlja jednostavno nije predvidio ovu situaciju.
Domovima zdravlja se doputa
jedino da angaira lijenike i to

Ravnatelj Doma zdravlja u Apatinu, dr. Branislav Raketi, nezadovoljan je kadrovskim stanjem u ovoj instituciji.
Svim domovima zdravlja u Srbiji veliki problem predstavljaju mjere nae Vlade, odnosno naredba Ministarstva
zdravlja glede zabrane novih upoljavanja bez njihovog odobrenja. Najvee probleme stvaraju nam odlasci uposlenika u mirovinu, na rodiljsko, na neplaeno, u inozemstvo. Svi nai apeli su uzaludni. Zbog krutih propisa, njihova
mjesta nismo u mogunosti tako brzo popunjavati.

24
Front.indd 20

19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:37

kolUmnA

HrvatskaRIJE

svega 10 posto od ukupnog broja

uposlenih, iskljuivo pod uvjetom da
trokove njihovih plaa snosi lokalna
uprava.
Ovako nastali manjak lijenika
najvie pogaa pacijente, osobito iz
sela koja ove institucije pokrivaju. U
redovitom procesu rada nedostaje
pet lijenika ope prakse i desetak
specijalista. I broj nemedicinskog
osoblja je ispod neophodnog minimuma. Upravo stoga Hitna sluba
Doma zdravlja funkcionira u tekim
uvjetima. Jednim vozaem saniteta i
jednom mobilnom ekipom u svakoj
smjeni pokrivaju potrebe Apatina i
etiri seoska naselja, s ukupno vie
od 30.000 itelja. Tako se nerijetko
dogaa da na poziv za izlazak na
teren, u sluajevima kad su esto i
minute bitne, do pacijenta stiu tek
nakon sat-dva, pa i vie. O posljedicama po bolesnike suvino je pisati.
Rjeenja za ovakvu situaciju postoje,
ali su vrlo neefikasna zbog nepotrebnog administriranja. Za uposlenje
neophodnog kadra potrebno je prvo
ishoditi odobrenje od Ministarstva
zdravlja. U sluaju pozitivnog odgovora posebno Vladino povjerenstvo to mora verificirati, pa je tek
naredni korak formalno odobrenje.
Neznano zbog ega, ova procedura
je dugotrajna, rijetko kraa od godinu dana.
GUVE U SONANSKOJ AMBULANTI
Oiti primjer nebrige o graanima je ambulanta u Sonti. Kako se
potrebe opinskog sredita moraju
bar u odreenoj mjeri ispotovati,
stanje u seoskim ambulantama u
sastavu Doma zdravlja postaje sve
loije. Vie od 4.000 itelja Sonte,
najveeg sela u opini Apatin, danas
sa zebnjom pomilja na mogunost
bilo kakvog, pa i najbezazlenijeg
oboljenja. U mjesnoj ambulanti od
poetka 2016. godine svakodnevno
ordinira samo jedna lijenica ope
prakse, dr. Dragana Grmua i tri
puta na tjedan stomatolog, dr. Milan
imunov. Dakako, dr. Grmua niti
uz najbolju volju, niti uz svakodnevno samoinicijativno produljenje
radnog vremena, nije u stanju obraditi onoliki broj pacijenata koliko ih
se dnevno prijavi. U ovoj ambulanti
19. veljae 2016.

Front.indd 21

sistematizacijom je predvieno troje

lijenika ope prakse i stomatolog s
punim radnim vremenom. U stvarnosti ve dulji niz godina u Sonti
ordinira dvoje lijenika ope prakse, a unatrag mjesec i pol jedan.
Reduciran je i broj radnih dana
stomatologa, jer je drava zacrtala
da se odraslo stanovnitvo u narednom razdoblju mora prebaciti na
usluge privatnog sektora. U domovima zdravlja stomatoloke usluge
bi se ubudue pruale samo djeci.
Ordinirajuim lijenicima nitko vie
ne alje ni zamjene u sluajevima
odlaska na godinje odmore, bolovanja, slobodne dane. I broj medicinskih sestara sveden je na neophodan minimum. Sonani, tako, imaju
pravo na posjet lijeniku pet dana
u tjednu, tijekom radnog vremena
prve smjene. Van toga vremena, te
blagdanima, subotom i nedjeljom za
njih je nadlena hitna sluba Doma
zdravlja u Apatinu.
RED OD RANOGA JUTRA
Kako bi predali zdravstvene legitimacije i uhvatili broj, sonanski
bolesnici ve od ranoga jutra staju u
red ispred zakljuanih vrata ambulante. Radno vrijeme ambulante
poinje od 6.30.
Dola sam jo prije 5, a ispred
mene je ve bilo desetak onih koji
ekaju kako bi predali zdravstvene
knjiice. Ovo je dno dna, podsjea
me na rane devedesete, kad je moj
otac ve u pola noi stajao u red
ispred banke kako bi uspio na vrijeme podii mirovinu. Mi danas,
etvrt stoljea kasnije, za ispisivanja
najobinijeg recepta za lijekove ili
upute za specijaliste, moramo dobro
poraniti i izgubiti pola dana, a nerijetko se dogaa da na red stignemo
tek sutra. To mnoge tjera da niti
ne ekaju ispis recepata za lijekove.
Jednostavno ih odu kupiti u privatnu ljekarnu. Valjda Vlada rauna da
je za proraun i to neka uteda. Zbog
ega ne upoljavaju mlade lijenike
kojih na tritu rada ima dovoljno, nije mi poznato. Samo, jadna je
drava koja tedi na zdravlju svojih
graana. Nemam druge rijei, nego
sramota! kae Sonanka Sneana
Jaki.
Ivan Andrai

TJEDAN U BAKOJ

Crtica iz povijesti

srijedu je Sombor proslavio 267 godina

od dobivanja statusa slobodnog kraljevskog
grada, kao sjeanje na 17. veljae 1749.
godine kada je austrijska carica Marija Terezija
potpisala povelju kojom je Sombor uzdignut u
rang slobodnih kraljevskih gradova. Ponositi su
Somborci na taj dio svoje prolosti i to s razlogom,
jer je taj dogaaj bio prekretnica i pridonio je
razvoju i naprektu grada. Kada su Somborci poeli
borbu za elibertaciju, Sombor je imao tek 4.000
stanovnika, ali to nije bila prepreka da se nekoliko
godina bore sa svoj status. Ta borba, zapoeta 1745.
godine, svoj epilog dobila je 1749. godine kada je
Marija Terezija potpisala Povelju. Bilo je to ve spomenutog 17. veljae, a carskom potpisu prethodio
je financijski dio, jer je ovaj carski potpis plaen
150.000 zlatnih forinti koje su Somborci uplatili u
carsku blagajnu. I kada je ve o novcu rije, naravno da ga Somborci, i pored sve volje, elje i truda
nisu mogli sakupiti pa su uradili ono to se tada (a
i sada) obino radi novac su posudili. Stajalo ih
je to viegodinjeg dunikog ropstva, jer je samo
dvadesetak godina kasnije dug narastao na 250.000
zlatnih forinti i trebalo je skoro pedesetak godina
da se grad oslobodi vjerovnika i dugova. Ali da se
vratimo tim burnim tjednima iz 1749. godine.
Kroniari e rei da je posljednji tjedan travnja te
1749. godine bio najburniji u somborskoj povjiesti. Stigla je u grad povelja, dakako brodom i to do
Monotora, a za njom je stigao i carski izaslanik grof
Johan Koler ija je zadaa bila i slubeno uruiti
Povelju Somborcima. I to je upravo taj najburniji
tjedan s kraja travnja. Uruena je slubenoo povelja
i organizirani su izbori. Shvatili su Somborci znaaj
tog trenutka, pa je u gradu organizirano pravo slavlje. Za puk je ispeen vol koji je uz bave vina bio
postavljen na Trgu svetog Trojstva. Za one vienije
graane, odnosno plebs, proslava je bila u Plebaniji.
Ali to to su spadali u vii stale u odnosu na obian
svijet nije bila prepreka da se slavi toliko burno da
su ve do ponoi polupane sve staklene ae i boce,
pa su prezane koije i koijai poslani u ezdesetak
kilometara udaljenu Baju po novu staklariju. Slino
slavlje organizirano je i kada su se Somborci oslobodili vjerovnika i dugova.
No, bez obzira na dugove i probleme koje oni
nose, s pravom se moe rei da je kraj XVIII. stoljea
i poetak XIX. bilo zlatno doba Sombora. Postao je
Sombor tada sjeditem Bako-bodroke upnije u
ijem sastavu je bio prostor Bake izmeu Dunava i
Tise, pa su ovoj upaniji pripadali i Subotica i Novi
Sad.
Z. V.

25
17.2.2016. 13:39:39

irom vojvodini

HrvatskaRIJE

U IDU ODRANA 19. SRIJEMSKA KOBASICIJADA

Recept se dobro uva

Za pripremu dobre kobasice, osim kvalitetnog mesa,
itekako je vana dobra i kvalitetna zainska paprika

evetnaesta po redu
privredno-turistika
manifestacija Srijemski
svinjokolj i kobasicijada odrana je proteklog tjedna u idu.
varci, kobasice, krvavice, vargl,
slanina, samo su neke od mesnih
preraevina koje su posjetitelji
mogli kupiti na tradicionalnom
srijemskom svinjokolju. Osim
toga, sudionici su imali priliku i
nadmetati se u brzom pravljenju
i jedenju kobasica, kao i u natjecanju u najboljoj suhoj kobasici.
Ova manifestacija, koju organizira SKUD Jednota iz ida, iz
godine u godinu okuplja sve vei
broj posjetitelja. Karakteristina
je za regiju Srijema i predstavlja
jednu od najposjeenijih manifestacija. Poprimila je i meunarodni karakter, a ove godine,
osim posjetitelja iz skoro svih
gradova Srbije, manifestaciji su
prisustvovali i gosti iz Slovenije,
Hrvatske i Slovake. Cilj odravanja je promoviranje i odravanje tradicije srijemskog svinjokolja kao i ouvanje brenda
srijemskih kobasica.
KOBASICE KROZ POVIJEST
Govori se da su prve kobasice
pravljene prvi put ak prije 4000
i 5000 godina. Takoer se pria

26
Front.indd 22

da je ovaj proizvod osmiljen s

ciljem da se meso ne pokvari.
Ve krajem dvadesetog stoljea, kobasica se poinje smatrati finom hranom iako se zna
da imaju veliki postotak masti
i soli. Danas se kae da, ako
volite ljute kobasice, je najbolje
da ih potraite u Vojvodini jer
ih Slovaci i Maari prave najljuima. Slavonci i Baranjci su
u Hrvatskoj takoer poznati
kao veliki ljubitelji i poznavatelji
kobasica, a u Srijemu su suhe
kobasice brend:
Kako bi srijemska kobasica bila kvalitetna, osim vanjskog
izgleda, vaan je presjek, miris
i okus. Sve to komisija u ocjenjivanju najbolje suhe kobasice
boduje i tako se odluuje za najbolju. Posao bude itekako teak,
posebno ovdje u Srijemu gdje
je kandidata iz godine u godinu
sve vie, a samim tim i kvalitenih suhih kobasica, istie predsjednik strunog irija Srijemske
kobasicijade Zvonko Majer.
Proizvodnja tradicionalnih
proizvoda iz specifinih krajeva Vojvodine kao to je na primjer turijska kobasica, srijemski
kulen ili karakteristine vrste
sireva samo su neki od proizvoda karakteristinih za odreeno
podneblje. U zemljama Europske

unije postoji tendencija da proizvodi organske proizvodnje i oni

koji imaju oznaku geografskog
porijekla imaju tri i pol puta veu
cijenu od komercijalne. Prema
rijeima eminentnih strunjaka
Srbija ima oko 50 proizvoda s
oznakom geografskog porijekla, to je znak da se krenulo u
dobrom smjeru. Srijemska kobasica svakako je jedna od njih.
Zato nije ni udo to u Vojvodini
postoji stara izreka koja kae:
Ima dana vie nego kobasica.
SRIJEMSKI BREND
Srijemci nerado otkrivaju
recept za svoje kobasice. Ipak
kau, da je za pripremu dobre
kobasice osim kvalitetnog mesa
itekako vana dobra i kvalitetna zainska paprika kako zbog
okusa tako i zbog izgleda, a sve
ostalo je stvar viegodinjeg iskustva:
Recept ne mogu odati, jer
tako bi posjeenost ovoj manifestaciji bila manja. Zato svatko tko
eli probati srijemsku kobasicu
mora doi u na Srijem, u na
id, kako bi uivao u njenom
okusu. Upravo na cilj i jeste da
promoviramo i odravamo tradiciju srijemskog svinjokolja i proizvodnje kobasice. elimo sau-

vati brend srijemske kobasice

koja je nadaleko poznata. Drago
mi je to posjeenost ovoj manifestaciji raste iz godine u godinu i to poprima meunarodni
karakter. To sve govori u prilog
tome da se dobar glas daleko
uje. Svaka regija ima svoj brend,
a Srijem svoju srijemsku kobasicu i mislim da je proizvodnja
suhomesnatih proizvoda itekako
vana za nae podneblje. Zato
se mi i trudimo da na ovakvoj
manifestaciji istiemo znaaj
srijemskih suhomesnatih proizvoda, istaknuo je organizator
Srijemskog svinjokolja i kobasicijade u idu Stanko eran.
ZNAAJ GASTROTRADICIJE
Gosti iz Hrvatske, iz
Samobora, doli su u Srijem
esti puta za redom. Navode da
je svonjokolj kod njih pomalo

19. veljae 2016.

17.2.2016. 13:39:41

kolUmnA

HrvatskaRIJE

TJEDAN U SRIJEMU

Razbijanje
predrasuda

U
zaboravljena stvar, pa je uvijek lijepo
prisjetiti se. Ipak, jedna od takoer
tradicionalnih slinih manifestacija je
Salamijada u Samoboru, kada se gotovo na istovjetan nain promoviraju
njihovi proizvodi:
Salamijada je manifestacija koja
okuplja 1.000 ljudi koji uvaju tradiciju pravljenja salama u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i sjeveroistonom dijelu Slovenije. Neto je

proizvodnja nestala. Industrijalizacija

zapravo melje kao buldoer vrijedni
dio kulture jednog naroda. Kao to je
kulturna batina folklor i glazba, tako
je i ta gastrotradicija izuzetno vana.
Zato pokuavamo u Samoboru stvoriti gastroturistiku destinaciju. Ona
je kod nas poznata, a vjerujem da je
tako i ovdje u Srijemu. Ovi proizvodi
su vrlo cijenjeni to se moe vidjeti i
kod nas na Salamijadi kada Srijemci

PLODOVI MORA S HVARA

Meu mnogobrojnim izlagaima na Srijemskom svinjokolu i kobasicijadi u idu izdvojio se jedan neobian, nesvakidanji gost s neobinom ponudom. Damir avi iz Starog Grada na Hvaru, posjetitelje je poastio hvarskom kuhinjom, plodovima mora:
U id me je dovelo prijateljstvo s ljudima iz organizacije koje sam
upoznao u Samoboru. Posjetitelje sam poastio pohanom hobotnicom, tunjevinom i mogu rei da Srijemci reagiraju jako dobro na
morske plodove. Gotovo isto kao to ja reagiram na varke i kobasice.
Bez obzira na to to je mediteranska kuhinja lagana, nai ljudi vole i
srijemske proizvode, rekao je avi.
drugaije nego ovdje. Mi potiemo
da i naa djeca njeguju tu tradiciju.
Svaka tradicija je izuzetno vrijedna.
Danas veliki dio ljudi, napose naa
djeca, ni ne poznaju te proizvode. Oni
su se negdje u tom vremenu izgubili, nestali, zato to je tradicionalna
19. veljae 2016.

Front.indd 23

donesu svoje suhomesnate proizvode.

Ljudi obilaze taj srijemski gastronomski stol i kupuju proizvode, izjavio
je predsjednik udruge Zlatna ajba iz
Samobora Dubravko Vidu.
Suzana Darabai

Srijemu su se tijekom proteklog tjedna, tonije u idu, odrale dvije znaajne privredno-turistike manifestacije. Organizatori
obje manifestacije kako Srijemskog svinjokolja tako i
Srijemske vinijade koja je ove godine 21. put odrana
u Berkasovu, osim isticanja znaaja razvoja turistikog potencijala ove opine, brendiranja proizvoda s
ovog podneblja, su posebno isticali i znaaj povezivanja s ljubiteljima ovih proizvoda i iz ostalih regija.
Ono to se mene dojmilo bilo je veliko prisustvo ljudi
iz drava regije: Hrvatske, Slovenije, Makedonije,
Bosne i Hercegovine. Svi oni su tijekom posjeta toj
pograninoj srijemskoj opini izraavali zadovoljstvo zbog odravanja ovih, moe se rei, sada ve
meunarodnih manifestacija, koje pruaju priliku
da se ljudi jo vie poveu, zblie, sklope nova prijateljstva bez obzira na naciju i vjeroispovijest. U
takvim trenucima zaboravljena su neka nametnuta
neprijateljstva, skrojena, rekla bih, samo od politiara. Stekla sam dojam da je kod veine njih sazrela
svijest (ili je ona moda samo bila duboko skrivena)
da odluke o tome s kime emo suraivati, druiti se
i razmjenjivati iskustva, donosimo sami, nezavisno
to o tome drugi misle. Tako blizu, a tako daleko,
vailo je samo do prije nekoliko godina posebno u
ovim pograninim mjestima. ini mi se da iz godine
u godinu nekako postajemo bliskiji, a ovakve vrste
okupljanja ljudi, koje povezuju slini interesi prilika
su da se u to i uvjerimo. Samo na Srijemskoj vinijadi
u Berkasovu ove godine zabiljeen je rekordan broj
uzoraka kako bijelog, tako i crnog vina: ak 90.
Izlagai tih proizvoda bili su, osim velikog broja
vinara iz Srijema, i iz Hrvatske: Iloka, Tovarnika,
Bapske, pa ak i iz akova. I kao to kultura moe
biti spona dva naroda, ispostavilo se da dobra poveznica susjeda moe biti i gastronomija, dok je vino
posebno pria, a potvrda za to je upravo odrana
Vinijada. Druenja, sklapanje novih prijateljstava,
isticani su kao osnovni ciljevi ovih manifestacija,
to bi prema miljenju svakoga ovjeka i trebalo
biti. Je li tomu kriva dobra hrana, kvalitetna vina s
ovih podneblja ili su ljudi konano shvatili da jedni
bez drugih ne mogu i da je u biti uvijek vano samo
biti dobar ovjek, ne mogu tvrditi. Ipak bih voljela
da tona bude posljednja konstatacija i da ovakvih
susreta na obostrano zadovoljstvo bude iz godine u
godinu sve vie.
S. Darabai

27
17.2.2016. 13:39:43

RepoRtaa

HrvatskaRIJE

Gupeva fotosekcija
N

izu nastavnih i izvannastavnih aktivnosti Osnovne kole

Matija Gubec iz Tavankuta, pridruena je i fotosekcija
koju vodi priznati fotograf Augustin Juriga u suradnji s
ravnateljicom kole Stanislavom Stanti Pri i profesoricom
srpskog jezika Sonjom Zveki. Sekcija je uglavnom odravana na
Etnosalau Balaevi zbog mogunosti fotografiranja brojnih aktivnosti koje tamo organizira HKPD Matija Gubec, a kad su okolnosti
to doputale lanovi su rado naputali sala i u okolici kretali u
potragu za dobrom fotografijom.
Nastupajue doba drutvenih medija sve vie iziskuje fotografije
koje e u to irem smislu ispuniti uvjete estetske prihvatljivosti i
dubinu poruke koja se eli poslati. Tehnoloka revolucija omoguila
je dostupnima ureaje za fotografiranje velikom broju osoba, ali
ta okolnost, kao to smo i sami svjedoci, nije garant kvalitete fotografije. Spomenuta fotosekcija ima za cilj odgovoriti na taj izazov
i komplicirane zakone fotografiranja uiniti prijemivima i na taj
nain ih pribliiti mladima. Otvorenje izlobe fotografija u predvorju Osnovne kole Matija Gubec je inspiriralo lanove sekcije na
dalje aktivnosti koje e ii u pravcu konkuriranja na projekte i organiziranjem izloaba u Subotici, Osijeku i Zagrebu, kao i prijavom na
natjeaj za izlobu u Rimu.
D. Bilinovi

28
Back.indd 2

LANOVI FOTO-SEKCIJE
Marija Vukovi, Ivan Skenderovi, Zdravko Ostrogonac, Marijana
Gadur, Tijana Zubeli, Milica Vukovi, Matea Milojevi, Ana Kova,
Marko tetakovi, Dubravko Bilinovi, Stanislava Stanti Pri,
Sonja Zveki, Darko Pri, Dragana tetakovi, Marijana Makovi,
Anela Vuji, Kristina Kovai, Tabita Marton.

19. veljae 2016.

17.2.2016 13:28:03

HrvatskaRIJE

19. veljae 2016.

Back.indd 3

RepoRtaa

29
17.2.2016 13:28:12

KultuRa

HrvatskaRIJE

Novi spot ansambla Biseri

Disco veer 2 u Dukatu

SUBOTICA Ansambl Biseri iz Subotice snimio je video spot za

pjesmu Tamburaka bajka, koji se moe pogledati na youtubeu.
Kameru i montau potpisuje Stipan Milodanovi. Autor teksta i
glazbe je Josip Francikovi, a aranmana Ante Crnkovi.

SUBOTICA HKC Bunjevako kolo organizira Disco veer 2

koje e biti odrano sutra (subota, 20. veljae) u restoranu Dukat.
Najavljen je DJ iznenaenja. Poetak je u 21 sat, a cijena ulaznice
je 200 dinara.

lanovi UBH Duijanca

nagraeni u upanji

Predstavljanje knjige
Ispovijest crkvenog pauka

UPANJA lanovi UBH Duijanca iz Subotice bili su gosti na

ovogodinjem 49. okakom sijelu u upanji. Na Seljakoj zabavi,
koja je odrana u sklopu Sijela, lanovi Udruge bili su odjeveni u

SUBOTICA Knjiki prvijenac glavnog urednika katolikog mjesenika Zvonik, vl. Dragana Muharema, Ispovijest crkvenog pauka,
bit e predstavljen u etvrtak, 25. veljae, s poetkom u 19 sati u
itaonici Gradske knjinice Subotica.
Osim autora, o knjizi e govoriti ravnatelj ZKVH-a Tomislav
igmanov i urednica knjige Katarina elikovi.

Objavljen kalendar natjeaja u 2016.

BEOGRAD Ured Vlade Srbije za suradnju sa civilnim drutvom
objavio je Kalendar natjeaja za financiranje projekata i programa
udruga i drugih organizacija civilnog drutva iz sredstava prorauna Srbije u 2016. godini.
Kako je priopeno, Kalendar nije potpun i njegovo popunjavanje bit e nastavleno sukladno pristizanju obavjetenja iz institucija
o planiranim javnim natjeajima za 2016. godinu.
Kalendar natjeaja za 2016. godinu mogue je preuzeti s internetske stranice Ureda www.civilnodrustvo.gov.rs

HKUPD STANISLAV PREPREK NOVI SAD

bunjevaku nonju i natjecali su se u araniranju najoriginalnije
ureenog stola za koji su i osvojili prvo mjesto. Stol je bio ureen
u duhu risarskog ruka (domai kruh, slanina, luk i kiselna (kiselo
mlijeko). Osim ovoga, stol su krasile i uge za vodu te risarski vinac
ispleten od ita. lanica udruge Marija Kujundi je sudjelovala u
natjecanju krunjenja kukuruza gdje je osvojila tree mjesto.

a Grgine huncutarije
na sceni Jadran
SUBOTICA Predstava a Grgine huncutarije Dramskog odjela
HKC Bunjevako kolo bit e izvedena veeras (petak, 19. veljae) na
sceni Jadran Narodnog kazalita u Subotici. Poetak je u 19.30 sati.

Zagrebaka promocija
Hrvatske kratke prie u Vojvodini
ZAGREB Predstavljanje knjige Hrvatska kratka pria u Vojvodini
(NIU Hrvatska rije, 2016.) odrat e se veeras (petak, 19. veljae)
u Knjinici i itaonici Bogdana Ogrizovia u Zagrebu. Knjigu e
predstaviti: Neven Uumovi, Tomislav igmanov, Lajo Perui
i Ivan Karan. Moderator predstavljanja je Vladan utura. Poetak
je u 18 sati.

30
Back.indd 4

NATJEAJ ZA KRATKU PRIU

HKUPD Stanislav Preprek iz Novog Sada raspisao je Natjeaj

za kratku priu. Natjeaj je javni, a pravo sudjelovanja imaju svi
graani Republike Srbije, te iz inozemstva, koji piu standardnim
hrvatskim jezikom. Tema prie je slobodna.
Autori uz priu trebaju navesti svoje puno ime i prezime, broj
telefona i adresu, te priloiti svoju fotografiju i kratak ivotopis.
Prie pod pseudonimom nee biti objavljene, kao ni ulomci iz
veih proznih cjelina, ili ve objavljeni radovi te radovi poslani na
druge natjeaje. Prie se ne honoriraju, a rukopisi se ne vraaju.
Pria moe imati najvie 8.000 znakova (s prazninama), u
programskom jeziku Word, u fontu Times New Roman i veliini fonta 12. Pria se alje potom, na CD-u, uz prilaganje ispisa
na papiru, na adresu: HKUPD Stanislav Preprek, Cara Duana
4, 21000 Novi Sad, ili na e-mail adresu: tomlekin@eunet.rs , pri
emu u rubrici subject treba naznaiti ime i prezime autora.
Rok slanja prie je 1. svibnja. 2016. godine.
Peterolano urednitvo (iri) e odabrati najbolje radove za
Zbirku kratkih pria Preprekova jesen 2016. koja e biti tiskana od
strane Drutva, te e rangirati prve tri.
Na promociji Zbirke, predvienoj za 10. listopada 2016. godine prvoplasiranu priu e proitati autor i bit e mu uruena plaketa i knjiga Prognanik iz svijeta svjetlosti ivot i djelo Stanislava
Prepreka, koju je uredio Ivan Balenovi, a izdao Zavod za kulturu
vojvoanskih Hrvata (Subotica, 2012.). Autorima drugoplasirane
i treeplasirane prie bit e uruene plakete.

19. veljae 2016.

17.2.2016 13:28:13

KultuRa

HrvatskaRIJE

KULTURAMA

PREMIJERA NOVOG FILMA BRANKA ITVANIA

Sve je bio dobar san

Bibliografski
pothvati
P

ugo iekivana premijera dokumentarnog filma Sve je bio dobar

san (Le Frenchie de Vukowar) redatelja Branka Itvania odrana je u
srijedu u zagrebakom kinu Europa.
Ovaj potresan i intiman dokumentarac prouava dogaaje iz vremena
poetka rata u Hrvatskoj, dolazak
mladog francuskog dragovoljca JeanMichela Nicoliera u Hrvatsku, njegovu borbu, tragiku obrane grada
Vukovara kao i mueniku smrt na
Ovari, a sve kroz emotivnu vizuru
njegove majkeLyliane Fournierkoja
u filmu traga za informacijama kako
bi dola do posmrtnih ostataka svog
sina te ga dostojno pokopala, priopila je Udruga Artizana koja je
jedan od koproducenata filma.
Neutjena, ali ponosna majka prisjea se svog sina i njegove mladosti i
pokuava otkriti razloge zbog kojih
je otiao iz rodnog Vesoula na hrvatsko ratite. Sa svojim drugim sinom
Paulom odlazi u Vukovar u potragu za istinom o posljednjim danima
ivota njezina sina kojeg su JNA i
srpske paravojne jedinice izvukle iz

hangara na Ovari i pogubile.

Kako se istie u najavi, ovo je
film koji na posve drugaiji nain
progovara o Domovinskom ratu. U
filmu se pojavljuje oevidac muenja Dragutin Berghofer Beli,
pukovnik Ivan Gruji koji forenziki analizira posmrtne ostatke nepoznatih osoba ubijenih za vrijeme
Domovinskoga rata, Josip Rai koji
je s Jean-Michelom leao u razorenoj
vukovarskoj bolnici, doktorica Vesna
Bosanac i drugi.
Film je raen u produkciji Udruge
hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskoga rata, Udruge dr.
Ante Starevi Tovarnik, i Udruge
Artizana iz Zagreba.
Film traje 90 minuta. Scenaristi
su: Branko Itvani i Silvio
Mironienko; snimatelji Robert
Krivec, Tomo Sablji, Darko Krakar,
Tomislav Kui, Joakim Erdelji;
montaeri Silvije Magdi i Branko
Itvani, a skladatelj originalne glazbe je Dalibor Grubaevi.
H. R.

Od zrna do slike
nagraen u panjolskoj

okumentarni film Od zrna do slike redatelja Branka Itvania nagraen je

Nagradom publike antropolokog odjela Cinemistica film festivala koji je
odran tijekom 2015. godine u Granadi (panjolska). Fokus filma je na bakim
umjetnicama naive slamarkama.
Film Od zrna do slike je dosad sudjelovao na niz svjetskih filmskih festivala
te osvojio brojne nagrade.
19. veljae 2016.

Back.indd 5

rologa je tjedna objavljena bibliografija asopisa za

knjievnost, umjetnost i znanost Klasje naih ravni
(opirnije na stranici 33), to nas je navelo da ovotjednu
Kulturamu posvetimo pitanju bibliografskim nastojanjima i pothvatima u ovdanjih Hrvata.
No, za poetak, to znai ovaj pojam? Prema definiciji, bibliografija je popis bibliografski obraene grae po
naelima i metodolokim postupcima izradbe razliitih
vrsta popisa. Bibliografska djelatnost obuhvaa istraivanje, sabiranje, odabiranje, opisivanje, vrednovanje, klasificiranje i objelodanjivanje knjine, a u novije vrijeme i
neknjine grae, sa svrhom da omogui korisnicima brzo
pronalaenje bibliografskih podataka koji su im potrebni
za znanstveni ili struni rad ili za koju drugu svrhu.
U natuknici za pojam bibliografija u Leksikonu podunavskih Hrvata Bunjevaca i okaca navodi se kako su
Hrvati u ugarskom Podunavlju znatno kasnije pristupili
radu na bibliografskoj obradi vlastita knjievnoga i kulturnog naslijea tek sredinom prve polovice 20. stoljea.
Prvi ozbiljniji bibliografski rad djelo je dr. Matije Evetovia
a radi se o cjelovitoj bibliografiji Ivana Antunovia (1935.).
Kako se biljei u Leksikonu, uslijedila su nastojanja sveenika Ivana Kujundia da se izradi znatno obuhvatnija
bibliografija koja bi obuhvatila cjelokupnu kulturnu batinu podunavskih Hrvata. Prvi rezultat tih nastojanja je
djelo Prilog kulturnoj povijesti bunjevako-okakih Hrvata
(Subotica, 1946.), a drugi, graom bogatija i opsenija
Bunjevako-okaka bibliografija Prilog kulturnoj povijesti bunjevako-okakih Hrvata (Zagreb, 1969.). Premalo
je prostora ovdje da bismo pobrojali sva djela iz ovoga
podruja i njihove odlike, ali treba spomenuti da su se
izradom bibliografija, u kontekstu zaviajnih tema, bavili
jo i Ante Sekuli, Lazar Merkovi, Ive Pri mlai, Bela
Gabri, Stjepan Bartolovi, Milovan Mikovi, Tomislav
igmanov, Katarina elikovi, Mario Bara.
Vano je istaknuti kako su se bibliografska nastojanja odvijala najee izvan za to prikladnih institucija,
te da su to najee djela pojedinaca. Valja dodati jo
jedan podatak: ni nakon osamdeset godina djelovanja na
tom planu do danas nije izraena cjelovita, obuhvatna i
kritiki obraena bibliografija koja bi za predmet imala
tiskovine ovdanjih Hrvata. Ovo, ali i druga pitanja vezana za znanstveni pristup knjikoj grai, moda bi moglo
uinkovito rijeiti otvaranje odsjeka (lektorata) za kroatistiku na novosadskom sveuilitu, gdje ve postoje odsjeci
za jezike i knjievnosti drugih nacionalnih manjina u
AP Vojvodini hungarologija, slovakistika, rusinistika
i rumunistika. Hoe li lektorat, i kada, postati stvarnost,
ostaje da se vidi.
D. B. P.

31
17.2.2016 13:28:14

KultuRa

HrvatskaRIJE

FESTIVAL BUNJEVAKI PISAMA, NAIH PRVIH PETNAEST FESTIVALA (2001. 2015.), MARKO
SENTE, VOJISLAV TEMUNOVI, HGU FESTIVAL BUNJEVAKIH PISAMA, SUBOTICA 2015.

Tu su moji dobri ljudi

amo jedan pogled na knjigu bit e dovoljan da uoite

niz fotografija no, ne dajte
se zavarati, nipoto nije rije
o fotomonografiji. Desetljee i
pol rada i iskustva u organiziranju Festivala daje dovoljno materijala za ozbiljnu prezentaciju, te je to i bio povod
objavljivanju knjige Festival
bunjevaki pisama, Naih prvih
petnaest godina festivala (2001.
2015.) autora Marka Sentea
i Vojislava Temunovia.
Otvorite li ovu knjigu u njoj
ete nai ne samo fotografije i
opis samih poetaka nego i niz
stihova i notnih zapisa koji su
nali svoj put u ovu knjigu koja,
izvrsno osmiljena, zapoinje
osvrtom dr. Sentea o tomu kad
i kako se javila ideja za organiziranje festivala. Dalje, opis
organizacije i prvih sastanaka
Odbora, pravilnik Festivala i
propozicije natjeaja vode itatelja do prvog Festivala bunjevaki pisama koji je odran 22.
lipnja 2001. u sveanoj dvorani HKC-a Bunjevako kolo, a
otvorio ga je Bela Ivkovi. A
nakon toga, kako se obiava
rei, sve ostalo je povijest.
VIZUALNE CJELINE
Graa knjige je rasporeena
tako da je svaki festival predstavljen kao zaokruena cjelina
koja se i sadrajno i vizualno
moe izdvojiti. Uvod u svaki
festival zapoinje fotografijom
letka kojom je Festival najavljivan (ili je moda rije o omotu
nosaa zvuka?) nakon ega slijedi
Program koji donosi sve detalje
od naslova pjesama preko podataka o autoru teksta, glazbe, aranmana do imena izvoaa. Popis
nagraenih pjesama svakog
Festivala takoer je dan u potpu-

32
Back.indd 6

nosti. Niz fotografija s Festivala

vizualno doarava atmosferu, a
tekstovi i notni zapisi nekih od

upoznaje i sa znaajnim pojedincima koji su pridonijeli ne

samo Festivalu nego i ouva-

nagraenih pjesama posluit e

zaljubljenicima u glazbu, kako
amaterima tako i profesionalcima, da pjevue, zasviraju i ne
zaborave.
Fotografije su pomno birane da itatelja vode i upoznaju s izvoaima, nagraivanim
autorima, voditeljima, publikom,
obiteljima koje rado pomau Festival, fotografima koji ga
redovito prate ili da nas podsjete
na zanimljivosti poput one da
je specijalni gost III. Festivala
bio Zvonko Bogdan. Osim sa
slubenim podacima, knjiga nas

nju hrvatske kulture i batine

openito poput prof. Vojislava
Temunovia, Stipana Baia
karabe, Josipa Francikovia...
spomenemo samo neke.
BROJNI AUTORI I IZVOAI
Pjesme, kao to vjerna publika zasigurno zna, tematski su
vezane za podneblje, nain ivota
i batinu Hrvata Bunjevaca iz
Bake, to se esto ogleda ve u
samim naslovima: Sombor stari,
Daleko je Subotica, Bunjevac
sam, Tamburaka bajka, Moja

Baka, Voli sine Baku i salae, Bunjevaka matiKroz niz

imena, od kojih su danas mnoga
etablirana i poznata, moe se
iitati da vrijeme prolazi ali
Festival, a s njim i mnogi autori, i dalje traju. S druge strane,
nova imena koja nalazimo na
stranicama ove monografije,
ne samo na popisu izvoaa
i autora nego i u voditeljskim
vodama, ukazuju na to da je
Festival manifestacija koju ima
tko voditi dalje.
Znaaj i potrebu ovakve publikacije prepoznalo je i niz institucija koje su
pomogle njezino izdavanje: Dravni ured za Hrvate
izvan Republike Hrvatske
iz Zagreba, Veleposlanstvo
Republike
Hrvatske
u
Republici Srbiji iz Beograda,
Grad Subotica, Pokrajinsko
tajnitvo za obrazovanje,
propise, upravu i nacionalne
manjine nacionalne zajednice iz Novog Sada, Hrvatsko
nacionalno vijee, te Zavod za
kulturu vojvoanskih Hrvata
iz Subotice. Monografija je,
kako istie Ljubica Vukovi
Duli pristupana irokom
krugu korisnika ali i onima
koji se zanimaju za povijest
tamburake glazbe u Bunjevaca,
ali je istovremeno i vrsta priznanja, kako kae inicijator i organizator Festivala Marko Sente,
onima koji su pridonijeli da
Festival bunjevaki pisama ivi
ve petnaest godina, da se razvija,
raste, da postane prepoznatljiva
manifestacija nae bunjevake
grane, da se eka sljedei, da mu
se radujemo.
I uistinu, danas je Festival
dogaaj sezone za koji se trai
karta vie, a ova monografija
ivopisno svjedoanstvo toga!
Marina Balaev
19. veljae 2016.

17.2.2016 13:28:17

KultuRa

HrvatskaRIJE

NOVI, SPECIJALNI SVEZAK ASOPISA KLASJE NAIH RAVNI

Bibliografija povodom
80. roendana
jedinice su rasporeene abecedno,
po prezimenima autora ili naslovu
... Uvidom u mjesto roenja, te
mjesto ivota i rada odreena je
pripadnost autora pojedinim knjievnostima uz savjete urednika
Milovana Mikovia. Svaki lanak
je opisan prema Meunarodnom
standardu za bibliografski opis
sastavnih dijelova ISBD(CP) i
sadri sljedee elemente: autor,
naslov, godite, broj sveska, godina izdavanja, strane na kojima se
nalazi lanak.
DE VISU OBRADA

rologa je tjedna objavljen

novi svezak asopisa za
kulturu, umjetnost i znanost Klasje naih ravni (broj 5.
12. za 2015. godinu). Radi se o
specijalnom svesku budui da
donosi bibliografiju asopisa (na
260 stranica) u povodu 80. obljetnice od pojave prvog sveska.
Za potrebe izrade bibliografije
Klasja formiran je tim, u dogovoru
sa sunakladnikom ovoga sveska,
subotikom Gradskom knjinicom, u sastavu: Izabela Papdi,
Bernadica Ivankovi i Nevena
Mlinko. Tim je sustavno pregledao i bibliografski obradio svaki
19. veljae 2016.

Back.indd 7

od 82 sveska Klasja (u 156 brojeva)

to su nastali od 1935. do 2015.
godine. Ti su svesci tiskani, po
razdobljima gledano od 1935. do
1938. na 308 strana, od 1942. do
1944. na 312 strana, a od 1996.
do 2001. na 894 strane, doim
su od 2002. do 2015. tiskani na
7.672 strane. Ukupno je to 9.186
stranica asopisa, to ih je ispunilo
1.116 suradnika i stvaratelja koji su
obuhvaeni u 2.680 bibliografskih
jedinica.
Jedinice su sreene prema
Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, navodi se u napomenama prireivaica. U okviru iste skupine

Bibliografska obrada je raena

de visu, tj. svaki je svezak uzet u
ruke. Veinu brojeva asopisa, kako
u napomenama navode prireivaice, nale su u fondu Gradske
knjinice Subotica, a nedostajue
su im posudili Katarina elikovi
i Milovan Mikovi.
Bibliografija ima Kazalo
imena u kome su dana sva imena
koja se javljaju u bibliografskim
jedinicama. Uz ime je dan broj
bibliografske jedinice u kome
se ono pojavljuje. Sastavljen je i
Registar razrijeenih inicijala i pseudonima. Za ovaj registar rabljen
je i rad ure Lonara Pseudonimi
i inicijali autora koji su pisali o
bunjevakim i okakim Hrvatima,
koji je tiskan u Klasju naih ravni
u broju 11-12 za 2006. godinu. Od
ukupnog broja bibliografskih zapisa neto manje od polovice pripada
knjievnosti 1.109 bibliografskih
jedinica. Najvei dio ovoga materijala pripada knjievnosti Hrvata u
Vojvodini, ak 827 bibliografskih
jedinica. Najzastupljenija je poezija, skoro treina, koja sa zapisima
iz teorije knjievnosti ini polovicu
bibliografskih jedinica iz hrvatske
knjievnosti u Vojvodini, navodi
se u napomenama.

Poseban dio bibliografije ini

popis likovnih priloga. Veina
likovnih priloga je u boji, u sluaju izuzetka dana je napomena.
Skupina crtea je crno-bijela. Pri
razvrstavanju grae likovnih priloga prireivaicama je pomogao
povjesniar umjetnosti Branimir
Kopilovi.
POVIJEST ASOPISA
U uvodnom dijelu ovog sveska
glavni urednik Milovan Mikovi
pie o povijesti Klasja naih ravni,
o ureivakim politikama i urednikim timovima, te se bavi propitivanjem knjievnog naslijea u
asopisu rasvjetom aktualne bibliografije.
Cjelokupan stvaralaki opus
suradnika Klasja nai ravni, bibliografskim obuhvatom svih razdoblja ostvarile su navedene djelatnice subotike Gradske knjinice,
koja je suizdava ovoga pothvata,
a urednitvo Klasja i Matica hrvatska Subotica duguju im veliku
zahvalnost na uloenom radu i
nesebinom zalaganju da se bibliografija Klasja naih ravni uradi
prema svim vaeim uzusima
struke, to e, nema sumnje, pridonijeti kritikom, knjievno-povijesnom sagledavanju preena puta i
odreivanja mjesta i uloge Klasja
naih ravni u irem kulturnom
polju i obitelji hrvatske asopisne
publicistike. Ukratko, bez ovoga se
postignua vie nee moi pisati ni
jedna relevantna povijest hrvatske
knjievnosti, kako ovoga podneblja, tako ni matine knjievnosti,
navodi Milovan Mikovi.
asopis Klasje naih ravni izlazi
u nakladi Matice hrvatske Subotica,
a svi svesci objavljeni od 2010.
dostupni su nainternetskoj stranici
www.mh-subotica-klasje.com.
D. B. P.

33
17.2.2016 13:28:18

Feljton

Pie: Dario panovi

HrvatskaRIJE

HRVATSKE UPANIJE KROZ POVIJEST

Najvea slavonska upanija

sjeko-baranjska upanija sa 4.155 km2 i

330.000 tisua stanovnika najvea je slavonska upanija, smjetena u sjeveroistonom dijelu Hrvatske u njenom
panonskom podruju. Upravno
i gospodarsko sjedite upanije
je grad Osijek, a osim njega u
upaniji se nalazi jo est gradova; Beli Manastir, Belie,

hrvatska vojska protjeruje Turke

iz Osijeka 1687. godine, a ubrzo
oslobaa i cijelo podruje upanije. Nakon oslobaanja od
Turaka, ovo podruje se intenzivno gospodarski i drutveno
razvija, to se ogleda u velikim
poljoprivrednim posjedima,
jaanjem obrta, podizanjem
tvornica, urbanim razvitkom
naselja, nastankom prvih kul-

20 posto povrine upanije pod

kvalitetnim umama razvijena
je proizvodnja celuloze, papira i
proizvoda od papira. Kao zasebnu
zemljopisnu cjelinu treba izdvojiti
Kopaki rit koji se nalazi izmeu
Dunava i Drave. Kopaki rit obuhvaa 17.770 hektara povrine i
zapravo je plavno podruje izmeu ove dvije rijeke, gdje Dunav,
zahvaljujui Dravi na sredinjem

Osjeka
tvra

Donji Miholjac, akovo, Naice

i Valpovo, te jo i 35 opina.
Prostor Osjeko-baranjske
upanije sredinom 7. stoljea naseljavaju Hrvati, te je ovo
podruje dio hrvatske drave i
naseljeno je od samih poetaka
naseljavanja Hrvata na ovdanja podruja. Osjeko-baranjska
upanija zauzima prostor koji je
u povijesti bio na putu kojim su
se kretale kriarske vojne i mnogi
hodoasnici prema Jeruzalemu;
u srednjem vijeku ovo je podruje u vlasnitvu monih plemikih
obitelji. Poetkom XVI. stoljea
podruje upanije izloeno je
estim turskim napadima, turska vojska predvoena sultanom
Sulejmanom II. 1526. godine
osvaja Osijek, a zatim i cijelo
podruje upanije. Austrijsko-

34
Back.indd 8

turnih i obrazovnih institucija.

Tada nastaju gradovi danas prepoznatljivog urbanog i arhitektonskog oblija.
ZEMLJOPIS I GOSPODARSTVO
Osjeko-baranjska upanija
smjetena je izmeu Save, Drave
i Dunava na plodnom ravniarskom tlu koje pogoduje razvitku poljoprivrede. Od ukupne
povrine upanije plodne oranice zauzimaju 60 posto povrine, te po prinosima svrstavaju
Osjeko-baranjsku upaniju u
najkvalitetniji dio hrvatske itnice. Veinu gospodarskih djelatnosti na podruju upanije ini
preraivaka industrija, tj. proizvodnja hrane i pia, a kako je

dijelu svoga toka, dobiva unutranju deltu. Ovo movarno podruje s jezerima i ritskim umama
zatieni je ekoloki rezervat u
kome se nalazi 54 vrste sisavaca i 293 vrste ptica, a predstavlja
i jedno od najveih mrijestilita
riba na cijelom toku Dunava.
KULTURNE I POVIJESNE
ZNAMENITOSTI.
Osjeko-baranjska upanija obiluje vrijednim povijesnim
spomenicima, koji uglavnom
datiraju iz XVIII. stoljea, odnosno razdoblja nakon oslobaanja od turske vlasti. akovaka
katedrala, historicistiki dvorac u
Donjem Miholjcu, barokni dvorac grofova Pejaevi u Naicama
samo su jedni od mnogih povi-

jesnih spomenika meu kojima

se svakako izdvaja osjeka Tvra.
Nakon oslobaanja Osijeka od
Turaka 1687., po nalogu Eugena
Savojskog, poinje izgradnja
baroknog grada-tvrave, odnosno osjeke Tvre u ijem se
sustavu nalazilo cjelokupna
gradska jezgra. Izgradnja tvrave zapoinje 1. kolovoza 1712.,
a zavrena je 1722., dok su se
pojedini detalji i manje dogradnje
nastavile do 60-ih godina XVIII.
stoljea. Zatitu tvravi prualo je
sedam bastiona koji su se pruali
u pravcu istok-zapad oko gradske jezgre, a osim bastiona sigurnost tvravi pruali su zatitni
zidovi, okopi s vodom, te zatitne
utvrde s glasijama ispred tvrave. Na Tvri je postojalo troje
izlaznih vrata: Porta Aquatica
prema Dravi, Porta Nova i Porta
Valpoviensis koja su vodila prema
Valpovu. Godine 1783. po naredbi cara Josipa II. probijena su
etvrta vrata Porta Imperatoris,
preko kojih se prilazilo mostu na
Dravi koji je povezivao Slavoniju
s Baranjom. U sustavu tvrave
nalazile su se mnogobrojne graevine u baroknom stilu, zgrade
koju su sluile za potrebe vojske,
graanske kue, crkve, samostani
a postojala je i tiskara, kazalite
i gimnazija. Tijekom vremena
vojna uloga tvrave sve se vie
smanjivala, napose nakon carske
odluke da se vrhovno zapovjednitvo vojske za Srijem i Slavoniju
izmjesti iz osjeke Tvre i preseli
u petrovaradinsku. Zidine tvrave uskoro poinju koiti razvitak unutarnjeg grada i njegovog
povezivanja s ostalim dijelovima
Osijeka. Stoga je stanovnitvo
zatrailo dozvolu za uklanjanje bedema tvrave. Odlukom
Gradskog poglavarstva 1923.
zapoelo se s uklanjanjem glasija,
vanjskih bedema i revelina, a do
1926. u potpunosti su uklonjeni
vanjski zatitni bedemi tvrave.

19. veljae 2016.

17.2.2016 13:28:19

Pie: dr. Zsombor Szab

Feljton

HrvatskaRIJE

REGIONALIZACIJA REPUBLIKE SRBIJE S POSEBNIM OSVRTOM NA PROLOST I

PREDVIENU BUDUNOST POKRAJINE VOJVODINE

Novi vjetrovi i u planiranju

olitiki analitiari, sociolozi

i politolozi ve godinama
raspravljaju o tome je li se
listopada 2000. godine u Srbiji
dogodila revolucija ili je samo
reim jednog ovjeka propao da
bi je zamijenili drugom slinom
politikom Sjai Kurta, da uzjae
Murta, veli narodna poslovica. Na
ovo pitanje pokuat u dati neke
odgovore, prije svega kroz nastale
nove zakone, a naroito one koji
su u svezi s izgradnjom i planiranjem. Od nove demokratske
vlasti mi Vojvoani oekivali smo
da se novim zakonima vrati u
to potpunijoj mjeri oduzeta nam
autonomija. (Drugu tadanju
pokrajinu neu ni spominjati, ona
je rijeila krenuti drugim putevima). Raunali smo, ratovi na tlu
bive zajednike drave su zavreni, nema vie potrebe za strogom centralizacijom. Analizom
vaeeg Ustava i zakona, kao i
politikih stavova vladajuih elita,
ve ranije pokazali smo da u
politikom govoru postoji elja
za veom demokracijom i decentralizacijom, a u zbilji se vodea
politika elita i dalje vrsto dri
stavova o potrebi to vee centralizacije u zemlji, tobo radi ouvanja jedinstva, spreavanja daljeg
rastakanja tkiva drave i slino.
Novi, opet izvanredni izbori su
ve na pragu, samo to nisu raspisani, ali osim te floskule da
lopovska vlada Vojvodine treba
otii to prije (dosta siromaan
politiki program), nita drugo
konkretno zasad ne ujemo, npr.
kako vladajua elita zamilja
budunost jedine regije u dravi.
No, da se mi vratimo osnovnoj
temi, koju smo nazvali novi vjetrovi u planiranju.
NOVA, STARA FUNKCIJA
GLAVNI INENJER GRADA
Vlada Zorana inia poela je ambiciozno i, po mojoj ocje19. veljae 2016.

Back.indd 9

Ruevine Heislerovog kupatila

u centru Subotice, srueno 2007. godine

ni, vrlo demokratski izraivati

nacrt novog Zakona o planiranju i izgradnji. Konzultirani su
strunjaci, strune organizacije
(npr. Savez arhitekata, Drutvo
graevinskih inenjera), urbanistiki zavodi, opinske uprave
itd. Prijedlog novog zakona (stari
je bio usvojen 1995.) je raen
po ugledu europskih, prije svega
njemakih i austrijskih zakona.
Zakon je predlagao ponovno
uvoenje funkcije glavnog inenjera grada (Hauptarchitekt).
Tvorci prijedloga tu su se ugledali i na susjednu Maarsku, koja
je tijekom tranzicije ponovno
uvela tu funkciju. Rezultati rada
tih glavnih inenjera arhitekata su bili pomalo spektakularni,
jer oni su gradei po principima organske arhitekture stvorili
vrlo dobra arhitektonska djela
(jedan primjer smo ve pokazali
u prethodnom broju). Naime, ti
glavni inenjeri po tradiciji imali
su pravo i projektiranja. U ovoj
zemlji rad svih arhitekata kontrolirala je jedna arhitektonska
komisija, koja je dala konanu
ocjenu vrijednosti samog objekta
(suvremenost, uklapanje u okoli

itd.). Na Zakon je isto predlagao

formiranje Komisije za planove, iji bi lan, s pravom veta,
bio i glavni arhitekt grada (kod
nas je usvojen taj naziv), to znai
da su nadlenosti i prava glavnog
arhitekte bili obuhvaeni ovim
novim zakonom. Predloeno je i
formiranje Agencije za prostorno
planiranje, kao krovne institucije, prilikom izrade urbanistikih,
odnosno prostornih planova.
Kao novina bilo je i formiranje
inenjerskih komora (arhitekata,
urbanista, prostornih planera itd.
pri Ministarstvu za graevinarstvo). Ovo je sa strane strunih
organizacija godinama traeno,
jer smo se pozivali na postojee
odvjetnike ili lijenike komore.
Novina je bila i procedura pojednostavljenja izdavanja graevinske dozvole, koja je sada dobila
naziv odobrenje za gradnju
za ovu dozvolu trebao se predati izvod iz urbanistikog plana,
idejni projekt i dokaz o vlasnitvu ili zakupu graevinskog
zemljita (tako je bilo ureeno
nekad). Konano je dozvoljeno,
uz odreenu licencu, i privatno
projektiranje.

IZ LIJEPOG PRIJEDLOGA
RAA SE UDAN ZAKON
Novi Zakon o planiranju i
izgradnji usvojen je 2003. godine
(Sl. glasnik RS 47/03). Za nas, koji
smo sudjelovali u javnoj raspravi,
bilo je nekoliko udnih promjena u odnosu na nacrt Zakona.
Funkcija glavnog arhitekte je izostavljena (zapravo ni ne spominje
se u ovom zakonskom tekstu).
Komisija za planove nije postala glavni arbitar prilikom ocjene
buduih prostornih, odnosno
urbanistikih planova i idejnih
projekata pojedinih objekata, nego
je postalo tijelo koje prua strunu pomo (prije svega opinskim
tijelima i skuptini opine) prilikom izrade navedenih planova.
Komisije su formirane najee na
bazi lokalnih partijskih strunjaka,
(Pokrajina je delegirala odreeni
broj lanova). Funkcija glavnog
arhitekte se pojavila sljedee godine u novom Zakonu o lokalnoj
samoupravi, kao pomonik gradonaelnika odnosno predsjednika opine. Naravno, najvei problemi su se pojavili oko parcela, ili
tzv. gradskog graevinskog zemljita koji je dao povoda za mnoge
nesporazume i zloporabe. Zakon
je definirao da postoje dvije vrste
gradskog graevinskog zemljita:
javno (ulice, parkovi kole itd.) i
ostalo (uzeto u najam, dano na
koritenje, privatno). Zahvaljujui
ovoj nejasnoi, kao i nevraanju
oduzete imovine, npr. subotiko
JKP istoa i Zelenilo je sruilo
Heislerovo kupatilo (graeno
1879.), kojem je pripadao i najvei plac u strogom centru (koji je
dobio na koritenje). Planirana je
gradnja petokatnice (gotovi su bili
i planovi), rukovodstvo je bio upozoreno da su potomci nekadanjeg
vlasnika ivi (a Zakon o restituciji
je bio u pripremi). Unato tome,
zgradu su djelomice sruili.

35
17.2.2016 13:28:20

CRKva

HrvatskaRIJE

KORIZMENE DUHOVNE VEERI U SOMBORU

Milosrdni kao Otac

uhovni
centar
oca Gerarda i ove
godine organizira
Korizmene duhovne veeri
ponedjeljkom. Tema ovogodijih duhovnih veeri je
Boje milosre. Prva veer
odrana je u ponedjeljak,
15. veljae, a predava je bio
karmelianin otac Antonio
Mario irko, upnik upe
Uznesenja Blaene Djevice
Marije u Remetama u
Zagrebu. Govorio je o
Boanskom milosru kao
neiscrpnom izvoru udesa.
Svoje predavanje poeo
je priom o baroknoj slici

koja se nalazi u jednoj seoskoj crkvi u Njemakoj.

To je slika raspetoga
Krista, ali na toj slici je i
avao i u ruci mu je podulji
list papira s ispisanim ljudskim grijesima. avao kao
da govori Isusu: Vidi kakvi
su ti ljudi, evo njihovih grijeha, svi e oni pripasti meni.
Na drugoj strani slike vidi
se aneo. U ruci mu spuva
na koju kaplje krv i voda s
Isusova probodena boka. I
aneo spuvom brie grijehe
na avoljoj listi. to je slikar
htio rei? Htio je rei da je
Isus svojom krvlju opravdao

IN MEMORIAM

Tomislav Maarevi pokopan

u Srijemskim Karlovcima

ana 8. veljae pokopan je na mjesnom groblju u Srijemskim Karlovcima Tomislav

Maarevi, uzoran vjernik, dugogodinji djelatnik
u Biskupijskom ordinarijatu Srijemske biskupije u
Petrovaradinu, koji je preminuo 5. veljae.
Roen je 13. oujka 1954. godine u katolikoj
obitelji. Otac Stanislav i majka Nada, roena ani
donijeli su ga na krtenje 20. oujka 1954. godine u
crkvu svetoga Jurja, muenika u Petrovaradinu. U
skladnom braku sa suprugom Nadom, roenom
Vitorac, podigao je etvero djece: Damira, Ivana,
Kristinu i Petra.
upa Presveto Trojstvo i mjetani Srijemskih
Karlovaca oprostili su se od Tomislava u ponedjeljak, 8. veljae. Obred sprovoda predvodio je
na srijemskokarlovakom groblju Doka mons. uro Gaparovi,
srijemski biskup, u prisustvu generalnog vikara Srijemske biskupije
mons. Eduarda panovia i sveenika Srijemske biskupije, te brojnih mjetana Srijemskih Karlovaca i okolice.
U homiliji biskup se osvrnuo na ivotni put pokojnika i posebno
naglasio njegov marljivi rad u Biskupiji i uzoran vjerniki i obiteljski
ivot, kao dobrog upnog suradnika i oca obitelji.
Danas imamo razloga biti Bogu zahvalni. Svojevrsna zahvala
ne smije potisnuti nau alost zbog ovozemaljskog gubitka naeg
brata, oca, susjeda, upljanina upe Srijemski Karlovci, djelatnika
u Srijemskoj biskupiji i prijatelja u vjeri Tomislava Maarevia. No,
ako sad nakon njegove smrti promislimo o njegovu ivotu, imat

36
Back.indd 10

emo sigurno razloga za zahvalnost. To je zahvalnost za njegov

ivot od roenja 13. oujka 1954. godine, krtenja 20. oujka u crkvi
Svetog Jurja, muenika u Petrovaradinu, kolskih i studijskih dana,
zalaganja na povjerenim mu radnim mjestima i sve do zauzetosti u
tada Vikarijatu srijemskom, a do danas u Srijemskoj biskupiji. To je
zahvalnost za njegovu portvovnost, zajedno sa
svojom suprugom Nadom ro. Vitorac, za obitelj,
za djecu Damira, Ivana. Kristinu i Petra. To je
zahvalnost za njegov portvovni rad u svom pozivu koji mu je Bog povjerio kranskom, drutvenom i graanskom. Nije bilo lako obavljati
svoje kranske dunosti osobne i obiteljske i biti
redovit i toan na radnom mjestu u Biskupiji na
raspolaganju biskupu, sveenicima i raznim ustanovama. A svagdje je bila prisutna ljubav prema
prijateljima. I ovaj as nas pokojni Tomislav, od
kojega se opratamo i kojemu iskazujemo poast
ukopa, eli jo jednom obdariti i pruiti nam veliku uslugu i dobroinstvo, ljudsko i prijateljsko, i
to tako da razmiljamo o smislu ivota, rekao
je biskup.
On je zakljuio da smru zavrava ovozemaljski ivot Tomislava, ali sva dobra djela i zasluge, svi napori i dobra
to ih je postigao za ivota smrt sada ne moe obezvrijediti niti razoriti, jer svako njegovo potvreno dobro djelo dobiva svoju puninu
u vjenosti. Proivio je uzoran vjerniki ivot i vjeru je prenio na
lanove svoje obitelji. Vano je sada moliti za pokojnog Tomislava
onako kako se on molio za druge i kako vjernik moli za sve pokojnike. Vano je da njegov ovozemaljski ivot nadahne druge, pa da se
zapitaju koliko njihov ivot u obinoj svakodnevici, esto tako sivoj i
tmurnoj, postaje most za budui ivot.
Ohrabrimo se danas, budimo milosrdni, sluimo jedni drugima, meusobno se potujmo, pozvao je biskup.
Tiskovni ured Srijemske biskupije
19. veljae 2016.

17.2.2016 13:28:21

MeDitaCija

HrvatskaRIJE

sve ljudske grijehe, da nas je

pomirio s Bogom, kazao je
otac irko.
Bog je neiscrpivi izvor milosra o kome trebamo razmiljati, Bog u kojemu uistinu trebamo prepoznati stvarnost ivota.
Bog neizmjerno potuje
nau slobodu, ali kada mu se
ovjek otvara dogaaju se uda.
Sa svoje strane, dakle, Bog je
po Isusovoj smrti i uskrsnuu
otvorio prostor za svakoga od
nas da imamo put u Nebo, a od
svakoga od nas ovisi to emo
izabrati. Evaneoska logika
ukljuuje svijest da ovjek to
vie prima milosti u vlastitom
ivotu, da se u ovjeku to vie
javlja elja da se on daruje za
druge, kazao je otac irko,
koji je kao sveenik i ispovjednik naveo nekoliko primjera
Boijeg milosra, gdje se vidi
da Bog ne eli da itko propadne
i uvijek daje priliku.
Naredno predavanje bit e
odrano 22. veljae u prostoru
Udruge Nijemaca Gerhard.
Z. V.

Taiz molitva
u Subotici i
Novom Sadu

olitva u duhu Taiza, na

kojoj e biti prisutan i
brat Richard iz te ekumenske
zajednice u Francuskoj, bit e
odrana sutra (subota, 20. veljae) s poetkom u 16.30 sati, u
Franjevakoj crkvi u Subotici.
Nakom molitve, u 17.30 sati slijedi misa, a u 19 sati u Gradskoj
kui bit e odrana promocija knjige teologa Oliviera
Clementa o zajednici Taiz.
Sutradan (nedjelja, 21.
veljae) molitva u duhu Taiza
bit e odrana u Novom Sadu,
u vjeronaunoj dvorani upe
Imena Marijina, s poetkom u
18 sati. Poslije molitve planirano je druenje na kojem e biti
prisutan i brat Richard.

19. veljae 2016.

Back.indd 11

Evanelje o Isusovom
preobraenju

Pie: dipl. theol. Ana Hodak

vanelje druge korizmene nedjelje govori nam o

Isusovom preobraenju. U tom
izvjeu nalazi se mnogo biblijske
simbolike i poruka za rast u vjeri.
Prije svega, sve se dogaa na brdu
koje je u Bibliji mjesto Boje objave i njegove blizine ovjeku, svjetlo
je mjesto Bojeg boravka kojim se
on zaogre kao platem (usp. Ps
104,2), a Mojsije i Ilija, kao svjedoci starozavjetne objave, igraju
veliku ulogu i u Novom zavjetu.
Tako u korizmeno vrijeme, kada
se vjernik vie preispituje i trudi
se popraviti, kada eli vie raditi
na svom duhovnom rastu, ovo
evanelje nudi smjernice kako to
ostvariti.
NEOBIAN DOGAAJ
Dogaaju Isusovog preobraenja prisustvovala su samo
tri svjedoka: Petar, Ivan i Jakov.
Iako su vidjeli to se dogodilo, nisu razumjeli. No, to iskustvo bit e za njih vano kada
se suoe s Kristovom rtvom.
Evanelist Luka od ovog dogaaja navijeta Kristovu smrt kao
klju povijesti spasenja i konane proslave. U ovom dogaaju,
kao i kod krtenja Bog Isusa
objavljuje kao svog ljubljenog
Sina. Ali, kod preobraenja ta
je objava snanija , jer je njegova tjelesnost proeta sjajem
nebeskog svjetla. Sjaj Kristova
boanstva postaje vidljiv na njegovu licu, ipak, punina objave
njegove osobe dogodit e se u
potpunosti tek po muci, uskrsnuu i uzaau na nebo.

Iako se iz konteksta moe

iitati da se sve odvija u noi,
san koji hvata apostole nije toliko tjelesne, koliko duhovne naravi. Oni ne mogu vidjeti puninu
znaenja Kristova otajstva. Tek
e vazmeno iskustvo otkloniti
njihovo nerazumijevanje, tek e
u svjetlu njega shvatiti dogaaj
ijim su svjedokom bili u prolosti. Ljepotu trenutka u kojem su se
nali Petar eli zadrati, ali to nije
mogue. Ovaj dogaaj je samo
najava Isusove konane proslave, ali kojoj e prethoditi strana
muka i smrt. I uenici e biti
svjedoci, vidjet e Uskrsnulog, ali
prije toga moraju ga vidjeti kako
visi na kriu.
MOLITVA
Neposredno prije preobraenja Isus se odvojio od svojih uenika da bi molio. To je inio esto,
svaki put kada bi se naao pred
nekom vanom odlukom. A sada
je bio moda pred najvanijom,
jer se nalazio na putu prema muci
i smrti. Zna kakva ga ponienja i
boli uskoro oekuju.
Isusova molitva u ovako vanim trenucima snana je poruka
za njegove nasljedovatelje. Svaki
vjernik u nevoljama i tekoama
svoga ivota, kada se nalazi u kunjama i na raskrijima, kada ne
zna kako e, hoe li moi, treba se
u molitvi susresti s Bogom. Koliko
god da se osjeamo naputeno,
koliko god da nam je teko i nitko
nam ne moe pomoi, ne znai da
smo sami. Bog je uvijek s nama
i strpljivo eka da mu povjerimo sve to nas titi. Po Isusovom
uzoru kada Bogu povjerimo sve,
onda trebamo strpljivo oslukivati
to je njegova volja, a ne oekivati
da Bog ispunjava nae elje, pa
kada se one razlikuju od njegove
volje, da padamo u razoaranja
i na njega se ljutimo. Ako, poput
Isusa, prihvatimo njegovu volju,

on e nas nagraditi mirom i snagom da je izvrimo, ak iako nam

se ini da neemo moi. U tim
situacijama oituje se snaga nae
vjere, a za sve drugo snaga dolazi
od Boga. Svaka tekoa je kunja
u kojoj je Bog uz nas i prua nam
ruku, ako je elimo prihvatiti i
prepustiti se njegovoj volji.
PREOBRAZITI SE
Kao to je vrijeme molitve,
korizma za vjernika treba biti i
vrijeme preobraenja. Promjena
na Isusovom licu u trenutku preobraenja ne odnosi se na njegovu
prepoznatljivost, on ostaje isti, ali
se mijenja odnos. Tim iskustvom
odnos postaje drugaiji. Isto tako,
kada se ljudi mijenjaju za druge,
mijenja se odnos. Upravo vrijeme
korizme treba biti vrijeme mijenjanja odnosa, vrijeme obrata
i obraenja. Zato smo pozvani
popeti se na brdo Preobraenja
i svoj ivot promatrati iz druge
perspektive, koja ukljuuje i kri
i uskrsnue. Molitve, postovi i
druge korizmene odluke trebaju
nam u tome pomoi. Ako nam
postanu teret i izvor nestrpljivosti,
nervoze i naruavanja pozitivnih
odnosa, ako nas potiu na oholost, one gube svoj smisao, i ne
da nam ne koriste na putu naeg
preobraenja, nego nas u nekim
stvarima ine loijima nego to
smo bili.
Korizma je uistinu vrijeme
milosti, koje nam pomae da
bolje sagledamo sebe, da dublje
zavirimo u svoju nutrinu i odbacimo sve one lane slike o sebi
koje smo stvorili, a s druge strane,
nudi nam toliko toga to nam
pomae da se obratimo, da doivimo vlastito preobraenje koje
e nam pomoi da preobrazimo
i nae odnose s blinjima, ali i s
Bogom. Zato ovo vrijeme treba
dobro iskoristiti, a plodove uivati
i kada ono proe.

37
17.2.2016 13:28:21

KoKtel Zabave

HrvatskaRIJE

MINI INTERVJU: BILJANA ZORI, UENICA IZ PLAVNE

Umjetnika dua

IGRA

Pauk pasijans

iljana Zori je na prvi

pogled sasvim prosjena, obina djevojica,
meutim, kako smo doznali, u njoj se krije umjetnika
dua. Voli pjevati, recitirati,
plesati, svirati, crta, a ponekad poneto i napie.
Uenica je estog razreda osnovne kole Ivo Lola
Ribar u Plavni. ivi s majkom i bakom.
Od kada datira tvoja
ljubav prema umjetnosti?
Ja sam od prvih godina
svog ivota voljela pjevati, a potom i plesati. Kada
sam nauila prva slova, to
mi je bilo pravo otkrie pa
sam sve vie i vie itala.
Potom sam, kao i svako
dijete, pomalo crtala. Kada
je osnovana udruga Mato
u Plavni, shvatila sam, kao
malena djevojica da elim
igrati u folkloru, jer je i ples jedna od mojih ljubavi. Volim i poeziju, volim sluati kada netko govori stihove, a i sama volim recitirati.
Koja je tvoja uloga u udruzi Mato ?
Kao to sam rekla, ja sam u udrugu Mato pristupila prvenstveno zbog plesa
u folkloru. Kasnije sam poela sudjelovati i u prigodnim igrokazima, gdje sam
shvatila da volim recitirati, a i glumiti poneke uloge. Uz ples ponekad i pjevamo.
Sada, otkako uim svirati tamburicu prim, nastupam i kao solistica na primi.
Kako postie uskladiti obveze u koli i obveze prema sviranju, plesu,
recitiranju?
Kad se neto voli, nae se i nain da se sve uskladi. Sviranju na tamburici
prim poduava me Zoran Adamovi, voditelj tamburakog odjela u Matou,
pa sate tamburice prilagodimo mom slobodnom vremenu van kole. Probe u
folklornom i literarnom odjelu uglavnom su popodne pa i to postignem jer je
nastava u naoj koli uvijek prije podne. U koli pohaam i sate hrvatskog jezika
s elementima nacionalne kulture pa tu i pjevamo i recitiramo i itamo i piemo.
Koji predmet u koli ti je najdrai?
Osim glazbenog odgoja najvie volim engleski jezik.
to te ini sretnom?
Najsretnija sam kada u koli dobijem visoku ocjenu i kada publika na
mojim nastupima bude zadovoljna i nagradi me aplauzom.
Ima li neki hobi?
U slobodno vrijeme igram igrice na raunalu ili idem u posjet drugaricama
ili one dou k meni. Kui imamo malenog umiljatog psia, naeg kunog ljubimca, pa i njemu posvjetim dio svog slobodnog vremena.
Kakvi su tvoji planovi za budunost?
eljela bih da uspijem zavriti neku dobru kolu, a potom i fakultet. Voljela
bih da proputujem po svijetu i da postanem uspjena u sviranju primice.
Z. Pelaji

38
Back.indd 12

Cilj: Uklonite sve karte s table u najmanjem moguem

broju poteza.
Tabla: Pauk pasijans se igra s dva pila karata. U zavisnosti od nivoa teine, pilovi se sastoje od jedne, dvije ili
etiri razliite boje.
Karte su rasporeene u deset kolona. Gornja karta u
svim kolonama je otvorena, a ostale karte su zatvorene.
Preostale karte su naslagane u donjem desnom kutu
table.
Kako igrati: Da biste pobijedili, morate ukloniti sve karte
s table tako to ete napraviti kolone organizirane opadajuim redoslijedom, od kralja do keca. Na srednjem i
naprednom nivou karte se moraju podudarati i po boji.
Kada uspjeno napravite kolonu u odgovarajuem nizu,
ona nestaje s table.
Ako ostanete bez poteza, kliknite na gomilu na dnu table
i Windows e podijeliti novi red karata.
Ne postoji ogranienje koje propisuje da morate premjetati jednu po jednu kartu. Ako karte u nizu imaju
istu boju i poredane su redom po brojevima, moete ih
premjetati kao da je u pitanju jedna karta.
Bodovanje: Igru zapoinjete s 500 poena. Od tog broja
Windows oduzima broj poteza potrebnih da zavrite
igru. Taj podzbir zatim poveava za proizvod broja 100 i
broja nizova uklonjenih s table.
Prijedlozi i savjeti: Zatraite prijedloge. Imate problem?
Pritisnite taster H da bi Windows zasvijetlio karte koje trebate odigrati u sljedeem potezu. Ovo za poetnike takoer predstavlja dobar nain da naue kako se igra ova igra.
Oslobodite prostor. Brzo ispraznite kolone i zaponite
pravljenje novih kolona. To vam omoguava da napravite
najdue nizove.
Otvorite karte. Ubacite vie karata u igru tako to ete
osloboditi kolone i otvoriti karte na poetku kolona. to
je vie karata u igri, imate vie poteza, a manje su anse
da nastanu blokirani nizovi ili da izvlaite karte iz pila.
Nemojte blokirati karte. Pri postavkama nivoa vee teine, izbjegavajte postavljanje niskih karata na druge karte
razliite boje. To ih blokira u igri dok ne premjestite nie
karte.
19. veljae 2016.

17.2.2016 13:28:32

Ureuje: Draen Pri

HrvatskaRIJE

TV PREPORUKA

VRIJEDI PROITATI

SUBOTA, 20. VELJAE, HRT1 17:42

ZVONIMIR MILEC

KoKtel Zabave

Zviduk s Bukovca

Lijepom naom:
Pregrada (1. dio)

Glazbeno putovanje Lijepom naom ove subote nastavljamo posjetom najzapadnijem dijelu Hrvatskog zagorja.
Grad Pregrada, u Krapinsko-zagorskoj upaniji, domain
je dviju emisija u kojima nastupaju brojni poznati solisti i
ansambli kao i kulturno-umjetnika drutva ovoga kraja.

U dvorani Srednje kole Pregrada nastupaju: KUD

Pregrada, KUD Antun Mihanovi - Klanjec, KUD Zabok,
KUD Krapina, klapa Kmeti - Pregrada, VS KUD-a
Pregrada, TS KUD-a Pregrada, VS Sotelia, Lucija
Beloevi, Milko Peer, Olena Ciglenjak, Deki z bregov,
Zvuci Zagorja, Optimisti Zagorja, Vinski brati, Nikola
Kristi, Kirjales, Branko Grebliki Ventek, Gordana
Ivanjek Tuek, Vinja Korbar, Adam Koni, Renata
Kos, Nives Celzijus i Tarapana, Uiteljice, Podvinani,
eljko Krulin Kruka, Adalbert Turner Juci, Barbarta
Suhodolan, Rajko Suhodolan, Zlatko Pejakovi te
kvartet Gubec.
ut emo skladbe: Iel budem v kleticu, Stiha, stiha povedaj mi, mati, Vugi ga, Bla, Veselo, veselo, Zagorci, Kad
procvatu u proljee jabuke, Kak taubeka dva, Se poinje v
Zagorju i dr.
Rubrika Tradicija govori o Kostelskim kuburaima, a s
tradicionalnim jelima i piem ovoga kraja upoznaju nas
redovite rubrike Uslast i ivjeli.
Urednik i voditelj: Branko Uvodi
Producent: Miro Mio
Redatelj: Vladimir Koevi
19. veljae 2016.

Back.indd 13

viduk s Bukovca Zvonimira Mileca

zanimljiva je knjiga koja nam prikazuje uzbudljive dogodovtine djeaka koji
trenutno pohaaju peti razred. Ona govori o tome kako su djeaci provodili svoje
veselo djetinjstvo u zagrebakom kvartu
Bukovcu. Ovaj djeji roman sastavljen
je od devetnaest poglavlja. Roman je po
svojoj strukturi i kompoziciji te jeziku
prilagoen djejoj itateljskoj publici. Ima
linearan tijek radnje s kronolokim nizanjem dogaaja te ga je lako pratiti.
Ispripovijedan je u treem licu, a u
sreditu radnje je glavni lik Vlatko Gizelin
zvani Giza. Osim prie o tome kako su
djeaci provodili svoje vrijeme i njihovim
dogodovtinama, ovo je pria i o Gizinu putu prema adolescentskoj dobi, njegovu sazrijevanju i o tome kako je zasluio titulu voe u svom drutvu.
Za razliku od ostalih djeaka iz njegova drutva, on nije jednodimenzionalan
karakter jer ga pripovjeda izlae razliitim situacijama i okolnostima u kojima
on pokazuje svoju dosjetljivost, snalaljivost, empatiju i postaje junak, pa tako od
poetka romana moemo pratiti njegov razvoj. Na poetku je on obian djeak
koji se divi Trulome i eli postati nenadmaiv u zvidanju poput njega. Kako
radnja odmie, Giza zasluno zauzima mjesto Trulog i postaje pravi voa.
Jezik romana ima dosta urbanih zagrebakih izraza i pisan je u humoristinom tihu iako pripovjeda svoje likove dovodi i u ozbiljne situacije. Iz dananje
perspektive nam je zanimljiv jer je smjeten u 1950. godinu te nam prikazuje
kako su djeca tada provodila vrijeme, kada nije bilo razvijene tehnike, mobitela
ni raunala.

PJESMA ZA DUU:
Kao da je morska vila
sve je moje snove ostvarila
na obalama vrelim
neprospavane noi
Kao da je dio plime
modro more umi njeno ime
i sklada tihe pjesme

Morska vila
Daleka obala

pjesme o samoi
Kao da je dio sna
to me nosi zvijezdama
I dok je ljubim
ona se pretvara da spava
grijana zlatnim suncem
moje ljubavi
I dok je ljubim, kao more
njeno tijelo podrhtava
povedi me prostranstvima
gdje svi pjevaju o ljubavi
Pjevaju o ljubavi
(4x)

39
17.2.2016 13:28:45

KRonologija

HrvatskaRIJE

VRIJEME, LJUDI, DOGAAJI

Pripremaju: Lazar Merkovi i Milovan Mikovi

KRONOLOGIJA od 19. do 25. veljae

19. VELJAE 1933.
U subotikom Gradskom
kazalitu odrana je prva knjievna matineja na kojoj nastupaju novosadski i beogradski
literati: Mladen Leskovac,
Desanka Maksimovi, Duan
Miki, Nenad Mitrov i arko
Vasiljevi. Domain je bio
gimnazijski profesor Milivoj
V. Kneevi, spisatelj i urednik
asopisa Knjievni sever.
19. VELJAE 1990.
Nakon viegodinje stanke
KUD Bunjevako kolo, obnovilo
je tradicionalni obiaj bunjevakih Hrvata Veliko prelo,
koje je prireeno u Sajamskosportskoj dvorani kraj Dudove
ume.
20. VELJAE 1911.
U Hrvatskom Majuru, roen
je prim. dr. Vinko Peri, vrsni
lijenik, internist, gastroenterolog, istraiva i organizator
u meunarodnim razmjerima
zapaenog medinsko-znanstvenog skupa. Uza sve bio je gorljivi
kolekcionar zbirke djela likovne
umjetnosti, iznimne vrijednosti.
Dio svoje ostavtine darivao je
HAZU, odnosno Galeriji Juraja
Strossmayera u Zagrebu, a drugi
dio, zajedno sa zgradom u kojoj
je ivio, radio i stvarao, poklonio je gradu Subotici, temeljem
kojega je ustanovljena Zaviajna
galerija Dr. Vinko Peri.
21. VELJAE 1919.
Zapoeo je velik i dobro
organiziran trajk subotikih
eljezniara, potanskog osoblja, radnika Elektrane i drugih
tvrtki. Trajao je dva dana, prekinut je nakon energine prijetnje
srpskog vojnog zapovjednitva
kako e pritvorene kolovoe i

40
Back.indd 14

uglednije osobe uhititi i protjerati preko demarkacione linije koja tada dijeli Suboticu od
Maarske.
22. VELJAE 1792.
Roen je pjesnik Josip
Rudi, doktor filozofije (1809.)
i prava (1811.), vie od tri desetljea prvo doupan, a potom
veliki upan Bake upanije.
Svojim javnim djelovanjem
zadobio je naslov baruna, a
bio je i lan Maarske akademije umjetnosti i knjievnosti. Rudi je nesebini mecena
mnogih pjesnikih i knjievnih
djela svojih suvremenika (npr.
Aurora Krolya Kisfaludyija s
kojim druguje i dr.), knjinice,
te kazalita. Autor je vie knjiga na maarskom i latinskom
jeziku. Odavno je ve sazrelo
vrijeme da se pokrene bibliografski i znanstveno utemeljeno sumjeravanje mjesta i uloge
baruna Rudia i drugih lanova
ove ugledne i zaslune obitelji
u javnom i kulturnom ivotu.
Subotice i upanije, a takoer
i na zemaljskoj razini. Umro je
21. kolovoza 1879.

koje se slue njegovim imenom,

a okupljaju mahom mlae stvaraoce.
23. VELJAE 1971.
Umro je Nikola Babi,
poznati drutveni djelatnik.
Zbog svojih politikih aktivnosti
proganjan je i sudski kanjavan.
Na izborima 1939. bio je na listi
HSS. Nakon rata je predsjednik
Narodnooslobodilkakog odbora Bajmaka. Jedan je od utemeljivaa HKUD Bunjevako kolo.
Roen je 22. veljae 1900.
24. VELJAE 1784.
Prvi put je javno prikazan
projekt kojim bi se jezero Pali,
posredstvom kanala, povezalo s Ludakim jezerom i preko
rjeice Kire spojilo sa rijekom
Tisom. Sredinom 1810. godine
vijenik Jakov Sui, ponovno
otvara ovo pitanje, ukazuje na
vanost izgradnje navedenog
kanala i zalae se za ostvarenje
toga projekta, ali on nije mogao
biti proveden zbog protivljenja
vlasnika zemljita horgokog
vlastelina Krsza.

22. VELJAE 1935.

24. VELJAE 1894.

U Subotici je roen Danilo

Ki, pjesnik, pripovjeda,
romansijer, esejist, gorljivi pamfletist, prevoditelj s francuskog,
maarskog i ruskog jezika,
jedan od u europskim razmjerima vjerodostojan knjievni
stvaralac u drugoj polovici 20.
stoljea. Umro je u Parizu, 15.
listopada 1989. Uspomenu na
njegov lik i djelo u Subotici,
uz bistu ispred Gradske kue
Gradsku knjinicu, asopis
Rukovet i Gradsku knjiaru
Danilo Ki, uvaju tradicionalni
susret knjievnika i kritiara,
znakovita naziva; KIobrani, te
dio novoutemeljenih institucija

Roen je Matija Evetovi,

pjesnik, znanstvenik, kulturni i javni djelatnik. U Zagrebu
zavrio studij hrvatskog jezika i
knjievnosti, gdje je i doktorirao
(1923.). Pjesnitvo mu je proeto mladalakim nemirima i
rodoljubljem. Za prvu Hrvatsku
enciklopediju Mate Ujevia,
napisao lanke: Bunjevako narjeje, Bunjevako kolstvo, Ime
Bunjevac, Vjerske i crkvene prilike. Zapaene su njegove monografije o Ivanu Antunoviu i
Paji Kujundiu. Sveobuhvatna
Kulturna povijest bunjevakih i
okakih Hrvata to ju je nakon
dva desetljea dovrio poet-

kom 1941. godine, po obujmu je

najvee, a po sadraju najvanije njegovo djelo. Ova znanstvena radnja, predstavlja summu
svih do tada dostupnih izvora s
podacima bitnim za razumijevanje uvjeta pod kojima je ivjelo autohtono hrvatsko puanstvo u Podunavlju. Tragom tih
izvora M. Evetovi obuhvaa
i razloge koji su od XIII. do
XVII. stoljea utjecali na seobu
stanovnitva iz jugozapadnih
hrvatskih podruja u prostor
june Ugarske. Objedinjujui
grau za bolje razumijevanje
nae prolosti obradio je pojedinosti iz ivota onih pojedinaca koji su utjecali na ouvanje
identiteta hrvatskog puanstva,
pogotovu u razdoblju buenja
nacionalne svijesti, ukazujui na
tada uspostavljenu suradnju sa
Zagrebom kao sreditem probuenog hrvatstva i kasnije veze s
matinim etnikim i kulturnim
prostorom. Djelo je objavljeno
tek 2010. godine nakladom NIU
Hrvatska rije.
24. VELJAE 1954.
Roen je Josip Skenderovi
Ago, likovni umjetnik i pedagog. Studij slikarstva zavrio u
Zagrebu (1978.) u klasi Ante
Kuduza, nakon toga je na
etverogodinjem specijalistikom studiju u Parizu (Atelje
17 u radionici S. W. Haytera,
na parikoj Akademiji likovnih umjetnosti i Nacionalnom
centru za aerografiju). Prvi put
izlae s I. Szajkm na Paliu
(1978.), prvu samostalnu izlobu prireuje godinu dana
kasnije u Radovljici (Slovenija),
a prvu izlobu u Parizu 1986.
Od tada je priredio mnogo
samostalnih izlobi u vodeim
europskim sreditima i SAD.
ivi u Parizu, dobitnik je visokih francuskih odlija.

19. veljae 2016.

17.2.2016 13:28:46

HrvatskaRIJE

pRia o FotogRaFiji

Pjevaki zbor upe Isusova

uskrsnua u Subotici

ad sam u jednom od
prolih brojeva Hrvatske
rijei vidio fotografiju
Pjevakog drutva Neven, snimljene 1931. godine, sjetio sam se da i
ja imam jednu fotografiju jednog
drugog pjevakog drutva, dodue neto mlau nego to je prethodna od gospodina Ljudevita
Vujkovia Lamia. Slika potjee
iz 1946. godine, a na njoj je pjevaki zbor iz upe Isusova uskrsnua
ili tzv. Male crkve u Subotici. U to
vrijeme, poslije Drugog svjetskog
rata, u upi su djelovali sveenici
dominikanci ili tzv. bili fratri. Kako
vidimo, na slici je sveenik dominikanac, po sjeanju, bio je to pater
Stanko, voditelj upe i zbora.
DOMINIKANCI U SUBOTICI
Otkuda dominikanci u upi
poslije Drugog svjetskog rata?
Kako su doli na te prostore? Kada
je u Baku u proljee 1941. ula
maarska vojska, maarske vlasti uhitile su subotikog biskupa
Laju Budanovia (1873. 1958.)
i nasilno ga odvele (protjerale) iz
svoje biskupije i iz grada. Poslije
tog dogaaja irile su se glasine
da su ga obeaenog vodili po
19. veljae 2016.

Back.indd 15

gradu do zgrade u kojoj je bio

kratko zatvoren, a potom odveden u Maarsku i smjeten u
jedan dominikanski samostan u
Budimpeti. Tamo su ga dominikanci primili srdano kao punopravnog lana svoje zajednice,
kao visokog poglavara Crkve,
gdje je boravio od 1941. do 1943.
godine. Za vrijeme svog boravka
kod dominikanaca u Budimpeti
biskup Budanovi je bio ugodno
iznenaen njihovom humanou, uenou i pastoralnom djelatnou. Dok je biskup boravio
u njihovu samostanu u Budimu,
presudnu ulogu za njegov boravak
i oporavak je odigrao o. dr. Sndor
Horvth, profesor filozofije i teologije na dominikanskom sveuilitu
u Budimpeti. Njemu za zahvalnost biskup je obeao, kad se vrati
doma u Suboticu, da e onamo
dovesti i bile fratre. To je i uinio. Tako su trojica dominikanaca
29. studenoga 1945. godine doli
iz zagrebakog dominikanskog
samostana u Suboticu, gdje ih je
biskup Lajo Budanovi, nakon to
ih je pred narodom sveano uveo
u crkvu, prepustio im duhovnu
slubu u upi Isusova uskrsnua.

UPNA CRKVA
upu Isusova uskrsnua osnovao je biskup Lajo Budanovi.
Crkva se poela graditi 1933. godine, ali zbog raznih administrativnih
i financijskih nedaa nije dovrena,
nego je graena u fazama sve do
1940. godine. Po zavretku gradnje
crkva je 1940. dobila dananji oblik,
iako je prvotno biskup Budanovi
planirao da ona postane katedralna crkva. Crkvu je projektirao ing.
Karlo Molcer, a gradonaelnik
Lazar Mamui je brinuo za novana sredstva. Biskup Budanovi
ju je sveanim obredom posvetio
Isusovu uskrsnuu, koja je do danas
ostala u nedovrenom planiranom
izgledu. Duga je 25, iroka 18 i visoka 17 metara. Pastoralni rad dominikanaca u upi je bio cijenjen,
temeljit; upljani su voljeli svoje bile
fratre, pogotovo to ih je bilo vie
u upi i imali su prisniji kontakt s
njima. Okupljali su vjernike, brinuli
se za to bogatiji liturgijski ivot, a
za to je trebalo poticati razne aktivnosti u upi. Kasnije generacije su
od svojih starijih uli o njima samo
najbolje. U upi je izrastao i na
poznati dominikanac dr. Tomo
Vere (1930. 2002.), mislilac, filo-

zof, poznavatelj marksizma i prevoditelj, a imao je i vrlo istanan stav

o bunjevakim Hrvatima u Bakoj.
Upravo na temelju takva djelovanja
nastao je i ovaj mjeoviti pjevaki
zbor nazvan jednostavnim imenom Pjevaki zbor upe Isusova
uskrsnua. Na slici su pjevai koji se
(ako ih jo ima ivih) mogu prepoznati ili ih mogu prepoznati njihove
mlae generacije. Tako je njihov
pastoralni rad u ono vrijeme i u
ovoj upi ostao dugi niz godina u
sjeanju upljana.
Da se vratim na fotografiju.
Otac Stanko i njegova subraa bili
su jako zauzeti za liturgijski ivot u
upi, to je imalo velikog utjecaja na
ivot upljana o emu sam kasnijih
godina uo brojne pohvale na njihov raun. Uspjeno su pokrenuli
vjerski ivot i uveli neke novosti koje
su oduevile vjernike. Otac Stanko
je ubrzo optuen od nove jugoslavenske vlasti i osuen na zatvorsku
kaznu. Boravak dominikanaca u
Subotici postao je onemoguen, pa
su ih 19. travnja 1948. tadanje vlasti
protjerali iz grada s upozorenjem da
se ne smiju kretati 15 kilometara u
krug oko Subotice. Zbor se meutim i dalje razvijao i bio aktivan.
Lajo Perui

41
17.2.2016 13:28:47

HRCKo

HrvatskaRIJE

Pie i ureuje: Bernadica Ivankovi

Martina Buljovi iz Subotice osvojila

nagradu za Najljepe ljubavno pismo

alentinovo je iza nas kao i natjeaj o

kojem smo vas svojedobno informirali i poticali da sudjelujete. Sreom
ima i onih koji su posluali nau najavu, te
sada s velikom radou i ponosom moemo objaviti i rezultate natjeaja. Martina
Buljovi iz Subotice napisala je jedno od
deset najljepih ljubavnih pisama. No, krenimo sve po redu.
Mali maturanti O Matko Vukovi, ali
i subotike Gimnazije Svetozar Markovi
ukljuili su se u 3. natjeaj za najljepe ljubavno pismo. Knjinice grada Zagreba, tonije
njihov ogranak Knjinica Sesvete i itafora,
mrea itateljskih klubova koju ine Knjinica
Sesvete, Knjinica Jelkovec, Knjinica Selina
i Knjinica Dubec raspisali su natjeaj za najljepe ljubavno pismo u nekoliko kategorija:
za osnovnokolce, srednjokolce i odrasle.

42
Back.indd 16

Uenicima je uvijek teko pisati o osjeajima, no ovaj put uenici 8. h razreda iznenadili su svoju nastavnicu, a i same sebe, te smislili
orginiralne izjave ljubavi svojim simpatijama
i zatrpali ljubavni sandui. Iako su predloili da piu ljubavna pisma iz perspektive
Romea pa da alju pismo Juliji, odustali su od
te zamisli i nisu se krili iza maski knjievnih
likova. Pisma su individualizirana, posebna,
ba kao i odabranici njihovih srca.
Od ukupno 68 pisama pristiglih na natjeaj struno povjerenstvo u sastavu Biserka
Gaparac (predsjednica), Diana Petrak,
Ivan Babi (knjievnik) i Zvonko Zeevi

(dramski umjetnik i pjesnik) izdvojilo je 10

najuspjenijih u trima kategorijama meu
kojima je 2. mjesto u kategoriji osnovnih
kola osvojila Martina Buljovi, uenica 8.
razreda O Matko Vukovi iz Subotice.
U sklopu sveanosti koja je odrana 11.
veljae u Zagrebu dodijeljena su priznanja i
zasluene nagrade, kao i zahvalnice za sudjelovanje, a nagraena pisma su i proitana.
Nae nagrade i zahvalnice su na putu i nestrpljivo ekamo da stignu u Suboticu.
Do tada proitajte nagraeno Martinino
ljubavno pismo.

19. veljae 2016.

17.2.2016 13:28:49

HrvatskaRIJE

HRCKo

Dua izgubljena u snovima

ako zapoeti ovo pismo? Da napiem ono Heej! kojim zapoinjem svaki razgovor ili ono klasino Dragi...? Ili da uope ne zapoinjem ovo pismo? Jo uvijek nisam sigurna hoe li tvoje
meke ruke dotaknuti ovaj papir, hoe li tvoje tajnovite oi ikada ugledati ova moja obla slova. U meni
trenutno buja izvor osjeaja. Hoe li ovaj papir pretrpjeti sve moje rijei koje bih ti voljela rei?
Prvi put kada sam te opazila krajikom oka, u meni su se leptirii poeli igrati lovice, a srce je
poelo nepravilno kucati. Tvoj taman lik zapeatio se u moje misli. Od tada tebi ni traga. Lutala sam
veernjim satima dugim, pustim ulicama nadajui se da u te opaziti bar izdaleka. Ni traga ni tebi, ni
tvojoj sjeni. Prestala sam se nadati. Nadati se da u ikada vie sresti tvoj lik. Potisnula sam svoje osjeaje u kavez svoga srca. No, tog dana ti si se odluio ponovo pojaviti u mome ivotu. Samotno etajui
gradskim etalitem opazila sam u daljini dobro poznati stas. Tvoj stas. Moji osjeaji naglo su pobjegli
iz kaveza i opet je sve poelo. Ovoga puta jo jae. U meni se vie nisu bezbrino igrali leptirii. Ovoga
puta bili su to pravi usplahireni zmajevi. Cijelim tijelom poeli su mi proimati trnci. Srce mi je poelo
otkucavati svaki trei otkucaj. Iako sam bila podosta udaljena od tebe, jasno sam mogla vidjeti ta tvoja
dva tamna oka. Duboki bazeni noi, koji izgledaju kao da skrivaju tajne, bili su osvijetljeni zrakama
sunca. Nisam mogla. Spustila sam glavu i samo prola pored tebe, iako bih najradije omotala ruke
oko tvoga tijela i nikada ne bih izlazila iz tvoga toplog zagrljaja. Oi su mi se napunile suzama znajui
da si bio si tako blizu, a kilometrima daleko. Niz moje pognuto lice spustilo se nekoliko kapljica suza.
Proavi pored tebe u moje nosnice zavukao se tvoj savreni miris. Mogu ga osjetiti i ovoga trenutka.
Znam da nikada neu moi nasloniti svoju glavu na tvoja prsa traei zatitu. Nikada se moji prsti
nee zamrsiti s tvojima. Nikada te neu moi zvati mojim. To me boli i slama moje srce na milijun
djelia. Niti jedna rije, pa ni volim te, ne moe opisati to trenutno osjeam prema tebi. Nikada ti
neu moi dovoljno dobro opisati svoje osjeaje. U ovom trenutku oni se ne mogu izrei u nekoliko
rijei. Tvoje me ime podsjea na tebe. Miris koji osjetim kada poem lei, podsjea me na tebe.
Prolazei onim mjestom gdje sam te posljednji put vidjela, osvrnem se u nadi da jo uvijek stoji
tu. U nadi da se jo uvijek mogu vratiti i ispraviti pogreku. No, tebe nema. Nema te. Moda je i bolje
tako. Znam da e se sudbina nastaviti poigravati sa mnom, da e se ponovno odjednom pojaviti u
mom ivotu i izazvati erupciju osjeaja, a ja ponovno neu biti dovoljno jaka i prii ti.
I dok osmijehom budem skrivala udnju za tvojim toplim zagrljajem, rijeka mojih osjeaja prema
tebi tei e u vjenost. I dok vjetar budem uzimala kao izgovor za svoje suzne oi, znaj voljet u te.
Sad i zauvijek.
Martina Buljovii, 8. h, O Matko Vukovi, Subotica
Mentor: Ivana Mati, profesorica hrvatskoga jezika i knjievnosti

Sad je vrijeme milosno!

Sad je vrijeme spasa!

Pepeljanje u vrtiu Marija

Petkovi Sunica

orizma je... poelo je vrijeme priprave za Isusovo uskrsnue. Svi

elimo pripremiti svoju duu i tijelo za ovaj vani blagdan koji
je pred nama. Sigurno e biti i
propusta, padova ali nadam se
i ponovnih pokuaja. Bilo kako
bilo, ne obeshrabrujte se. Vano
je da elite biti bolji. ak i da
pojedete pare okolade koje ste
se moda odrekli u korizmi, ne
odustajte nego krenite iz poetka
jer Bog voli svoju djecu i vjeruje
u nas!
I maliani iz vrtia Marija
Petkovi Sunica sveano obiljeili
poetak korizme.

Na istu srijedu, 10. veljae djeca iz vrtia Marija Petkovi Sunica u

kapelici u samostanu imala su svetu misu i obred pepeljanja. Veleasni
Marko Forgi rekao je da smo se iz praha
rodili i da emo se u prah pretvoriti kada
jednog dana odemo na nebo. Koliko je
to nama malenima teko shvatiti, moete
samo zamisliti... No, shvatili smo to da je
poelo jedno vrijeme iekivanja Uskrsa u
kom se trebamo truditi biti bolji, posluniji; odrei se slatkia ponekad, pomagati
starijima, svojim mlaim vrnjacima, otii
na krini put, na misu, vie moliti. Koliko
emo toga uspjeti napraviti, vrijeme e
pokazati, no volja je tu i zato krenimo
mjenjati sebe u korizmi!

19. veljae 2016.

Back.indd 17

43
17.2.2016 13:28:54

tv pRogRaM

PETAK
19.2.2016.

06:55Dobro jutro, Hrvatska

07:00Vijesti
07:07Dobro jutro, Hrvatska
08:00Vijesti
09:05Vita jela, zelen bor
09:32Velika obitelj , serija
10:28Zemlje - ljudi pustolovine : Posljednji
planinski poljoprivrednici
na Karpatima,
dokumentarna serija
11:14Rije i ivot
12:00Dnevnik 1
12:23Dama pod velom,
telenovela
13:18Kod doktora , talk-show
14:00Normalan ivot
14:45Znanstveni krugovi
15:10Kua od karata , serija
16:02Ono to jesam: Pas de
deux, dokumentarna serija
16:50Hrvatska uivo
17:37ivot je lijep
18:10Manjinski mozaik:
Sauvane uspomene
18:29Potroaki kod
19:00Dnevnik 2
20:05Briljantin, ameriki film
- Filmovi s 5 zvjezdica
21:55Uvijek kontra, talk-show
22:50Eurojackpot
23:00Dnevnik 3
23:24Opaki par , humoristina
serija
23:48Ledena kolonija, kanadski
film
01:19Don Matteo , serija
02:10Kod doktora , talk-show
02:51Fotografija u
Hrvatskoj(R)
03:05Hrvatska uivo
03:48ivot je lijep
04:20Manjinski mozaik:
Sauvane uspomene
04:35Rije i ivot
05:05Dama pod velom,
telenovela
05:57Dnevnik 2

06:00Juhuhu
09:53Odmori se zasluio si ,
humoristina serija
10:33Kruke i jabuke
11:22arolija , serija
12:15Slastice a la Mimi ,
dokumentarna serija
12:41Don Matteo , serija
13:37Svjedokinja umorstva,
ameriki film
15:08George Clarke - udesne
zamisli
16:00Regionalni dnevnik
16:45Magazin rukometne lige

44
Back.indd 18

HrvatskaRIJE
prvaka
17:14Stipe u gostima ,
humoristina serija
17:49Seoska gozba (R)
18:44Odmori se zasluio si ,
humoristina serija
19:27Glas naroda,
humoristina serija
20:02Umorstva u Midsomeru,
serija
21:52Inspektor George Gently,
serija
23:26Pohlepa, serija
00:27Svjedokinja umorstva,
ameriki film
01:57Magazin rukometne lige
prvaka
02:22Noni glazbeni program

05.30 RTL Danas, informativna

emisija (R)
06.15 Sve u est, magazin (R)
06.40 Lego Ninjago, animirana
serija (R)
07.10 Svemogua Kim,
animirana serija
08.00 TV prodaja
08.15 Pet na pet - nove epizode,
kviz (R)
09.10 TV prodaja
09.25 Mijenjam enu,
dokumentarna sapunica
10.45 TV prodaja
11.00 etiri vjenanja, lifestyle
emisija
11.50 Hitna sluba, dramska
serija
12.50 Shopping kraljica - nove
epizode, lifestyle
emisija (R)
13.50 Tri, dva, jedan - kuhaj! nova sezona, kulinarski
show (R)
15.15 Andrija i Anelka,
humoristina serija (R)
15.55 Andrija i Anelka,
humoristina serija (R)
16.30 RTL Vijesti, informativna
emisija
17.00 Shopping kraljica - nove
epizode, lifestyle emisija
18.00 Sve u est, magazin
18.30 RTL Danas, informativna
emisija
19.15 Pet na pet - nove epizode,
kviz
20.00 Sumrak, igrani film,
romantini/ fantazija/
avanturistiki
22.15 Odvedi me kui veeras
- TV premijera, igrani
film, komedija
00.05 Dadilja, film, komedija
01.35 Nepobjedivi 3:
Iskupljenje, igrani film,
borilaki
03.25 RTL Danas, informativna
emisija (R)
04.10 Kraj programa

SUBOTA
20.2.2016.

07:06Klasika mundi:
Simfonijski orkestar
Prakog konzervatorija
pod ravnanjem Jiija
Blohlveka na 66.
Prakom proljeu (R)
07:47Destry ponovno jae,
ameriki film - Kinoteka,
ciklus klasinog
vesterna(R)
09:21Duhovni izazovi
09:55Prizma
10:40Kulturna batina
10:57Uvijek kontra, talk-show
12:00Dnevnik 1
12:24Veterani mira
13:13Povijest mafije:
Veliko suenje mafiji 1986.,
dokumentarna serija
14:14Top Gear
15:11Imitacije aristokracije,
humoristina serija
15:35Skica za portret(R)
15:50Briljantin, ameriki film
- Filmovi s 5 zvjezdica
17:38Lijepom naom: Pregrada
19:00Dnevnik 2
19:55Loto 7/39
20:02The Voice - Najljepi glas
Hrvatske
21:41Ubijte glasnika, ameriki
film
23:33Dnevnik 3
23:53Pink Floyd - Pria o
albumu Wish You Were
Here, dokumentarni
film(R)
00:56Destry ponovno jae,
ameriki film - Kinoteka,
ciklus klasinog
vesterna(R)
02:26Top Gear (R)
03:19Kulturna batina
03:34Skica za portret(R)
03:47Duhovni izazovi
04:17Veterani mira
05:02Prizma
05:47Dnevnik 2

06:00Juhuhu
10:00Umorstva u Midsomeru,
serija
11:45Roditelji i djeca , serija
12:30Hestonova fantastina
jela, dokumentarna serija
13:20Veliki preporod
britanskog vrta ,
dokumentarna serija
14:25Heavenly Match,
ameriki film
16:00Regionalni dnevnik
16:30Gospodin Selfridge ,
serija
19:00Korak u ivot, prijenos

21:09Dva lica sijenja,

britansko-francuskoameriki film
22:45Maher za tehnologiju ,
dokumentarna serija
23:10Vikinzi , serija
00:00Vladarica , serija
00:50Heavenly Match,
ameriki film
02:14Noni glazbeni program

05.55 RTL Danas, informativna

emisija (R)
06.35 Legenda o Tarzanu
07.00 Lego Ninjago
07.55 Svemogua Kim,
animirana serija (R)
08.45 TV prodaja
09.30 Mijenjam enu, (R)
10.45 TV prodaja
11.00 Dynamo: Majstor
nemoguega, zabavna
emisija
11.55 Maioniari, zabavna
emisija
13.00 TV prodaja
13.15 Vulkan, igrani film,
akcijski
15.05 Bez obaveza, igrani film,
romantina komedija (R)
16.30 RTL Vijesti, informativna
emisija
16.40 Bez obaveza, igrani film,
romantina komedija (R)
17.10 Kriza, humoristina
serija (R)
17.50 Kriza, humoristina
serija (R)
18.30 RTL Danas, informativna
emisija
19.10 RTL Vrijeme,
informativna emisija
19.15 Galileo - nove epizode,
zabavna/ obrazovna
emisija
20.00 Snjeguljica i lovac TV premijera, igrani
film, fantastini
22.25 Prometej, igrani film,
znanstveno-fantastini
00.40 Wolfman, igrani film,
horor
02.30 Astro show, emisija uivo
03.30 RTL Danas
04.10 Kraj programa

NEDJELJA
21.2.2016.

06:48Lijepom naom: Pregrada

08:03Hobsons Choice,
britanski film - Zlatna
kinoteka
09:50Portret Crkve i mjesta:
Mae
10:00Mae: Misa, prijenos
11:00Biblija

11:10Pozitivno
12:00Dnevnik 1
12:30Plodovi zemlje
13:25Rijeka: More
14:00Nedjeljom u dva
15:05Labirint
15:50Mir i dobro
16:15Poldark, serija
17:15The Voice - Najljepi glas
Hrvatske
19:00Dnevnik 2
19:55Loto 6/45
20:05Patrola na cesti, dramska
serija
21:00Montirani proces
21:40Alka, dokumentarni film
22:26Dnevnik 3
22:49Samo kulturno, molim
23:35Poldark, serija
00:40Nedjeljom u dva
01:40Ekonomija &td
02:15Hobsons Choice,
britanski film - Zlatna
kinoteka
04:00Skica za portret
04:15Manjinski mozaik:
Sauvane uspomene(R)
04:30Plodovi zemlje
05:20Pozitivno
05:50Dnevnik 2

06:00Juhuhu
09:49Detektiv Murdoch , serija
10:39Grantchester , serija
11:32Teenozoik
12:01Neemo rei mladenki ,
zabavno-dokumentarna
serija
13:05Dobar, bolji, najbolji...
britanski slastiar
14:08Mafijaki kolaii,
ameriki film
15:41Tri mukarca Melite
ganjer, hrvatski film
17:20Poirot , serija
19:00koro i tambure, snimka
koncerta
20:05Konani obraun: Ecks
protiv agentice Sever,
ameriki film
21:42Anthony Bourdain:
Upoznavanje nepoznatog ,
dokumentarna serija
22:42Grantchester , serija (R)
23:32Pa to je fantastino! ,
humoristina serija
00:02Elitni klinci , serija
00:32Elitni klinci , serija
01:02Konani obraun: Ecks
protiv agentice Sever,
ameriki film
02:32Noni glazbeni program

05.25 RTL Danas, informativna

emisija (R)
06.05 Legenda o Tarzanu,
animirana serija

19. veljae 2016.

17.2.2016 13:28:55

Back.indd 19

17.2.2016 13:28:57

tv pRogRaM
06.35 Lego Ninjago, animirana
serija
07.25 Svemogua Kim
08.10 TV prodaja
08.25 Mijenjam enu, (R)
09.40 TV prodaja
09.55 Pelica Maja - TV
premijera, igrani film,
animirani
12.10 TV prodaja
12.25 Spaeni!, igrani film,
humorna drama
14.05 Snjeguljica i lovac , igrani
film, fantastini (R)
16.30 RTL Vijesti, informativna
emisija
16.40 Zvjezdice - nova sezona,
glazbeno-natjecateljski
show (R)
18.30 RTL Danas, informativna
emisija
19.10 RTL Vrijeme,
informativna emisija
19.15 Galileo - nove epizode,
zabavna/ obrazovna
emisija
20.00 Dounik - TV premijera,
igrani film, akcijski triler
22.25 Opstanak, igrani film,
avanturistiki
00.30 Prometej, igrani film,
znanstveno-fantastini
02.40 Astro show, emisija uivo
03.40 RTL Danas, informativna
emisija (R)
04.25 Kraj programa

PONEDJELJAK
22.2.2016.

06:55Dobro jutro, Hrvatska

07:00Vijesti
07:05Dobro jutro, Hrvatska
08:00Vijesti
08:05Dobro jutro, Hrvatska
09:00Vijesti
09:05Vita jela, zelen bor
09:27Velika obitelj , serija
10:20Plodovi zemlje
11:13Trea dob
12:00Dnevnik 1
12:23Dama pod velom,
telenovela
13:18Kod doktora , talk-show
14:00Drutvena mrea medicina
15:10Jezik za svakoga
15:25Patrola na cesti, dramska
serija
16:20Eko zona(R)
16:50Hrvatska uivo
17:40ivot je lijep
18:12Potjera
19:00Dnevnik 2
20:00BezVeze
20:50Kua od karata , serija
21:45Otvoreno
22:35Dnevnik 3

46
Back.indd 20

HrvatskaRIJE
23:00Zemlje - ljudi pustolovine : Mijanmar
- putovanje zemljom
tisuu pagoda,
dokumentarna serija
23:47Igra prijestolja , serija
00:40Don Matteo , serija
01:25Otvoreno
02:10Kod doktora , talk-show
02:51Hrvatska uivo
03:33ivot je lijep
04:05Mir i dobro
04:30Skica za portret
04:36Vita jela, zelen bor
04:56Dama pod velom
05:48Dnevnik 2

06:00Juhuhu
09:55Neemo rei mladenki ,
dokumentarno-zabavna
serija
11:00Poirot , serija
12:45Don Matteo , serija
13:35Posljednja mogunost,
ameriki film
15:05Ovisni o kupovanju:
Dovedite kuu u red
16:00Regionalni dnevnik
16:45Magazin LP
17:15Stipe u gostima ,
humoristina serija
17:55Kruke i jabuke
18:43Zdravi predah - smoothie
18:48Odmori se zasluio si ,
humoristina serija
19:30Dva i pol mukarca ,
humoristina serija
19:53Drevni misteriji,
dokumentarna serija
20:04Prepredenjaci iz prirode:
Sex, Lies & Dirty Tricks,
dokumentarna serija
21:02Tv Bingo
21:48Stadion - sportska emisija
22:58Zakon i red: Zloinake
nakane , serija
23:45Zloinaki umovi , serija
00:30Posljednja mogunost,
ameriki film (R)
01:57Magazin LP
02:22Stadion - sportska emisija
03:27Noni glazbeni program

05.55 RTL Danas, informativna

emisija (R)
06.40 Sve u est, magazin (R)
07.15 Legenda o Tarzanu,
animirana serija (R)
07.40 Svemogua Kim,
animirana serija
08.30 TV prodaja
08.45 Pet na pet - nove epizode,
kviz (R)
09.40 TV prodaja
09.55 Mijenjam enu,
dokumentarna sapunica

11.15 TV prodaja
11.30 etiri vjenanja, lifestyle
emisija
12.25 Hitna sluba, serija
13.25 Shopping kraljica - (R)
14.20 Dounik, igrani film,
akcijski triler (R)
16.30 RTL Vijesti
17.00 Shopping kraljica - nove
epizode, lifestyle emisija
18.00 Sve u est, magazin
18.30 RTL Danas, informativna
emisija
19.15 Pet na pet - nove epizode,
kviz
20.10 Andrija i Anelka
20.45 Tri, dva, jedan - kuhaj!
22.15 RTL Direkt, informativna
emisija
22.45 Andrija i Anelka
23.10 Kriza, humoristina serija
23.45 Zloinaki umovi,
kriminalistika serija
00.40 Zakon i red: Odjel za
rtve, kriminalistika serija
01.30 CSI, kriminalistika serija
02.20 Astro show, emisija uivo
03.20 RTL Danas, informativna
emisija (R)
04.05 Kraj programa

UTORAK
23.2.2016.

06:55Dobro jutro, Hrvatska

07:00Vijesti
07:05Dobro jutro, Hrvatska
08:00Vijesti
08:05Dobro jutro, Hrvatska
09:00Vijesti
09:05Vita jela, zelen bor
09:32Velika obitelj , serija
10:25Zemlje - ljudi pustolovine : Mijanmar
- putovanje zemljom tisuu
pagoda, dokumentarna
serija
11:20Glas domovine
12:00Dnevnik 1
12:20Dama pod velom
13:15Kod doktora , talk-show
14:00Drutvena mrea
15:10Kua od karata , serija
16:00BezVeze
16:50Hrvatska uivo
17:40ivot je lijep
18:12Potjera
19:00Dnevnik 2
20:00Satirikon
20:50Kua od karata , serija
21:53Otvoreno
22:43Dnevnik 3
23:08Zemlje - ljudi pustolovine : Kineski zeleni
biser, dokumentarna
serija
23:53Igra prijestolja , serija
00:50Don Matteo , serija

01:38Otvoreno
02:23Kod doktora , talk-show
03:04Hrvatska uivo
03:46ivot je lijep
04:18Skica za portret
04:31Vita jela, zelen bor
04:56Dama pod velom
05:48Dnevnik 2

06:00Juhuhu
09:55Odmori se zasluio si
10:30Kruke i jabuke
11:20arolija , serija
12:10Slastice a la Mimi
12:42Don Matteo , serija
13:35Lai i prijevare, ameriki
film
15:05Ovisni o kupovanju:
Dovedite kuu u red
16:00Regionalni dnevnik
16:45Sportski magazini
17:15Stipe u gostima
18:00Kruke i jabuke
18:50Odmori se zasluio si
19:25Veernja kola
20:05Tajne dvorca s
Ruth, Peterom i Tomom dokumentarna serija
21:15Legenda o Fong Sai Yuku,
hongkoki film
22:50Magazin EURO 2016.
23:21Zloinaki umovi , serija
00:06Lai i prijevare, ameriki
film (R)
01:36Sportski magazini
02:01Noni glazbeni program

05.40 RTL Danas, informativna

emisija (R)
06.25 Sve u est, magazin (R)
06.50 Lego Ninjago, animirana
serija (R)
07.15 Svemogua Kim
08.05 TV prodaja
08.20 Pet na pet - nove epizode,
kviz (R)
09.20 TV prodaja
09.35 Mijenjam enu,
dokumentarna sapunica
10.50 TV prodaja
11.05 etiri vjenanja, lifestyle
emisija
12.05 Hitna sluba, serija
13.00 Shopping kraljica - (R)
13.55 Tri, dva, jedan - kuhaj! nova sezona, kulinarski
show R)
15.25 Andrija i Anelka,
humoristina serija (R)
15.55 Andrija i Anelka,
humoristina serija (R)
16.30 RTL Vijesti, informativna
emisija
17.00 Shopping kraljica - nove
epizode, lifestyle emisija
18.00 Sve u est, magazin

18.30 RTL Danas

19.20 Pet na pet - nove epizode,
kviz
20.10 Andrija i Anelka,
humoristina serija
20.50 Tri, dva, jedan - kuhaj! nova sezona, kulinarski
show
22.15 RTL Direkt, informativna
emisija
22.45 Andrija i Anelka,
humoristina serija
23.20 Kriza, humoristina serija
23.55 Zloinaki umovi,
kriminalistika serija
00.45 Zakon i red: Odjel za
rtve, kriminalistika
dramska serija
01.40 CSI, kriminalistika serija
02.30 Astro show, emisija uivo
03.30 RTL Danas, (R)
04.10 Kraj programa

SRIJEDA
24.2.2016.

06:55Dobro jutro, Hrvatska

07:00Vijesti
07:05Dobro jutro, Hrvatska
08:00Vijesti
08:05Dobro jutro, Hrvatska
09:00Vijesti
09:05Vita jela, zelen bor
09:27Velika obitelj , serija
10:25Zemlje - ljudi pustolovine : Kineski zeleni
biser, dokumentarna serija
11:20Eko zona
12:00Dnevnik 1
12:23Dama pod velom,
telenovela
13:18Kod doktora , talk-show
14:00Drutvena mrea
15:10Kua od karata , serija
16:05Satirikon
16:50Hrvatska uivo
17:40ivot je lijep
18:12Potjera
19:00Dnevnik 2
19:55Loto 7/39
20:01Pogledi: Lijepo mi je s
tobom, zna dokumentarni film
20:50Domovina , serija
21:45Otvoreno
22:35Dnevnik 3
23:00Zemlje - ljudi pustolovine : Vlakom kroz
Andaluziju,
dokumentarna serija
23:47Igra prijestolja , serija
00:43Don Matteo , serija
01:28Otvoreno
02:13Kod doktora , talk-show
02:54Hrvatska uivo
03:36ivot je lijep
04:08Eko zona
04:33Skica za portret
04:39Vita jela, zelen bor

19. veljae 2016.

17.2.2016 13:28:58

tv pRogRaM

HrvatskaRIJE
04:59Dama pod velom
05:51Dnevnik 2

06:00Juhuhu
09:55Odmori se zasluio si
10:30Kruke i jabuke
11:20arolija , serija
12:10Volite hranu
12:45Don Matteo , serija
13:35Das Wunder von
Karnten, njemaki film
15:05Ovisni o kupovanju:
Dovedite kuu u red
16:00Regionalni dnevnik
16:45Odbrojavanje do Rija,
dokumentarna serija
17:15Stipe u gostima
18:00Kruke i jabuke
18:50Odmori se zasluio si
19:25Provodi i sprovodi,
humoristina serija
20:00Nogomet, LP - emisija
20:35Nogomet, LP - prijenos
utakmice
22:35Nogomet, LP - emisija
i saeci
23:35Zloinaki umovi , serija
00:20Das Wunder von
Karnten, njemaki film
01:50Odbrojavanje do Rija,
dokumentarna serija
02:15Noni glazbeni program

05.50 RTL Danas, R)

06.30 Sve u est, magazin (R)
07.00 Lego Ninjago, animirana
serija (R)

07.25 Svemogua Kim

08.15 TV prodaja
08.30 Pet na pet - nove epizode,
kviz (R)
09.25 TV prodaja
09.40 Mijenjam enu,
dokumentarna sapunica
11.00 TV prodaja
11.15 etiri vjenanja, lifestyle
emisija
12.10 Hitna sluba, serija
13.05 Shopping kraljica - (R)
14.05 Tri, dva, jedan - kuhaj! nova sezona, kulinarski
show (R)
15.25 Andrija i Anelka, (R)
15.55 Andrija i Anelka, (R)
16.30 RTL Vijesti
17.00 Shopping kraljica - nove
epizode, lifestyle emisija
18.00 Sve u est, magazin
18.30 RTL Danas
19.15 Pet na pet - nove epizode
20.10 Andrija i Anelka
20.45 Tri, dva, jedan - kuhaj!
22.15 RTL Direkt
22.45 Andrija i Anelka
23.20 Kriza, humoristina serija
23.55 Zloinaki umovi,
kriminalistika serija
00.45 Zakon i red: Odjel za
rtve, kriminalistika serija
01.40 CSI, kriminalistika serija
02.30 Astro show, emisija uivo
03.30 RTL Danas, (R)
04.10 Kraj programa

^ETVRTAK
25.2.2016.

HRVATSKI PROGRAM NA RTV-U

Informativna emisija na hrvatskom jeziku Dnevnik emitira se od ponedjeljka do subote u terminu od 17.45 minuta na Drugom programu
Radio-televizije Vojvodine. Emisija Izravno - razgovor na aktualne teme
emitira se nedjeljom u 16 sati a emisija iz kulture Svjetionik nedjeljom
od 16.30 sati.
Polusatna emisija na hrvatskom jeziku emitira se subotom s poetkom u
21 sat na Radio Novom Sadu.

GLAS HRVATA
Radijska emisija Glas Hrvata u produkciji HKUD Vladimir Nazor iz Staniia
emitira se na valovima Radio Sombora nedjeljom od 17 do 19 sati.

ZVUCI BAKE RAVNICE

Emisija na hrvatskom jeziku Zvuci bake ravnice emitira se etvrtkom od
18 do 20 sati, na valovima Radio Bake (99,1 MHz).

HRVATSKA PANORAMA NA TELEVIZIJI YU ECO

Program obuhvaa informativnu petominutnu emisiju Cro info vijesti, koja se prikazuje radnim danima nakon Info bloka ove televizije u premijernom i tri reprizna
termina (15.30, 19.15, 22.15, 00.15 sati). Polusatna drutveno-politika emisija
Motrita emitira se etvrtkom od 22.30 sati, a reprizira ponedjeljkom od 9 sati. Kola
emisija s pregledom tjedna iza nas pod nazivom Hrvatska panorama emitira se
subotom od 11 sati.

19. veljae 2016.

Back.indd 21

06:55Dobro jutro, Hrvatska

07:00Vijesti
07:05Dobro jutro, Hrvatska
08:00Vijesti
08:05Dobro jutro, Hrvatska
09:00Vijesti
09:05Vita jela, zelen bor
09:31Velika obitelj , serija
10:25Zemlje - ljudi pustolovine : Vlakom
kroz Andaluziju,
dokumentarna serija
11:15ivjeti s tradicijom,
emisija puke i predajne
kulture
12:00Dnevnik 1
12:23Dama pod velom
13:18Kod doktora , talk-show
14:00Drutvena mrea znanstveni etvrtak
15:10Domovina , serija
16:00Labirint
16:50Hrvatska uivo
17:40ivot je lijep
18:12Potjera
19:00Dnevnik 2
20:00Ono to jesam: Hrabri u
24 slike, dokumentarna
serija
20:50Domovina , serija
21:45Otvoreno
22:35Dnevnik 3
23:00Zemlje - ljudi pustolovine ,
dokumentarna serija
23:47Igra prijestolja , serija
00:38Don Matteo , serija
01:23Otvoreno
02:08Kod doktora , talk-show
02:49Hrvatska uivo
03:31ivot je lijep
04:01Skica za portret
04:22Vita jela, zelen bor

04:48Dama pod velom

05:38Biblija
05:48Dnevnik 2

06:00Juhuhu
09:55Odmori se zasluio si ,
humoristina serija
10:30Kruke i jabuke
11:20arolija , serija
12:10Volite hranu ,
dokumentarna serija
12:42Don Matteo , serija
13:30Heart of the Matter,
ameriki film
15:07Ovisni o kupovanju:
Dovedite kuu u red
16:00Regionalni dnevnik
16:45Odbrojavanje do Rija,
dokumentarna serija
17:15Stipe u gostima ,
humoristina serija
18:00Kruke i jabuke
18:50Odmori se zasluio si ,
humoristina serija
19:25Genijalci
20:03Australija - ivot na rubu:
Obala zapadne Australije,
dokumentarna serija
20:57Nogomet, EL - prijenos
utakmice
22:57Nogomet, EL - saeci
23:32Zloinaki umovi , serija
00:17Heart of the Matter,
ameriki film
01:41Odbrojavanje do Rija,
dokumentarna serija
02:06Noni glazbeni program

05.40 RTL Danas, informativna

emisija (R)
06.25 Sve u est, magazin (R)
06.50 Lego Ninjago, (R)
07.15 Svemogua Kim
08.05 TV prodaja
08.20 Pet na pet - nove epizode,
kviz (R)
09.15 TV prodaja
09.30 Mijenjam enu,
dokumentarna sapunica
10.50 TV prodaja
11.05 etiri vjenanja, lifestyle
emisija
12.00 Hitna sluba, serija
12.55 Shopping kraljica - (R)
13.55 Tri, dva, jedan - kuhaj! nova sezona, kulinarski
show (R)
15.20 Andrija i Anelka,
humoristina serija (R)
15.55 Andrija i Anelka,
humoristina serija (R)
16.30 RTL Vijesti
17.00 Shopping kraljica - nove
epizode, lifestyle emisija
18.00 Sve u est, magazin
18.30 RTL Danas
19.15 Pet na pet - nove epizode,
kviz
20.10 Andrija i Anelka
20.50 Tri, dva, jedan - kuhaj!
22.15 RTL Direkt
22.45 Andrija i Anelka
23.20 Kriza, humoristina serija
23.55 Zloinaki umovi,
kriminalistika serija
00.45 Zakon i red: Odjel za
rtve, kriminalistika serija
01.40 CSI, kriminalistika serija
02.30 Astro show, emisija uivo
03.30 RTL Danas, (R)
04.10 Kraj programa

PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE

SHEMA ZA RADNE DANE:
18.00 - 19.00
Najava programa Veernji dnevnik Anemov prilog
Bolja Srbija Agencijske vijesti iz RH Kronologija
- Dogodilo se na dananji dan Jezini savjetnik
Govorimo hrvatski

20.30 - 21.00
Narodna glazba Blic vijesti i
odjava programa

19.00 - 19.30
Poetski predah Popularne melodije - zabavna
glazba (ponedjeljkom) Na valovima hrvatske glazbene tradicije - narodna glazba (utorkom) Veliki
majstori glazbe - ozbiljna glazba (srijedom) Rock
vremeplov (etvrtkom) Minute za jazz (petkom)

18.00 Najava programa, Vijesti

dana, zabavna glazba
18.15 Vojvoanski tjedan
18.30 Kronologija - Dogodilo se na dananji dan
19.00 Vjerska emisija, duhovna glazba
20.00 Divni novi svijet
20.55 Odjava programa

19.30 - 20.00
Europski magazin - magazin Radija Deutsche
Welle (ponedjeljkom) Kulturna povijest (utorkom)
Znanjem do zdravlja (srijedom) Razmiljanje doputeno (etvrtkom) Tjedni vodi (petkom)
20.00 - 20.30
U pauzi o poslu (ponedjeljkom) Aktualije (utorkom)
Otvoreni studio (srijedom) Kultur caf - magazin iz
kulture Radija Deutsche Welle (etvrtkom) Vodi za
moderna vremena emisija Hrvatskoga radija (petkom)

SHEMA ZA DANE VIKENDA:

Subota

104, 4 Mhz

Nedjelja
18.00 Najava programa, Vijesti dana
18.10 Nedjeljni mozaik (kronologija, zanimljivosti,
zabavna glazba)
18.30 Kronologija - Dogodilo se na dananji dan
19.30 Putnici kroz vrijeme emisija za djecu
Hrvatskoga radija
20.00 Hrvatima izvan domovine - emisija Pitomog
radija iz Pitomae (RH)
20.55 Odjava programa

47
17.2.2016 13:28:59

tu oKo nas...

HrvatskaRIJE

TURNIR U MALOM NOGOMETU SRIJEMSKIH HRVATSKIH KULTURNIH UDRUGA U

SRIJEMSKOJ MITROVICI

Nije uvijek vano pobijediti

Osim domaina, na turniru su sudjelovale ekipe iz Golubinaca, Rume, Petrovaradina i Ljube

rvi ovogodinji malonogometni turnir hrvatskih

kulturnih udruga iz
Srijema, odran je u nedjelju, 14.
veljae u Srijemskoj Mitrovici.
Hrvatski kulturni centar Srijem
Hrvatski dom, ve etvrti put
zaredom bio je domain malonogometnih susreta iji je cilj
prema rijeima domaina,
okupljanje i druenje ljubitelja sporta pripadnika hrvatske
zajednice iz Srijema. Na prvom
malonogometnom turniru u

48
Back.indd 22

Srijemskoj Mitrovici okupile su

se ekipe iz pet mjesta u Srijemu.
Osim domaina, sudjelovale
su ekipe iz Golubinaca, Rume,
Petrovaradina i Ljube.
Na cilj jeste da se tijekom
godine okupimo u neformalnom druenju. Postoji vei broj
okupljanja lanova hrvatskih
kulturnih udruga iz Srijema,
ali samo kada je rije o nekim
kulturnim manifestacijama. Ti
susreti se uglavnom zavre na
programu i kratkim susretima.

Finalisti - ekipa Golubinana

Sportska okupljanja su prilika da

se cjelodnevnim druenjem upoznamo, razmijenimo iskustva i
samim tim stvorimo neke nove
ideje za budue projekte. Oni
su vani radi okupljanja pripadnika hrvatske zajednice napose
za mlade koji se bave sportom
i koji nemaju afiniteta za kulturne aktivnosti, istaknuo je
voditelj sportskog odjela HKC
Srijem-Hrvatski dom iz Srijemske
Mitrovice Zlatko Naev.

PRODUBLJIVANJE
TELJSTAVA

PRIJA-

Dogovor je da ovakve vrste

sportskih susreta ne budu vie
natjecateljskog karaktera nego u
sportskom duhu i produbljivanju
prijateljstava, a postoje i nagovjetaji da e se ovakvi susreti
proiriti i u ostalim dijelovima
Vojvodine.
Suparnitvo smo otklonili
tijekom ovih godina. Greke smo
rjeavali u hodu tijekom svih

Najbolji igra Vladimir Volari i Zlatko Naev

19. veljae 2016.

17.2.2016 13:29:04

tu oKo nas..

HrvatskaRIJE

Mija Erceg
ovih godina odravanja turnira i
bolje je ovako. Nema natjecanja,
iako se na kraju dodeljuju sim-

sportskog odjela HKPD Matija

Gubec Ruma Pavle Miar.
Veini sudionika turnira nogomet je velika ljubav.
Jedan od njih je i Mija Erceg iz
Golubinaca koji za sebe kae da
je cijeli svoj ivot posvetio sportu,
nogometu. lan je reprezentacije Hrvata Vojvodine i jedan od
kapetana te momadi s kojima
je prole godine u Zagrebu, kako
kae, osvojio krov Europe:
Za mene je sport i nogomet
jedan veliki dio ivota. Od svoje
12. godine bavim se sportom i
elio bih da to svoje iskustvo
prenesem i na mlae. Mislim da
su i ovakve vrste susreta prilika

PODRKA INSTITUCIJA
U okviru Hrvatskog nacionalnog vijea djeluje i odbor za
sport koji podrava ovakve vrste susreta. Imamo sportske
ekipe od ida do Zemuna i na terenu se mladi upoznaju,
drue i pobjednik je uvijek u drugom planu. Vano je druenje
i uvrivanje steenih prijateljstava, rekao je u ime HNV-a
Andrej panovi.
Podrku ovakvim vrstama susreta u Srijemskoj Mitrovici
HKC Srijem-Hrvatski dom ima i od samog Grada Srijemska
Mitrovica: Sa HKC Srijem-Hrvatski dom, imamo izuzetno
dobru suradnju kako to se tie realizacije projekata od opeg
javnog interesa tako i svih ostalih aktivnosti.Nadam se da e
se kako sportske tako i kulturne manifestacije odravati i ubudue i smatram da bi primjer hrvatske nacionalne manjine trebale da slijede i ostale manjine u gradu, da na ovakve naine
njeguju svoju kulturu i tradiciju i time svakako afirmiraju ovu
nau multietniku sredinu, rekao je Ilija Nedi naelnik za
kulturu, sport i omladinu Grada Srijemska Mitrovica.
boline nagrade i sve je u duhu
lijepog druenja i njegovanja
prijateljstava, rekao je voditelj

Vladimir Zjak
19. veljae 2016.

Back.indd 23

da to svoje iskustvo prenesemo

na njih. Moda ba prve korake ka uspjehu naprave ba na
ovakvim susretima. Ovakav
vid druenja i komunikacije,
ne moe nikome donijeti loe.
Rezultat nam i nije toliko vaan
nego vie uvrivanje prijateljstava i eventualno proirivanje
organizacije ovakvih sportskih
susreta i u ostalim mjestima u
Vojvodini, kae Mija.
A sve ei gosti na turnirima su i lanovi najmlae
hrvatske kulturne udruge u
Srijemu, HKD Ljuba:
Doli smo se malo druiti s prijateljima iz hrvatskih
udruga iz ostalih gradova u

Srijemu i ovo nam je etvrti put

da dolazimo. Sudjelovali smo
na turnirima u Zemunu, Rumi,
Golubincima i evo nas drugi put
u Srijemskoj Mitrovici. Nama
puno znai to nas pozovu i uvijek se rado odazivamo. Mi smo
najmlaa udruga i donedavno se
nije ni znalo da postojimo i ovakvim naim predstavljanjem vie
e se uti za nas, kae najstariji
lan HKD Ljuba Vladimir Zjak.

CRVENO BIJELA ZABAVA

Obiljeeno
115 godina
postojanja

K Baka 1901 organizirao

je tradicionalnu crvenobijelu zabavu na kojoj je sveano
obiljeeno 115 godina postojanja
najstarijeg nogometnog kluba u

PETROVARADINCI
I
GOLUBINANI U FINALU
Bez obzira to ovoga puta
natjecanje i pobjednici nisu bili
u prvom planu, svim sudionicima uruena su priznanja a
nagraene su i najuspjenije
ekipe i natjecatelji. Prvo mjesto pripalo je sportskoj ekipi
iz
Petrovaradina,
drugo
Golubinanima, tree domainima iz Srijemske Mitrovice,
etvrto ekipi iz Ljube i peto mjesto osvojila je ekipa iz Rume.
Za najboljeg igraa proglaen je
Vladimir Volari iz Rume, a za
najboljeg vratara Davor Panian
iz Petrovaradina. Tree poluvrijeme nastavljeno je druenjem
u Hrvatskom domu, a stigli su
gosti i iz Bakog Monotora
koji su doli upoznati se s organiziranjem turnira u Srijemu.
Izvjesno je da e se ovakve vrste
sportskih susreta proiriti i na
cijelu Vojvodinu. Dogovoreno je
i da e se idui malonogometni
turnir odrati u estom mjesecu
u Ljubi.
Suzana Darabai

dravi. Okupila se Uprava kluba,

igrai prvog tima, lanovi radne
zajednice, veterani i prijatelji
kluba koji su u veseloj atmosferi
uz druenje proslavili jo jednu
uspjenu godinu.
Klub ni ovoga puta nije
zaboravio na svoje najstarije i
istaknute lanove. Predsjednik
kluba Nemanja Simovi prigodnim darovima zahvalio
se Antunu Rajiu i andoru
Kalmaru za dugogodinji doprinos klubu.

49
17.2.2016 13:29:08

spoRt

HrvatskaRIJE

ska kluba, Dinamo i Hajduk. Prvi susret igrat e se 16. oujka u Splitu,
a uzvrat je predvien za 6. travnja u Zagrebu.

POGLED S TRIBINA

Proljee

KOARKA

ije greka. Iako je zima jo uveliko, nogometno proljee je

zapoelo s 22. kolom nastavka prvenstva 1. HNL. Nakon
gotovo dva mjeseca mirovanja, lopta je ponovno krenula s centra i nogomet se vratio na hrvatske travnjake. Jer, ovo je godina
Europskog prvenstva u Francuskoj i sva ligaka natjecanja moraju biti zavrena prije uobiajenog vremena.
Oekivano, sve tri vodee momadi su zabiljeile pobjede i
navijestile nastavak svojih aspiracija za osvanje naslova prvaka.
Istina, bodovni saldo izdvaja branitelja naslova Dinamo i prvu
pratilju Rijeku u red glavnih favorita, no i Hajduk jo uvijek gaji
potajne nade kako bi se mogao umijeati u ampionsku borbu.
Zanimljivost prvog kola nastavka prvenstva, uz ve spomenute pobjede favoriziranih pretendenata, ogleda se u injenici
kako su preostala dva susreta zavrila neodluenim rezultatom,
to potvruje glavnu karakteristinost ovog prvenstva. Dinamo,
Rijeka i Hajduk su prema pokazanom ponovno ispred svih,
a ostali su u veoj ili manjoj mjeri izjednaeni. Kako drugaije
komentirati izravni duel osmoplasirane Istre 1961 i devetoplasiranog Osijeka, sraz momadi koje se bore za izbjegavanje
mjesta koje vodi u doigravanje za ostanak u ligi, koji je zavrio
bez pogodaka.
Liga je zbilja zanimljiva, i bit e jo zanimljivija kako se budemo bliili kraju prvenstva. Gotovo svako novo kolo donosi neki
novi derbi susret, bio on za vrh ili za goli prvoligaki ivot, a niti
svaki favorit nije apsolutno siguran. Dinamo je, primjerice, jedva
uspio izboriti vanu pobjedu protiv ve ispalog Zagreba i zadrati vrh tablice.
A ve sljedee kolo, ovoga vikenda, donosi nova dva derbi
susreta. Derbi Dinama i Rijeke, koji bi pobjedom domaina
u mnogome mogao usmjeriti sudbinu borbe za naslov, te jo
jedan veliki duel donjeg doma izmeu Istre 1961 i Intera. Svaka
od ove dvije utakmice ima svoj veliki naboj, ali i veliki ulog.
Na radost svih ljubitelja hrvatskog klupskog nogometa.
D. P.

NOGOMET

Pobjede vodeih

inamo je minimalnom gostujuom pobjedom (2:1) protiv

Zagreba odrao prednost i zadrao vodstvo na tablici 1. HNL.
Prvi pratitelj Rijeka je svladala Lokomotivu (2:0) i ostala na dva boda
zaostatka.
Ostali rezultati: Hajduk Slaven 2:0, Osijek Istra 1961 0:0, Inter
Split 1:1

Dinamo protiv Hajduka

drijeb je bio neumoljiv pa e se umjesto u velikom finalu ve u

polufinalu nogometnog kupa Hrvatske sastati dva najvea hrvat-

50
Back.indd 24

Tri od tri

va tri hrvatska predstavnika upisala su pobjede u 24. kolu ABA

lige, ostajui na svojim pozicijama na tablici. Cedevita je pobijedila Metalac (77:63), Cibona je bila bolja od Krke (85:78), dok je
Zadar slavio protiv Skoplja (84:72). Tree plasirana Cedevita je i dalje
jedini realni kandidat za mjesto na zavrnom turniru etiri najbolje
momadi.

Ivica Zubac preao u Mega Leks

ladi hrvatski koarka Ivica Zubac, kome je nedavno Hrvatski

koarkaki savez poniti prijelazak iz Cibone u Cedevitu, odlu-

io je karijeru nastaviti u momadi Mega Leks iz Srijemske Mitrovice.

Ugovor je potpisan do 2108. godine, s mogunou da talentirani
centar ranije ode u NBA ligu.

NAMA JE DOVOLJNO
DA ZNATE ZA NAS

FUNERO
Privatno pogrebno poduzee
- Subotica, Karaorev put 2,
- Telefon (danonono):
(024) 55-44-33
Raspored sprovoda i umrlice na
Internetu: www.funero.co.rs
e-mail: funero@funero.co.rs
Kod smrti umirovljenika umanjujemo raun
za iznos posmrtne pomoi koju daje PIO.
19. veljae 2016.

17.2.2016 13:29:08

HrvatskaRIJE

Izdajemo apartmane u Novom Vinodolskom.

www.apartmani-karasic.com.
Podajemo obiteljsku katnu kuu 210 m2 na placu
od 670m2 garaa, kotlarnica, ljetna kuhinja i
vinska komora sve opeka, plin, etano grijanje,
telefon, interfon, do autobusa 5 minuta. Subotica.
Tel.: 024 546 061 ili 064 468788.
Prodajem Tv Samsung ekran ravan 82 cm,
daljinski, namjetaj visoki sjaj regal 3,8, klupski
stol, krinja za jastuke i regal 2,v /2. Tel.: 064
4681788.
Prodajem noviju trosobnu kuu na uglu, s placem od 524 m u Novom naselju Aleksandrovo.
Tel.: 063-553-447.
Prodaje se kua u Petrovaradinu, Marina Dria 2a.
Povrina zemljita je 100 m2, stambena povrina
je 40 m2. Tel.: 064 0125719.
Prodaje se trosoban stan od 73 m2, dvije terase,
renoviran, prijeko od Hrvatskog konzulata u naselju
Tokio. Ima kablovsku, CG,... Cijena 50.000 eura. Tel.:
069 2052608.
Hrvat, 25 godina, zaposlen, vlasnik velike kue u turistikom gradu Slavonska Orahovica kod Osijeka, trai
djevojku zanatliju (frizerku) za dopisivanje brak. Uz
pismo poslati fotografiju. van Peek, Stjepana Radia
10, HR 33515 Orahovica Slavonska, Hrvatska.

Izdajem u najam 20 ari placa u progonu u centru

Tavankuta, pogodno za plastenik ili organsku proizvodnju ima bunar. Tel.: 064 5259245.
Prodaje se kua vikendica na zapadnoj obali jezera
Pali. Tel.: 062 8687964.
Mijenjam ili prodajem vee leandere u boji i limun,
koturaljke, muke akire s prslukom, kone izme,
ko, eire, ubare, kaput i ensko bunjevako ruvo (i
sefiri), razne marame, sto i stolice, tepisi i ekskluzivna
italijanska vjenanica od ipke, muke koulje, sanduk
za posteljinu, mesnate svinje 100-150 kg i 5,5 t soje (upotrebljiva i za sjeme). Tel.: 024 532570 ili 060 0532570.
Kupujem sala s okunicom u Ljutovu ili Tavankutu.
Tel.: 069 2887213.
Prodaju se koturaljke, stolovi i stolci, bunjevaka ruva
svila i sefiri, marame, pregae, ponjaviceevce, aravi,
muke akire i prsluk, izme, eiri, nova el. kosilica,
tepisi i staze. Tel.: 024 528 682.
Prodaje se dvosoban stan (51 m2 + terasa) s odlinim
rasporedom prostora na Prozivci. Stan se redovito
odrava i sauvan je. Ima klimu, kablovsku i daljinsko
grijanje. Cijena 28.000 eura (nije fiksno). Tel.: 064
2498244.
Izdajem (od 1. 9.) 2-soban namjeten stan (3
kreveta+pomoni leaj, plinsko grijanje, blizina tramvaja) u Zagrebu, Folnegovievo naselje. Cijena: 250 eura.
Tel.: 063 8820654, 065 6081194. +385 92 1770196.

Mali oglasi
Hitno prodajem mali moto-kultivator, marke
VALPADANO s frezerom, 10 KS. Tel.: 062 86 87964.
Potrebni radnici za rad u novoj tvornici u Slovakoj.
Tel.: 064 4109369
Prodajem vei 1 S, integralova zgrada, parketiran, s
malim barom, IV. kat, 2 lifta, podrum, cg, adsl, kds tv i
interfon. Tel.: 062 8900458.
Prodaje se apartman od 36 m2 u Jadranovu, 5 km od
Crikvenice. Tel.: 024-4527-499, 064-18-39-591.
Prodaje se muka kona jakna vel: 56 braon boje, nova.
Tel.: 064 4618006.
Prodajem perjani jastuk 80x120 s odgovarajuom
novom runo ivanom salvetskom krevetninom (dvije
navlake za jastuk i dvije navlake za jorgan). Cijena po
dogovoru. Tel.: 060 5402733.
Prodajem trodijelni orman mahagonij, regal iz etiri
dijela, dva garderobna i dvije vitrine, kau, fotelju i dva
taburea. Tel.: 024 4561752, 064 3051513.
Prodajem stroj ivanje marke Bagat s ormaniem,
visoki sjaj, orahovina. Tel.: 069 2887213.
Prodajem runo trikai stroj Empisal skoro nov stolni. Katarina Turkal.
Prodajem poslovni prostor u centru grada cca, 350 m2
na tri nivoa. Inf. 069 2887213.
Prodaje se drvena vaga s tegovima, ojaana eljezom.
Mjeri do 500 kg. U Subotici. Tel.: 064 3910112.
Trolana obitelj prima na dvorbu stare osobe za
mirovinu ili nekretninu. Tel.: 062 1941729.

Besplatni mali oglasi uz kupon iz Hrvatske rijei

U Somboru prodajem kompletno zavrenu termoizoliranu veu katnicu sa suterenom, garaom,

ljetnom kuhinjom, svim komunalijama i CG u centru
grada. Tel.: 025 5449220; 064 2808432.

Potovani itatelji naeg i vaeg tjednika, i dalje

nastavljamo objavljivati rubrike malih oglasa
u kojoj ete moi objavljivati sve ono to elite
prodati, mijenjati, kupiti ili darovati. Jedini uvjet
za objavu vaeg malog oglasa je priloeni kupon
kojega objavljujemo u svakom broju Hrvatske
rijei.
Duljina malog oglasa ne smije prelaziti vie od
30 rijei.
Urednitvo

Hrvatska likovna udruga CroArt

prodaje umjetnike slike, djela
lanova udruge. Zainteresirani se
mogu javiti predsjedniku udruge.
Tel.: +381 24 529 745; mobil: +381 63 518 218;
e-mail: horvat.josip.su@gmail.com

VAI DO 26. 2. 2016.

OSNIVA:
Hrvatsko nacionalno vijee

IZDAVA:
Novinsko-izdavaka ustanova
Hrvatska rije, Trg cara Jovana Nenada 15/II,
24000 Subotica

UPRAVNI ODBOR:
Vesna Pri (predsjednica)
Ivan Greguri, Mato Groznica,
Zvonko Sari, Josip Stanti, Thomas uji,
Vesna Zelenika, Tomislav igmanov

DIREKTOR
Ivan Karan
e-mail: hrdirektor@tippnet.rs

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:

dr. sc. Jasminka Duli (hrurednik@tippnet.rs)

POMONIK I ZAMJENIK
GLAVNE I ODGOVORNE UREDNICE:
Zvonko Sari

LEKTOR:
Zlatko Romi
7. oujka 2014.

Back.indd 25

HKC Bunjevako kolo, Likovni odjel ,

vri prodaju slika svojih lanova. Slike
se mogu vidjeti u prostorijama Centra,
ul. Preradovieva 4. radnim danom od
8 do14 sati. Tel: 024/556-898 ili 555-589.

REDAKCIJA:
Davor Bai Palkovi
(urednik rubrike kultura i urednik Kuia)
Draen Pri
(urednik rubrike sport i zabava)
eljka Vukov
(urednica drutvene rubrike i urednica Hrcka)
Zlata Vasiljevi (novinarka dopisnitva Sombor)
Suzana Darabai (novinarka dopisnitva Srijem)

EF DOPISNITAVA I KOREKTOR:
Mirko Kopunovi (mkopunovic@hrvatskarijec.rs)

TEHNIKA REDAKCIJA:
Thomas uji (tehniki urednik) (tsujic@hrvatskarijec.rs)
Jelena Ademi (grafika urednica) (jademi@hrvatskarijec.rs)

FOTOGRAFIJE:
Nada Sudarevi (nsudarevic@hrvatskarijec.rs)

UREDNIK WEB IZDANJA:

Draen Pri

ADMINISTRACIJA:
Branimir Kunti (pravnik@hrvatskarijec.rs)
Ljubica Vujkovi-Lami (tajnice@hrvatskarijec.rs)

Zdenka Sudarevi (distribucija@hrvatskarijec.rs)

KOMERCIJALISTICA:
Mirjana Duli (komercijala@hrvatskarijec.rs)

TELEFON: ++381 24/55-33-55; ++381 24/55-15-78;

++381 24/53-51-55

IRO RAUN: 355-1023208-69

E-MAIL: hrvatskarijec@tippnet.rs
WEB: www.hrvatskarijec.rs

TISAK: Rotografika
doo Subotica
List je upisan u Registar javnih glasila
Agencije za privredne registre Republike Srbije
pod registarskim brojem: NV000315
COBISS SR-ID 109442828
CIP - Katalogizacija
u publikaciji Biblioteka
Matice srpske, Novi Sad
32+659.3(497.113=163.42)

51

17.2.2016 13:29:09

Zabava

HrvatskaRIJE

U NEKOLIKO SLIKA

Vrijeme kie

IZ IVKOVI ORA

U budak...

to ti ga sad.
Kaem mu
lipo da ne ie
tudak oko badnja jel e ga
uvatit arov, a on opet tira
po svom ko nimac tra-lala. I sad mu vrag kriv to
su mu izderane pantalone, velim ja Josi, a on ne
Pie: Branko Ivkovi
mo da se ne smije. Sve se
siroma zacinio od smija;
pocrvenio da sam mislijo da e mu tribat davat prvu pomo,
jel vetako disanje, ne daj, Boe. A znam da se uvik naide
bilog luka. Poide po cilu glavicu da sve pravi trag u ajeru. Ko bi
to izduro, eljadi moja. Al, fala Bogu, smirio se kojikako, nije
tribalo ni prite u pomo, pa e jo i dalje onako sjajni oivi:
Ta da si ti njega vidijo kako je io na sala! Ta nije lipo, ove
moj, al moram oma oti i donet tvom arovu jednu komadinu
krvavice. Ta ta divanim: zasluio je i divenicu. Tako me niko
nije nasmijo kugod Peria kad je jurio Ivkovi orom. Nikako
nije mogo sakrit jamu na akirama, pa sve porebarski ie kad
kogod naie. I da vidi: jeto, ba kad triba naila sna Roza. A
zna kaki ona ima jezik, ne mo ga ovik ni vrengijom izmirit a
ne meterom, pa e ti ona onako kugod da je navik ozbiljna: Jal,
Pere, ispisani su ve izbori? On e njoj: Kaki izbori? Naivan
ko i uvik, a ona jedva doekala: Ta vidim da si ti ve obisio
reklamu na akire odastrag. Cigurno e bit pricidnik kake
siromake partije kad nema polak akira odastrag. Hu, kad
je to uo, bogo moja, pa kad se ondak zauko u njegov put... Da
sam imo i onu kinesku biciglu to ne triba okreat pedale, ne
bi ga stigo cigurno. Neka-neka. Samo, mogo si i ti, roo moj,
nasradat. Da je arov malko dublje zagrizo, jeto tebi nevolje.
Sad ovi novi renderi mogu borme lipu kaznu naplatit za to.
Nije dosta to je kalamljen, ve kera triba nosit u pitalj za
vake na kontrolu, pa ondak ispitat jel ime zaraen, a na kraju
borme suenje pa kazna. Gledim ja u njeg, pa se sve niki oladio. Dobro divani moj Joso. Trevilo se to ve u oru borme
su za to velike globe sad. Ma vidi ti vraga, mislim se sad ve
fajin ozbiljno, eljadi. Da je, ne daj, Boe, do tog se trevilo, ja bi
borme zavrio u apsu. Novaca nemam ni za doktora, a kamoli
za globu. Ni ja nisam na cocijalnim a ne arov, a nemam ni
da podmaem kugod ovi bogatuni kad zgrie pa njeve artije
kogod metne u kaki budak i posli lipo popali i nikom nita.
Av, izi arova! Pa on me mogo bacit u taku nevolju da se ne
zna... im Joso ode, ima oma da ga metnem na kaki lanac.
Nee on meni ni lajat vie kad oe ve kad mu ja to odobrim.
Sve po novim zakonima. Nema vie radi ta o neg sve pod
komandu... Samo viknem: arov, laj i ima da slua jel borme
oma slide sankcije. Jo u ga nauit da potiva i onu kako se
kae... isprija tiinu. Nee on meni vie kidat akire svakom
kome se siti, samo po naredbi. A moram ga i ograniit. Jevo,
oma lanac skratit za meter. Joso, ajd pa mi pomo, sad e
ovi poet vuat kojikake artije, pa e jo kogod nasradat. Ajd
zbogom.

52
Back.indd 26

19. veljae 2016.

17.2.2016 13:29:14

ZABAVA

HrvatskaRIJE

BA IVIN TODIR

to dalje, ba Ive i sokoalo

sve vie izgleda ko televizija.
Sve je vie ni to ti se utrpu prid
oi ve o ranoga jutra i samo ti
skoleu da ita no to su natrukovali, a ni ne zna otkud se
to nalo ba ko tebe. Otkud jim
samo atresa, a vamo lipo natrukovano da niste pajtai. To znadu
samo oni. Evo i sad, otkako naj
to vlada obnarodovo da e se na
prolie ope izbirat, vaj put priko
reda, pa vrimena na vrime veli
da se jo ni do kraj protodiro, a
Pie: Ivan Andrai
ka se protodira moda i nee,
njegovi se, kanda, ve dobro
pripravili. Niko jutro ba Ivina
ve najranije u vraci nala njevu arenu, sjajnu cidulju i donela mu.
Metnili priko noi, vada jim sramota ako ji kogod vidi. Lipo natrukovano da bi tribovali dat krsta njima, pa e svima bit bolje i ie
se samo naprid. Na cidulje dva, naj brundati i jedan malo manje
brundat, kau da je otud i da e potli izbiranja vladat u njeve varoi.
Cidulja tako debela i sjajna, da njom nit mo potpalit pojer, nit
mo koita otrisat. Ba Iva teko izdane i sidne za sokoalo. Gledi
ta je novoga, skoro sve ko i sino. Nikaki jastrebovi, nikaki zmajovi
i druge adaje samo zovu na izbiranje i pljuju, malo po vima to vladu, malo po nima to su vladali prija, a najvie jedni po drugima. Vi
to sad vladu, cigurno se slatko smiju, jel dok se vi dobro ne ispljuju,
proje i izbiranje, a oni to nee ni primetit. Ba Iva jako brine to
u poslidnje vrime o njegovi ni abera. Prija se to ve unaprid znalo
ko e ta i kako i ko e s kim, a sad samo ko e protiv koga. Jedino
to znade je da su se prva izdilili natroj, naetveroj, pa svaki za se
veli da e radit kako triba, a ne ko vi drugi. Jedni drugima se malo
prdaili, malo ji grdili, al sve nikako mlako. Sad se kanda svi nikud
pozavlaili, pa samo iz mraka gledu ko bi se i kako mogo dovatit to
bolji jasli. Vie put ba Ive izgleda da e se njegovi priklonit vima
to i sad vladu, jel kanda o ni to su prija bili pod njima nee bit
nita. Ti nikako da se sporazumu ta e i kako e, pa u tomu svemu
nemu ni vrimena za nae. Uto u kujnu bane kum Tuna, ni vraca ni
Taksu nisu uli. Aha, jeste uli, bie istke u dravni slubi, evo na
obnarodovo koliko nas moe ostat, a koliko se nji mora otpuat,
veli i sidne zastal. Kume, ope naj ojedamput tvoj, a prva si tako
lipo reko da je to samo ko forme, a da se znade ko ti je u srcu, veli
ba Ivina i naspe mu jedan poluak. Ba Ive naspe bukaricu mlika,
jutros jo ni popijo. E, kumo, sluba se mora uvat, o kruva se ivi!
Eto, ve je naj to je naemu oma do kolina, reko da ni ja, ni moja,
ni dica ne moramo drat za slubu. Veli dosta smo toga radili za
partiju, a ko nji je to na cine. A niko se ne moe poalit da na poslu
pravimo kakegod tete, jal da komugod smetamo. E, moj kume, da
si mi na vrime posluo, unio bi i ti, pa bi danas bijo moda i na
veemu poloaju neg ja. A ti nee, pa nee, pa samo moji, pa moji.
Omatorijo si, al si osto tupav. Jo nisi nauijo da trbu ne poznaje ni
moje, ni tvoje, veli kum Tuna, izdune poluak i polako otide doma.

19. veljae 2016.

korice 53-56.indd 1

Gabor: Nemojte se vjenavati zbog novca. Uvijek moete jeftinije proi ako ga pozajmite.
Aleksandar Veliki: Nitko me na svijetu nije pokorio, nego
samo ja sebe.
Voltaire: Jedina vrlina kojom se ovjek ne moe pohvaliti je
skromnost.

KVIZ
Hanibal Luci
Koje godine i gdje je roen hrvatski renesansni pjesnik Hanibal
Luci?
to je radio na Hvaru?
Gdje se sklonio za vrijeme Puko-seljake bune?
iji su utjecaji u njegovoj lirici?
Na kojem dijalektu je pisao?
Kako se zove njegova proslavljena pjesma?
A kako njegova glasovita drama?
Kada i gdje je umro Hanibal Luci?
Rodio se 1485. godine na Hvaru.
Bio je sudac i odvjetnik hvarske gradske opine.
U Split i Trogir.
Petrarke i Bemba.
Na junoakavskom dijalektu.
Jur nijedna na svit vil.
Robinja.
Umro je 14. prosinca 1553. godine u Veneciji.

Trbu ne poznaje
ni moje, ni tvoje

MISLI POZNATIH

FOTO KUTAK

Vrue mi je!
VICEVI
Pokazuje unuk baki svoje raunalo:
- Vidi bako, ovim klikom moe otvoriti mnogo prozora.
- Sine, gasi tu spravu. Ubit e nas propuh!
Djed doivio sto godina. Doli novinari i tv ekipe.
- Otkrijte nam kako ste uspjeli doivjeti duboku starost?
Djed odgovara:
- Djeco, nikad se nisam raspravljao
- Ali to je nemogue!
- U pravu ste!

53
17.2.2016 13:30:13

Sport

HrvatskaRIJE

RUKOMET

PPD Zagreb rutinirano uzeo bodove

SUBOTICA Hrvatski prvak PPD Zagreb gostovao je kod Spartak

Vojputa u 18. kolu Regionalne rukometne SEHA lige u Subotici, pa
je domaa publika imala prilike u Gradskoj dvorani sportova vidjeti

selina Vujovia rutinirano je od samog poetka dominirala protiv

domaeg Spartak Vojputa, postupno poveavajui svoju prednost i
rjeivi poluvrijeme s 13:8 u svoju korist. U drugom dijelu igre Zagrepani su se jo vie razigrali, ponajprije ulaskom kapetana Horvata, koji je uz Mandalinia bio najefikasniji igra gostujue momadi. U jednom dijelu susreta PPD Zagreb je imao i deset pogodaka
prednosti, no putari su u posljednjoj fazi utakmice zaigrali angairanije, uz odlinu partiju Rakocije i njegovih 11 pogodaka, pa je
semafor na kraju pokazao 35:29.

NOGOMET

Prijateljska pobjeda

OSIJEK Nogometaice Spartaka zabiljeile su pobjedu (1:0) protiv

aktualnih prvakinja Hrvatske, ekipe Osijeka u prijateljskom susretu
odigranom u Osijeku. Jedini pogodak na susretu, koji je i odluio
pobjednika postigla je Alegra Poljak u ezdeset i osmom minutu.
Ove dvije ekipe sastale su se ljetos, takoer u Osijeku, kada su igrale
u kvalifikacijama za Ligu ampiona. Nogometaice Spartaka slavile
su i tada, s uvjerljivih 3:0.

KOARKA

Tijesan poraz

KRUEVAC U susretu 20. kola Prve koarkake lige Srbije koarkai Spartaka poraeni su na gostovanju u Kruevcu od momadi
Napretka rezultatom (68:61). Subotiani se nalaze na desetom mjestu s osam pobjeda i dvanaest poraza. Spartak u sljedeem kolu na
svom terenu doekuje prvoplasiranu momad FMP-a.

Slavlje Vrbaanki
SUBOTICA Gostujua ekipa Vrbas Medela nanijela je koarkaicama Spartaka novi prvenstveni poraz (60:65). Ovo je deseti poraz
Spartaka u devetnaest odigranih kola, pa se Subotianke trenutano nalaze na sedmom mjestu prvenstvene tablice. U narednom
kolu koarkaice Spartaka gostuju u Novom Sadu ekipi Vojvodine.

ODBOJKA

Kiks Golubica

STARA PAZOVA Odbojkaice Spartaka poraene su na gostovanju kod Jedinstva u Staroj Pazovi (3:1), u utakmici petnaestog
kola Super lige za odbojkaice. Novim porazom Golubice su vrlo
vjerojatno izgubile priliku za osvajanje treeg mjesta pred poetak
doigravanja za naslov prvakinja drave. Subotianke e u 16. prvenstvenom kolu na svom terenu ugostiti poslednjeplasiranu ekipu
Kraguj Volejforma.

Uvjerljivi Spartak
jo jednog sudionika Lige prvaka. Zbog bolesti nekoliko prvotimaca zagrebake momadi, posebice oba reprezentativna vratara Stevanovia i Ivia, umjesto u subotu naveer, utakmica je odigrana
u podnevnom nedjeljnom terminu. Iako oslabljena, momad Ve-

54
korice 53-56.indd 2

SUBOTICA Sigurnom igrom u sva tri seta odbojkai Spartaka su

slavili maksimalnu pobjedu (3:0) protiv beogradskog eljezniara u
15. kolu Prve lige Srbije. S novim osvojenim bodovima Subotiani
se nalaze na treem mjestu, a u sljedeem kolu gostuju u Valjevu
kod momadi VA014.
19. veljae 2016.

17.2.2016 13:30:16

Sport

HrvatskaRIJE

GORAN MATI, SPORTSKI RADNIK IZ SONTE

Najbolji

organizaciji Sportskog
saveza opine Apatin i
uz potporu lokalne samouprave, 5. sijenja su proglaeni najbolji pojedinci i kolektivi
u oblasti sporta za 2015.godinu.
Po tradiciji nagrade su dodijeljene u 8 kategorija. Plaketa za najboljeg sportskog radnika dodijeljena je Goranu Matiu iz Sonte.

Nagrada za
dugogodinji
rad s brojnim
sportaima

PRIZNANJE ZA RAD I RED

Mati je profesor tjelesnog odgoja u O Ivan Goran Kovai. Svestrani je sporta od rane mladosti.
Za njega, osim sporta, drugo zanimanje nije postojalo, pa je upisao i
zavrio DIF. Svojim radom i upornou, to je san mnogih iz njegovih generacija, uspio se nametnuti i
uposliti u struci za koju se obrazovao. U dobi u kojoj veina aktivno
upranjava sport Goran je odabrao
trenersku klupu. Kao dvadesetgodinjak okupio je skupinu darovite
djece i utemeljio nogometnu kolu
sonanskog Dinama. Kao tridesetgodinjak opetovano je okupio
skupinu djevojica i djevojaka i
oivio rad privremeno neaktivnog
RK-a Sonta. Skupa s kolegom
eljkom Vinkom radio je i s polaznicima sportskih sekcija O Ivan
Goran Kovai. Na natjecanjima
su bili vrlo uspjeni, svojoj koli su
donijeli veliki broj odlija. Organizirao je i brojne dobrotvorne akcije
sonanskih sportaa, malonogometne turnire i prijateljske sportske susrete uenika osnovnih kola. Ovaj rad je od lokalne zajednice
prepoznat, pa je nakon sedamnaest
godina bogate aktivnosti uslijedilo
i navedeno priznanje.
VODITELJ
KOLE

NOGOMETNE

Dinamovu nogometnu kolu

utemeljio je u vrijeme upisa druge godine fakulteta.
Bilo mi je naporno, trebalo
je uskladiti brojne obveze. U prvih godinu dana okupljali smo
19. veljae 2016.

korice 53-56.indd 3

lu djecu uimo da je najbitnije

postati dobar ovjek, a tek onda
dobar nogometa. To je oduvijek
moje geslo i uvijek e i ostati. Najbolja potvrda takove orijentacije je
jedna djevojka, Viktoria Nikoli.
Upornija od mnogih djeaka, radna i vrlo lijepo odgojena, postigla
je jako puno za svoje godine. Tri
puta je bila dravna prvakinja Srbije s nogometnom reprezentacijom Vojvodine, za koju je odigrala
vie od 150 utakmica. Papiri su
joj u NK Vojvodina 2, vrijeme
e pokazati koji su njezini stvarni
dometi. I pored oprenih miljenja o nogometaima, Viktoria je
pristojna, kulturna i vrlo lijepo
odgojena djevojka, kae Mati.
RUKOMET

djecu, bez ikakovog selektiranja.

Nakon godinu dana ukljueni
smo u natjecanja odgovarajuih
dobnih skupina, to mi je u pojedinim razdobljima stvaralo popriline tekoe glede koordiniranja
termina s obvezama na fakultetu.
Samo zahvaljujui suradnicima
Spomenku Kuljiu, eljku Tadijanu, kasnije eljku Kurucu i
Josipu aniu ostvarili smo kontinuitet od esnaest natjecateljskih sezona, kae Mati. Meu
ljubiteljima nogometa vladaju
dva oprena razmiljanja. Jedni
zastupaju tezu da bi darovita djeca
trebala u to ranijoj dobi zapoeti
s organiziranim treniranjem, dok
su drugi skloni tvrdnji da najbolje
nogometae raa ulica.
Na strani sam prvih. Nogomet je napredovao u odnosu na
vremena kad su se nogometai,
kako kaete, raali. Bez sustav-

nog rada darovitost danas ne daje

odgovarajue rezultate. Nekada
se vie igralo na potez, utakmice
bi vrlo esto znali rjeavati daroviti pojedinci. Danas je to raritet.
Naprotiv, mnogi veliki talenti ne
mogu se uklopiti u sustav, u kolektivnu igru. Svakako, najbolje
rezultate daje kombinacija talenta
i upornog rada i odgovorno tvrdim da jedno bez drugog ne daje
vrhunske rezultate, tvrdi Mati.
U Dinamovoj nogometnoj
koli uvijek se vodilo rauna i o
odgoju, ne samo o uenju nogometa.
ivot nije samo nogomet, a
sport nije rat. Tu je kljuni imbenik obitelj. Ukoliko roditelji
vode rauna o svojem djetetu,
ukoliko mu u obitelji postave dobre temelje glede odgoja, mi samo
nastavljamo s nadogradnjom. Od
samog upisa u nogometnu ko-

Pet sezona u kojima je Mati

vodio RK Sonta ostat e zauvijek
upamene.
U cijelu priu uao sam na
izriit zahtjev ovih djevojica i
njihovih roditelja. Tadanjoj upravi sam predloio da iskljuivo od
djevojaka iz mjesta stvorimo neto to e trajati minimalno pet
godina. Prihvatili su i prionuli
smo radu. Okosnica ekipe bile su
cure iz generacije 1998. pojaane
s nekoliko iskusnijih rukometaica. Ukljuili smo se u natjecanje
TRLS Srijem Juna Baka, gdje
smo u sve etiri sezone u kojima
sam ih vodio, po dobi igraica bili
najmlaa ekipa. Sada je uraeno
novo, radikalno pomlaivanje, a
mislim da e moje nasljednice na
klupi RK-a Sonta Jelena Danilovi i Terezija Bukovac biti jednako uspjene u stvaranju nove
ekipe, optimist je Mati.
Svakako, zbog ovakovog rada
najvie trpi obitelj.
To je tono. Na moju sreu,
u obitelji nailazim na potpuno
razumijevanje. Supruga Katarina
mi je najbolji prijatelj i potpora
u svemu. Ve sada kerke Dora i
Mia pokazuju puno sklonosti ka
sportovima openito, pa mogu
rei da sam zahvaljujui obitelji, sretan ovjek zavrava priu
Goran Mati.
Ivan Andrai

55
17.2.2016 13:30:17

korice 53-56.indd 4

17.2.2016 13:30:20