Medijski pregled, 16.1.2022.

• https://hr.n1info.com/vijesti/rezultati-popisa-stanovnistva-utjecat-ce-na-prava-nacionalnih-
manjina/
Rezultati popisa stanovništva imat će izravne posljedice na primjenu Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina, posebno u odnosu na pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i
pisma pripadnika nacionalne manjine koji čine najmanje trećinu stanovnika jedinice lokalne
samouprave, piše u subotu Jutarnji list.

• https://dnevnik.hr/vijesti/crna-kronika/policija-s-puskama-i-pancirkama-u-dugavama---
692261.html
Reporter Nove TV dodao kako se nada da nećemo narednih dana shvatiti kako je nesretna žena
već neko vrijeme apelirala na Centar za socijalnu skrb i druge institucije koje nisu imale sluha.
U zagrebačkoj policiji informacije su davali na kapaljku. Tijekom poslijepodneva samo su kratko
potvrdili da se netko zatvorio u stan.
• https://net.hr/danas/crna-kronika/osudeni-ubojica-u-zatvoru-maltretirao-cimera-pedofila-
7547e664-75f3-11ec-88ce-c63dfc0e5dae

Pero Lukić (44) iz Novog Virja, koji je iz koristoljublja 2011. godine zajedno s partnericom omamio i
pored Križevaca živog zapalio imućnog zagrebačkog umirovljenika Hrvoja Filipovića (71), ne miruje
niti u zatvoru gdje služi 35 godina zatvorske kazne zbog ubojstva, piše Podravski.hr.
On je, naime, u zatvoru svakodnevno tjelesno maltretirao zatvorenika osuđenog zbog spolnog
zlostavljanja djeteta zbog čega je osuđen na godinu dana zatvora. Lukić je, kako se navodi u
presudi Općinskog suda u Varaždinu koja je nedavno na Županijskom sudu proglašena
pravomoćnom, tukao šakama po leđima i glavi, osobito u predjelu lijevog oka svog zatvorskog
cimera pedofila. Dvaput ga je sleđa koljenom udario u lijevu stranu tijela i teško ga ozlijedio.
Zatvoreniku je slomio rebra, a osim te teške ozljede, zadobio je krvni podljev bjeloočnice oka,
nagnječenje prsnog koša i krvni podljev slabina.
Damir Vanđelić Sažetak
Autor: Josip Bohutinski
Novine: Večernji list - Hrvatska, 16.01.2022
U svojoj jedinoj reakciji dosad na promjene u NO-u Ine na Facebooku ste napisali da MOL taj dan
ima sve razloge da slavi? Zašto?
To je činjenica. Poštujem kolege iz MOL-a, oni su profesionalci koji, naravno, rade u interesu MOL-
a i Mađarske. Ja sam pak radio u interesu Ine i Hrvatske. Financijska naknada u NO nije mi bitna,
čini oko 1/20 mojih prihoda, ali tu je desetak ljudi koji su izgubili posao u Ini u proteklih 15-ak
mjeseci, a stručni su, neki su i redovno kontaktirali s DORH-om i SOA-om oko interesa strateškog
društva, a neki su, zajedno sa mnom, bili svjedoci na suđenju protiv Ive Sanadera, na arbitražama
u Haagu i Washingtonu, ljudi koji su razumjeli stratešku važnost Ine i koji su problematizirali način
na koji se Inom upravlja i kako Ina posluje. Svi su oni danas uklonjeni iz Ine. Stoga, zaista sa 17.
prosincem 2021. MOL može slaviti.
(…)
Ima li uopće smisla ići na reviziju trgovačke arbitraže oko dodatka ugovora koji je, prema presudi,
posljedica kaznenog djela ili je to samo otezanje? Što bi onda trebalo učiniti?
Razumio sam da DORH čeka nalog Vlade da se podigne tužbu za ništetnost ugovora.
Zašto to nije učinjeno? I profesorica Zlata Đurđević smatra da, prema našem pravnom poretku,
treba poništiti taj dodatak ugovora sukladno postojećim odlukama Ustavnog suda. Pa niti jedan
ugovor između dvije strane nije jači od nacionalnog zakonodavstva i ključna je samo volja
premijera
(…)
 Svi su mu krivi, a krivac je u ogledalu Sažetak
Autor: Boris Rašeta
Novine: 24 sata večernje izdanje, 16.01.2022

Ustavni sud je notorno čitač misli vladajuće stranke, HRT je jednouman kao sedamdesetih nakon
pada Proljeća. DORH štiti istaknute članove vladajuće stranke. Vrhovni sud je donedavno vodio
pouzdani kadar vladajućih. Famozni Stožer također sačinjavaju isključivo hadezeovci. Plenković se
hvali kako je sistemskim zakonima ojačao pravosuđe, a ne kaže kako je demontirao Povjerenstvo
za sukob interesa, dok je njegova stranka već prije eutanazirala Porezni uskok, dvije institucije
koje su doista radile svoj posao.
 Da je Vlada slušala ustavni sud o izbornim jedinicama, oporba bi imala više
zastupnika Sažetak
Autor: Robert Bajruši
Novine: Jutarnji list večernje izdanje, 16.01.2022

Prvi rezultati popisa stanovništva RH mogli bi imati snažan utjecaj i na politiku. Naime, sada je
definitivno potvrđeno da će se - zbog legitimiteta sljedećih parlamentarnih izbora - morati
mijenjati postojeći Zakon o izbornim jedinicama na temelju kojega su granice deset izbornih
jedinica iz kojih se biraju zastupnici nepromijenjene još od 3. siječnja 2000. godine. A to je trebalo
napraviti već prije. Politolozi su izračunali da su na prošlim izborima postojala golema odstupanja
na razini jednog mandata, što, primjerice, znači daje 2020. u IV. izbornoj jedinici 22.328 birača
biralo jednog zastupnika, dok je u IX. izbornoj jedinici jednog zastupnika biralo 29.277 birača. U
budućnosti će situacija biti još lošija jer je popis pokazao kako je iz slavonskih županija, a to su IV
i V. izborna jedinica, emigriralo između 15 i 19,5 posto stanovnika, uglavnom punoljetnih, dakle
birača. Isto tako, Ustavni sud je još 2010. utvrdio da bi ustavnost i zakonitost postojeće podjele na
izborne jedinice mogla doći u pitanje i pozvao Sabor da neodložno pristupi postupku delimitacije
granica izbornih jedinica. Sve vlade ignorirale su stajalište Ustavnog suda i onda je na
parlamentarnim izborima 2020. prvi put nejednakost biračkog prava neposredno utjecala na
izglede stranaka za formiranje Vlade.
Da je usvojen zahtjev Ustavnog suda, HDZ bi puno teže sastavio Vladu, pokazalo je istraživanje
koje Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu je proveo Goran Čular,
profesor na FPZG-u. Naime, daje svaki birački glas imao jednaku vrijednost, HDZ bi izgubio tri, a
dobio dva zastupnika i imao bi ih 65, a zastupnika manje imao bi i Domovinski pokret, dok bi
Reformisti ostali bez jedinog parlamentarca. S druge strane, jednog zastupnika više imali bi Most,
Možemo! i Restart koalicija. Kako bi idući izbori bili pošteni, Čular je pozvao političke stranke na
konsenzus te da pristanu na Gongov prijedlog u kojem ostaje deset izbornih jedinica, pri čemu
linije izbornih jedinica slijede granice županija.
Rezultati popisa su još jedan argument u prilog reforme izbornih jedinica, potvrđuje Čular: Može
ostati deset jedinica, uz poštivanje županijskih granica. Zagreb bi postao dvije izborne jedinice, a
u ostatku Hrvatske promjene ne bi bile velike. Za političku elitu to uopće ne bi bio problem
odraditi.
Potpisi za referendum I Nikola Grmoja iz Mosta također upozorava da broj birača u izbornim
jedinicama značajno odstupa pa glas u Dalmaciji i Zagrebu vrijedi puno manje nego u Slavoniji.
Deseta izborna jedinica s više od 500 tisuća birača daje 14 zastupnika kao i obje slavonske koje imaju
nešto više od 400 tisuća. Sigurno treba poslušati Ustavni sud jer razlike između izbornih jedinica
sada postaju gotovo nezamislive. Jednostavno, izborne jedinice treba prekrojiti.
Upitan je i popis birača, budući da je Ministarstvo uprave referendumskim inicijativama rješenjem
prije početka prikupljanja potpisa odredilo da u Hrvatskoj ima 3,684.467 birača, a prema novom
popisu imamo ukupno 3,888.529 stanovnika. Prema njima, u Hrvatskoj imamo samo 200 tisuća
maloljetnih, što govori o sabotiranju referendumskih inicijativa, smatra Grmoja.
Izbrisat će se 352 vijećnika Sažetak
Autor: Nikola Patković
Novine: Jutarnji list večernje izdanje, 16.01.2022
Hrvatska će na sljedećim lokalnim izborima, 2025. godine kao i onima 2029., birati 352 vijećnika
manje u županijskim skupštinama te gradskim i općinskim vijećima kao i 12 zamjenika
gradonačelnika, odnosno načelnika općina manje. Jedna je to od posljedica novog popisa
stanovništva koji je pokazao da nas ima gotovo 10 posto manje, a smanjenje broja stanovnika
utjecalo je i na buduće smanjenje broja vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima. Taj je broj,
naime, prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi propisan temeljem broja stanovnika u
pojedinoj županiji, gradu i općini, a kako su praktički sve jedinice lokalne samouprave u novom
popisu stanovništva zabilježile osjetan pad broja stanovnika, to se moralo reflektirati i na situaciju u
predstavničkim, odnosno izvršnim tijelima. Tako će Osječko-baranjska i Sibensko-kninska županija
na sljedećim izborima - 2025. i 2029. - birati po šest, a Istarska četiri vijećnika manje.
Podsjetimo, broj vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima već je smanjen uoči prošlogodišnjih
lokalnih izbora, i to za ukupno oko 10 posto, a sada će se i taj smanjeni broj u tri županije, 14
gradova i 59 općina dodatno smanjiti.
Negativan utjecaj
Ovakav rasplet, prema mišljenju Vedrana Đulabića, profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu,
dodatno će negativno utjecati na demokratske procese i demokratizaciju u manjim sredinama. -
To će se najviše negativno reflektirati na male stranke, nezavisne liste i građanske inicijative koje
imaju jednog ili dva vijećnika i koje će to ubuduće lakše gubiti jer se smanjuje ukupan broj vijećnika.
Velike i veće stranke to neće toliko osjetiti, iako se i njima može dogoditi da izgube jednog vijećnika,
ali nije isto kada ti broj padne sa sedam na šest ili kad izgubiš jedinog kojeg si imao. To znači da
postajete potpuno nevidljivi na političkoj sceni. To nije dobro za demokraciju, osobito u manjim
sredinama, gdje su upravo nezavisne liste i građanske inicijative jako važne jer stimuliraju ljude
Pad broja stanovnika utjecao je i na buduće smanjenje predstavnika u lokalnim vlastima čak 70
gradova i općina morat će smanjiti broj svojih predstavnika da se uključuju u politiku i razbijaju
monopole velikih stranaka. Ovako će se još više polarizirati, odnosno monopolizirati politička
scena u manjim sredinama - rekao je Đulabić.
(…)
Đulabića smo upitali i može li ova situacija potaknuti središnju vlast da se napokon uhvati u koštac s
ozbiljnom reformom lokalne samouprave i smanjenjem broja jedinica lokalne samouprave. -
Poznavajući sadašnju političku situaciju i ono što komunicira Ministarstvo uprave, neće se dogoditi
nikakva velika reforma poput spajanja manjih općina i gradova. Kod nas se prema lokalnoj
samoupravi ne vodi racionalna politika, strankama ovo odgovara i one će se svim silama truditi da
ovakvo stanje zadrže što duže - kaže Đulabić.
Inače, najviše smanjenja broja vijećnika biti u Osječkoj županiji, u četiri grada i osam općina, a
Varaždinska županija jedina je u kojoj neće biti promjena. Imamo ijednu općinu u kojoj će se broj
vijećnika povećati, a to je Podstrana kod Splita, gdje se broj stanovnika povećao na više od 10.000
pa će ubuduće birati 15 umjesto 13 vijećnika. Prema broju stanovnika određuje se i koliko
maksimalno iznosi godišnja neto naknada po vijećniku pa će se iz lokalnih proračuna ubuduće za
352 vijećnika isplaćivati godišnje po maksimalno 1000 kuna manje.
Uništeni život poštenog zviždača iz URIHO-a Sažetak
Autor: Željka Godeč
Novine: Jutarnji list večernje izdanje, 16.01.2022
Osmanović je, baš kao i Vlatko Klarić, pravnik, samostalni referent nabave, na isti dan prije deset
godina dobio otkaz u URIHO-u. Na crnoj listi našao se, baš kao i Klarić, zbog istih razloga i de facto
istog, zajednički počinjenog djela: upozoravao je na kriminalno poslovanje ravnatelja Josipa
Držaića koji i dandanas sjedi u svojem uredu i koji je, kako Klarić ustraje, oštetio URIHO za sto
milijuna kuna. Ovih dana Ustavni sud će nakon desetljeća sudske farse Klariću poništiti presude o
otkazu zato stoje narušio ugled tvrtke iznoseći prljavo rublje u medijima umjesto da je čekao
dovršetak istrage u DORH-u. Ustavni sud će se i pitati: koliko dugo bi građani trebali čekati da
institucije prorade prije negoli se obrate medijima. Za Klarića je pravda ispala spora, ali dostižna.
Za Osmanovića nedostižna. Ista tvrtka, isti odvjetnik, isti grijeh, ali Osmanović je ostao samo držač
ljestvi koji se ogriješio o radnu disciplinu jer je Klariću omogućio uvid u dokumente. To je dovelo
do fatalne razlike u sudskom ishodu: Osmanović je iz svojih dvoboja izašao s tri metka u grudima,
njegova ustavna tužba je odbačena, bez nade, kakvu je dobio Klarić, da se ta nepravda više ikad
može ispraviti.
Znate, ja se držim pravila ko pijan plota. Radio sam osam poslova, bio sam i arhivar u javnoj nabavi,
Kapetanović me naučio da ne smijem pustiti vozilo sa službenog parkinga izvan radnog vremena bez
naloga niti dozvoliti korištenje u privatne svrhe. Pored mene nije mogla proći ni Šesta flota. Govorio
sam im da ne smiju privatne automobile servisirati na teret URIHO-a. Naš vozni park služio je kao
autosalon brojnim šefovima Bandićevih gradskih ureda. To nisu njihova vozila, mi nismo ista firma
pa im nisam htio dati. Ljutili su se na mene i govorili mi - tko ti daje plaću, Grad, pa onda ih moraš
pustiti... Znao sam i da ljudi bliski Držaiću dobivaju ekstra 2500 kuna mjesečno preko fiktivnih
putnih naloga..., tumači nam u dahu Osmanović, s kojim smo se našli u jednoj zagrebačkoj pivnici.
Došao je na vrijeme, sa ženinim nalazima u ruci, s olakšanjem što će je ipak primiti u bolnicu - to
znači da još nije gotovo. Veseli se Klarićevoj pobjedi na Ustavnom sudu i nije mu sasvim jasno
zastoje njegova sudbina drugačija. Rečenice mu teku kao slap, skače s teme na temu, teško se
zaustavlja i više mu nije lako sjetiti se svega. Ali dobro pamti subotu 7. travnja 2012., kad je kolegu
pustio u ured, što će ga koštati gubitka posla, vlastitog sloma i ožiljaka koje će dugo pokušavati
zakrpati na odjelu psihijatrije i koji će izazvati seriju muklih nesreća u njegovoj obitelji. Tog
popodneva Klarić je došao u URIHO iskrcati robu i zamolio je Osmanovića da ga pusti u ured
komercijale kako bi pogledao jedan sumnjivi ugovor javne nabave. Osmanović je pristao i pravio
mu je društvo. Sve je trajalo dvije minute. Te dvije minute obilježit će cijelo desetljeće njihovim
obiteljima.
U svibnju će novinar Ivan Pandžić objaviti u Nacionalu prvi tekst u serijalu o zloupotrebama u
URIHO-u i otvoriti Pandorinu kutiju iz koje su u šest tekstova samo iskakala čudovišta koja,
pokazalo se, isisavaju novac iz Holdinga. Otkrio je daje ravnatelj zloupotrijebio URIHO kao paravan
za dobivanje poslova, daje zaradu na rezerviranim natječajima, namijenjenima onima koji imaju
najmanje 50 posto zaštićenih radnika, prepuštao privatnicima. Ugovori su bili vrh sante leda na
kojoj je Držaić jeftino prodavao pravni status URIHO-a prepuštajući ga podizvođačima, iako je to bilo
izričito zabranjeno. U URIHO-u tada nastaje ratno stanje; ravnatelj vodi internu istragu, svim
sredstvima traži krivce koji su sudjelovali u uroti s medijima. Istodobno, stvarne prijave o stvarnim
sumnjama u višemilijunske pronevjere uprave URIHO-a čame u ladicama policije i DORH-a. Ubrzo se
pronosi glas da su Klarića i Osmanovića uhvatile skrivene kamere.
Shvatio sam da mi se ne piše dobro kad me nazvala Ljubica Lukačić, koja je radila kao pravnica u
URIHOu i rekla mi da joj donesem knjigu evidencija. Pitala me jesam li upisao Klarića. Rekao sam
joj da sam upisao njegov i ulaz i izlaz i daje ušao privatnim automobilom. Mene je to trebalo spasiti
na sudu, ali ti su dokumenti nestali i nisam ih mogao pokazati, govori uzrujano Osmanović. Pod
udarom se našla i njegova supruga Gordana, spremačica u URIHO-u: Dok je čistila pogon, kolegice
su je počele vrijeđati da me treba objesiti i daje Držaić njihov spasitelj. I nju je nazvala Ljubica
Lukačić i rekla joj: Draga, daj urazumi tog majmuna, inače će dobiti otkaz. Moja se supruga
potpuno izbezumila. Nastala je mučna scena koja je rezultirala time da su njezini šefovi u URIHO-
u nazvali hitnu pomoć i otpravili je u Jankomir. Dva tjedna nakon stoje dopustio Klariću ulaz u
komercijalu, Osmanovića ravnatelj Držaić s još dvoje djelatnika, Romanom Živković i Žarkom Pintač,
poziva u kafić Moby Dick: Tražili su od mene da potpišem izjavu protiv Klarića daje on neradnik.
Držaić mije obećao da ću time spasiti posao. Potpisao sam. A što sam drugo mogao?! Tu izjavu će
URIHO koristiti na sudu i protiv jednog i protiv drugog radnika. Ali čim sam se razišao s njima,
rasplakao sam se i nazvao Klarića i sve mu priznao. On me umirivao, prisjeća se Osmanović, koji će
uskoro potpuno izgubiti tlo pod nogama i završiti na liječenju u Jankomiru. Na isti dan, 19. lipnja
2012., i Klarić i Osmanović dobili su otkaz, prvi zbog nanošenja ugleda tvrtki, drugi zbog kršenja radne
discipline jer je uveo prvog na neradni dan, a da ulazak nije evidentirao. Šefovi u URIHO-u pokrenuli
su potpisivanje peticije o podršci ravnatelju. Majci Gordani i ocu Zlatanu na bolovanju uskoro se
pridružio i sin Hrvoje. Nije mogao podnijeti uvrede na račun njihove obitelji i zahtjev da potpisuje
peticiju protiv vlastitog oca.
Sumrak afere URIHO čine opravdane sumnje daje Osmanovića kao zviždača netko u policiji pretvorio
u laku metu. A to se može iščitati iz dokumentacije udruge Partnerstvo za društveni razvoj. Na
njihova vrata zviždači su prvi put pokucali 2003. izražavajući sumnju da se URIHO zlorabi na štetu
osoba s posebnim potrebama i poreznih obveznika. Ti prvi zviždači svoje su optužbe istipkane na
pisaćem stroju nanovo prijavili i 2008., procjenjujući štetu na milijun kuna. Njihova je prijava bila
anonimna, ali su kao svjedoke policiji i DORH-u predložili troje rijetkih poštenih svjedoka, među
kojima i Osmanovića. Sve troje bit će pozvano kod različitih nadležnih tijela i potvrdit će navode.
Istraga se ne pomiče ni milimetra. A kad SDP 2012. preuzme vlast od HDZ-a, zviždači u URIHO-u
ponadat će se da bi ravnatelj mogao biti zaustavljen. Opet su obnovili prijave policiji i DORH-u. Uz
njih, i udruga objedinjuje saznanja te ih uz kopije prijava iz 2003., 2004., 2008. i 2010. dostavlja
PNUSKOK-u. Njihova prepiska s Ravnateljstvom policije potkrepljuje daje Osmanovića odao netko
iz policije. Oni su u srpnju 2012. uputili zahtjev za postupanje načelniku ureda Ravnateljstva policije
Vladi Dominiću u kojemu ga obavještavaju o prijavi MUP-u: Prema izjavama zaposlenih u URIHO-u
postoji sumnja u ozbiljne propuste policijskih službenika koji vode kriminalističku obradu u
predmetu; ravnatelj Držaić često izravno, ali i putem posrednika, kontaktira zaposlene te im govori
da će biti pozvani na razgovor u policiju i da paze što govore. Zaposlenima je stavljeno do znanja i
da ravnatelj ima svoje ljude u policiji... Neki od njih su izloženi represiji. Kako se radi o osobama s
intelektualnim poteškoćama, posebice je važno da se na ovaj dio postupanja uprave obrati pažnja...
Slijedi dvogodišnji muk. A onda se u veljači 2014. oglašava načelnik ureda Mario Bertina, koji javlja
udruzi da policijski službenici i dalje provode izvide kaznenih djela. Bertina otpisuje: U odnosu na
sumnju u ozbiljne propuste pri postupanju policijskih službenika koji vode kriminalističku obradu u
predmetu URIHO navodimo da je u predmetu USKOK-a doneseno Rješenje o provođenju istrage koje
je postalo pravomoćno 28. siječnja 2014. godine u kojemu se tri policijska službenika terete za
odavanje podataka iz predmeta URIHO, a u navedenom predmetu očekuje se skoro podizanje
optužnice. Ta skoro podignuta optužnica ni šest godina poslije još nije došla kraju. Izvještaji o
USKOK-ovoj istrazi protiv policajaca optuženih za trgovinu povjerljivim informacijama iz slučaja
Milana Bandića, Ive Sanadera i Hrvoja Petrača preplavit će 2020. godine stranice crne kronike. Kod
okrivljenih policajaca pronađena je i dokumentacija o URIHO-u. Po optužnici USKOK-a, ravnatelj
URIHO-a imao je saznanja tko će biti pozvan na obavijesni razgovor, a te je informacije koristio
kako bi pripremio zaposlenike za policijsko ispitivanje. Prije početka suđenja krivnju je priznala
policajka iz zagrebačkog Odjela gospodarskog kriminaliteta Anita Zorko pa je osuđena na uvjetnu
kaznu, a optuženi policajac Vjekoslav Drnić je preminuo. Rezultat svih tih istraga je nula, konstatira
Munir Podumljak, izvršni direktor Partnerstva. Iako je Osmanović dobio otkaz u lipnju 2012., on se
aktivirao tek tri godine kasnije, u veljači 2015. Držaić je zvao moju liječnicu opće prakse i radio
pritisak da me skine s bolovanja kako bi mi mogao što prije dati otkaz, ali ona nije dala, priča
Osmanović, koji je u ekspresnom postupku izgubio svoj radni spor 21. svibnja 2015. Sud je poklonio
vjeru ravnatelju, koji je naveo daje Osmanović trebao evidentirati ulazak, presudilaje sutkinja
Aleksandra Pomvkalo i potvrdila zakonitost otkaza te nezaposlenom zviždaču dosudila nezakonit
iznos odvjetničkih troškova od 11.875 kuna. Taj će iznos Vijeće Županijskog suda, u sastavu
Karmen Strmoli-Jelavić, Lidija Bošnjaković i Darija Horvat, 1. prosinca 2015. vratiti u zakonski okvir
od 2500 kuna, ali i potvrditi presudu Općinskog suda.
U siječnju 2016. Klariću je Vrhovni sud odbio reviziju, a Osmanoviću u studenom. Njihov odvjetnik
Tomislav Profozić podnio je ustavne tužbe. Dok je o Klarićevoj tužbi Ustavni sud odlučivao gotovo
šest godina, Osmanovićevu je odbacio za godinu dana. Nisu je ni razmatralikadje riječ o ustavnom
jamstvu jednakosti pred zakonom, vlastiti slučaj valja dovesti, kad god je to moguće, u vezu s
ostalim sličnim slučajevima i obrazložiti u čemu je on specifičan. Drugim riječima, odvjetnik je tužbu
za Klarića uspješno utemeljio žaleći se da mu je uskraćena sloboda govora i mišljenja, a onu
Osmanovićevu baš i nije. Nije se mogao pozvati na Klarićev slučaj, kako se poučava u odbačaju, jer
će proći godine dok ustavni suci ne odvagnu, a upravo bi Klarićeva tužba mogla biti osnova i za
pozitivan ishod Osmanovića. Posljednju slamku spasa - da pravdu potraži na Europskom sudu za
ljudska prava, Osmanović je izgubio zato stoje Profozić fulao zakonski rok od šest mjeseci. Ta
činjenica Osmanoviću izaziva gorčinu. Irena Tušak Miletić, njegova susjeda odvjetnica kojoj je
došao kositi travu, pokušala mu je pomoći, ali sve pravne mogućnosti su iscrpljene. Zbog svega
toga Pudumljak u kolovozu prošle godine piše pismo novoj gradskoj vlasti i moli za pomoć. Da se
ista situacija odigrala danas, Osmanovića bi štitio Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, bio bi
proglašen herojem, a ne zločincem, opominje i opisuje delikatnost slučaja:
Već u prvim kontaktima s Osmanovićem 2007. godine utvrdili smo da se radi o osobi s izrazito
izraženim osjećajem za pravdu, ali i osobi koja ima poteškoća u razumijevanju posljedica koje
otkrivanje njegovog identiteta u prijavama može imati, piše udruga gradonačelniku Tomislavu
Tomaševiću i pojašnjava da sud jest rekao svoje: Možemo! je preuzeo vlast u Zagrebu na temi borbe
protiv korupcije i otklanjanju štete koja je nastala za vrijeme vladavine Milana Bandića. Osmanović
predstavlja živi primjer štete i zla koje je učinjeno ljudima koji su se pokušali na vrijeme
suprotstaviti takvoj vladavini. Postoji moralna i ljudska obaveza odgovornih osoba Grada Zagreba
da povratkom Zlatana Osmanovića na posao pokažu da zlo nije vječno. Možemo! još nije reklo ni
da ni ne. Njihov odgovor se još čeka. /