Professional Documents
Culture Documents
Do izbora nas dijeli još samo par dana, sutra u ponoć počinje predizborna šutnja. Netko
će reći da je u vrijeme 24-satnog medijskog ciklusa i masovne uporabe društvenih mreža
predizborna šutnja zastarjela i neprovediva, no smatram kako je dobro zadržati taj jedan
zadnji predah od kampanje i političkog sraza prije nego se otvore birališta.
Polarizacija i konsenzus
1/4
Premda se isprva moglo učiniti kako će cijela kampanja biti obilježena osobnim sukobom
premijera i predsjednika, posebice nakon što je predsjednik javno objavio svoje
premijerske ambicije, kampanja je naposljetku podosta bila usredotočena na
socioekonomske teme, poput poreza na nekretnine, politike plaća i mirovina, suzbijanja
inflacije te stambene politike, kao i pitanja demografske politike te upravljanja
migracijama i sigurnošću. Srećom, prijepori oko tumačenja bliže i dalje povijesti ovoga
puta su bili gotovo pa nevidljivi tijekom kampanje.
Izborni kompas koji je Fakultet političkih znanosti razvio, do sada je koristilo oko 160
000 građana. Time je i akademska zajednica dala svoj doprinos usmjeravanju fokusa
javnosti na političke sadržaje i izborne programe. Premda treba reći kako su, prema prvim
uvidima u podatke, među korisnicima Kompasa nadzastupljeni mlađi i visokoobrazovani
građani, iz podataka dobivenih Kompasom može se vidjeti kako neke teme izrazito
polariziraju građane, dok oko nekih postoji velika razina suglasja. Teme oko kojih se
građani uvelike slažu, nevezano za njihove stranačke preferencije, su potreba čuvanja
državne granice od nedokumentiranih ulazaka, (dodatno) oporezivanje banaka, uvođenje
građanskog odgoja u škole te snažnije kažnjavanje obiteljskog nasilja, kao i to da
useljavanje stranih radnika ne može biti rješenje za demografski ponor u kojemu se naša
zemlja nalazi. Nasuprot tome, teme oko kojih se građani najviše razilaze, prema nalazima
Kompasa, su pitanja legalizacije uporabe marihuane za osobnu uporabu, status školskog
vjeronauka te pravo posvajanja djece za istospolne parove. U kampanji su svakako puno
vidljivije upravo ove teme oko kojih postoji visoka razina suglasja.
2/4
konačnici može značiti mandat više u korist prvoplasirane, ali potencijalno i
drugoplasirane liste u pojedinoj izbornoj jedinici. Uporaba D'Hondtove metode, inače
najčešće korištene metode pretvaranja glasova u mandate (upravo zbog njene
jednostavnosti), je pri tome od sekundarne važnosti. Primjena neke druge metode koja bi
jamčila veću razmjernost rezultata (primjerice, Sainte-Laguëove metode, kod koje se kao
djelitelji koriste neparni brojevi, a ne niz prirodnih brojeva, kao kod D'Hondtove metode)
ne bi značajno promijenila rezultate, razlika bi bila tek par mandata.
U redu, nakon svih ovih ograda i upozorenja, što možemo zaključiti na temelju do sada
objavljenih anketa po izbornim jedinicama? U nekim izbornim jedinicama su postotci koje
liste dobivaju, pogotovo ove veće, relativno slični između pojedinih agencija javnoga
mnijenja. Ako uzmemo prosjeke svih anketnih rezultata po izbornim jedinicama te ih
korigiramo za prosječno dvanaest posto neodlučnih birača, možemo dobiti približnu sliku
biračkog raspoloženja dan prije početka predizborne šutnje. Danas i sutra možemo
očekivati objavljivanje novih anketa za još par izbornih jedinica, no one ne bi trebale
značajno utjecati na ovaj izračun.
Osim ovih lista, Radnička fronta možda uspije preskočiti prag i konkurirati za jedan
mandat u VIII. izbornoj jedinici. Lista Umirovljenika zajedno i partnera puno dalje od
prelaska izbornog praga, no hipotetski je također u kategoriji stranaka koje ne treba
potpuno otpisati. Dakako, nije nemoguć nekakav „crni labud“, tj. neka manja lista oko koje
se ispitanici nisu htjeli izjasniti te koja će privući neodlučne i one koji se odlučuju u zadnji
čas, no to je malo vjerojatno. Da rezimiramo, na temelju ovako razmotrenih anketnih
podataka, nije nerazumno očekivati da HDZ i partneri mogu osvojiti nešto preko 60
mandata (ne računajući mandate iz inozemstva), a SDP i partneri oko 45 mandata, dok
Možemo, Most i Domovinski pokret mogu svaki očekivati broj mandata koji se kreće u
rasponu od 8-12.
3/4
desno od centra, no da bi ipak digli ruku za vladu koja ne bi bila HDZ-ova. Također,
Domovinski pokret je kategorički isključio suradnju sa SDSS-om te s Možemo, no ostavio
je mogućnost podržavanja i vlade predvođene HDZ-om i one predvođene SDP-om.
Dakako, uvijek postoji mogućnost i da rezultat bude puno jasniji, tako da će formiranje
nove parlamentarne većine biti brže i jednostavnije nego se to sada prema anketnim
podatcima može činiti. Ono na što svakako treba apelirati jest suzdržanost svih izbornih
aktera te poštivanje Ustava i zakona, bez stvaranja nepotrebnih kriznih stanja.
4/4