ISTRAŽIVANJEM

DO NOVIH
PODATAKA
POSAO POLICY-ANALITIČARA JE

GOVORITI ISTINU
MOĆNICIMA
 ANKETNO
Anketa i izbori
ISTRAŽIVANJE
-Svoju slavu zaslužuju zbog predizbornih istraživanja .
--“Chicago Daily Tribune” veliki skandal: objavili da je
pobjedio Thomas Dewey republikanski protukandidat
predsjedniku Harryju Trumanu, koji je u anketama
vodio. Temeljno pravilo: anketa je samo slika trenutka,
a ne izborna prognoza. Truman na platformi voza držao
govore i proputovao zemlju neposredno pred izbore i
promjenio raspoloženje birača koje iskazivano u
anketama, te pobjedio.
ANKETNO ISTRAŽIVANJE
 Industrija anketnog istraživanja stavova javnosti i
potrebe masovnih medija proširuje upotrebu
ankete i na period između izbornih ciklusa
(neizborne godine);
 -”Da su danas izbori,za koga biste glasali”;
 Simulacija izborne odluke pitanjem: “Za koju biste
političku stranku glasali da su danas izbori?”
 Ispitivanje popularnosti mogućih kandidata.
Ispitivanje stepena identifikacije građana s
političkim strankama. Ispitivanje popularnosti
političkih aktera. Ocjena podrške ili uspješnosti
stranke na vlasti. Procjena najvažnijih problema u
državi isl.
 ANKETNO ISTRAŽIVANJE
 Anketa i oblikovanje javnih politika
- Podaci o raspoloženju javnosti i upotreba ankete su
postali ključnim činiteljem političkog uspjeha izabranim
političkim akterima; neposredno biranim političkim
liderima (predjednik države, gradonačelnik...);
zastupnicima u zakonodavnim tijelima, itd.;
- Ankete su korisne za pronalaženje novih informacija i
oblika ponašanja korisnika usluga. Služe više za
opravdanje policyja nego za njeno prvobitno
oblikovanje;
ANKETNO ISTRAŽIVANJE
 Ankete u policy-odlučivačkom
okruženju mogu biti korisne za
promociju politike, mjerenje njene
uspješnosti, ali su od male koristi kad je
potrebno specijalističko znanje o teško
dostupnim i kompleksnim policy-
podacima. Policy se mora temeljiti na
konkretnim podacima o troškovima,
mogućim rješenjima koja su na
raspolaganju , nivoima rizika, mogućim
negativnim posljedicama, itd.
ANKETNO ISTRAŽIVANJE
 Anketa: pitanja i postupak
- Ključna funkcija anketnog upitnika
i anketiranja je da istraživačke
hipoteze pretvori u pitanja kojima
treba doći do informacija za
potvrđivanje ili odbacivanje,
testiranje postavljenih hipoteza.
STANDARDNA PRAVILA I UPUTE ZA
UPITNIK:

1. Pitanja moraju biti razumljiva.

2. U istom pitanju ne smiju biti postavljena

dva pitanja, a omogućen samo jedan odgovor (ili):
“Podržavate li smanjenje stope PDV-a sa 17% na
11% ili uvođenje novih vrsta poreza?”
STANDARDNA PRAVILA I UPUTE ZA
UPITNIK:

3. Pitanja moraju biti relativno

kratka i jasna.

Primjer nejasnog pitanja:

“Jeste li glasali na izborima?”
STANDARDNA PRAVILA I UPUTE ZA UPITNIK:
1. Nejasni vremenski okvir u pitanju moze
dovesti do općenitih i neodređenih
odgovora. Pitanja o budućnosti se moraju
odnositi na određeno vrijeme: sljedeća
godina, sljedećih pet godina...
2. Vrijednosno opterećena i sugestivna
pitanja mogu snažno iskriviti rezultate u
željenom smjeru. Pitanja na koje se čeka
odgovor “DA” ili “NE” nose u sebi
potencijalni bias. “Podržavate li
demokratske prijedloge Predsjedništva
BiH?”.
STANDARDNA PRAVILA I UPUTE
ZA UPITNIK:

3. U policy-korisnim anketama pitanja su

često previše stručna ili se očekuje
veliko znanje ispitanika.

4. Izbjegavati pitanja koja nude nejasni

par za usporedbu. “Smatrate li da se u
BiH živi bolje nego u drugim
državama?”
 UZORAK
Slučajni ili reprezentativni uzorak
George Gallup: “Kuhar ne mora pojesti pun lonac juhe da bi
utvrdio njen okus. Dovoljno je da nakon malo miješanja
proba jednu kašiku te da ocjeni treba li još začina.”
Svaki član populacije koju istražujemo ima jednaku
mogućnost , isti nivo slučajnosti, da bude odabran za uzorak.

a
UZORAK

 Slučajni, reprezentativni uzorak se dobije

odabirom relativno malog broja jedinica iz veće
populacije tako da sve jedinice u velikoj
populaciji imaju jednaku (poznatu) vjerojatnost
da mogu biti odabrane u uzorak. Takvim
postupkom možemo utvrditi razinu vjerojatnosti
kojom uzorak predstavlja cjelinu iz koje je
izveden.
 Npr. za veličinu uzorka od 300 ispitanika iz opće
populacije od 30.000 biramo svako 100-to
prezime.
 Uzorak ne može govoriti o onim dijelovima
populacije iz kojih nije izveden.
UZORAK

 Unaprijed mora biti jasno: KO su članovi

populacije; KAKO ih identificiramo; GDJE ih
nalazimo.

 Npr. ako se anketa provodi telefonski tada je

populacija stanovništvo koje ima telefon, a
ne cijelo stanovništvo. Ili ako je riječ o
biračima tada je populacija birački spisak.
Taj popis čini fizički okvir uzorka.
UZORAK
 Slučajni uzorak može biti jednostavan kada iz
neke veće populacije, ako što je popis birača ili
popis vlasnika telefonskog priključka, slučajnim
odabirom izdvojimo uzorak.
 Stratificirani slučajni uzorak ima istu logiku
izbora, ali je populacija jasnije omeđena i
opisana. To može biti DIO ukupne populacije
izdvojen prema kriteriju SPOLA, DOBI ili nekom
drugom obilježju.Tako dobivamo nekoliko
slučajnih uzoraka zajedničkih značajki unutar
jedne velike populacije. Stratificirani slučajni
uzorak omogućuje tačnije rezulate istraživanja
s kvalitetnijim usporedbama između odabranih
strata (elemenata, sub-grupa) uzorka.
UZORAK
 Treća mogućnost slučajnog uzorkovanja je kada
neki dio opće populacije PRENAGLASIMO u
uzorku. Npr. poređenje stavova etničke manjine
u populaciji s većinskim stanovništvom bit će
statistički tačnija ako je uzorak anketirane
manjine nešto veći. Ako se metodom
jednostavnog slučajnog uzorka ne uspije dobiti
zadovoljavajuća zastupljenost neke manjine,
uspoređene s njenom zastupljenošću u općoj
populaciji, tada je moguće taj dio uzorka
PONDERIRATI tj. dati mu posebnu težinu kako bi
se postiglapotrebna proporcija uključenosti u
populaciju.
UZORAK
 Ponderiranje je postupak dodjeljivanja odgovarajuće
važnosti pojedinim veličinama prilikom izračunavanja
srednjih vrijednosti. Faktori važnosti ili ponderi mogu
se izraziti apsolutno ili relativno. Ponder izražen
apsolutno je broj koji pokazuje koliko se puta
pojavljuje određena veličina (vrijednost) koja sudjeluje
u izračunavanju srednje vrijednosti, a relativni ponder
pokazuje udio pojedine vrijednosti u strukturi cjeline.
 Npr. ako je odabrano 5 proizvoda s prosječnom težinom
2 grama i 10 proizvoda s prosječnom težinom 5 grama,
tada je prosječna težina svih 15 proizvoda (5*2 +
10*5)/15 = 4 grama. Kod skupnih indeksa cijena
(količina) npr. ponderi su vrijednosti ili pokazatelji
strukture vrijednosti.
UZORAK
 Tolerancija – Statistička greška uzorka
 Svaki izbor koji se temelji na slučajnosti ima
ugrađenu i očekivanu grešku. Greška nije povezana
s veličinom populacije iz koje se izvodi uzorak već
već je greška ovisna o:
 - veličini uzorka;
 - razini pouzdanosti koju u istraživanju
zahtjevamo;
 - heterogenosti istraživanog prostora i pojave.
 Statistička greška smanjuje se s povećanjem
uzorka. Uzorak između 800 i 1000 ispitanika
uobičajen je iprihvatljiv u najvećem broju
istraživanja.