Pojam i predmet proučavanja

statistike

Prof dr sci med Aida Ramić-Čatak

Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu
Sadržaj predavanja
• Pojam statistike
• Definicije statistike
• Predmet proučavanja statistike
• Podjele statistike
• Analitička statistika
 Pitanje za sve :
Š ta je za vas pojam statistika ?
Preko 100 definicija pojma “statistika”
 Poznati o statistici...
• ''Kad bi neko stao jednom nogom u vrelu vodu, a drugom
nogom u frižider, statističar bi rekao da se taj čovjek nalazi
u prosječno ugodnoj temperaturi.'' (Walter Heller)

• ''Statistika je skup tačnih podataka koji daje pogrešan

rezultat.'' (Anonimus)
 Historijski razvoj statistike

• Od 19. stoljeća do danas, statistika se snažno afirmirala kao

pristup i metoda u ekonomiji, fizici, tehnici, sociološkim naukama i
medicini.
• Kroz razvoj biometrije, ekonometrije i sociometrije.
• Preko disciplina kao što su kibernetika, teorija informacija, teorija
veza.
• Posebna naučna disciplina, na kojoj se temelje
savremena teorija, praksa i naučno istraživački rad.
 Pogrešna tumačenja statistike...
• Statistika je suhoparna i dosadna
• Statistički simboli djeluju čudno i nepoznato ( ∑, σ)
• Statistiku je nemoguće savladati bez znanja matematike
(tačno, ali traži samo elementarna znanja matematike)
• Statistika laže ( ovisi o kvaliteti i tačnosti podataka)
 Statistika ≠ Matematika
• Glavni statistički postupci i metode mogu se shvatiti logičkim
razmišljanjem i zaključivanjem.
• U statistici se od matematike traže 4 osnovne operacije: zbrajanje,
oduzimanje, množenje, dijeljenje i vađenje drugog korijena (a i za
to postoje kalkulatori i računala )
• Matematika je potrebna samo profesionalnim statističarima koji
izrađuju statističke metode i formule.
• Zdravstvenim radnicima dovoljno je znati razumjeti, ispravno
primijeniti i interpretirati dobivene rezultate!
Nema statistike bez ljudi - najvažniji resurs !
• SPSS, SAS, STATISTICA – česti programi za statističku
obradu podataka.
• Omogućuju brze obrade velikog broja najrazličitijih
podataka.
• Ali...računar ne razumije ono što računa, on računa kakve
mu mi damo podatke.. „Garbage in, garbage out!”
 Definicija statistike u širem smislu
• Pojam statistika dolazi od lat. status, što znači stanje.
• Nauka koja se bavi brojevima.
• Statistika je dio matematike.
• Statistika je naučno analitična disciplina koja proučava metode
prikupljanja, obrade, analize i tumačenja podataka.
• Statistika proučava masovne pojave primjenjujući na njih
odgovarajuće statističke metode i koristeći pritom brojčani i
grafički način izražavanja.
.
 Definicija statistike u užem smislu
• Statistika je naučna disciplina koja na organizovan način pristupa :
• planiranju,
• prikupljanju,
• selekciji, grupisanju,
• prezentaciji
• analizi informacija ili podataka,
• interpretiranju rezultata provedene analize,
a u svrhu realizacije postavljenih istraživačkih ciljeva.
 Zašto trebamo stalna statistička istraživanja u
zdravstvu

• Podaci o stanovništvu
• Demografski trendovi : starenje stanovništva ...
• Morbiditetni i mortalitetni trendovi
• Dokazi o vezi faktora rizika i zdravlja
• Donošenje odluka : zdravstvena zaštita sve skuplja a prioriteta puno...
• Poređenje “starih” i “novih” postupaka i tehnologija
• Poređenje sa drugim autorima, ustanovama, zemljama...
 Statistički način zaključivanja
• Pristup istraživanju pojedinih problema na način
korištenja što pouzdanijih podataka: od definiranja
problema, metode istraživanja, odabira uzorka na kojem
će se raditi istraživanje, odabir metode obrade podataka .
• Potrebno razumjeti logiku statističkog mišljenja i
zaključivanja, jer bez statističkog mišljenja nema ni
naučnog zaključivanja.
Efikasnost različitih medicinskih
Chart Title intervencija
Više loše
15%
Više
dobro
40%

Nepoz.učin
ka bez
istraživanja
Nepoz.učin 35%
ka u
istraživanji
ma
istraživanju
10%
Optimalna efikasnost različitih vrsta intervencija

Kontrolirani
klinički pokusi
20%

Više dobro nego loše

80%
 Zašto trebamo statistiku i statističke metode
(nekada)
• Samo 15-40 % odluka u medicini temelji se na naučno dokazanim
činjenicama. (Ellis et al., Lancet 1995)
• Vremenski zaostatak između medicinskog otkrića i rutinske
primjene je 8 do 17 god. (Antman et al., JAMA 1992)
• Gotovo pola medicinskih informacija zastarijeva u roku od 3 – 7
god. (Hall et al., Ann Surg 1990)
 Zašto trebamo statistiku i statističke metode
(danas)

• 1. Medicina utemeljena na dokazima- Evidence based Medicine

(EBM) donošenje tvrdnji na osnovu dokaza.
• 2. Zdravstvena zaštita utemeljena na dokazima - Evidence-based
healthcare (EBHC), donošenje odluka na razini grupa bolesnika ili
dijelova populacije.
3. Programi cjeloživotnog učenja
 Značaj statističkih metoda i istraživanja

• Korištenje gotovih podataka:

Tradicionalni način čitanja
stručnih članaka i pohranjivanje
najvažnijih informacija. dokazi praksa

 Stvaranje novih informacija:

Postavljanje pitanja za vrijeme
kontakta sa pacijentom.
Uvođenje novih postupaka. dokazi praksa
 Podjela statistike

Opća (teorijska ) statistika (eng. mathematical statistics)

• dio matematičke statistike, obuhvata principe, pravila i metode
koji se primenjuju u svakom statističkom istraživanju masovnih
varijabilnih pojava.

Posebna (primjenjena) statistika (eng. applied statistics)

•posebna naučna oblast i bavi se analizom podataka.
 Opća ( teorijska) statistika
• Naučna disciplina koja objašnjava kako se specifičnim brojčanim
metodama istražuju i analiziraju zakonitosti u pojavama.
• Bazira se na teoriji vjerovatnoće, a čine je četiri fundamentalne
oblasti:
• teorija raspodjela;
• teorija statističkih ocjena;
• teorija testova;
• teorija povezanosti.
 Posebna (primjenjena) statistika
• Podrazumijeva statističke metode prikupljanja, obrade i
analize podataka, kao i donošenje zaključaka i
formulisanje zakonitosti ponašanja posmatranih pojava.
• Primenjena statistika može se podijeliti u dve grupe:
• deskriptivna statistika
• inferencijalna statistika
 Podjela primjenjene statistike

DESKRIPTIVNA
• Obuhvat cijelog statističkog
skupa
• Međuovisnost pojava
• Analiza vremenskih serija
• Grafički prikazi
INFERENCIJALNA
• Obuhvat uzorka
• Procjena karakteristika
(statističkih obilježja)
• Testiranje hipoteza
 Deskriptivna statistika (1)
• Deskriptivna statistika (eng. descriptive statistics)
• Opisuje različite grupe podataka i koristi prikupljanje, sortiranje,
prikazivanje u obliku tabela, grafikona i razne matematičke
operacije za računanje opisnih (deskriptivnih) parametara.
• Domen deskriptivne statistike je ograničen samo na raspoložive
podatke.
 Deskriptivna statistika (1)
• Opisuje činjenice dobivene opažanjem ili mjerenjem neke pojave
Primjeri:
• prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase adolescenata
• povezanost između motivacije i školskog uspjeha
• oblik distribucije profesionalnih povreda
 Inferencijalna statistika (1)
• Inferencijalna statistika (eng. inferential statistics)
• Podrazumijeva primjenu statističkih metoda ( teorijske statistike)
koji omogućuvaju da se zaključci o pojavi koja se ispoljava na
velikom broju slučajeva (u skupu) donose na osnovu samo jednog
dijela podataka (dijela skupa).
• Domen infercijalne statistike je znatno širi od deskriptivne
statistike.
 Inferencijalna statistika (2)

• Prisutan odgovarajući stepen rizika kada se koriste rezultati

bazirani na uzorku, zato je poželjno da uzorak bude izabran na
slučajan način i da bude reprezentativan.
• Donosi zaključke o populaciji na temelju izabranog uzorka
koristeći : procjene i testiranja hipoteza radi određivanja veza
između varijabli a sve sa ciljem predviđanja određene pojave u
populaciji.
 Inferencijalna statistika (3)
• Statistički postupci koji omogućuju testiranje istraživačkih
hipoteza, odnosno zaključivanje.
• Iz podataka dobivenih na pojedinačnim slučajevima (iz uzorka)
donosi se zaključak o zakonitostima koji vrijede za čitavu
populaciju.
• Iz pojedinačnog slučaja donosi se općeniti zaključak.
• 100 %-tna sigurnost u statističkim zaključivanjima je praktički
nemoguća (ali je moguće postići sigurnost koja je vrlo blizu 100 %!)
 Neki od oblika primenjene statistike

• Statistika stanovništva (demografska statistika)

• Socijalna statistika ( zaposlenost, prihodi, obrazivanje)
• Statistika nacionalne privrede (ekonomska statistika)
• Statistika društvenih službi (statistika vanprivrednih
delatnosti
• Poslovna statistika (statistika ustanova, sektora)
• Zdravstvena statistika ( podaci u zdravstvenom sistemu)
 Definicija zdravstvene statistike

• Dio statistike koja se bavi prikupljanjem, obradom i analizom i

tumačenjem podataka koji se odnose na zdravlje i uvjete koji
na njega djeluju ili mogu djelovati.
• Nauka koja se bavi masovnim pojavama i omogućava da se sa
određenom vjerojatnošću neka tvrdnja sa uzorka može
primijeniti na cijelu populaciju.
 Svrha zdravstvene statistike

Omogućiti objektivne, naučno i stručno potkrijepljene

podatke za :

• Unapređenje zdravlja stanovništva

• Organizaciju zdravstvene zaštite
• Definiranje zdravstvene politike i strategije
 Definicija statističkih metoda

• Metode i modeli koji su naučno dokazani i standardizirani

postupci za prikupljanje i analizu podataka o trendovima
pojave određenog pojma ili problema.
• Osnova svih analiza koje se rade u teoriji, praksi i
istraživanjima u zdravstvu kao i drugim srodnim
naukama i disciplinama .
 Statistika u zdravstvenoj nauci (1)

• U teoriji, statistika je naučna disciplina koja se ne bavi se

pojedinačnim slučajevima.
Statistički Medicinski pristup
pristup
 Statistika u zdravstvenoj nauci (2)

• Statistika proučava zakone varijabilnosti obilježja

masovnih pojava koje imaju veliki značaj za zdravlje
stanovništva.
 Statistika u zdravstvenoj nauci (3)

• Statistika je naučni metod istraživanja masovnih pojava

koje mogu biti prirodne, društvene, medicinske i sl. i
imaju uticaja na zdravlje.
• Proučava pojave koje su po svojoj prirodi promjenljive
pod djelovanjem različitih faktora.
• Proučava dinamiku i vjerovatnost promjena pojava koje
imaju uticaja na zdravlje.
 Predmet proučavanja zdravstvene statistike

• Promatranje pojave,
• Prikupljanje podataka o pojavi,
• Obrada i analiza podataka,
• Predviđanje vjerovatnoće određenih pojava,
• Donošenje zaključaka koji imaju značaj za zdravlje
stanovništva i organizaciju zdravstvene zaštite.
 Predmet proučavanja statistike –odnos
osnovnih statističkih pojmova (1)
• Predmet proučavanja statistike su promenljive pojave koje
se ispoljavaju u velikom broju ili masi slučajeva.
• Takve pojave nazivaju se masovne pojave.
 Predmet proučavanja statistike –odnos
osnovnih statističkih pojmova (2)
• Grupe istovrsnih elemenata koji imaju jedno ili više zajedničkih
svojstava zovu se statistička masa ili statistički skup.
• Ako se u statističkom skupu nalaze sve jedinice, onda se takav
skup naziva populacijom, a njegov podskup uzorkom.
• Uzorak je podskup populacije.
• Statistički skup iz kojeg se izabire uzorak označava se kao
osnovni skup.
• Broj jedinica (elemenata) predstavlja raspon (obim) skupa.