VRSTE

ISTRAIVANJA
U MEDICINI
Prof. dr. Davor Eterovi
EBM-2011/Klinika biostatistika
 Obzirom na pristup
TEORIJSKA
EKSPERIMENTALNA
MJEOVITA

Teorijska koriste matematiku i modeliranje,

u medicini su ista teorijska istraivanja
rijetka, preteu pokusi i opaanja kao
naini prikupljanja podataka.
 Obzirom na razinu i namjenu
TEMELJNA (BAZINA, PRETKLINIKA)
PRIMIJENJENA (APLIKATIVNA)

Kod temeljnih se prouavaju molekule, dijelovi

stanica, stanice, izolirani organi i, eventualno, u
cijelosti ivotinja. Rezultati ne moraju imati
neposrednu primjenu.
Primijenjena istrauju ovjeka (ili ivotinju) u
cijelosti i usmjerena su k definiranom cilju:
poboljanje dijagnostike, sprjeavanja ili
lijeenja bolesti. Najea su tzv. klinika istr.
 Obzirom na nain dobivanja
podataka

INTERVENCIJSKA
Istraivanje je aktivno prema ispitanicima:
promatraju se uinci lijeenja (terapija
lijekovima, operacija, rehabilitacija) ili drugog
postupka koji mijenja istraivano obiljeje (npr.
tjelovjeba, dijeta)

OPSERVACIJSKA
Samo dijagnostika, ispitanici se ne podvrgavaju
postupcima koji mijenjaju istraivano obiljeje
Obzirom na vremensku orijentaciju
PROSPEKTIVNA: podaci se skupljaju od
poetka istraivanja i akumuliraju u
budunosti
RETROSPEKTIVNA: usmjerena prema
prolosti (povijest bolesti)
MIJEANA
 Prema specifinom ustroju
opservacijska
ISTRAIVANJE PAROVA (case-control)
KOHORTNO ISTRAIVANJA
PRESJENA STUDIJA (cross-sectional)
LONGITUDINALNO ISTRAIVANJE
intervencijska
KLINIKI POKUS
 ISTRAIVANJE PAROVA (1):

Pojava koja se istrauje postoji na poetku

istraivanja u tzv. ispitnoj skupini, ali ne postoji u
kontrolnoj skupini (bolesni/zdravi). Istrauje se
povezanost te pojave s moguim uzrokom, te se
usporeuju zastupljenosti (prevalencije)
izloenosti u prolosti moguem uzroku pojave u
ispitnoj i kontrolnoj skupini. To je primjer
retrospektivnog istraivanja.
 ISTRAIVANJE PAROVA (2):
Idealno kontrolna skupina se ne bi trebala
razlikovati od ispitne po niemu osim po
istraivanoj pojavi i istraivanim prediktorima.
I u tom idealnom sluaju, nemogunost
kontinuiranih informacija o prolosti moe potpuno
iskriviti rezultate istraivanja (omaka umrlih!).
Problem zlatnog standarda (kontrolne skupine)
moe se smanjiti uzimanjem vie razliitih,
dovoljno velikih kontrolnih skupina.
Istraivanje parova obino ima malu dokaznu mo
i preteno se koristi kao prvo, orijentacijsko
istraivanje
 ISTRAIVANJE PAROVA (3):
Mjere ishoda istraivanja za kvantitativne varijable:
razlika (ispitanici kontrola) i njen 95% raspon
pouzdanosti (95% confidence interval; 95% CI).
95% CI = aritmetika sredina razlika +/-1.96 x njena
standardna pogreka
Za kvalitativne varijable:
- omjer prevalencija i njegov 95% CI
- omjer ansi (odds ratio, OR) i 95% CI

Openito, ansa je vjerojatnost da neto je (p)

podijeljena s vjerojatnosti da to nije (1-p). Moe biti bilo
koji pozitivan broj (vjerojatnost je uvijek manja od 1!). Za
male prevalencije ansa = prevalencija, tj. OR=omjer
prevalencija. Kasnije divergira i gubi smisao. esto se
zloupotrebljava.
 KOHORTNO ISTRAIVANJE (1):

Pojava koja se istrauje ne postoji na poetku

istraivanja. Utvruje se izloenost moguem
uzroku pojave (da: ispitna skupina, ne:
kontrolna skupina) i skupine se prate kroz
neko vrijeme, kada se registriraju sluajevi
nastanka pojave, tj. njene incidencije u
skupinama. Takva su istraivanja
prospektivna, ali mogu poeti u prolosti
(povijesno kohortno istraivanje).
 KOHORTNO ISTRAIVANJE (2):
Velike prednosti kohortne nad studijom
parova su:
- kontinuirano praenje i
- postojanje prirodne kontrolne skupine

Mana kohortnog istraivanja je

nemogunost dokazivanja kauzalnosti,
samo povezanosti.
 KOHORTNO ISTRAIVANJE (3):
Mjere ishoda istraivanja za kvantitativne
varijable: razlika (ispitanici kontrola) i njen 95%
raspon pouzdanosti (95% confidence interval;
95% CI).
95% CI = aritmetika sredina razlika +/-1.96 x
njena standardna pogreka
Za kvalitativne varijable:
- omjer incidencija (omjer rizika, relativni rizik,
risk ratio) i njegov 95% CI
- omjer izgleda (odds ratio, OR) i 95% CI.
 KOHORTNO ISTRAIVANJE (4):
esto isticana, ali nebitna prednost koncepta
OR (prema omjeru prevalencija) je neovisnost o
tome da li kontrolnu skupinu definiramo- bez
simptoma (case/control istraivanje) ili bez
ishoda (kohortno istraivanje):
OR ishoda (simptom da/ne) = OR simptoma (ishod da/ne)
to ne vrijedi za omjere prevalencija/incidencija
 Nested case-control study
(Ugnjeeno istraivanje parova)
U biti kohortna studija, ali, na kraju, kada se
promatrana pojava dovoljno akumulirala (cases), iz
veeg uzorka ispitanika bez promatranog ishoda
(controls) izabiremo manji podskup kojeg dalje
analiziramo (dakle, kontrole nisu bez faktora rizika, ve
bez ishoda- zato case-control u nazivu)
Metoda izbora kontrola: randomizirano, uz usklaivanje
s cases
Razlog: bre, jeftinije
Tipina primjena: kada je sluajeva (cases) puno
manje nego kontrola, a zavrne su evaluacije skupe ili
zahtjevne
Prednost pred obinim istraivanjem parova: kao i
svaka kohortna studija
 Problem procjene nezavisnih
uinaka
Stratifikacija ili multifaktorske metode
OR ima pogodna matematika svojstva za
multifaktorske analize i za meta-analize.
Inae se ne smije upotrebljavati kada su
prevalencije (u studijama parova) ili
incidencije (u kohortnim studijama) velike,
jer je neinterpretabilan.
 PRESJENA ISTRAIVANJA:
Analiziraju se podaci dobiveni u
odreenom trenutku. Nije nuna kontrolna
skupina. Naglasak je na povezanostima
mjerenih obiljeja ili na usporedbi dviju
dijagnostikih metoda. Istraivanje je brzo
i jeftino.
LONGITUDINALNO ISTRAIVANJE:
Skupina koja ima promatrano obiljeje (za
razliku od kohortne studije, poput studije
parova) promatra se kroz neko razdoblje i
uoavaju se promjene.
 Kliniki pokus
Slijedi nakon pretklinikih istraivanja

etiri faze:
1. Prva faza: uvodno istraivanje
2. Druga faza: ralamba
3. Trea faza: randomizirani kliniki pokus
4. etvrta faza: praenje rutinske uporabe
 1. Uvodno istraivanje
Lijek, operacijski zahvat ili drugi postupak
primjenjuje se na dobrovoljcima
Doza lijeka (ili intenzitet intervencije)
postupno se poveava, uz detaljni nadzor
poeljnih i nepoeljnih uinaka
Vre se mjerenja mehanizma djelovanja
lijeka/postupka (metabolizam lijeka)
 2. Ralamba
Istraivanje se nastavlja takoer na
dobrovoljcima, ali koji imaju odreena svojstva
(npr. odreenu bolest) ili odreenu raspodjelu
svojstava; npr. podjednak udio mukaraca i
ena)
Ispitanici se razvrstavaju u skupine, npr. prema
spolu, dobi, stupnju bolesti
Istrauju se detalji mehanizama djelovanja
(metabolizma lijeka), procjenjuje se djelotvornost
postupka, optimalni intenzitet/modalitet
postupka, npr. doza lijeka i o njoj ovisni poeljni i
nepoeljni uinci
3. Randomizirani kontrolirani pokus
Na slinim skupinama dobrovoljaca
postupak se primjenjuje (ispitna skupina),
odnosno ne primjenjuje ili primjenjuje na
drugi nain (kontrolna skupina)
Slinost se osigurava sluajnim
(randomiziranim) uzorkovanjem: ispitna i
kontrolne skupine dobivaju se iz iste
populacije metodom sluajnog odabira
 4. Rutinska uporaba

Skupljaju se podaci o djelovanju i

nuspojavama postupka (lijeka) nakon
njegovog uvoenja u praksu. Dobivaju
se spoznaje o kasnim uincima
lijeenja, to najee nije bilo
obuhvaeno u fazama 1-3.