14.

Lekcija
Anketno istrazivanje
Anketna metoda
-Poseban oblik ne-ekperimentalnog istrazivanja koje kao osnovni izvor podataka
koristi osobni iskaz o mišljenjima,uvjerenjima,stavovima i ponašanju,pribavljen
odgoarajućim standardnim nizom pitanja
-Za razliku od opazanja,anketa znači neizravn mjeru ponašanja,jer se o njemu sudi
na temelju odgovora što ih daju ispitanici,a ne izravnog promatranja.Na drugi se
način metoda anketiranja može smatrati izravnijom od opažanja,jer se u njoj
osobe izjašnjavaju o ssvojim ojećanjima,uvjerenjima i mišljenjima,a da o njima ne
moramo zaključivati na temelju vanjskih manifetacija

Anketno istrazivanje
-Može biti pokrenuto sa svrhom prikupljanja vrlo različitih podataka.
-Uvelike se opiru jedinsvenoj podjeli
-Ako ih želimo klasificirati na osnovi temeljnih obilježja,možemo učinitti na dva
načina
1.Anketna istrazivanja se razvrstavaju sa obzirom na osnovnu svrhu prikupljanja
podataka-mogu se podijeliti na na
a.Ona koja teže opisu-Opisna
Sadržavaju se na najnižoj razini,pružajući osnovu samo za zaključke o
rasptanjenosti neke pojave
Ne treba ih podcjenjivati,jer se sva anketna istraživanja,bave njihovim
prikupljanjem.
b.Ona koja teže istraživanju-Eksploratorna
Možemo ih mjesiti u ovu kategoriju ako se istraživanje ne isrpljuje samo opisu,već
nastoji dublje istražiti neku pojavu
c.Ona koja teže objašnjavanju-Eksplanatorna
2.Vrsta podataka koji se prikupljaju upitnicima
Najvažnija su nam
a.demografska obilježja
b.drštveno i fizičko okuženje
c.ponašanje
d.mišljenje i stavovi

Foler navodi 3 temeljna svojstva prema kojima se anketa izdvaja od ostalih

istraživačkih metoda
-Svrha ostraživanja je prikupljanje statističkih podataka koji opisuju neki aspekt
proučavane populacije
-Osnovni način pibavljanja podataka su pitanja upućena ispianicima
-Podatci se pikupljaju samo na uzorku,odnosno ograničenom dijelu populacije.

Anketa se u društvenim znanostima koristi u različite svrhe,sa ciljem

-Ispitivanja rasprostranjenoti neke pojave-nezaposlenosti ili učestalosti nekog
ponašanja
-Upoznavanja stavova i mišljenja populacije o određenim društveno relevantnim
problemima,radi mjerenja raspoloženja javnosti spram političkih subjekata i
utvrđivanja glasačkih namjera.
 Poglavlje 1
Planiranje i provedba anketnog istraživanja
Elementi na kojima počiva planiranje anketnog istraživanja su
1. Ciljevi i problemi kojima se želimo baviti
2. Potrebna preciznost rezultata/prihvatljiva razina greške
3. Raspoloživo vrijeme i sredstva
Uvažavanje ove tri odrednice odraz je kompromisa između idealno
zamišljenog istraživanja i postojećih vremenskih i materijalnih ograničenja.

Poglavlje 2.
Uzrokovanje
Anketna istraživanja usko povezana sa pitanjem reprezentativnosti i
nepristranosti uzorka.
Uzorak i Populacija
-Anketom nasstojimo upoznati mišljenje određen.šire kupine osoba,bez obzira da
li je riječ o studentima nekog sveučilišta,žiteljima jedne od
županija,umirovljenicima ili svim punoljetnim građanima neke države.
-Na temelju manjeg,ali i pažljivo odabranog skupa osoba nastojimo procijeniti
parametar ili stvarnu prosječnu vrijednost populacije,odnosno utvrditi okvire
unutar kojih se vjerovatno kreće mišljenje šire zajednice iz koje je uzorak izvučen.
-Populacija:-Šira zajednica čije mišljenje nastojimo procijeniti
-Predstavlja skupinu svih osoba koje posjeduju odeđeno svojstvo.(da
studraju na Zagrebačkom sveučilištu)
-Uzorak:podskup/dio populacije izdvojen sa ciljem njenog istraživanja i
proučavanja(Popis stanovništva redovito prikplja podatke o svim stanovniima
neke države.
Ako je populacija ograničenog karaktera,(ako su posrijedi svi hrvatski studenti
psihologije...)onda populacijsko istraživanje dolazi u obzir jer je riječ o skupini koja
broji manje od 1000 osoba.Ovakva se istraživanja provode u jednom od mnoštvo
mogućih termina,što proizvoljno utječe na to koje će osobe biti uključene u
populaciju,a koje neće.Izborom termina popisa ili istraživanja utječemo na to
kakav će oblik imati populacija.

-Iraženost nekog obilježja u cjelokupnoj populaciji naziva se različitim

imenima:populacijska vrijednost,istinska vrijednot populacije,parameter.
Međutim,istinska vrijednost populacije predtavlja stvarnu vrijednost imjerenog
svojstva oslobođenu greške mjerenja i prikupljenu na ijeloj populaciji.
-Vrijednost uzoraka ili statistika predstavlja procjenu poplacijske vrijednosti
izračunate na temelju dostupnog uzorka.Uzorak uvijek pruža tek približn procjenu
vrijednosti iskazanih na razini populacije.
-Pred uzorak se postavljaju dva temeljna zahtjeva:
 Nepristranost
 Preciznost

Pristranost uzorka
-kazuje da su vrijednosti populzije njima sustavno precijenjene ili
podcjenjene.
-javlja se zbog neispunjavanja osnovnih načela uzorkovanja
-ovisi i o čimbenicima neovisnima o uzorkovanju,koji odražavaju
nesavršenost metode prikupljanja podataka,obuhvatajući ono što psiholozi
običavaju nazvati greškom mjerenja.

-Uzorci koji pružaju nepristrane procjene populaijske vrijednosti redovito

rezultiraju u većoj ili manjoj mjeri odstupajućim statisticima,a uzeti
zajedno,na razini prosjeka odgovaraju parametru.Isto tako,pojedinačna
istraživanja temeljena na pristranom uzorku mogu rezultirati procjenom
koja se slučajno poklapa sa populacijskom vrijednošću.
 -Raspodjela aritmetičke sredine uzorka odražava slučajna,nesustavna
kolebanja,čiji razmjeri odeđuju kvalitetu koju nazivamo preciznost ili
stabilnost.Odnosi se na stupanj u kojem se vrijednosti dobivene na
različitim uzorima međusobno razlikuju.Na stabilnost utječu dva
činitelja:veličina uzorka i stupanj varijabiliteta unutar populacije.
Što je uzorak manji,to su prosječne vrijednosti opterećenije greškom te se u
većoj mjeri međusobno razlikuju.Središnji granični teorem kazuje nam da će
raspodjela aritmetičkih sredina uzoraka oko istinske aritmetičke sredine biti
normalna,što je vrlo važno sa stajališta statističkog zalljučavanja.

Reprezentativnost Uzorka:
-Onaj koji pruža rezultate sukladne onima što bismo ih prikupili ispitivanjem
cijele populacije.

Postupak i koraci pri uzorkovanju

Procedura uzorkovanja obično se kreće slijedećim tijekom:
1. Utvrđivanje ciljne populacije
2. Utvrđivanje okvira uzorkovanja
3. Izbor metode uzorkovanja
a).Neprobabilističke metode
 Prigodni uzorak
 Kvotni uzorak
 Namjerni uzorak
 Tehnika „snježne grude“
b).Probabilističke metode
 Jednostavni slučajni uzorak
 Sustavni uzorak
 Stratifiirani uzorak
 Uzorak klastera
 Stupnjeviti uzorak
 4.Određivanje potrebne veličine uzorka
5.Uzorkovanje
6.Odluka o ponderiranju i procjena utjeccaja odbijnja

Utvrđivanje ciljne populacije

-Populaciju je bitno odrediti u terminima:
1) Sadržaja
2) Jedinica
3) Obuhvata
4) Vremena

Jedinice uzorkovanja:
-čestice kojima se služimo kako bismo odabrali elemente iz populacije u uzorak.
-u nekim slučajevima,poklapaju se zajedno sa elementima(npr.u jednostavnom
slučajnom uzorku,jedinice uorkovanja su elementi-u pravil osobe koju treba
anketirati),a kod drugih tipova uzoraka,jedinice uzorkovanja su skupovi elemenata
poput onih u uzorkovanju klastera.

Utvrđivanje jezika uzorkovanja

Važno je razlikovati populaciju od okvira uzorkovanja.
Okvir Uzorkovanja-popis pripadnika osnovnog skupa koji se koristi prilikom
uzorkovanja.
Punoljetna populacija-mijenja se neprekidno bo migracija,umiranja ili
navršavanja punoljetnosti.
Ponekad je do popisa lakše doći na lokalnoj razini,primjericce putem popisa
električnih ili vodovodnih priključaka.
Zbog problema s pribavjanjem valjanog popis,tri su osnovne metode dolaženja do
okvira uzorkovanja:
1) Korištenje postojećeg popisa
2) Korištenje dvaju ili većeg broja popisa
3) Korištenje postpaka koji ne iziskuju popis jelokupne populacije
Ako procijenimo da iskrivljenja do kojih dolazi u uzorku zbog nedostatka
postojećeg popisa nisu odeć velika,možemo odučiti da ga zadržimo kao jedini
izvor podataka potrebnih za uzorkovanje.
Ako procijenimo da takva metoda ne omogućava dobru zastupljenost svij osoba I
populacije,možemo pribijeći metodi kombiniranja dva ili više različitih
popisa(npr.možemo koristiti aktualni popis stanovništva i osnažiti ga korištenjem
dodatnog popisa elekttričnih priključaka.
U trećem slučaju,služimo se nekom od metoda kojom izbjegavamo potrebu za
popisom populacije,poput sustavnog,klaster ili višeetapnog uzorka.

Okvir je mnogo općenitiji pojam koji ukljčuje ne samo na fizički popis,već i

postupke koji omogućuju uzimanje u obzir svih elemenata u populaciji.Kod
sustavnog uzorkovanja,to je saka n-ta osoba,ona koja izađe iz kina,diskoteke,bez
potrebe da prethodno načinimo listu svih koji su pohodili takva mjesta.Kod
višeetapnih I uzoraka klastera također nije nužan popis cjelokupne populacije-
dovoljno je da,makar i posredno,možemo doći do svih.

Okvir uzorkovanja često valja nadopunjavati,dorađivati ili ispravljati.Savršenim se

smatra onaj okvir u kojem se svaka jedinica pokazuje samo jednom,odvojno od
drugih jedinica i bez ičeg drugog ne spada uu istraivanu populaciju,a ti su okviri
prava rijetkost.Problemi koji se najčešće pojavljuju su:
a)Nepotpun okvir
 Ne pokriva cjelokupnu populaciju ,čime dovodi u pitanje
probabilističku narav uzorka.
 Rješenje:Korištenje dodatnog popisa na kojem se inače nalaze
izostaljeni članovi poplacije.(Npr.uz popis stanovništva možemo
koristiti popis hrvatskih državjana sa oravitem u inozemstvu
b).Skupine elemenata koje se pojavljuju zajedno
 Mogu se tretiati različito
 Jedna od mogućnosti je pribijegavanje višeetapnom uzorkovanju,ali ako su
posrijedi rijetki izuzetci od općeg pravila,možemo ih ispitati sve kao da su
izabrani svaki zasebno.(Npr.Popisi adresa koji se obično koriste pri
uzorkovanju mogu poslužiti izboru osobe ili kućanstva.Ako je riječ o
prvom,koristit ćemo ih kao grupe elemenata,odnosno s pojedine adrese
ćemo probabilističkim postupkom birati jednu ili više osoba.Ako se radi o
istraživanju u kojem su jedinice kućanstva,očekujemo da na jednoj adreis
zateknemo jedno kućanstvo,što nije uvijek slučaj.
c).Strani elementi ili praznine
 Mogu pridonijeti narušavanju načela jednake vjerovatnosti.Ako iz popisa
ne uklonimo jedinice koje tu ne pripadaju(npr.iz popisa telefonskih
bojeva one koji pripadaju poduzećima umjesto kućanstvima),moramo ih
svakako zanemariti prilikom konačnog odabira i umjesto njih izabrati
druge,na jednak način.
 Vrlo česta greška odabira sljedeće jedinice po redu,što neopravdano
povećava vjerovatnost pojavljivanja u uzorku kućanstava koji se nalaze
na takvim mjesstima u popisu.

d).Višekratno pojavljivanje istih jedinica

 Nepoželjno iz razumljivih razloga(Popisi adresa koji sadrži i adrese
vikendica.Osobe koje posjeduju veliki broj stanova i vikendicu imaju
višestruko veće izglede da se rade o nejmu.U takvom bi uzorkuu imućniji
 građani bili previše zastupljeni.Ako je moguće,popis se mora pročistiti od
višekratnog pojavljivanja istih jedinica.)

Pristupi uzorkovanju
 Načine na koji izabiremo uzorke možemo podijeliti u dvije
skupine,probabilističke i neprobabilističke.
 Probabilističke metode-Temelje se na zakonima vjerovatnosti i sastavljeni
su tako da svaki član populacije ima znanu i nenuku vjerovatnost izbora u
uzorak.
 Neprobabilističke metode-počivaju na prosudbama istraživača i specifičnim
potrebama što ih nameću istraivanja.
 Pri njihovom korišteju,nema načina da se utvrdi vjerovatnost da će neka
osoba biti uključena uzorak,kao ni to da li ima svaka osoba uopšte bilo
kakvu vrijednost da bude uključena.

Ne-probabilistički uzorci:
 Koriste se u velikom broju istraživanja zbog objektivnih razloga.
 Prednost ne-probabilističkih uzoraka leži u njihovoj
jednostavnosti,ekonomičnosti,manjim izdacima što ih iziskuju akva
istraživanja i kraćem vremenu u kojem ih je moguće provesti.
 Oni su u prednosti pred probalbilističkim u situaijama u kojima uopćavanje
nalaza na populaciju nije istraživački imperativ.

Prigodni uzorci:
 Javljaju se ako nam je dio osnovnog skupa zbog određenog razloga
pristupačniji/dostupniji za istraživanje.
 Ključni aspekt unutarnje valjanosti eksperimenta je raspodjela ispitanika u
različite eksperimentalne uvjvete po slučaju,a vanjska valjanost je
sekundarna I općenito manje važna u osnovnim zaključcima.
 U područijima popu eksperimentalne,soijalne ili psihologije ličnosti
istraživači se ne bave pitanjima probabilističkog izbora kako bi prikupljenim
podatcima priskrbili vanjsku valjanost.
 U većini psiholoških projekata nismo samo ograničeni na studentsku
populaciju,već na one među njima koji us spremni dobrovoljno sudjelovati
u istraživanjima.

Istraživanje na dobrovoljcima
 Rosenthal i Rosnow su utvrdili bitne razlike između dobrovoljaca spremnih
za uključivanja u daljnja istraživanja I onih koji bi od njih odustajali.Nije
moguće usporediti dobrovoljce sa nedobrovoljcima jer ovi drugi ne žele
sudjelovai u istražianjima,pa su ispitali niz varijabli na širem uzorku
dobrovoljaca i potom ih zamolili za sudjelovanje u sljedećem projektu.Oni
koji bi pristali uspoređeni su sa osobama koje bi odbile,kako bi barem
procjenile razlike stvarnih ne-dobrovoljaca u odnosu na dobrovoljce.
 Autori su utvrdili da su dobrovoljci u odnosu na nedobrovoljce bili značajn
raličiti prema:naobrazbi,društvenoj klasi,ineligenciji,potrebi
za obrazovanjem,društvenosti.
 Rezultati su potvrdili da su dobrovoljci bolje obrazovane ličnosti,pripadnici
viših društvenih klasa,inteligentniji društveniji i veće potrebe za
obrazovanjem.Moguće je da će zbog inteligencije I više naobrazbe biti
sposobniji,prepoznati istraživačke hipoteze te se ponašati u skladu sa njima.

 Ovi autori su također ponudili neka opća načela i preporuke primjenjive u

istraživanjima koja počivaju na ispitanicima dobrovoljcima,te bi trebala
zajamčiti bolji odziv ispitanika,a I manji oklon od populacijskih
vrijednosti.Oni upućuju da poziv ispitanicima bude što privlačniji i manje
prijeteći,da ih se podrpbno upozna s važnošću istraživanja,da osoba koja ih
pozove na sudjelovanje bude visokog ranga ili znana ciljnoj populaciji,I da se
za sudionike osiguraju pokloni,da se drže autori,dobrovoljno sudjelovaje
prikazati kao normu i prabilo ponašanja,a ne kao iznimku.

Kvotni uzorak:
 Poseban oblik ne probabilističkog uzorka u kojem se unaprijed odrede
potencijalno značajne podruge za koje se vjeruje da se razlikuju prema
mjerenom svojstvu I pazi se da u uzorku budu zastupljene jednako kao u
populaciji.
  Početni korak je utvrđivanje podskupova populacije koje se međusobno
razlikuju sa obzirom na istraživano svojstvo.To mogu biti podgrupe
određene na temelju spola,naobrazbe,starosti,materijalnog statusa ili
nekog drugog obilježja.(Ako smo zaintetresirani za izbornu prognozu,a
poznato nam je da stranački izbor determinitran naobrazbom,tada ćemo
najprije utvrditi zastupljenost grupacija određene naobrazbe u populaciji).
 Iako kvotni uzorak ne sadrži u sebi probabilistički pristup,istraživač nastoji u
što većoj mjeri osigurati reprezentativnost,podjednakom zastupljenošću
relevantnih osobina kao i u populaciji.
 Određivanje kvota treba biti tačno i preizno,jer je uprotivnom čitav
postupak doveden u pitanje.
 Često puta ni popisi stanovništva koji se rade tek svakih 10 godina ne nude
posve tačne podatke o zastupljenosti pojedinih strata u populaciji.
(Prosječna naobrazba u populaciji neprekidno raste,tako da ćemo,služeći se
podatcima starim 5+godina,biti u opasnosti podcijeniti I premalo astupiti
kategoriju visokoobrazovanih u uorku.Drugi,mnogo ozbiljniji problem
kvotnog uzirka leži u pristranosti izbora jedinica untar pojedine
kategorije,unatoč tačnoj procjeni njihove zastupljenosti.)

 Probabilističnko uzorkovanje sa kvotama poseban je oblik kvotnog uzorka u

kojem se pod kontrolom nastoje držati one varijable koje najčešće
pridonose pristranosti kvotnog uzorka.

 Vrlo čest oblik pristranosti sastoji se u manjoj vjerovatnosti izzbora

prostorno udaljenih osoba.

 Definiranje kvota počiva na temeljima na kojima se smanjuje prostranost

bog neodaivanja na anketu.Istraživanja pokazuju da su žene i nezaposlene
osobe dostupnije od muških i zaposlenih,pa je jednostavan način za
određivanje kvota sljedeći:muški zaposleni,muški nezaposleni,žene
zaposlene i žene nezaposlene.
Namjerni Uzorak
 Ponekad je od korisit izabrati uzorak prema nekim prethodnm spoznajama
o populaciji ili sukladno specifičnim istraživačkim ciljevima.U tom se slučaju
uzorak prilagođava prosudbi istraživača ili zacrtanoj svrhi
istraživanja.Prednost takve tehnike leži u mogućnosti da se ranije stečeno
znanje iskoristi kako bi se brzo i ekonomično prikupili podatci o nečemu za
šta bi inače trebalo utrošiti mnogo više vremena i novca.
 Jedan od oblika namjernog uzorka je Uzorak tipičnih slučajeva-Ako nas
zanima šta o najnovijem porezu misli tipični hrvatski građanin,za ,mišljenje
ćemo upitati samo one koji pripadaju toj kategoriji (srednjovječni obiteljski
ljudi sa djecom,srednjom naobrazbom,i prosječnim prihodima.)
 Drugi oblik je Tehnika kritičnog slučaja-istraživač ponekad izabire ograničen
uzorak znanih odlika jer mu prethodno iskustvo kazuje da su one osobito
indikativne za mišljenje cjelokupne populacije.

Uzorkovanje tehnikom snježne grude

 Primjena snježne grude temelji se na početnom odabiru uskog kruga ljudi
potrebnih karakteristika koji sami šire uzorak,upućujući istraživača na osobe
koje bi također mogao ispitati.
 Od početnog manjeg broja osoba prepoznatih kao dijela tražene
populacije,uzorak se širi i narasta poput snježne grude,odakle je naziv
proizašao.
 Npr:
Ako o nekom problemu želimo upoznati mišljenje stručnjaka psihologa koji
se bave uskim područjem ekstrasenzorne percepcije,postupamo na sljedeći
način:
1.Izaberemo one do kojih u tom trenutku možemo doći
2.Oslanjamo se na njihovu pomoć,da nam preporuče I upute nas na ostale
kolege koje se bave tim područjem
3.Svakog ispitanika pitamo zna li možda još neku osobu koju bismo mogli
obuhvatiti istraživanjem,a rezultati mogu biti vrlo korisni jer nam doputaju
uvid u vrlo male i specifične populacije,te su pogodni za izučavanje
odstupajućih subkulturalnih skupina čiji pripadnici nisu istaknuti te stoga
uobilajene tehnike uzorkovanja postaju neprikladne .
Kako koristiti neprobabilističke uzorke?
 Pod određenim okolnostima,to je koristan I ekonomičan način pribavljanja
uzorka.
 Ograničena materijalna sredstva dostupna za provođenje
istraživanja,nemogućnost dolaženja do popisa cijele populacije ili početna
faza istraživanja u kojoj zorak nije od presudne važnosti,neke su od situacija
u kojima je česta uporaba ne probabilističkih uzoraka.
 Kod neprobabilističkih uzoraka ni na koji način ne možemo utvditi stupanj
njihove pristranosti.Čak I onda kad nam se podudaraju proporcije
zastupljenosti pojedinih segmenata u uzorku i populaciji,nismo sigurni krije
li se možda pristranost u ponašanju anketara odnosno birranju prema
načelu lakše dostupnosti.

Probabilistički uzorci
 Podrazumjevaju uporabu mehanizma slučajnog izbora kojim se uklapa
subjektivnost i pristranost iz uzorkovanja i omogućuje primjena statistikih
metoda za procjenu parametra populacije na temelju uzorka.
 Slučajni izbor obavlja se na razne načine,tablicom slučajnih
brojeva,bacanjem novčića,ali iz praktičnih razloga pri uzorkovanju se u
pravilu koriste kompjuterski programi koji generiraju slučani popis jedinica
sa pune liste.
 Slučajan izbor:osobit postupak koji jamči da je odabir svake jedinice u
uzorak neovisan o odabiru bilo koje druge jedinice.
 Osnova probabilističkog načina odabiranja elemenata u uzorak je
jednostavno slučajno uzorkovanje,a sve ostale tehnike mogu se,na neki
način,smatrati samo njegovim podvarijantama koje bi trebale zajamčiti
veću praktičnost I ekonomičnost.

Jednostavni/slučajni uzorak
  Onaj u kojem svi populacijski elementi imaju posebno jednaku vrijednot
odabira.
 Svi članovi populacije su sadržani u popisu ili nazočni prilikom izbora.
 Članovi se iz populaije u uzorak biraju po slučaju sve dotle dok se ne pstvari
unaprijed zacrtani broj,a pritom je vjerovatnost svakog člana
jednaka:p=n/N,pri čemu je n broj jedinica u uzorku,a N njihov broj u
populaciji.
 Za korištenje jednostavnog/slučajnog uzorka,istraživač mora posjedovati
potpuni popis članova populacije koju istražuje.Uzorak se može izabrati na
više načina,ali je uobičajna sljedeća procedura:
1.pridavanje jedinstvenih brojeva svim članovima populacije
2.izbor brojeva iz tablice slučajnih brojeva
3.odabir svakog pojedinca čiji broj odgovara izlistanom broju iz tablice
slučajnih brojeva
4.odbacivanje brojeva koji ne odgovaraju ni jednom pojedincu
5.ponavljanje postupka sve dok ne dođe do tražene veličine uzorka.

 Prednost jednostavnog slučajnog uzorkovanja leži u lakoći kojom se odvija

izbor i mogućnost primjene standardnih postupaka izračunavanja greške
takvog uzorka,no brojni su nedostatci i često nadmašuju sve moguće
prednosti ove metode.Postupak jednostavnog slučajnog uzorkovanja
zahtjeva popis cjelokupne populacije,što je rijetko kad dostupno.
 Pri provođenju usmene ankete takav je izbor posve nepraktičan,jer traži od
anketara da neprestano putuju kako bi ispitali ispitanike raspršene po
zemljopisno udaljenim mjestima.
 Jednostavni uzorak ne vodi računa o koncentraciji većeg broja ispianika u
naselju u kojem se obavlja anketiranje,već se može dogoditi da svaki
ispitanik živi na drugom mjestu.
 Sandardna greška jednostavnog uzorka uzeta prema broju ispitanika kazuje
kako je on manje učinkovit i precizan od stratificiranog uzorka.

Slučajni sustavni uzorak:

  Nalikuje jednostavnom slučajnom,ali pritom nudi i znatne prednosti
prilikom odabira ispitanika.
 Tehnika se sastoji od izabiranja svakog I-tog ispitanika s popisa,pri čemu je
interval između dva sustavna ispitanika konstantan i iznosi:i=N/n.(Ako smo
uzorkom naumili obuhvatiti 200 osoba iz populacije koja ih broji 4000,tada
će interval iznositi 4000/200,odnosno 20)
 Koraci koje slijedi sustavno uzorkovanje su sljedeći:
-Određivanje veličine uzorka
-Utvrđivanje veličine intervala,te zaokruživanje na cijeli broj
-Izbor slučajnog početnog broja iz tablice slučajnih brojeva
-Odabir u uzorak svih članova populacije čiji broj odgovara zbroju slučajnog
početka i cjelobrojnog umnoška intervala.

-Osnovna prednost susavnog uzorovanja jest nepostojanje potrebe za tablicom

slučajnih brojeva ili nekom dopunskom procedurom kojom bi se zajamčio slučajan
izbor na terenu.Upute terenskim voditeljima istraživanja i anketarima s razmjerno
jednostavne i lako razumljive,a izbor ispitanika jednoznačan,što smanjuje
mogućnost greške.
-Sustavno uzorkovanje moguće je obaviti i bez popisa populacije.
-Lakše ga je načiniti,odnosno on zahtijeva mnogo manje posla.
-Sustavno uzorkovanje je samo svojevsna prilagodba slučajnog uzorkovaja u
situaciji.
-Grešci ovog uzorka najčešće se pristupa iz dva načina:tretirajući ga ili kao
jednostavno slučajni/ili kao stratificirani.

-Za razliku od jednostavnog slučajnog uzorka,valjanost i upotrebljivost sustavnog

uzorka uvelike je ovisna o slučajnosti okvira uzorkovanja.Pritom se pojavljuju dva
osnovna problema:
a).U postojanom trendu poredanih podataka
Popis kojim se koristimo složen je tako da međusobno bliski ispitanici posjeduju
više sličnosti od onih udaljenijih.Tretiranjem međusobno bliskih jedinica kao
zasebnih kategorija ne narušava se probabilistički karakter uzorka i povećava se
preciznost procjene.
b).Njihovim periodičnim varijacijama

Stratificirani uzorak
 Zahtijeva da populacija bude razdijeljena u skupine nazvane state.Potom se
svaki član populacije razdvaja u jedan stratum.
 Aritmetičke sredine svakog stratuma računaju se zasebno i združuju u
zajedničku aritmetičku sredinu pošto im se pridruže odgovarajući ponderi.
 Greške aritmetičkih sredina se računaju odvojeno za svaki datum,a nakon
toga utežuju i pribrajaju sukladno formuli za standardnu devijaciju linearnih
kombinacija.Ako su stavovi o smrtnoj kazni povezani sa obrazovanjem,tada
populaciju koju namjeravamo anketirati ima smisla statificirati s obzirom na
naobrazbu.
 Stratifikacija se koristi zbog 4 razloga:
1.kako bi se smanjila standardna greška procjene temeljene na uzorku
2.kako bi se smanjili troškovi istraživanja
3.kako bi se omogućile različite tehnike uzorkovanja na pojedinim
stratumima
4.kako bi se pružio dostatan broj članova neke pod-poplacije za zasebnu
analizu.
 Prednosti stratificiranog uzorkovanja počivaju na potonjoj
zakonitosti/ovisnosti veličine greške o homogenosti uzorka.Krajnja joj je
zadaća razložiti populaciju na podskupove koji će unutar sebe biti
homogeni,a među sbom heterogeni.To je ujedno i mehanizam zbog kojeg
se greška uzorka smanjuje.
 Stratificirani uzorak može biti razmjeran ili nerazmjeran.Prvi jamči
razmjernu zastupljenost pojedinih slojeva koristeći se jednakim omjerom
pri uzorkovanju unutar svakog od njih.
 Stratifikacija gotovo uvijek smanjuje standardnu grešku,ili u
najnepovoljnijem slučaju,nema utjecaja,što se može provjeriti ako se ona
izračuna zanemarujući statifikaciju,i potom se usporedi sa izračunom
standardne greške koja poštuje stratifikaciju.
 Veličina dobitka ovisi o dva faktora:
1).Varijabilitetu između različitih strata
2).Homogenosti unutar svakg stratuma

 Što su varijabilitet među grupama i homogenost unutar grupa naglašeniji,to

će dobitak u preciznost bii veći.Prednosti stratifikacije su izražene,posebno
kad se populacija sastoji od podgrupa bitno različitih prema nekom obilježju
povezanom sa osnovnim predmetom istraživanja.
 Ako stratifikaciju obavljamo prema dobi,spolu i naobrazbi,moramo
posjedovati popis koji sadrži sve te podatke za svakog pojedinačnog člana
populacije.
 Stratifikaciju možemo provesti i tako da iz nekog uređenog popisa izvučemo
sustavan uzorak.(Možemo osobe posložiti po dobi,od najmlađe do
najstarije,i potom obaviti sustavno ozorkovanje,tako da izvučemo svaku n-
tu osobu.Taj se postupak naziva Implicitnom stratifikacijom.

 Post-sratifikacija:stratifikacija nakon odabira

 Razmjerni sratificirani uzorak je jednostavniji,jer nas lišava posla

ponderiranja aritmetičke sredine.Prednosti nerazmjernog uzroka dolaze do
izražaja kad su varijance srata bitno različite.Pri takvom
uzorkovanju,koristimo isti postupak kao i pri razmjernoj straifikaciji,s tom
razlikom da udijeli pojedinog sratuma u uzorku ne slijede udjele koje ovi
imaju u populaciji.
 Nerazmjerni uzorci služe optimalnoj alokaciji,odnosno postizanju najmanje
greške aritmetičke sredine uz najpovoljniju cijenu po jedinici.

 Povećavaju se u onim stratama koje imaju najveću varijancu,na račun onih

u kojima je ona manja.

 Nerazmjerni stratificirani uzorak pogodan je onim slučajevima u kojima bilo

preciznost procjena temeljnih na cjelokupnom uzorku,bilo procjene neke
podgrupe nije zadovoljavajuća.Dobit od nerazmjerno stratificiranog uorka
najveća je u slučaju povećanja uzorka statuuma koji ima najveću
varijancu,jer se u tom slučaju bitno smanjuje standardna pogreška cijelog
uzorka.
 Formula prema kojoj se izračunava standardna greška uorka jednaka je kao
za razmjernu stratifikaciju,što znači da se prvo izračunavaju standardne
greške u svakom stratumu,i kvadrirane pomnože kvadriranim ponderima
sukladno zastupljenosti stratuma u populaciji te se zbroje i naposljetku se iz
cijelog izraza izvadi drugi korijen.
 Smanjivanjem standardne greške stratuma u kojem je ona najveća,postižu
se smanjene greške na razini cijelog uzorka.

 Drugi učestali razlog uporabe nerazmjerne stratifikacije pojavljuje se pri

analizi na razini pojedinog stratuma.Često istraživanjem,želimo procijeniti
parametre,ne samo cjelokupne populacije,već i određenih grupa ili regija
čiji je udio u njoj skroman.
 Zbog nedostatne zastupljenosti u razmjernom uzorku takav bi pristup
reultirao nezadovoljavajućom preciznošću procjena parametara pojedinih
podgrupa.
 Da bismo ih popravili,nerazmjerno povećamo udjele tih grupa u uzorku na
račun drugih,koji nije potrebno procjenjivati ili njihova brojnost dopušta
procjene i uz takvu korelaciju naniže.
 Nerazmjerno uzorkovanje dopušta nam povećanje uzorka neke
populacijske podgrupe,a da pritom ne povećamo cijeli uzorak.
  Pri korištenju nerazmjerne stratifikacije potrebno je rezultate naknadno
ponderirati kako bi se prethodno narušeni udjeli u uorku doveli u odnos koji
vlada u populaciji.

 Treći mogući razlog pribjegavanja nerazmjernom uzorku jes različitost

cijene istraživanja pojedinih slojeva.

Uzorak klastera
 Probabilistička tehnika uzorkovanja kod koje jedinice odabira nisu
pojedinci,već skupine ili grozdovi elemenata.
 U ovoj se situaicji slučajno biraju skupine unutar kojih se potom ispituju svi
članovi.
 Glavna dobit od uzorkovanja klastera sastoji se u golemoj uštedi vremena i
novca,a njegova vrijednost dodatno dolazi do izražaja u situacijama gdje ne
posjedujemo primjereni okvir uzorkovanja.
 Javljaju se i neki nedostatci-naime u odnosu na uzorak elemenata njemu je
svojsvena:
a).nešto veća varijanca uzrokovana homogenošću klastera
b).potreba za složenijom statističkom analizom

 Uzorkovanje klastera zahtijeva slijedeće:

1. Raspoloživost popisa klastera
2. Jasnu određenost i međusobnu isključivost klastera
3. Poznatu brojnost elemenata unutar klastera
4. Vođenje računa o grešci uzorkovanja pri izboru klastera
 Uzorkovanje se može provoditi na klasterima jednake i različite veličine.Iako
je prvo iznimno rijetko,jer tek neke namjerno stvorene jedinice mogu biti
posve ujednačene,zbog jednostavnosti je iznimno zahvalno za upoznavanje
temeljne logike računanja statistika.
 Gubitak preciznosti ovisi o dva faktora:
 1. Razlikama između srednjih vrijednosti klastera-standardnoj devijaciji
između klastera
2. Broju klastera

 Greška uzorka je veća što su razlike središnjih vrijednosti naglašenije-što

su klasteri unutar sebe homogeniji i što je njihov broj manji.
 Može se smanjiti tako da odabiremo između grupa koje se među sobom
bitnije ne razlikuju i da broj odabranih klastera bude razmjerno velik.
 Gubtak preciznosti ne ovisi toliko o veličini ukupnog uzorka koliko o
broju neovisnih informacija,odnosno raspršenju elemenata uzoraka

 Uzorci klastera se odabiru s pomoću stratifikacije,koja je,u tom slučaju

još lakše izvediva i učinkovitija jer vodi većem smanjenju greške
aritmetičke sredine.

Stupnjeviti (Višeetapni) uzorak

 Usporedimo li jednostavni slučajni uzorak sa uzorkom klasera,ustanovit
ćemo da je prvi nešto precizniji,ali i skuplji.
 Ovaj tip uzorka je vrlo učinkovit,premda nešto manje precizan od
jednostavnog slučajnog ili stratificiranog uzorka.
 Zbog svoje praktičnosti i ekonomičnosti vrlo se često koristi u istraživanjima
što se provode na velikim zemljopisnim područijima.
 U takvim prilikama,uzokovanje se obavlja u više etapa,pri čemu se
naprimjer,prvo biraju zemljopisno šire regije,potom sela i gradovi,nakon
toga ulice i blokovi,i na kraju kućanstva.
 Svaki korak pri izboru temelji se na probabilističkim načelima.
(Želimo li ispitati stavove polaznika gimnazija i srednjih škola o uzimanju
droge,prvo ćemo odabrati regije u kojima ćemo provesti istraživanja,iz
popisa škola u izabranim regijama,po slučaju ćemo odabrati određen broj u
uzorak,nakon čega ćemo iz izdvojenih škola izabrati razrede u kojima ćemo
 obaviti testiranje,da bi na kraju iz odabranih razreda izabrali učenike koji će
nam biti ispitanici.)
 Važna prednost ovog uzorka je da je okvir uzorkovanja potreban samo za
odabrane jedinice prve razine.
 U višeetapnim uzorcima osobito je važna prva razina uzokovanja,koja se
obično naziva primarnim jedinicama uzorkovanja.
(U nekoj zemlji postoji 1000 popisnih krugova.Zbog golemih troškova
istraživanja,koje bi unutar svakog od njih ispitalo ponekog ispitanika,ali i
teško ostvarivu zadaću spajanja popisa na razini PJU u jedinstvenu
listu,razborit će istraživač pribjećii višeetapnom uzorkovanju,u kojem će
pvo izabrati popisne krugove,a tek potom,samo za odabrane,ražiti popise
građana.Umjesto da potom izabrane jedinice ispita u cjelosti,obično se
pristupa poduzorkovanju kako bi se veliki klasteri razbili u
manje,prihvatljive jedinice.Tako se unutar jednog popisnog kruga može
izabrati nekoliko adresa i samo na njima ostaviti anketiranje).

 Istraživač može posegnuti za metodom jednake ili nejednake vrijednosti

izbora.Prvi pristup obično se oslanja na vjerovatnost izbora jedinica
sukladnoj veličini.(Ako u višeetapnom uzorku biramo gradove unutar
Dalmacije,nije nam svejedno želimo li u uzorak uključiti
Split,Šibenik,Makarsku,ili Sinj.Želimo da izbor bude probabilistički,ali
razmjeran veličini grada).Drugi način je odabir uz vjerovatnost razmjernoj
veličini(Ako je neki grad trostruko veći od drugog,mora imati i trostruko
veće izglede za izbor u uzorak.)

Zonski Uzorak:
 Poseban oblik stupnjevitog načina odabira jedinica
 Temeljna ralika u odnosu na uobičajeniji višetapni uzorak leži u okviru koji
nije popis,već zemljovid.
(Ako se na temelju zemljopisne karte mogu odrediti granice klastera,ona
nam može poslužiti za uzorkovanje podjednako dobro kao i bilo koji drugi
popis.Važno je jasno razgraničiti klastere,kako ne bi došlo do njihovog
prepokrivanja.Svi ovi postupci mogu se primjeniti kod zonskog
 uzorka.Pritom,valja voditi računa o bzim promjenama koje se,mogu
događati mjenjajući drastično veličinu klastera).

Izvori greške u anketnom istraživanju

 Ukupna greška procjene je razlika između stvarne populacijske vrijednosti
izučavane pojave i vrijednosti koja je abilježena na uzorku.
 Razlikuje se pristranost kao oblik sustavne greške kojom je opterećen
pojedini uzorak obavljen nekim istraživačkim nacrtom i promjenjiva greška
koja se obično smatra nesustavnom ili slučajnom.
 Ukupnu grešku možemo razložiti na tri sastavnice:
1. Pristranost neovisna o uzorkovanju
2. Pristranost uzorkovanja
3. Varijabilnost uzorka

Izvori greške u anketnom istraživanju:

Pristranost neovisna o uzorkovanju:
Vezana za opažanje:Anketiranje,Obrada podataka
Nevezana za opažanje:Nedovoljna pokrivenost,Nemogućnost dobivanja
odgovora
Pristranost uzorka
Varijabilnost uzorka

Pristranost neovisna o uzorkovanju

 Pristranost neovisna o uzorkovanju odgovara razlici između istinske
vrijednosti cjelokupne ciljne populacije i one što bismo je dobili kad
bismo istraživanje proveli na ciljnoj cjelokupnoj populaciji.
 Pristranost neovisna o uzorkovanju je pojava koja se u najvećoj mjeri
odnosi upravo na različitost istinske vrijednosti cijele populacije u
odnosu na istinsku vrijednost onog dijela populaije koji nam je
dostupan u istraživanju.
 Odražava globalni nesklad imeđu zacrtanih ciljeva istraživanja i
stvarnih uvjeta u kojima se provodi.
  U takvu vrstu pristranosti ubrajamo one Vezane i Nevezane za
opažanje.
 Pristranosti u opažanju obuhvataju greške nastale zbog netačnog
prikupljanja ili bilježenja podataka.Dvije vrste pogrešaka:
Nastale pri anketiranju
Nastale pri obadi podataka

Pristranosti nevezane za opažanje,kao posljedica

 Nedovoljne pokrivenosti određenih dijelova populacije
 Nemogućnosti dobivanja odgovora od stanovitog dijela populacije

Pristranosti nevezane za opažanje

 Nedvoljna pokrivenost podrazumjeva nemogućnost uključivanja stanovitog
dijela populacije u istraživanje/okvir uzorkovanja.
 Odražava nenamjerne propuste u uzorkovanju vezane ponajprije uz okvir
uzorkovanja.
 Svako anketno istraživanje je suočeno sa ozbiljnim
problemom,nemogućnosti dobivanja odgovora od osoba izabranih u
uzorak.
 Nemogućnos dobivanja odgovora zajednički je naivnik niza različiih pojava
do kojih dolazi u anketiranju.Neki od najvažnijih su:
 Ispitanik nije kod kuće
 Vrijeme anketiranja mora biti pažljivo određeno.
 Ako se ispituje populacija koja sadrži zaposlene
osobe,anketiranje valja provoditi izvan radnog vremena,a ako
se za anketiranje koriste vikendi,valja izbjegavati vremena
pogodna za šetnje,izlete ili izlaske.
 Vrijeme predvečer pruža pruža najbolje izglede za nalaženje
ispitanika kod kuće.Ako je ispitanik odsutan pri dolasku
anketara,potrebno je navratiti barem još dva puta kako bi se
obavilo anketiranje,a u slučaju da anketar ne zatekne nikog u
kućanstvu,navratiti drugog dana u drugom terminu,a ako
 uspije doći do nekog od ukućana,informirat će se o tome kako
najlakše možemo doći do osobesa tadanog popisa.

2.Odbijanje ankete
 Uzrokovano većim brojem razloga,koje je moguće svrstati u tri
kategorije:odlike ispitanika,odlike anketara,odlike istraživanja i
ankete
 U prvom od tri slučaja,odlučujuće su osobine samog ispitanika,koji
može biti nedruželjubiv,nesnošljiv,neprijateljski raspoložen,nervozan
ili u žurbi,a mogu pridonijeti i njegova socio-demografska
obilježja(nepovjerenje,zasićenost anketama,nedostatku
vremena),neke osobine anketara(treba biti susretljiv,zadobiti
povjerenje-nastupom i izgledom).
 Anketar bi rebao ispitanike motivisati i zainteresirati za anketu.Ako
takve zadaće ne ispunjava,ili ih ispunjava samo djelomično,anketar
ima manje izglede da obavi anketiranje.Važan korak u unaprijeđenju
istraživanja,osobito u smanjivanju pristranosti nastale kao posljedice
odbijanja ankete.Međutim,važan je i trening anketara,jer su
istraživanja pokazala da iskusni i uvježbani anketari bivaju odbijeni
značajno rjeđe od neiskusnih i neuvježbanih.
 Treći razlog je priroda samog istraživanja ili specifičnim pitanjima
kojima se tema nastoji obraditi.Nije svejedno ispituje li se anketom
neka osjetljiva politička tema ili kvaliteta TV programa.(Velik dio
Hrvatske populacije još uvijek poušava govoriti otvoreno o političkim
pitanjima,bilo iz straha ili neznanja).

3. Nenalaženje ispitanika
 Čest razlog nemogućnosti dobivanja odgovora.
 Taakav problem nalazi se pri seljenju i promjeni adrese
ispitanika.
 Ako je nalaženje ispitanika koji su odselili skupo u odnosu na
pretpostavljenu dobrobit,u tom slučaju se odustaje od
anketiranja.

4. Osobe koje nije moguće anketirati

  Nezanemariv dio populacije(gluhe osobe,one koje ne vladaju
jezikom,stari,nemoćni i bolesni koji nisu u stanju razmjeti pitanje)

5.Izgubljene,krivotvorene ili nepravilno ispunjene ankete

 Mogu se izgubiti pri slanju ili telefonskom radu.
 Naknadno se može pokazati da su krivotvorene/neispravno
popunjene.

 Istraživač nikad ne može biti posve siguran u nepristranost ankete iz

koje je,zbog različitih raloga veći broj osoba isključen iz istraživanja.

 Neodazivanje na anketu koje je posljedica nekog sustavnog

postupka,dovodi do nedovoljne zastupljenosti određene kategorije
osoba(zaposlene/mlađe osobe)

 Osobe mogu odbiti anketu i različitih razloga,ali je u političkim

anketama razmjerno česta pojava odbijanja zbog straha od iznošenja
mišljenja koje nije u skladu sa vladajućom politikom,a to može
dovesti do ozbiljnog iskrivljavanja rezultata odnosno pristranosti
prema većoj podršci vladajućoj politici.

Kontrola prstranosti nevezanih za uzorkovanje

Poboljšani postupci prikupljanja podataka
 Uključuju niz praktičnih koraka koji utječu na smanjenje odbijanja.

Ponovno obraćanje:
  Uspješna strategija rješavanja problema nezaticanja ispitanika i
izvrsno sredstvo poticanja povrata poštanske ankete.
 Tehnika se sastoji u pokušaju da se osoba koja je odbila anketiranje
ponovnim obraanjem ipak nagovori na razgovor.

Metoda Politza i Simmonsa:

 Nudi zanimljivo rješenje problema izbivanja od kuće i nemogućnosti
ispunjavanja ankete.
 Kako bi se izbjeglo ponovno obraćanje ispitaniku,u obzir se uzimaju samo
osobe koje se otprve odazovu anketiranju.Onda im se postavi pitanje u
koliko bi od prethodnih pet popodneva bili dostupni za
anketiranje(Ispitanik može reći da je u prethodnih pet dana,dva dana bio
kod kuće u tom terminu).
 Ispitanici se potom pondeniraju,pbrnuto ramjerno vjerovanosti njihovog
sudjelovanja u anketi(oni koji su imali najmanju vjerovatnost uključivanja
u istraživanje bivaju više pondenirani i obrnuto)
 Ponder:vrijednost inverzna vjerovatnosti.

Metoda zamjenjivaja ispitanika:

 Osobe koje se ne uspiju anketirati u aktuelnom istraživanju bivaju
zamjenjene onima koje nisu anketirane u prethodnom,što je osobito
pogodno za institucije koje često provode ankete na podudarnim
uzorcima.
 Logika postupka počiva na pretpostavci o sličnosti razloga
neodazivanja,ali još i više na homogenosti populacije onih koji se rjeđe
odazivanju na ankete.
 Pristranost koja bi nastala neuključivanjem osoba sa manjom
vjerovatnosću sudjelovanja u anketi,nastoji se prevladati njihovim
zamjenjivanjem osobama za koje se,vjeruje da imaju slične osobine.
 Metoda pretpostavlja jednaku pozadinu odijanja što znači da je valja
koristiti samo ako su ciljevi i predmet istraživanja podudarni.
 Problem mogu biti dosljedna i tvdoglava odbijanja koja se ponavljaju iz
istraživanja u istraživanje,tako da se opisanim postupkom pristranost
vjerovatno smanjuje,ali nipošto uklanja.

Naknadno prilagođavanje rezuatata:

 Anketari na poseban list bilježe obilježja osoba koje odbijaju anketu.
 Ako se na koncu ustanovi da su u uzorku premalo zastupljeni mlađi
muškarci,oni će biti dodatno ponderirani.
 Nažalost taj postupak uklanja samo pristranost nastalu zbog
neravnomjerne zastupljenosti pojedinih strata u uzorku,ali ne i unutar
stratuma.
 Više je načina da se pristupi prilagođavanju rezultata.Najjednostavniji
je da se udjeli pojedinih skupina u uzorku ujednače s onima u
populaciji.
 Svako može u nekom trenutku prihvatiti ili odbiti suradnju,razlika
između pojedinaca sastoji se samo u vjerovatnosti kojom će se
prikloniti jednoj od mogućnosti.

Pristanost uzorkovanja
 Razlika između parametra dostupne populacije i očekivane vrijednosti
uzorka.
 Očekivana vrijednost aritmetičke sredine-prosjek aritmetičkih sredina
dobivenih iz niza uzorka.
 Do pristranosti uzorkovanja dolazi uglavnom u slučaju da svi članovi
populacije nemaju istu vjerovatnost izbora u uzorak.
 Ako je istraživač ovoga svjestan,može je ukloniti pravilnim
pondeniranjem rezultata,odnosno davanjem veće težine onima čija
vjerovatnost uključivanja je veća.
 Varijabilnost uzorka:
 Provodi sluajno variranje aritmetičkih sredina uzoraka oko njihove
zajedničke aritmetičke sredine.
 Budući da sandardna greka aritmetičke sredine ovisi o dva
čimbenika,standardnoj devijaciji odnosno stupnju variranja mjerenje
pojave i veličini uzorka,na preciznost vrijednosti dobivenih uzorkom
moguće je ujecati povećanjem uzorka.
 Standardna greška aritmetičke sredine smanjuje se razmjerno drugom
korijenu broja ispitanika u uzorku,ali to vrijedi samo za jednostavni
slučajni izbor.
 Za druge nacrte uzorkovanja vrijede ponešto drugačija pravila.
 Greška uzorka klastera opada razmjerno drugom korijenu broja
klastera,dok ona stratificiranog uzorka ovisi o povećanju poduzoraka
strata s najvećom varijancom.

Veličina Uzorka:
 Procjene potrebne veličine uzorka i pripadajuće greška kod ostalih
tehnika iziskuju znatno složene izračune.
 Premda je veličina uzorka usko povezana sa smanjenjem ukupne greške
procjene,ne postoji opće pravilo o tome koliko bi neki uzorak trebao
brojiti ispitanika.
 Povećanjem uzorka smanjuje se varijabilnost aritmetičkih sredina uzoraka
oko prave aritmetičke sredine.
 Ako se veličina uzorka promatra odvojeno od ostalih izvora pogrešaka
procjene,istraživač može steći neopravdanu i lažnu sigurnost u vlastite
rezultate.
 Samo povećanje uzorka može u onačnici rezultirati povećanjem umjesto
smanjenjem ukupne greške.


 Tr
 Da bismo odredili potrebnu veličinu uzorka,nužno je posvetiti pozornost
sljedećim pitanjima:
1.Šta je učinkovita veličina uzorka?
2.Traži li se analiza na poduzorcima?
3.Kolika je cijena uzorka?
4.Kolika je vjerodostojnost uzorka?
5.Koji se nacrt uzorkovanja koristi?

 Učinkovit uzorak-onaj čija veličina ograničava varijabilitet procjene u

željenim okvirima.
 Isračunavanje učinkovite veličine uzorka započije određivanjem
prihvatljive greške koja se izražava umnoškom standardne greške i t-
vrijednosti za izabranu razinu rizika.

Izvori greške i pristranosti vezani uz anketni

Upitnik
 Prikupljanje podataka se u anketnom istraživanju odvija upitnikom koji se
primjenjuje usmeno u izravnom kontaktu,telefonski ili pismeno.
 Anketna pitanja sadržana u upitniku tebala bi potaći ispitanika na
odgovarajuću reakciju-iznošenje vlastitog mišljenja o problemu kojim se
bavi istraživanje.
 Anketni upitnik treba se razlikovati od dotjeranih psihometrijskih
instrumenata,upitnika,ljestvica ili testova koji u pravilu zahvaćaju neke
psihološke dimenzije.
 Anketni upitnici obično posjeduju nešto slabija metrijska svojstva,ali još je
veći problem što nam ona nisu poznata.
 Većina anketni pitanja bavi se činjenicama ili mišljenjima,dok su pitanja
koja se odnose na znanje ili različite dispozicije,zastupljene u mnogo
manjoj mjeri.
 Anketni upitnici i njima prikupljeni podatci ne posjeduju vrijednost sami
za sebe,već isključivo kao način mjerenja subjektivne pojave koju nastoje
zahvatiti.
 Pobrojene kvalitete pripadaju dvjema temeljnim psijoetrijskim odlikama:
1.Valjanosti
2.Pouzdanosti
 Rezultati istraivanja provedenih manjkavim upitnikom,koji ne udovoljava
standardima valjanosti i pouzdanosti nisu od velike vrijednosti bez obzora
na metodološku ispravnost svih drugih postupaka u provođenju ankete.
 Kad govorimo o korespodenciji između stvarnosti i slike stvarnosti koju
dobivamo primjenom upitnika,zadiremo u pojam valjanosti ankete.
 Valjanost može biti ugrožena strahom,nepovjerenjem ili nastjanjem da se
pruži društveo poželjan odgovor.
 Pouzdanost ankete-odnosi se na dosljednost ispitanikovih odgovora pri
istovjetnom ili sličnom pitanju.

Osnovni izvori greške anketnih upitnika

i. Povećavanje nesustavnog varijabiliteta
a)Način postavljanja pitanja
 Više pitanja u jednom
 Višeznačna ili nejasna pitanja
 Uravnoteženost pitanja
 Izbor riječi i formulacija pitanja
 Naglasak i navođenje u pitanjima
 Otvorena i zatvorena pitanja
 Uključivanje odgovora „ne znam“
b)Nepodjedovanje stava
c)redoslijed pitanja

ii. Sustavno iskrivljavanje odgovora

a).osjetljiva pitanja i društvena poželjnost
b).Akviescencija

Nesustavna greška i pouzdanpst anketnih upitnika

Način postavljanja pitanja
 Najčešći izvor nepouzdanosti anketnih upitnika proizlazi iz različitih
grešaka u postavljanju pitanja.
 Greškama nazivamo sve ono što povećava nesustavnu varijancu pri
odgovaranju

Više pitanja u jednom

Višeznačna ili nejasna pitanja:

 Ako ipitanici isto pitanje doživljavaju na različite načine,njihovi
nepodudarni odgovori mogu zapravo odrđavati razlike u razumijevanju,a
ne u mišljenju.
 Najčešća je greška zog uporabe riječi koje nemaju jedno i jedinsveno
značenje,već se mogu tumačiti na različite načine,već se mogu tumačiti na
različite načine.
 Ponekad različia tumačenja pitanja proizlaze iz višeznačnosti,a pienkad iz
neznanja,no konačni rezultat je isti.

Uravnoteženost pitanja:
 Znatan broj istraživača vjeruje da su pitanja postavljena jednostrano,u
stanovitoj mjeri,oristrana,jer favoriziraju potvrdan tip odgovora.(Slažete li
se zakonom o ograničavanju radnog vremena diskoteka ili držite da bi to
osiromašilo život mladih?)
 Rasprava o tome reba li pitanjima davati protuargumente kako bi postala
istinski uravnotežena još uvijek traje,a načela što se nude obično su više
odraz osobnog ukusa nego empirijski potkrijepljenih spoznaja.

Izbor riječi i formulacija pitanja:

 Način konačnog oblikovanja pitanja,kao i ibor riječi imaju velikog utjecaja
na dobivene odgovore.
 Istraživač bi se morao rukovoditi načelima veće razumljivosti i kratkoće
pitanja.
 Pitanje koje zadani smisao izriče na najsažetiji način redovito je najbolje,
 Pitanje treba očistiti od svih nepotrebnih riječi jer svako poširenje
produljuje vrijeme anketiranja,otežava čitanje i povećava vjerovatnost
krivog razumijevanja.
 Osim zahtjeva za kratkoćom,istraživa bi morao uvažavati i ispitanikovu
sposobnost razumijevanja,odnosno prilagoditi razinu stručnosti ankete.
 Strani,rijetki ili stručni izrazi otežavaju razumijevanje i povećavaju
vjerovatnost nepotpunog razumijevanja od strane manje obrazovnih
ispitanika.
 Učene izraze,poput politička participacija,kohabiacija,anomija mogu
razumjeti uglavnom samo visokoobrazovne osobe.
 Uvijek kada se želi prikupiti mišljenje svih slojeva,potrebno je takve izraze
izbjegavati i zamjeniti ih jednostavnijim i lakše razumljivim pojmovima.

Naglasak i navođenje u pitanjima

 Među pitanjima koja u najvećoj mjeri valja izbjegavati u anketi
svakako su ona koja svojim sadržajem navode ispitanika na određei
odgovor.
 Ponekad i jedna riječ koja naglašava određeni aspekt pitanja može
izazvati različite reakcije od onih koje bi izazvalo uobičajeno pitanje ili
naglasak na drugom mjestu.
 Schuman i Presser su neka izvorna Stoufferova pitanja iskoristili kako
bi provjerili utjecaj naglašavanja na rezultate.Usporedili su tri inačice
istog osnovnog pitanja
(1) Uvijek postoje ljudi čije zamisli smatraju lošima ili opasnima(netko
tko je protiv svih crkava i vjere).Ako takva osoba u vašem gradu
poželi održati govor protiv crkve i vjere,bi li mu rebalo dopustiti da
govori ili ne?
 (2) Postoje ljudi koji su protiv svih crkava i vjere.Ako takva osoba poželi
držati govor u vašem gradu protiv crkve i vjere,bi li mu trebali
dopustiti da govori ili ne?
(3) Postoje ljudi koji su protiv svih crkava i vjere.Ako takva osoba poželi
održati govor u vašem gradu protiv crkve i vjere,bi li mu trebalo
omogućiti slobodu govora ili ne?

Prvo pitanje naglašava da su ateisti zli i opasni,iz drugog pitanja je

izbačen negativno intonirani uvod,tako da predstavlja neutralnu
inačicu,a treće nosi u sebi liberalno usmjerenje sadržano u pianju
slobode govora.Pokazalo se da prvo pitanje nema učinka da odgovore
re su oni sukladni sa onima prikupljenim u neutralnoj inačici.Naglasak
na slobodama,u trećem pitanju,potaknuo je odgovore prema
prihvatanju prava na govor.
 Mnogo suptilnija pitanja mogu biti vrlo učinkovita u promjeni
odgovora.
Otvorena i zatvorena pitanja
 Način i oblik postavljanja pitanja nisu jedini elementi koji utječu
na konačno dobivene rezultate.
 Podjednak uticaj može imati i broj ponuđenih kategorija za
odgovor.
 Od najveće je važnosti promotriti odnos pitanja koja ne nude
unaprijed smišljene odgovore,tzv.otvorenih pitanja i onih koji
sadrže određeni broj ponuđenih odgovora te ih se,sukladno
tome,naziva zatvorenima.






  Pednostii zatvorenih pitanja brojne su i naglašene.Neke od njih
su:
-Odgovori na zatvorena pitanja ograničeni su u nekoliko kategorija i
omogućuju lakšu usporedbu ispitanika.
-Takva pitanja pružaju mogućnost kompjuterskog unosa i obrade
podataka bez prethodnog kodiranja.
-Takva pitanja su mnogo jasnija,jer ponuđeni odgovori često
dodatno pojašnjavaju smisao samog pitanja
-Posao ispitanika je lakši jer se njihova zadaća svodi na izbor imeđu
većeg broja alternativa.
-Razmišljanje o odgovoru iziskuje mnogo više napora,a nerijetko se
ispitanici odlučuju uskratiti mišljenje.
-U nekim osjetljivim pitanjima,ispitanici se lakše izjašnjavaju na
zatvorena pitanja

Također postoje i nedostatci:

 Čak iako ispitanik nema određeno mišljenje o problemu,može nasumice
izabrati neki od ponuđenih odgovora,dok će na otvoreno pitanje iskreno
priznati kako ne zna ništa o tome ili ga problem ne zanima.
 Istraživač se izlaže opasnosti da previše suzi krug alternativa,izbacujući
one koje su važne stanovitom broju ljudi.
 Ograničavajući broj mogućih odgovora,israživač se izlaže opasnosti da
previše suzi krug alternativa,izbacujući one koje su važne stanovitom
broju ljudi.
 Rigidnost ponuđenih kategorija izaziva u ispitanika nelagodu,ako se u
potpunosti ne slože ni s jednom od njih
 Da bi se zadovoljila veća vjerodostojnost rezultata,kakoo frekvencijsko
postotnih,tako i korelacijskih,valja smanjiti pristranost kojoj vodi zatvoren
format,ali i otkloniti nepraktičnost otvorenih pitanja.
 Potrebno je provesti pilot istraivanje na dovoljnom broju ljudi koristeći se
pritom otvorenim pitanjima,koja če se u konačnoj inačici divesti u
zatvoren oblik.

Posjedovanje stava i odogovor NE ZNAM

 Anketna istraživanja nailaze na problem baveći se pitanjima koja izvan
akademske zajednice ili uskog kriga stručnjaka nemaju veliku težinu.
 U takvim situaijama veliki broj ispitanika nema određenog mišljenja o
tematici koja se ispituje.
 Converse je pokazao da se nesuglasja i nelogičnosti o podatcima što ih
nude longitudinalna istraživanja mogu uvelike pripisati sličajnom
kolebanjuodgovora kao posljedici napredovanja određenog stava.
 Upitani za nešto o čemu nisu razmišljali,što ih ne zanima ili što nisu
čuli,ispitanii će birati nasumične odgovore.
 Shuman i Presser podrobno su izučavali problem nestavova,osobito u
kontekstu biranja odgovora NE ZNAM.Pokazali su da ankete koje nemaju
ponuđeni odgovor NE ZNAM,ili u kojima on nije ekspliciran,iako ga je
moguće birati,pružaju iskrivljenu sliku o mišljenu ispitanika,tvoreći iluziju
kako se o problemu izjašnjava velika većina ljudi.
 Nasumično odgovaranje koje je prisutno u pitanjima što ne nude
mogućnost ne-izražavanja stava,povećava nesustavnu varijancu,smanjuje
pouzdanost mjera i time jasno utječe na smanjivanje korelacije.
 Korelacija između slaganja i neslaganja na dva stava o kojima se ispitanici
izjašnjavaju prema slučaju kreću se od nule.
 Što je veći postotak osoba koje na taj način prikrivaju svoje
neposjedovanje stava,to je stvarna korelacija,koju je moguće računati na
osobama koje uistinu imaju mišljenje,prigrušenija.
Redoslijed pitanja
 Premda su zaključci što se izvode iz anketnih istraživanjavnesigurni zbog
postojanja drugih alternativnih objašnjenja razlika u odgovorima na isto
pitanje,postoji prilična suglasnost oko toga da redoslijed utječe na
odgovore.
 Schuman i Presser,autori koji su se najviše bavili problemom utjecaja
problemom utjecaja na dobivene odgovore prikupljene anketom,ispitivali
su problem:
A).Podjednako-uspoređujući odogovore na ista pitanja postavljene u
različitim istraživanjima
B).Eksperimentalno-kreirajući situacije poput onih što se često susreću u
praksi.
 Premda mehanizmi utjecaja nisu do kraja izraženi,pokazalo se da su
posebno osjetljiva,opčenita,zbirna pitanja koja slijede nakon specifičnih.
 Redoslijed pitanja također je moguće promatrati i kao praktičan problem
vezan uz prohodnost ankete i način da se smanje odbijanja tijekom
anketiranja.
 Osjetljiva pitanja,poput visine prihoda ili spolne orijentacije korisno je
staviti na kraj kako bi se u slučaju odustajanja od ankete sačuvao barem
osatak odgovora.
 Anketa koja je nelogično sastavljena,odnosno ona koja ne slijedi uobiajeni
misaoni tijek,može biti teška i naporna za ispunjavanje te postoji opasnost
da se ispitanik nakon nekog vremena isključi i počne davati automatske
odgovore koji ne moraju imati veze s njegovim stvarnim mišljenjem.

Valjanost anketnih upitnika

Osjetljiva pitanja i društvena poželjnost
 Određena pitanja su jasno pozzitivno ili negativno određena,tako da su
odgovori na njih nerijetko determinirani društvenom poželjnošću.
 Pri davanju iskrenih,ali nepoželjnih samoopisa,ispitanik se izlaže osudi ili
neodobravanju društvene zajednice.
 Zbog toga se ljudi uglavnom sustežu pružiti informacije o sebi koje ih
ocrtavaju u negativnom svjetlu,te su odeđena,osjetljiva područja
 podložna pristranim procjenama koje redovito umanjuju njihovu stvarnu
učestalost o populaciji.
 Problem sustezanja od davanja odgovora koji društvena zajednica
prikriveno ili otvoreno osuđuje ne treba ni podcjenjivai,ni precjenjivati.
 Kako bi smanjili pristranost koja zbog toga može nastati,predložena su
neka opća pravila.
-U prvom redu,anketa koja se bavi osjetljivom problematikom morala bi
biti anonimna kako bi zajamčila trajnost podataka i pridonijela smanjenju
osjećaja ugroženosti ispitanika.
-Formulirati pitanja tako da ispitanik stekne dojam kako društveno
nepoželjna ponašanja nisu neuobičajna te da očekivani odgovori ne
podliježu nikakvoj osudi ni neodobravanju.
 Pristranost u smjeru veće društvene poželjnosti uzorkovanja je stavom
anketara koji anticipirajui neugodnost ili neprijateljstvo ispitanika,pitanja
postavljaju oklijevajući,ispričavajući se,čineći time normativne odgovore
još vjerovatnijima.
 Istraivanja pokazuju da jasno postavljena pitanja od anketara koji
odgovore bilježi hladno,ne prosuđujući ih ,čak i o vrlo nepoželjnim
radnjama poput prostitucije,kriminala,ili narkomanije mogu dati
razmjerno nepristrane rezultate.

Potvrđivanje
 Bez obzira na to kako je pitanje postavljeno,potvrđivanje je uvijek bilo
dominantno,što jasno upućuje na nešto veću privlačnost slaganja u
odnosu na neslaganje sa tvrdnjom.
 Na temelju rezultata bilo je jasno da se ispitanici ne rukovode isključivo sa
vlastitim mišljenjem,već dio njih odgovara automatski,ne promišljajući
pritom o onom za što su upitani.
Načini unapređenja valjanosti i pouzdanosti anketnih upitanika
 U proslosti se ova tehnika primjenjivala tako da je upitnik prije
istraživanja provjeren na manjem broju prigodno izabranih ispitanika.
 Time se nastojao utvrditi jesu li sva pitanja jasna i razumljiva.
 Nevaljana su pitanja otkrivana samo ako je ispitanik zaštitio pojašnjenje ili
je davao besmislene odgovore.
 Tradicionalni pristup pilot testiranja sve se više zamjenjuje
predispitivanjem u kojem se od ispitanika ne traži samo da pasivno
odgovara na pitanja,već i da prepričava pitanja vlastitim riječima ili da
misli naglas dok odgovara na njih,čime otkriva vlastiti kognitivni tijek i
moguće tačke nerazumjevanja koje bi u protivnom ostale sakrivene.
 Ispitanik u pravilu govori naglas tijekoom odgovaranja ili pak otkriva kako
je došao do određenog odgovora nakon što ga je već izrekao.Istraživači na
taj način dobivaju uvid u njegove misaone proces,a što je posebno
važno,mogu ustanoviti je li neko pitanje ispravno shvaćeno ili nije.
 Drugi način utvrđivanja suvislosti pitanja je razgovor sa stručnjacima prije
provođenja istraživanja.Oni zasigurno mogu bolje procijeniti
jednoznačnost i logičku jasnoću pitanja,ali vjerovatno nisu osjetljivi za
jezičnu razumljivost i sintaktičku primjerenost ciljnoj populaciji.
 Treći način se sastoji u promatranju i kodiranju ponašanja koja odaju
nerazumjevanje,poput zahtjeva za pojašnjenjem,prekidanja ili
neprimjerenog odgovaranja,koja se odvijaju tijekom glavnog
istraživanja.Iako korisna,ova tehnika pati od istih nedostataka kao i
tradicionalno pilot testiranje od kojeg se razlikuje samo u opsegu
prikupljenih podataka.
 Njen problem je što upozorava na kvalitetu pitanja,ali ne omogućava
promejene.
 Usredotočimo li se samo na valjanost pitanja,raspolažemo stanovitim
tehnikama koje bi trebale upozoriti na stupanj moguće pristranosti kojoj
se izlažemo.
 Nažalost te su nam metode dostupne samo kod činjeničnih
pitanja,odnosno onih kod kojih postoji tačan odgovor i to samo ako nam
je ponat.
  Jedna od metoda za utvrđivanje valjanosti je usporedba stvarnih
podataka koji su nam dostupni iz nekog izvora i ispitanikovog izvora za
konkretno pitanje.(Ako ispitanika upitamo je li glasao na prethodnim
predsjedničkim izborima,možemo njegov odgovor usporediti sa stvarnim
podatkom što ga je zabilježilo iborno povjerenstvo na njegovom biračkom
mjestu.Prepostavke takve provjere su dobivanje podataka od izbornog
povjerenstva i neanonimna anketa).
 Druga mogućnost za provjeru valjanosti činjeničnog pitanja jest
usporedba za izmišljenom česticom.

Snaga i kristalizacija stava

 Stanovit broj ljudi iskazuje postojane stavove čija dosljednost nije
narušena nijansama u mjerenju.
 Da bismo bolje istražili šta leži u podlozi dosljednosti,potrebno je
razjasniti pojmove „snage“ i “kristalizacije“ stavova.
 Snaga stava jest intenzitet uvjerenja na kojem počiva.Dvije osobe mogu
imati isti stav (podržavati pravo na pobačaj),no za jednu od njih to može
biti posve rubno polje zanimanja,a za drugu uvelike središnje pitanje do
kojeg znimno drži.
 Kristalizirani stavovi su oni uvelike neovisni o načinu mjerenja,odnosno
oni čija dosljednost potječe iz uvjerenja i nije formalne naravi.
 Pojmovi snage i kristalizacije uvelike se isprepliću i teško ih je do kraja
razlučiti.
Anketiranje kao kognitivni i komunikacijski proces
 Prva ispitanikova zadaća sastoji se u tumačenju ili razumijevanju
pitanja.Razumijevanje se ne svodi samo na prepoznavanje riječi i
shvatanje doslovnog smisla.
 Taj je aspekt komunikacije važan,jer,ako su pitanja nerazumljiva ili sadrže
nepoznate,rijetke ili strane izraze,ni odgovori na njih ne mogu dobro
održavati mišljenje ispitanika.
 Uobičajen način da se smisao pitanja jasnije odredi i ispitaniku olakša
shvatanje jest navođenje ponuđenih mogućnosti.
 Ako su mogućnosti:a).učim ili studiram,b)zaposlen sam),c)nezaposlen
sam),d)u mirovini sam...ispitaniku će biti mnogo jasnije šta se od njega
traži.

 Drugi način zaključivanja naslanja je kontekst,također spomenut u

raspravi o greškama vezanim uz ispitanik.Ako je pitanje nejasno,a
ispitanik se ustručava odgovoriti sa „NE ZNAM“,ili „NE
RAZUMIJEM“,pokušat će odgonetnuti smisao na temelju
konteksta,odnosno upućenih pitanja.
 Shvatanje značenja pitanja tek je početak kognitivnog procesa koji se
odvija u ispitaniku.Potom slijedi:a).dozivanje odgovora iz
pamćenja,b).njegovo usklađivanje sa ponuđenim mogućnostima i
c).prilagođavanje zbog društvene poželjnosti.

 Drugi veliki problem anketnih istraživanja,također vean uz kognitivne

procese,jest nemogućnost davanja preciznog odgovora.
 Kad ih se zapita za prošlo ponašanje,ispitanici nisu kadri dati posve tačne
procjene njihove učestalosti u proteklom razdoblju (Zapitamo li ispitanika
koliko je puta,u proteklih mjese dana,bio u kupovini,vjerovatno neće moći
pružiti posve tačan odgovor.Brojni pojedinačni slučajevi pri tome se
sttope u jedinstvenu globalnu reprezentaciju,a ispitanik je u stanju pružiti
tek približan odgovor).
 Na iskrivljavanje odgovora najviše utječe nemogučnost
dosjećanja,odnosno slaba prosudba o proteklom vremenu,zaključivanje
 na temelju uobičajene razine ponašanja i uvjerenja kako je postojano i
nepodložno promjeni.

Poglavlje 4:
Tehnike prikupljanja podataka u
anketnim istraživanjima

 Prikupljanje podataka u anketnim istraživanjima u pravilu se obavlja na

jedan od tri najčešća načina:
i. Poštanskom anketom
ii. Izravnim kontaktom
iii. Telefonskim anketiranjem
osim njih istraživačima su u novije vrijeme na raspolaganju još i neke
dodatne tehnike na tragu poštanske ankete,poput ankete putem Interneta,e-
maila ili telefaksa,no njihova je uporaba zasad još uvijek ograničena zbog
razmjerno malog obuhvata.Stoga se koriste tek u izuzetnim prilikama i na
vrlo specifičnim populacijama.Nije sporno da bi internet ankete mogle
preuzeti primat među tehnikama prikupljanja podataka u društvenim
istraživanjima,no preduvjet za to svakako je mnogo bolja informatiziranost i
informatička pismenost.
 Odluka o tome koja će se tehnika prikupljanja podataka primijeniti,ovisi o
velikom broju pitanja.Pri tome ne postoji općenito najbolja tehnika već
svaka od pobrojenih ima određene prednosti i nedostatke u odnosu na
preostale,ako da se može govoriti isključivo o najboljoj tehnici za
konkretan istaživalki problem.
 Poštanska Anketa
Prednosti poštanske ankete:
 Poštanska anketa je najmanje zahtjevna i uglavnom ekonomična tehnika
prikupljanja podataka.
 Ankete se osobama izabranim u uzorak šalju poštom,a njihovo
ispunjavanje u potpunosti je povjereno ispitaniku.
 To znači da takve ankete ne zahtijevaju posebno uvježbane osobe koje
vode razgovore i bilježe odgovore,već su pitanja u upitniku sastavljena
tako da su sama po sebi razumljiva pa ih ispitanik ispunjava samostalno.
 Anketa poslana poštom mora biti dorađena,jasnije formuliranih pitanja i
jednoznačno objašnjenog načina odgovaranja,što je neminovno čini
duljom u odnosu na istovjetnu anketu namjenjenu izravnom razgovoru.
 Popraćena je opširnijim uvodnim pismom koje ima motivacijsku ulogu i
možda nekim dodatnim objašnjenjima.
 Poštanska anketa opterećena je poštanskim troškovima,kako slanja
ankete,tako i poštarine namjenjene njenom povratku.
 Sve su to ipak mali troškovi usporede li se sa cijenom anketarskog
rada,što takve ankete čini vrlo isplativim u određenim okolnostima.
 Prednost u cijeni se može posve izgubiti ako je odziv na anketu malen.
 U tom slučaju,cijena poštanske ankete po ispitaniku gotovo je istovjetna
cijeni u koju je uključen anketarski rad jer nemalu poštarinu plaćamo i za
osobe koje nikad neće odgovoriti na naše upite.
 Poštanske ankete moguće je,provesti razmjerno brzo,ali se provedba
može itekako otegnuti.Sve ankete šalju se istodobno,a većina odgovora
stiže već nakon sedmice/dvije,iako neke zakašnjele ankete pristignu i do
nekoliko sedmica kasnije.Ako za vrijeme provedbe uzmemo ono potrebno
za pristianje glavnine ispunjenih anketa,poštanska tehnika može se
smatrati bržom od prikupljanja podataka izravnim razgovorom.a ako
čekamo na odgovore svih,poštansko istraživanje promeće se u razvučenu i
sporu tehniku koja gubi većinu svojih prednosti.
 Anketu poslanu poštom ispitanik je u mogućnosti ispuniti kad mu to
najbolje odgovara.Nije nužno da to bude neko određeno vrijeme kao u
većini izravnih ili telefonskih anketa.
  Jedna od najvažnijih prednosti poštanske ankete svakako je veće jamstvo
povjerljivosti i anonimnosti u odnosu na telefonsku ili izravnu
anketu.Zbog toga se mnoge osjetljive ili društveno normirane teme poput
seksualnog ili delikventnog ponašanja ispituju poštanskom anketom.
 Poštanskom anketom se izbjegava svaka druga pristranost vezana uz
anketara.Do pristranosti dolazi kad anketar nehotično daje povratnu
informaciju ispitaniku,bilo klimanjem glave,mrštenjem,odobravanjem ili
nekim drugim neverbalnim znacima.Na taj ga način može navesti na
odgovore koje u protivnom ne bi pružio,a takvo što događa se samo pri
izravnom kontaktu ili pri telefonskoj anketi.

Nedostatci:
 Nedostatci poštanske ankete barem su jednako tako brojni kao i njene
prednosti.
 Neki su razmjerno blagi,dok drugi mogu ozbiljno ugroziti vjerodostojnost
na taj način dobivenih rezultata.
 Poštanske ankete mogu biti sastavljene tako da pitanja razumiju i na njih
mogu odgovoriti čak i osobe najskromnije naobrazbe.
 To znači da način postavljanja pitanja i njihov format moraj biti pomno
određeni,a pitanja krajnje pojednostavljena.
 Zbog nemogućnosti traženja dodatnih pojašnjenja ipak često dolazi do
nerazumjevanja ili krivog ispunjavanja nekih složenije struktuiranih
pitanja.
 U poštanskim anketama nije moguće koristiti redoslijed kojim ispitanik
odgovara na pitanja.
 Odsutnost anketara ima ozbiljnih posljedica po kvaliteti ispunjavanja
upitnika.
 Mnogo pitanja ostaje neodgovoreno,ali problem su i lažni odgovori,koje
bi anketar mogao problematizirati ili ih u njegovoj nazočnosti ispitanik ne
bi ni ponudio.
 Najveći problem pošanskih anketara leži u pristranosti zbog neadekvatnog
odabira
 U usporedbi sa izravnim anketiranjem odziv na poštansku anketu je
razmjerno skroman,ali slab odziv ne mora biti odveć veliki problem ako se
oni koji nisu ispunili anketu ne razlikuju od onih koji su je ispunili.
 No tu se javljaju razlike.Osobe koje su ispunile anketu nisu
reprezentativan uzrok populacije,te su zbog toga dbiveni rezultati
pristrani.
 U poštanskim anketama obično su slabije zastupljeni manje
obrazovani,jer nisu dovoljno pismeni niti vični ispunjavanju upitnika.
 Pristranost se može umanjiti postupkom pondeniranja,ali su pritom
stavovi nedostatno zastupljenih kategorija slabije procijenjeni.
 Poštanska anketa može pružiti mnogo vjerodostojnije podatke o različitim
osjetljivim ili vrijednosno zasićenim temama.

Činitelji koji utječu na povrat poštanske ankete

 Pitanje selektivnog odziva je teško rješivo,pa istraživači u pravilu
pokšavaju smanjiti ukupan broj neodazivanja te tako posredno rješavaju
osnovni problem.
 Premda se u literaturi navode istraživanja koja su se bavila utjecajem
najrazličitijih pojedinosti na povrat anketa,ona izuzev nekoliko
nedosmislenih zaključaka nisu pružila mnogo za rasvjetljavanje problema
neodazivanja za anketu.
 Pritom su ispitivani čimbenici poput institucije koja provodi
istraživanje,izgleda i duljine ispitanika,prirode popratnog pisma,lakoće
ispunjavanja i materijalne nagrade,ali su razlike u odzivu koje nastaju pri
njihovu variranju bile ramjerno ograničene.
 Na veličinu odziva,nedvobeno utječu dva iznimno važna čimbenika:
i. Osobine ispitanika
ii. Prateća pisma i požurnice
 Osobine ispitanika mogu predstavljati načelo nnihovog samoodabira u
uzorak.
 Osoba koja je ravnodušna spram problemima vjerovatno neće odgovoriti
na anketu.
  Zbog toga može doći do bimodalne raspodjele ispitanika,pri čemu će jedni
iskazati protivljenje,a drugi slaganje sa izrečenim stavom,dok će oni
neutralni ili nezainteresirani uskratiti svoje odgovore.
 Najvažnije svojstvo ispitanika koje utječe na njihovu odluku o
sudjelovanju u poštanskoj anketi jest naobrazba.
 Ranija su istraživanja u velikom broju potvrdila veći stupanj neodazivanja
među slabije izobraženim osobama,te o toj vrsti pristranosti u poštanskim
anketama se svakako mora voditi posebnog računa.

Prateća pisma i požurnice:

 Među istraživačima koji provode poštanske ankete vlada opća suglasnost
oko toga da se dodatnim pismima i požurnicima koje se šalju nekoo
vrijeme nakon slanja ankete,može značajno popraviti odziv.
 Sredstvo rješavanja problema slabog odziva,no njihova primjena
povezana je sa određenim problemima.
 Poštanske ankete mnogo su vjerodostojnije ako se pojedincima jamči
anonimnost,odnosno ako nije moguće povezati ime osobe ili odgovore
koje je pružila.
 To je izvedivo samo ako nema pratećih pisama ili se ona bez razlike
upućuju svima.
 Istraživač koji vodi evidenciju osoba koje su mu poslale ispunjene ankete
ugrožava vjerodostojnost rezultata na drugi način,lišavajući ispitanike
osjećaja anonimnosti.

Anketiranje tehnikom lice u lice

 Anketiranje tehnikom lice u lice provodi se izravnim razgovorom s
uvježbanim anketarom.
 Takav pristup nosi u sebi neke prednosti,ali i nedostatke.
Presnosti tehnike izravnog anketiranja:
 Uvježbani anketar može utjecati na bolje raumijevanje upitnika među
ispitanicima i navoditi ih da daju tražene odgovore.
 Ako ustanovi da je ispitanik krivo razumio pitanje,može mu ga
ponoviti,jednako kao i u slučaju da ponudi odgovor koji ne pripada
traženoj kategoriji.
 Anketar može utjecati na uvjete testiranja i način na koji se ono obavlja.
 Ne postoji opasnost da,kako se to može dogoditi sa poštanskom
anketom,netko drugi ispuni anketu.
 Anketar će se pobrinuti da ispitanik odgovara redom kojim su pitanja
posložena u anketi,da bilježi spontane primjedbe i mišljenja i da cijela
anketa bude ispunjena bez preskakanja pitanja i ispuštanja odgovora
 Anketar može problematizirati neke odgovore koji su naočigled neistiniti.
 Odziv na anketu provedenu u izrsvnom kontaktu obično je mnogo bolji
nego na istovršnu poštansku anketu.
 Osobe koje slabije čitaju ili su niske naobrazbe lakše će odgovarati
usmeno.
 Nazočnost stručne osobe,omogućava istraživačima da načine složenu
anketu,koja sadrži preskakanja,tablice,različite ljestvice stavova i
višesruke varijante biranja odgovora u kojima se ispitanik nedovoljno
dobro upoznat sa anketama nikako nebi snašao.
 Izravno anketiranje omogućava mnogo preciznije postavljanje čak i
najsloženijih pitanja,kao i različite načine biranja odgovora.

Nedostatci:
 Prvi nedostatak anketa „licem u lice“ jest veliki materijalni zadatak što ga
takvi projekti iziskuju.
 Terenska anketa može potrajati razmjerno dugo,ako su ispitanici
raspršeni.
 Na produljenje vremena provođenja utječe i nastojanje da se dođe do
ispitanika koji nisu zatečeni kod kuće,što anketaru može značiti višekratno
navraćanje na istu adresu.
 Takvo produbljenje vremena provođenja može dovesti u pitanje
usporedivost podataka dobivenih na početku i onih na kraju
anketiranja,jer se između njih moglo dogoditi nešto što bi utjecalo na
mišljenje populacije.
 Nemogućnost odlaganja ili prekidanja ispunjavanja ankete.
 Za neke ispitanike prolazak kroz cijelu anketu u jednom dahu znači
prevelik napor.
 Zbog toga zadnja pitanja u anketi mogu odgovoriti ne razmišljajući ili
nasumice.
 U tom trenutku obično popušta koncentracija i nastupa zasićenje koje
umanjuje valjanost dijela odgovora.
 Ugrožena povjerljivost i dvojba u anonimnost izraženi su problemi
anketiranja licem u lice.Pri takvom anketiranju ispitanika je teže uvjeriti u
anonimnost ankete,jer anketar na ispitanikovo ime,preime i adresu,što
nepovoljno djeluje pri ispitivanju osjetljivih i potencijalno neugodnih
tema.Ispitanik može odbijati odgovoriti na ugrožavajuća pitanja ili oak
pružati poželjne odgovore.
 Pristranost vezana uz anketara.Anketar može pitanja postaviti
sugestivno,nesvjesno poticati ispitanika na određeni tip odgovora,krivo
razumjeti odgovor ili upisivati odgovore drukčije od onih što ih pruža
ispitanik.
 Nazočnost anketara može cijeli postupak učiniti manje standardiziranim.
 Premda je dobro da svaki ispitanik shvati pitanje na pravi način,promjena
ili pojednostavljenje pitanja kojim se služe anketari pri ispitivanju osoba
slabije naobrabe zapravo mjenjaju osnovne podražaje i čine dvojbenom
mogućnos usporedbe.
Anketar:
 Pri izravnom anketiranju mogući izvor značajnih iskrivljenja rezultata.
 Temeljne greške vezane uz anketara mogu se sažeti u 4 kategorije:
1) Greške u pitanjima-potpuno izostavljanje nekih pitanja ili postavljanje
pitanja drugim riječima
2) Greške pri postavljanju pitanja-ako su ona nevažna,neprimjerena ili
nepotrebna
3) Greške pri bilježenju
4) Izmišljanje podataka-pojedinih pitanja ili cijele ankete.

 Anketar može potaknuti ispitanika na odgovore kakve inače nebi davao

samom fizičkom pojavom i ponašanjem.
 Elegantno odjeveni anketar vjerovatno će naići na probleme pokušavajući
dobiti iskrene odgovore od manje imućnih osoba,dok se slabije odjeveni
anketar naći u sličnom položaju pri ispitivanju imućnih građana.
 Poželjno je da pri anketiranju iskaže srdačnost i prijateljski odnos te da se
pokaže kao ugodan sagovornik kako bi pridobio povjerenje ispitanika i
time zajamčio veću iskrenost u odgovorima

Postupak pri anketiranju:

 Pristup ispitaniku mora biti pažljivo razrađen.
 Anketar se mora predstaviti i objasniti svrhu istraživanja,nastojeći
pridobiti ispitanika i motivisati ga za suradnju.
 Mora objasniti način izbora i uvjeriti ispitanika da nije odabran
namjerno,sa željom da se provjere baš njegovi stavovi,već slučajno.
 Ako je anketa anonimna,to valja posebno naglasiti,a ako nije,treb
obrazložiti zašto nije.
 Anketar mora biti srdačan i ugodan kako bi privolio ispitanika na
suradnju.


  Upoznavanje sa upitnikom prije izlaska pred ispitanika jedna je od
najvažnijih ankeratovih zadaća.
 Ako anketar ne poznaje upitnik dovoljno dobro,razgovor sa ispitanikom
obično dulje traje,a može doći o do neugodnih situacija.
 Nije dovoljno da anketar samo preleti kroz upitnik prije početka
anketiranja.Mora se i udubiti u svako pitanje,biti siguran šta se u njemu
traži i na koji način se odgovara.
 Ispitanik mora čitati pitanja tečno i bez greške kako se nebi mučio
nastojeći proniknuti u to što ga zapravo žželi pitati.
 Anketar mora biti pripravan da ispitanikove odgovore pravilno proumači i
sukladno tome obilježi odgovor.

Postavljanje pitanja bez prekranja

 Podrazumjeva da je svim ispitanicima istovjetno postavljeno
istovjetno pitanje,što omogućuje kasniju obradu
podataka,usporedbe i zaključivanje o razlikama o iskazanom
mišljenju.
 Nužno je da svim ispitanicima pitanje bude postavljeno istim
riječima i istom intonacijom,kako bi se njihovi različiti odgovori
mogli pripisati postojećim razlikama u stavovima
 Valja izbjegavati dodatna pojašnjenja koja pitanju mogu
promijeniti ili suziti smisao

Postavljanje pitanja redom koji slijede

 Odgovori na pitanje ovise i o tome šta je prethodilo
 Nije svejedno kojim redom postavljamo pitanja jer uprotivnom
narušavamo mogućnost usporedivosti odgovora.
Navođenje ispitanika na odgovore:
 Naliči afektu eksperimentatora pri provođenju eksperimenta i potrebno
ga je izbjeći.
 Usvoji li anketar pravilo da pitanja postavlja doslovice i bez prekranja,već
je napravio pola posla.
 Sugestivnost i nesvjesne znakove odobravanja može odaslati intonacijom
pitanja ili reakcijom na odgovor.
 Poželjno je da anketar bude ravnodušan i ne pokazuje nikakvom gestom
da je dobivenim odgovorom zadovoljan ili ne.

Postavljanje potpisanja i traženje objašnjenja:

 Potrebno je u situacijama u kojima je posve izvjesno da ispitanik nije
najbolje shvatio pitanje i vlastitim odgovorom kreće u pogrešnom smjeru.
 Ono što je tijekom anketiranja moguće učiniti je slijedeće:
1.Ponavljanje pitanja-pribjegava mu se kad god ispitanik oklijeva ili odaje
nerazumjevanje
2.Ponavljanje odgovora-primjereno u situaciji kad anketar nije siguran
razumije li odgovor
3.Stanka-anketar ne nastavlja sa anketiranjem ako je ispitanikov odgovor
nepotpun,tako da stanka služi kako bi ga potakla da završi.
4.Neutralno pitanje-naznačuje ispitaniku da se od njega traži više
informacija

Tačno navođenje odgovora:

 Nameće se kao važna pojedinost uglavnom otvorenim pitanjima.
 Ako anketar drži da odgovor neće biti shvaćen samo na temelju verbalnog
iskaza ,može dodati bilješku kojom upotpunjava odgovor iskazan
neverbalnim znacima.
  Ako je dvosmislen odgovor popraćen grimasom koja kazuje da je noćni
život skroman,to valja posebno pribilježiti,ne mijenjajući dani iskaz.

Telefonsko anketiranje
 Poseban oblik vođenja razgovora koji se obavlja telefonom.
 U prvo vrijeme,ova tehnika nije bila osobno rasposranjena zbog očitog
nedostatka,nedovoljne opremljenosti telefonima,no od osamdesetih
godina prošlog stoljeća,stvari su se bitno izmjenile,čineći telefonsko
anketiranje vrlo prihvatljivom metodom izbora.
Prednosti
 Posjeduje neprocjenjive prednosti pred izravnim razgovorom.
 Jedna od njegovih glavnih prednosti jest brzina.
 Bitno su manji od onog koje se provodi u izravnom kontaktu
 Nešto je skuplje od poštanskee ankete
 Jamči anonimnost ispitanika,te anketar ispitaniku u manjoj mjeri znai
prijetnju ili ugrožavajući faktor upravo zbog izostanka izravnog kontakta.
 Ako ispitanik strepi,ili se boji pištati u kuću nepoznate osobe,te odbija
anketiranje,telefonsko prikupljanje podataka na najbolji način izbjegava
takve probleme.
 Potpuno je svejedno nalazi se ispitanik u zabačenom selu ili gradu,na
otoku ili manje dostupnom kraju,sve dok posjeduje telefonski priključak.
 Za provođenje telefonske ankete,potreban je malen broj uvježbanih
anketara.

Nedostatci
 Telefone posjeduju seoska kućanstva,starije i manje obrazovane
osobe,tako da su u telefonskim anketama redovito slabo zastupljene.
 Postoje pokazatelji da se pristranost uvjetovana uzorkom može razmjerno
dobro otkloniti pravilnim pondeniranjem temeljenim na sociodeografskim
odredniccama u skladu sa rezultatima popisa stanovništva.
 Rezultati temeljeni samo na onima koji posjeduju telefon i na svima
zajedno odstupaju bitno jedni od drugih,unatoč značajnim razlikama što
postoje među imaocima i ne imaocima telefona.

Pristranost zbog odbijanja ankete

 Manje naglašen problem nego u poštanskoj anketi,ali nešto veći nego pri
izravnom kontaktu.
 Zbog toga je potreban dodatni napor kako bi se ona unajmila ili barem
procijenili njeni učinci.
 Visok postotak odbijanja može biti naglašen problem zbog moguće
pristranosti zbog samoodabira.

Prikupljanje Podataka
 Ispitanici manje motivirani,vjerovatno zbog mogućnosti da u svakom
trenutku okončaju anketiranje spištanjem slušalice,pa je poželjno da
telefonske ankete budu kratke i nenaporne ispitanicima,prmda o
odgovarajućoj duljini ankete postoje podvojena mišljenja(Ankete dulje od
10-15 minuta mogu biti problem za ispitanike i voditi većem odbijanju ili
odustajanju nakon što je razgovor već otpočeo).

Uzorkovanje telefonskih brojeva po slučaju

 Uzorak telefonske ankete može biti prostran ne samo zbog smanjene
opremljenosti telefonom općeg pučanstva,već i zbog nedostupnosti nekih
brojeva u telefonskom imeniku.
 Obično se radi o poznatim ili imučnim osobama.
 Nasumičan izbor sastoji se u biranju između mnoštva mogućih
kombinacija telefonskih brojeva.
  Brojevi se biraju na temelju slučajnih brojeva koje generira kompjuter,te
se na taj način može dogoditi da u uzorak uđu nepostojeći brojevi,ali se
izbjegava pristranost zbog izostavljanja postojećeg broja iz imenika.

Kompjutorski potpomognuto telefonsko anketiranje:

 Pri kompjuterski potpomognutom anketiranju,na kompjuterskom zaslonu
pojavljuju se anketna pitanja,a anketar dobivene odgovore upisuje u
memoriju,pa se posao vođenja razgovora uvelike olakšava,jer kompjuter
vodi računa o redoslijedu i preskakanju pitanja,a olakšava se i ubrzava i
obrada podataka jer se ankeiranje i unos u kompjuter odvijaju istodobno.