1.

UVOD

U ovom seminarskom radu, koji je grupisan u tri poglavlja, će se pisati o

reprezentativnosti uzorka u istraživačkom radu te njegovoj ulozi u kvantitativnim

studijama.

Radi lakšeg razumijevanja zadatka, seminarski rad sam radio postavljajući hipotezu, tj.

glavnu hipotezu i pomoćne hipoteze. To jest, postavio sam problem za koji sam

relevantan da diskutujem, odnosno pišem i istražujem o njemu. Glavna hipoteza Ho

glasi: „stalni monitoring namirnica animalnog porijekla je pozitivan u suzbijanju

pojava crijevnih oboljenja“. Pomoćne hipoteze su: „posljedica stalnog monitoringa

mlijeka i mliječnih proizvoda jeste smanjen postotak oboljelih od salmoneloza“

(H1), i „procenat salmoneloza prije 2005. godine (od 2000. do 2005.) je veći u

odnosu na period od 2005. godine do 2012 godine“ (H2).

U prvom dijelu seminarskog rada upoznat ćemo se sa ciljem, odnosno ciljevima

zadatka. Zatim, u drugom poglavlju ćemo objasniti istraživanje, reprezentativnost

uzorka i kvantitativne studije, i konkretno objasniti na primjeru vodeći se hipotezama. U

trećem poglavlju ćemo očitati rezultate istraživanja iz pologona frekvencija i

histograma. Na kraju svega iznesenog, zaključak koji odražava vezu između ciljeva i

rezultata rada.

1
 2. Cilj (evi) rada

Cilj ovog seminarskog rada jeste da na što bolji, a ujedno i jednostavniji način,

objasnim reprezentativnost uzorka u istraživačkim studijama, tačnije u kvantitativnim

studijama. Zatim, da kroz primjer konkretno i jasno objasnim reprezentativnost uzorka,

te da dobijene podatke statistički obradim. S obzirom da sam u uvodu nametnuo

problem, tj. hipoteze, nameće se sam po sebi još jedan cilj seminarskog (istraživačkog

rada) a to je dokazivanje istinitosti ili neistinitosti hipoteza.

3. Pristup, materija i metod

Istraživanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem

otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica. Ovo intelektualno proučavanje provodi

se s ciljem stvaranja višeg znanja o događajima, ponašanju, te primjenjivim teorijama i

zakonima. Termin istraživanje se također koristi pri opisivanju cijelog skupa

informacija o određenoj temi, a obično se vezuje uz znanost i znanstvenu metodu

istraživanja.

U pogledu metodološkog pristupa u istraživanju imamo dva postupka koja se mogu

primjeniti:

1. Kvantitativna metodologija

2. Kvalitativna metodologija.

2
 3.1. Kvantitativna istraživanja

Kod kvantitativnog pristupa osnova predstavlja oslanjanje na teoriju ili hipotezu,

odnosno istraživanje služi za provjeravanje postavljene teorije ili hipoteze. Prema

mišljenjima mnogobrojnih autora, kvantitativna istraživanja pripadaju kategoriji

empirijskih istraživanja, odnosno statističkih istraživanja. Ovakav pristup metodologiji

istraživanja godinama je bio dominantan na svim poljima društvenih istraživanja. 1

3.2. Uzorak i reprezentativnost uzorka

Uzorak se definiše kao dio osnovne statističke mase ili populacije koji na

reprezentativan način odražava sve karakteristike te pojave bitne za istraživanje. 2

U kvantitativnim istraživanjima imamo tri vrste uzoraka koje se dalje granaju na

podvrste. Osnovne vrste uzoraka u kvantitativnim istraživanjima su:

1. Slučajni uzorci

2. Namjerni uzorci

3. Mješoviti uzorci.

Uzorci se primjenjuju sa ciljem dobijanja informacija o osnovnoj populaciji ili

masovnoj pojavi koju istražujemo i o kojoj će se istraživanjem i analiziranjem podataka

1
Ana Tkalac Verčić, Dubravka Sinčić Ćorić, Nina Pološki Vokić, 2010, Priručnik za

metodologiju istraživačkog rada, Kako osmisliti, provesti i opisati znantsveno i stručno

istraživanje, Zagreb, M.E.P. d.o.o.

2
Čavaljuga S., 2008, Osnovi epidemiologije i niostatistike – Autorizovana predavanja, skripta,

Sarajevo, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

3
prikupljenih uzorkovanjem donijeti određeni zaključci. Te informacije o velikoj

populaciji dobijaju se uz minimalne troškove, minimalnu brzinu, veću tačnost i pomoću

boljih instrumenata.

Reprezentativnost uzorka se definiše kao mjera u kojoj uzorak predstavlja populaciju u

malom.3 Reprezentativnost uzorka predstavlja najvažniji faktor zaključivanja o pojavi

kod koje se ne sagledava čitava pojava, metodologija izbora uzorka koja je bitan dio

pripreme istraživanja, prije svega nastoji obezbijediti uslove da se reprezentativnost

uzorka i ostvari. Smisao uzorka je također i u ekonomičnosti raspolaganja vremenom i

novčanim sredstvima za istraživanje. Uzorkovanje će da bude preciznije što istraživači

posjeduju više resursa. U slučaju da su resursi za istraživanje ograničeni (nema dovoljno

novca da se plati više istraživača) onda će podaci prikupljeni takvim istraživanjem biti

neprecizni, što će rezultirati nevalidnim zaključcima.

3.3. Slučajni uzorci

3
Ana Tkalac Verčić, Dubravka Sinčić Ćorić, Nina Pološki Vokić, 2010, Priručnik za metodologiju

istraživačkog rada, Kako osmisliti, provesti i opisati znantsveno i stručno istraživanje, Zagreb,

M.E.P. d.o.o.

4
Da bi se neki uzorak nazvao slučajnim neophodno je da sve jedinice u populaciji imaju

jednaku i nezavisnu mogućnost da budu odabrane u uzorak. Postoje dvije osnovne

prednosti prilikom primjene slučajnih uzoraka:

 Budući da se uzorak generira iz cjelokupne populacije istraživanja,

zaključci dobiveni na temelju takvih istraživanja se mogu generalizirati

na cijelu populaciju.

 Neki od statističkih postupaka temeljenih na teoriji vjerovatnoće mogu se

primjeniti na podacima koji su isključivo dobiveni iz slučajnih uzoraka.

Slučajni uzorak može se dobiti na tri načina:

1. Izvlačenjem iz šešira

2. Računarskim putem

3. Tablicom slučajnih brojeva.

Kod slučajnih uzoraka postoje dva osnovna pristupa pri odabiru:

1. Uzorkovanje bez zamjene – svaki odabrani član populacije nakon

slučajnog izvlačenja isključuje iz populacije

2. Uzorkovanje sa zamjenom – svaki odabrani član populacije vraća se u

populaciju, i ako se ponovo izvuče odbacuje se ili se mijenja sa drugim.

Kod slučajnog uzorka postoje tri podvrste:

 Jednostavni slučajni uzorak

 Stratificirani slučajni uzorak i klaster uzorak.

3.4. Primjer uzorka i reprezentativnosti uzorka u kvantitativnim

istraživanjima

5
Klasičan primjer uzorkovanja i reprezentativnosti uzorka sam našao u JU Veterinaski

zavod USK – a. U dotičnoj ustanovi se vrši svakodnevno uzorkovanje od strane

akreditovane osobe za uzorkovanje i veterinarskog inspektora. Metoda uzorkovanja su

slučajni uzorci, npr. svakodnevni monitoring namirnica animalnog porijekla ( npr.

mlijeko ), gdje uzorak volumena min 125ml koji stiže od strane akreditovanog

uzorkovača i veterinarskog inspektora reprezentuje čitavih npr. 1000 litara mlijeka

jedne firme. Prilikom zaprimanja uzorak prvo prolazi kroz protokol, gdje dobija

laboratorijski broj s kojim ide kroz laboratorij na vaganje. Nakon vaganja 25 g na

salmonelozu i 10 g osnovnog uzorka se nosi na razrijeđenje, da bi se nasijalo na

selektivne hranljive podloge. Završna faza monitoringa jeste ostavljanje uzorka u

inkubator, 3 dana na 37 stepena C, i očitavanje rezultata. Ukoliko rezultati očitovanja

budu negativni svih „1000“ litara mlijeka, koje je reprezentovalo 125ml uzorka, može

biti pušteno u prodaju. JU Veterinarski zavod USK – a monitoring namirnica animalnog

porijekla je počeo raditi krajem 2005 godine4, pa sam vodeći se hipotezama i

reprezentativnošću uzorka, sproveo kvantitativno istraživanje metodama analize,

sinteze, komparacije i deskripcije nastojeći utvrditi da li se je broj oboljelih od

salmoneloza umanjio od 2005 godine.

4. REZULTATI

4
U razgovoru 04. 06. tehničar Dinko Demirović mi je potvrdio na koji način se vrši uzorkovanje u JU

Veterinarski zavod USK – a, i reprezentativnost uzorka na primjeru dotične ustanove.

6
Nakon informativnog razgovora sa osobljem Veterinarskog zavoda, prešao sam na

prikupljanje podataka o frekvenciji oboljelih od salmoneloza u periodu od 2000 do 2005

godine, te od 2005 do 2012 godine. Sintezom podataka dolazim do slijedećeg grafa:

(ovjerene podatke iz JU Zavod za javno zdravstvo prilažem uz seminarski rad)

140

120

100

80

60 Series 1
Series 2
40

20

0
00 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 01
2
20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 2
05
31

Slika br. 1. Poligon frekvencija

Na slici broj 1. se može isčitati frekvencija oboljelih po godinama, od 2000. do 2005.

godine, te od 2005. do 2012. godine.

7
 Sales

frekvencija nakon 2005. godine

frekvencija prije 2005. godine

Slika br. 2. Prikazivanje frekvencije oboljelih pomoću „pite“

5. Kratak lični komentar sadržaja tačaka 3 i 4

U tačkama 3 i 4 se je odvijao najvažniji dio ovog seminarskog rada. U početku je

deskriptivnom metodom opisan uzorak i reprezentativnost uzorka, te istraživanje,

tačnije kvantitativno istraživanje. Na osnovu informativnog razgovora došlo se je do

saznanja o primjeru reprezentativnosti uzorka, konkretno na monitoringu mlijeka, tj.

namirnicama animalnog porijekla. Nakon dobijenih podataka iz JU Veterinarski zavod

USK –a, prikupljeni su podaci iz Zavoda za javno zdravstvo o frekvenciji oboljelih od

salmoneloza, da bih na kraju metodom sinteze sve te podatke predstavio poligonom

frekvencija, te pomoću „pite“. Metodom analize, analizirat ćemo poligon frekvencija,

u svrhu potvrđivanja ili odbacivanja hipoteza.

8
Očitavanje poligona frekvencije: na ordinati (y osa) je prikazana frekvencija oboljelih,

a na apscisi (x osa) su prikazane godine po kojim se je vršila studija. Plava serija

predstavlja frekvenciju oboljelih do 2005. godine, a crvena serija broj oboljelih poslije

2005. godine. Iz poligona frekvencija se može uvidjeti da je broj oboljelih drastično pao

nakon 2005. godine. Tačnije, broj oboljelih u godinama prije početka monitoringa

namirnica animalnog porijekla je iznosio 141, da bi taj broj drastično pao sa godinom

početka monitoringa namirnica animalnog porijekla. U izradi poligona frekvencija

poslužio sam se komparatuvnom metodom , od 2000. do 2005. godine, te od 20005.

do 20012. godine, te metodom sinteze prikupljenih podataka.

9
 6. ZAKLJUČAK

S obzirom da ukupan broj odboljelih od Salmoneloza u periodu od 2000. do 2012.

godine iznosi 211, i da se ovdje radi o kvantitativnim studijama, omjer oboljelih prije

2005. godine i poslije 2005. godine se može izraziti u postotcima. Tako dobijamo da je

postotak oboljelih od Salmoneloza u periodu prije 2005. godine 66%, a nakon 2005.

godine 33%.

Na osnovu provedenih istraživanja , koristeći se metodoma analize, sinteze,

komparacije, deskripcije, zatim na osnovu poligona frekvencije, „pite“ i izražavanja

broja oboljelih u postotcima dolazimo do zaključka da je polazna hipoteza, i dvije

pomoćne hipoteze istinite.

10
7. KORIŠTENI IZVORI INFORMACIJA I LITERATURA

 Ana Tkalac Verčić, Dubravka Sinčić Ćorić, Nina Pološki Vokić, 2010,

Priručnik za metodologiju istraživačkog rada, Kako osmisliti, provesti i opisati

znantsveno i stručno istraživanje, Zagreb, M.E.P. d.o.o.

 Čavaljuga S., 2008, Osnovi epidemiologije i niostatistike – Autorizovana

predavanja, skripta, Sarajevo, Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

 U razgovoru 04. 06. 2012. godine tehničar Dinko Demirović je potvrdio na koji

način se vrši uzorkovanje u JU Veterinarski zavod USK – a, i reprezentativnost

uzorka na primjeru monitoringa namirnica animalnog porijekla.

 U razgovoru 06. 06. 2012. godine prim. Dr. Zarina Mulabdić spec. epidemiolog

je dozvolila uvid u statističke podatke o salmonelozama po godinama, uz

prethodno dostavljenu molbu.(Zavod za javno zdravstvo USK- a)

11