Modeli klinike supervizije za sestrinstvo: struktura, istraivanje i ogranienja

Saetak Ovaj lanak naglaava raznolikost supervizijskih modela koji su trenutno opisani u literaturi za sestrinstvo, pojanjava strukturu, raspravlja o istraivanjima provedenim vezano uz odreene supervizijske modele te daje okvirni prikaz ogranienja supervizijskih modela. Prua uvid u neke od uobiajenih modela iz literature o sestrinstvu. Tijekom 1 !"#ih godina u $jedinjenom %raljevstvu dolo je do razvoja modela sestrinstva. $ to vrijeme, ve&ina literature o sestrinstvu opisivala je odreene modele i kako su oni usvojeni u razliitim kontekstima sestrinstva '(ggleton i )halmers 1 !*., )ollister 1 !!., +artin 1 !,., -alsh 1 1.. /ednako veliki broj lanaka je u to vrijeme opisivao nepodudaranje i neuinkovitost odreenih modela nakon uvoenja istih u odreenom kontekstu zdravstvene njege '%itson 1 !0.. +oe do&i do razvoja slinog s1enarija poto se sestrinstvo kao pro2esija bori s klinikom supervizijom i njome vezanim okvirima. %linika supervizija moe do&i u razliitim 2ormatima. 3a primjer, klinika supervizija koja prua nadzor nad jednom osobom se op&enito smatra individualnom klinikom supervizijom. individualna klinika supervizija je najvjerojatnije najuobiajeniji 2ormat u sestrinstvu '4uarri i %endri1k 1 ., 5iouard i +ar1he6ka 1 !7., /ones i 8enett 1 !... +eutim opisi grupnih i trolanih 2ormata su takoer objavljeni '9eather i 8issell 1 , ., Pri1e i )halker :"""., -inship i ;ard< 1 ., =loan i drugi :""".. %od grupne supervizije, grupa od etiri do est osoba je pod vodstvom klinikog nadglednika. To je omiljena metoda u =kandinavskim zemljama '(rvidsson i drugi :""1, begat i drugi 1 ,, 8erg i drugi 1 >., =everinsson 1 0., =everinsoon i ;allberg 1 *, =everinsson i %amaker 1 .. %liniki nadglednik naje&e nadgleda dvije osobe kada se koristi trolani 2ormat '9eather and 8issel1 , ., =loan i drugi :""".. +eutim, bez obzira na pojedini usvojeni 2ormat, mora se promisliti i o okviru izvoenja klinike supervizije. =upervizijski model je kon1eptualni okvir koji moe pomo&i pri izvravanju klinike supervizije. Takav okvir moe naglasiti znaajne 2aze supervizijskog postupka, vane 2unk1ije supervizije, uloge klinikih nadglednika i osoba koje nadgleda te prijedloge na to usredotoiti panju. ?ako je u zadnje vrijeme broj klinikih supervizijskih modela u sestrinskoj literaturi u porastu, postoje dokazi da njihovo shva&anje u odreenim sestrinskim kontekstima limitirano '@ogers 1 .. Proctorov model tri funkcije Pro1torov '1 !,.. tro#2unk1ionalni interaktivni model je izuzetno popularan model u sestrinstvu i najvjerojatnije naje&e 1itirani model supervizije u $jedinjenom %raljevstvu. 3jegovo koritenje se preporuuje zbog raznolikosti sestrinskog konteksta, npr. sestrinstvo vezano uz mentalno zdravlje ')onttrell :""1., 9augier 1 *.., sestrinstvo vezano uz medi1inu rada '8ainbridge i drugi :""1.. te medi1insko i operativno sestrinstvo '8o6les i Aoung 1 ., 8utter6orth i drugi 1 ,., 4unn 1 !.. Ovaj model, dobiven putem savjetovanja, moe se usredotoiti na sve ili na jedu od tri podruja u bilo koje vrijeme, Pro1tor '1 !,.. je objasnio B C? nadglednik i osoba koju nadgleda nose odreeni stupanj odgovornosti za razvoj studenta ili radnika ' 2ormativni zadatak.. Oboje su donekle odgovorni za kontinuirano nadgledanje i pro1jenu studenta ili radnika u odreeno doba D na kraju teaja ili u svrhu promaknu&a D bilo koji od njih moe biti odgovoran za pro1jenu 'normativni zadatak.. =vaki od njih nosi dio odgovornosti kako bi osigurali da je studen ili radnik adekvatno osvjeen i kreativan ' obnavljaju&a 2unk1ija..E %od usvajanja ovog modela u sestrinstvu 2ormativna 2unk1ija se bavi razvojem vjetina i pove&anju znanja nadgledane osobeB normativni aspekt se usredotouje na probleme upravljanja ukljuuju&i i odravanje standarda pro2esije ' )ut1li222e i Pro1tor 1 !.. a obnavljaju&a 2unk1ija je usredotoena na pruanje podrke kako bi se olakao stres koji je rezultat rada u sestrinstvu ' /ones 1 *... +eutim, korisna razmjena miljenja, koja se mogu smatrati nunim za svaku od tri 2unk1ije modela , ostaju nejasna. 3a primjer, koje interven1ije nadglednika se mogu smatrati prikladnima u radu u 2ormativnoj domeniF +ullarke< i drugi ':""1. pre2erira takav misti1izam . Oni navodeB C +i moemo tvrditi da modeli po svojoj prirodi ne trebaju biti previe odreeni. 5lavan uloga je odrediti sredinje 2unk1ije, 2ilozo2iju i prin1ipe te djelovati kao okvir koji navodi a ne diktira praksuE '+ullarke< i drugi :""1.. Pis1i ne zastupaju ideju strogog odreivanja bilo kojeg odreenog klinikog supervizijskog modela, ve& tvrde da takvi okviri trebaju biti to jasniji kako medi1inske sestre ne bi bili zbunjene po

pitanju to nude kada sudjeluju u superviziji. =line dileme su iskrsnule kada su medi1inske sestre bile suoene s modelima sestrinstva tijekom 1 !"#ih godina, One su se borile s ukljuivanjem loe de2iniranih i neprimjernih modela na svoja klinika podruja '8r6k1z<nska 1 7.. Ovaj problem je postao jasan nakon usvajanja modela u neka nedavna istraivanja na temu sestruinstva. 8utter6orh i njegov istraivaki tim '1 ,.. zakljuili su kako su koritenjem ovog modela bili u prili1i pokazati blage promjene u zadovoljstvu poslom te blago smanjenje emo1ionalne is1rpljenosti u osoba koje su bile pod supervizijom. -osle< i Gea1h '1 ,. su trrdili da ova evalua1ija klinike supervizije na vie loka1ija, tijekom perioda od 1! mjese1i noje dala nikakve druge rezultate. Htovie, vezano us 8utter6orthovu studiju, )ombes '1 ,.. naglaava daB Cklinika supervizija nema nikakvi jasnih bene2i1ija za medi1inske sestreE. Pro1torov'1 !,.. tri#2unk1ionalni interaktivni model s svojom nejasnom strukturom mogao je imati utje1aja na rezultate istraivanja koje je proveo 8utter6orth. kao to je prethodno navedeno, Proktorov okvir ne daje nikakvo navoenje vezano uz kliniku superviziju niti vezano uz to ponuditi tijekom rada, na primjer, u sklopu obnavljaju&e komponente modela. %ako je reeno u 8utter6orth i drugi '1 ..BEOekivanja istraivaa bila su da &e klinika supervizija smanjiti stres osoblja, a projekt je osnovan kako bi se to eksperimentalno pro1ijenilo.E Hto su nadgledni1i klinike supervizije nudili osobama koje su nadzirali kada su eljeli smanjiti njihovu anksioznostF 3adalje, nikakve kvalitativne provjere nisu provedene kako bi se utvrdilo da kliniki nadzorni1iIsupervizori i dalje koriste Pro1torov model. ? kako bi F Taj model nema odreene smjerni1e vezanu uz korisne razmjene miljenjaIkomunika1iju tijekom rada na svakoj od njegovih sredinjih 2unk1ija. +oda se taj propust moe ispraviti kroz koritenje modela u klinikom okruju. %liniki supervizoriInadgledni1i i osobe koje nadgledaju mogu poeti dokumentirati meusobne transak1ije tijekom radan na svakoj od sredinjih 2unk1ija. Takoer, lokalno organizirane radioni1e mogu pomo&i nadalje razviti ova znanja, Time slijedi da medi1inske sestre mogu predati lanke za objavljivanje u kojima opisuju svoja iskustva. %roz napredak tog rada, kliniari i istraivai mogu koristiti Pro1torov model na in2ormativniji i svrsishodniji nain. Heronov okvir analize intervencije /ohns i but1her '1 7., )hambers i Gong '1 0., 9o6ler '1 *., )ut1li222e i Jpling '1 ,.. te 4ris1oll ':""". opisali su model klinike supervizije koji se temelji na ;eronovom '1 ! . okviru analize interven1ije od est kategorija. ;eronov okvir je kon1eptualni model koji je isprva razvijen kako bi pomogao pri razumijevanju meuljudskih odnosa, prvotno kako bi pomogao pri interven1ijama unutar paradigme pomo&i. Od 1 ,0. godine ovaj model je utje1ajan kada se radi o pomo&i medi1inskim sestrama koje rade u polju mentalnog zdravlja kako bi napredovale u svojim interak1ijama s pa1ijentima ')hambers 1 ".. Prema ;eronu '1 ! .. razvija se meusoban odnos izmeu strunjaka i klijenta. = time da je strunjak svatko tko nudi pro2esionalnu uslugu klijentu, tako da se taj termin moe jednako koristiti za doktore psihijatre, psihologe, medi1inske sestre, odvjetnike i uitelje. %lijent je osoba koja eli uslugu koju nudi strunjak, u skladu s potrebom koju je kllijent naveo.