Znanstveno istraživanje i

etički aspekt istraživanja

Znanstveno istraživanje
 Znanstvena metoda se sastoji od skupa pravila koja istraživači koriste prilikom
provođenja svojih eksperimenata (sustavnost, objektivnost, kontrola, verifikacija i
opreznost u generaliziranju).
 Uloga teorija: Teorija je skup tvrdnji kojim se sustavno objašnjavaju činjenice i
zakoni (zakon - "tvrdnja da su neke stvari, pojave pravilno povezane, da u njihovoj
strukturi ili redosljedu postoji pravilnost“).

 Znanstvene teorije imaju važnu ulogu u istraživanju:

 – pomažu u organizaciji informacija koji su prikupljene znanstvenim istraživanjima,
 – služe za predviđanje novih zakona, i
 – predstavljaju temelj za postavljanja novih problema, hipoteza i istraživanja

 Hipoteza: pretpostavljena veza između pojave i faktora za koje se pretpostavlja da

na nju utječu, a koje još ne podupire veliki broj dokaza.
 Varijabla: Bilo koji faktor koji može poprimiti različite vrijednosti na nekoj
dimenziji. Trebala bi imati karakteristike mjerljivosti.
Metode vs.tehnike istraživanja

 Pod metodama podrazumevamo opšti način istraživanja

psiholoških problema koji prolazi kroz određene etape ili
faze:
 izbor i formulisanje problema,
 izrada projekta istraživanja,
 sprovođenje istraživanja,
 obrada, analiza i tumačenje podataka,
 proveravanje zaključaka istraživanja.
 Naučna metoda u psihologiji je sistematski način bavljenja
činjenicama i pojmovima psihičkog života.
 Tehnike istraživanja su posebni postupci koji se koriste pri
prikupljanju, obradi i prikazivanju podataka.
 U istraživanjima u razvojnoj psihologiji,
potrebno je uvažavati najmanje četiri
1.zahtjeva:
neophodan je dovoljno prisan kontakt djeteta i ispitivača, da bi
dijete imalo povjerenja u njega, te da bi iskreno i spontato
učestvovalo u ispitivanju. To se postiže razumijevanjem djeteta,
kao i vedrim i zaštitničkim odnosom prema njemu (ali u tome ne
treba pretjerivati);
2. dijete treba motivirati za ispitivanje, ako je ispitivanje u formi
igre, uslovi igre i zahtjevi ne treba da budu teški, ali ni suviše
laki za dijete, u početku se obično daju lakši, a potom, kad je
uspostavljen kontakt sa djetetom i stvorena dobra motivacija za
saradnju, mogu se postavljati i teži zahtjevi, pažljivo, postepeno
i umjereno;
3. dijete treba da je zdravo, naspavano, sito, da nije u mokrom,
hladnom, da nije uplašeno, razdražljivo, itd.;
4. vrijeme i mjesto ispitivanja, također, treba da odgovoraju
djetetu. Uslovi i način ispitivanja ne smiju da povrijede
djetetovo emocionalno zdravlje i stabilnost djeteta, niti oštetiti
njegov razvoj. Niti jednim postupkom ispitivača ne smije se
dovesti u ugrožen položaj, ili izrazito neprijatnu situaciju.
METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA
1) METODA SSISTEMATSKOG OPAŽANJA (SAMO DESKRIPTIVNI PODACI):
 a) Prema okruženju opažanja:
 1. opažanje u prirodnim uvjetima (nemanipulirana okolina)
 2. opažanje u laboratoriju (visoko manipulirana okolina)
 b) Prema stupnju usmjerenosti i planiranosti:
1. Otvorene metode:
1.1. metoda dnevnika (nije uvijek sustavno i objektivno, bilježi se ono što se smatra bitnim)
1.2. metoda primjerka (stalno se bilježi baš sve)
2. Zatvorene metode:
2.1. opažanje događaja (bilježi se kadgod se dogodi neka pojava)
2.2. intervalno opažanje (bilježi se pojava događaja u određenom intervalu).
2) METODA IZVJEŠĆIVANJA I SAMOIZVJEŠĆIVANJA:
 Druge osobe daju izvješće o razvoju djeteta (roditelji, vršnjaci, odgajatelj):
 a) intervju: - strukturirani, nestrukturirani, klinički intervju
 b) testovi i upitnici: - papir/olovka, kompjuter
 c) projektivne tehnike:- interpretacija nestrukturiranih materijala
 Ako se informacije dobivaju od roditelja, treba uzeti u obzir da su one subjektivne
(prepozitivne).
Tri vrste/kategorije
psihologijskih
deskriptivna,
istraživanja:
 korelacijska i
 eksperimentalna.
Deskriptivno istraživanje

 temelji se na opažanju, bez pokušaja utvrđivanja

sistematskih odnosa među varijablama. Ono se svodi na
jednostavno opažanje djece i bilježenje onog što se
vidjelo. Ovakva istraživanja su danas rijetka, ona samo
daju ideju šta će se ispitivani nekom drugom metodom.
Korelacijsko istraživanje

 upotrebljavaju se za otkrivanje veza između varijabli i

za njihov opis u smislu smjera i veličine povezanosti, ali
ova metoda ne daje zaključke u vezi uzroka i
posljedica.
Eksperimentalno istraživanje

 sastoji se u provjeravajnu hipoteza sistematskom

manipulacijom nezavisne varijable i ispitivanjem
na taj način proizvedenih učinaka na zavisnu
varijablu. Kao posljedica toga, istraživači mogu
donijeti zaključke o uzroku i posljedici.
Eksperimentalna istraživanja mogu uključivati
 skupine ispitanika izložene različitim
vrijednostima nezavisne varijable.
 mogu uključivati samo nekoliko sudionika koji su
izloženi ponovljenom uvođenju i uklanjanju
nezavisne varijable u nacrtu s uključivanjem i
isključivanjem nezavisne varijable (ABAB nacrt).
VRSTE EKSPERIMENTA
 1. Laboratorijski eksp.: provodi se u strogo kontroliranim uvjetima. Ima
veliki stupanj unutarnje valjanosti (tj. rezultati mjerenja - ZV su zaista
posljedica djelovanja NZV), međutim vanjska valjanost (generalizacija ili
primjenjljivost rezultata u prirodnim uvjetima) je mala. Rezultati se
smatraju ARTIFICIJELNIM.
 2. Prirodni eksp.: - npr. djeca koja nemaju skrbnika - NZV je npr.
usvajanje/neusvajanje te djece, a ZV je razvoj djece. Ili npr. utjecaj rata
ili drugih prirodnih promjena na dječji razvoj. Ti eksperimenti imaju slabu
unutarnju valjanost , ali veliki stupanj vanjske valjanosti. Nema utjecaja
eksperimentatora.
 3. Eksperiment u prirodnim uvjetima: ovdje se fenomeni opažaju kad se
oni prirodno dogode – realna životna sredina, na mjestu na kojem se dogode
(vrtići). Unutarnja valjanost je također niska, a vanjska je visoka (upravo
zbog blizine realnim uvjetima).
NACRTI RAZVOJNIH ISTRAŽIVANJA:

 Longitudinalni: istraživačka metoda u kojoj se isti

sudionici opetovano ispituju tijekom određenog
vremenskog razdoblja.

 Transverzalni: istraživačka metoda u kojoj se istovremeno

proučavaju sudionici različite dobi kako bi se utvrdili
učinci dobi na neki aspekt ponašanja.

 Kombinovani model : Križno-sekvencijalni: istraživačka

metoda koja kombinira longitudinalne i transverzalne
nacrte.
Longitudinalni pristup

 je pristup praćenja ili slijeđenja, a sastoji se u

proučavanju istih subjekata u dužem vremenskom
periodu. Ponašanja koja nas zanimaju prvo
mjerimo kada je dijete vrlo malo i onda ih
ponovno mjerimo u različitim intervalima. Glavna
je prednost ove metode što istraživaču dopušta
neposredno istraživanje kako se svako od
ponašanja mijenja tokom djetetova odrastanja.
Longitudinalnom pristupu odgovaraju dvije vrste
pitanja: trajnost ili stabilnost razvoja i učinci
ranih iskustava na kasnije ponašanje. Nedostaci
ove metode se ogledaju u osipanju uzorka, zatim
tome što su izuzetno skupa i dugo traju.
 Transverzalni pristup
 se sastoji u istraživanju zadanih psihičkih pojava na
ispitanicima različite dobi, kako bi se na temelju
dobivenih podataka ustanovio uticaj dobi na te psihičke
promjene.velika prednost ovog pristupa je što zahtijeva
puno manje vremena nego longitudinalna metoda. Samim
tim, obzirom da se ispitivajne vrši u kratkom vremenskom
periodu, nema osipanja uzorka, ponavljanja testiranja,
zastarjelih problema i instrumenata, pa ni visokih
troškova, ali ima druga dva nedostatka, a to su što se ne
mogu istraživati pitanja ranog iskustva i stabilnosti
ponašanja, te je nemoguće odrediti uticaje ranog
događaja ili trajanja rane osobine ispitujući ta ponašanja
kod različite starije djece. Drugi problem je poznat kao
učinak kohorte. Određeni aspekti ljudskog ponašanja su
pod uticajem jedinstvenih događaja i uvjeta koje je
doživjela određena dobna skupna ili generacija.
Metoda koja kombinira te
dvije
 Da bi dobili najbolja svojstva longitudinalnog
i transverzalnog nacrta, kombinuju se ove
dvije metode. On započinje jednostavnim
transverzalnim istraživanjem, u kojem se
istovremeno proučavaju skupine djece
različite dobi. Zatim se iste skupine
proučavaju još jednom ili više puta nakon
nekog vremena, kako bi se dobio
longitudinalni pogled na problem. Ovaj nacrt
dopušta istraživaču neposrednu provjeru dva
uobičajena problema povezana sa
individualnim nacrtima.
OSTALE ISTRAŽIVAČKE
TAKTIKE

 Mikrorazvojna istraživanja: istraživačka metoda u kojoj se

mali broj ispitanika opetovano opaža u cilju proučavanja
očekivane promjene u razvojnom procesu.

 Međukulturalna istraživanja: istraživanje utjecaja kulture

na neke aspekte razvoja u kojima je kultura obično
nezavisna varijabla.

 Komparativna istraživanja: istraživanja provedena na

neljudskim vrstama kako bi se prikupile informacije od
značaja za ljudski razvoj.
 Pokušajte sami odrediti „pravila“ istraživanja, koja obezbjeđuju
etičku korektnost
 šta nikada ne biste voljeli da vam se desi prilikom učešća u
istraživanju?

 https://youtu.be/zZ3l1jgmYrY

ETIČKI PROBLEMI
ETIČKI PROBLEMI
 Mogući rizici: Istraživanja mogu imati negativne posljedice za djecu
(primjer je „mali Albert“; Vasta i sur., 1998, str. 44). U psihološkim
istraživanjima manji je rizik fizičkog ozljeđivanja djeteta; postoji problem
potencijalne psihološke štete. Djeca su posebno osjetljva jer svaki utjecaj
igra ulogu u njihovom razvoju, a nije niti poznato što sve i kako utječe na
njih. (Npr. kad djeca uslijed eksperimentalne situacije doživljavaju
negativne emocije, poput neuspjeha, frustracije ili stresa - jer npr. ne
mogu riješiti postavljen zadatak). Postoji naime, mogućnost da djeca neke
negativne emocije i dalje osjećaju nakon napuštanja eksperimenta.
 Model o donošenju odluke o (ne)provođenju eksperimenta:
 Osnovni pristup po kojem se odlučuje da li se neki eksperiment smije/ne
smije provesti, je taj da se pokušava ustanoviti njegova potencijalna
korist i potencijalna šteta. Ako je šteta veća od koristi onda se
istraživanje ne provodi, u obrnutom slučaju on se provodi.
Etički standardi za
istraživanja s djecom:
1. Neopasni postupci
2. Obaviješteni (informirani) pristanak
3. Pristanak roditelja
4. Dodatni pristanak
5. Poticaji
6. Obmana
7. Anonimnost
8. Uzajamna odgovornost
9. Ugroženost
10. Nepredvidive posljedice
11. Povljerljivost
12. Informiranje sudionika
13. Izvješćivanje o rezultatima
14. Značenje nalaza
ZAŠTITNE MJERE
• Stručnjačka recenzija - drugi znanstvenici procjenjuju vrijednost nekog
eksperimenta
• Pristanak roditelja, odgajatelja i djece koja sudjeluju u istraživanju. Dijete ima
pravo odbiti sudjelovanja u eksperimentu ili se u bilo kojem trenutku povući iz
istraživanja - bez obzira na mišljenje roditelja.
• Uklanjanje eksperimentalno proizvedenih efekata putem dodatnih postupaka (npr.
ako je dijete doživjelo frustraciju radi nemogućnosti rješavanja nekog zadatka, na
kraju mu treba omogućiti uspjeh i time ukloniti frustraciju).
• Kratko informiranje: informiranje djeteta, roditelja, odgajatelja o svrsi
istraživanja i njegovoj ulozi u tome.
• Etički kodeks istraživanja s djecom (Dulčić, 2003)
• Ajduković, Marina i Vladimir Kolesarić, (ur.) 2003. Etički kodeks istraživanja s
djecom. Zagreb: Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu
obitelji, materinstva i mladeži.
• Opća načela (zaštita dobrobiti djece; poštovanja ljudskih prava; poštovanja
privatnosti i anonimnosti; pravo djece na izražavanja vlastitog mišljenja; načelo
odgovornosti i zaštite integriteta znanosti i znanstvenika)
• Opće pretpostavke za provođenje istraživanja
• Pristanak na sudjelovanje u istraživanju
• Zaštita tajnosti podataka
• Posebni postupci tijekom provođenja istraživanja
• Postupci istraživača nakon provedenog istraživanja