UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

OSNOVE METODOLOGIJE
DRUŠTVENIH NAUKA

1.Miroslav Vujević : 106. – 186. Str.

2.Milko Mejovšek: II poglavlje – mjerenje- 35.- 51.str

III poglavlje – mjerne karakteristike- 53.-79.str

IV poglavlje- izbor uzorka ispitanika- 92.- 102.str

V poglavlje- nacrti istraživanja

X poglavlje- multivarijatne metode obrade podataka ( korelacija, 221.-231- ;

regresijska analiza- 263. – 283.str; analiza varijance ; analiza kovarijanse )

3. Senadin Lavić : 87. -242. str

Sarajevo, 2014/ 15
1. Miroslav Vujević

8.ODREĐIVANJE NACRTA ISTRAŽIVANJA

-u nacrtu istraživanja najprije treba odlučiti kojim ćemo se metodama koristiti za prikupljanje podataka
u istraživanju
-zatim treba,u skladu sa cjelokupnom logikom istraživanja,odlučiti tko nam može dati najbolje
podatke koji nas zanimaju,gdje,kada i u kojim uvjetima
-za dobivanje općeg uvida u istraživanje moramo uključiti dovoljan broj (reprezentativan uzorak)

Uzorak

-umjesto svih pripadnika populacije,ispituje se njen dio koji će je reprezentirati

-pri određivanju uzorka treba se koristiti postupkom kojim svaka jedinka u populaciji ima jednaku
vjerovatnoću da uđe u uzorak
-slučajni (nasumice odabiremo jedinice populacije) i sistemski (odabir činimo po pravilu) uzorak
-uz deskriptivne ciljeve postoje i klasifikacijski ciljevi
-nacrtom istraživanja određujemo uvjete istraživanja koji će omogućiti provjeravanje naših hipoteza
-dvije vrste nacrta istraživanja : deskriptivni i kauzalni

Deskriptivni nacrt istraživanja

-ako želimo dobiti opći uvid u neko obilježje,potrebno je osigurati mjerenje tog obilježja na
reprezentativnom uzorku s obzirom na to obilježje
-ako je cilj klasifikacijski,moramo osigurati reprezentativnost mjerenja svakog obilježja na osnovu
kojeg ćemo klasificirati
-u deskriptivnom nacrtu istraživanja treba odlučiti ko nam može dati najbolje podatke o onome što nas
zanima,na koji način ćemo prikupljati podatke ,gdje ćemo prikupljati podatke,kada ćemo prikupljati
podatke

Kauzalni nacrt istraživanja

-ako se u problemu istraživanja pitamo o uzročnoposljedičnom odnosu,cilj istraživanja bit će

eksplanacijski,hipoteza kauzalnog sadržaja,i nacrt će biti kauzalan
-kauzalni nacrt uvijek uključuje i deskriptivni,jer nije moguće ustanoviti uzročno posljedičnu vezu ako
prethodno ne raspolažemo opisom pojava kojih kauzalnu vezu želimo ispitati
-osnovni zahtjev je da uz eksperimentalnu grupu moramo imati i kontrolnu grupu

-logička pravila za izradu kauzalnog nacrta istraživanja :

* pravilo slaganja – ako nalazimo Y uvijek kada i X,možemo zaključiti da su oni kauzalno povezani
*pravilo negativnog slaganja – ako nema X,nema ni Y
*pravilo razlike – ako su okolnosti u kojima se neka pojava pojavljuje i u kojima se ne pojavljuje u
svemu iste,osim u jednom momentu,onda tom momentu možemo pripisati uzročnost

2
*pravilo ostatka – ako se uzročnom kompleksu oduzmu neki dijelovi,a do posljedice i dalje dolazi,
onda je uzrok u ostatku uzročnog kompleksa
*pravilo popratnih promjena - kad promjene jedne varijable prate promjene druge varijable,možemo
tvrditi da su one u uzročno-posljedičnom odnosu

Ostali nacrti istraživanja

1.Sukcesivni nacrt istraživanja – sastoji se samo od eksperimentalne grupe ,istraživanje se provodi

tako da najprije mjerimo zavisnu varijablu,zatim uvodimo nezavisnu varijablu,pa ponovo mjerimo
zavisnu varijablu
2.Prošireni sukcesivni nacrt istraživanja – koristi se ako je nezavisna varijabla takva da je možemo
kontrolirano mijenjati u tijeku istraživanja
3.Komparativni nacrt istraživanja – sastoji se od više grupa u kojima se mjeri samo zavisna varijabla
-iako ovde imamo i kontrolnu i eksperimentalnu grupu,ovo je deskriptivan nacrt u kojem možemo
ustanoviti razliku,ali ne i uzrok toj razlici
4.Kontrolni eksperimentalni nacrt – ima kontrolnu grupu koja se nastoji po svemu izjednačiti sa
eksperimentalnom grupom,osim u djelovanju nezavisne varijable
-uvodi se tzv. slijepa varijabla koja bi izjednačila utjecaj eksperimentalne situacije u kontrolnoj i u
eksperimentalnoj grupi
-slijepa varijabla treba djelovati na kontrolnu grupu psihološki jednako kao i nezavisna na
eksperimentalnu grupu,ali ona sama po sebi ne bi trebala imati utjecaja na zavisnu varijablu
5.Transverzalni nacrt istraživanja – uz pomoć presjeka u istraživanju neke pojave ili procesa
omogućuje njihovo praćenje u vremenu
6.Longitudinalni nacrt istraživanja – prati određeno obilježje kod istih ispitanika u vremenu i tako
kontrolira različite utjecaje

EX POST FACTO istraživanje

-u tim se istraživanjima na poseban način upotrebljavaju rezultati najrazličitijih mjerenja koja se vrše
za najrazličitije potrebe
-u znanstvenim istraživanjima se možemo koristiti dvjema vrstama podataka :primarni i sekundarni
-primarni su oni koje istraživač sam prikuplja uz pomoć metoda za prikupljanje podataka za potrebe
provjeravanja određenih hipoteza
-sekundarni su podaci oni koji su prikupljeni za neke druge potrebe,a kojima se istraživač koristi u
svojem istraživanju
-ex post facto istraživanje se koristi sekundarnim podacima
-simboličkom manipulacijom možemo izjednačavati ispitanike,kontrolirati uvjete i pratiti promjene
koje nas zanimaju

Eksperiment

-u prirodnim znanostima,eksperiment označava namjerni pothvat čovjeka kojim se na umjetan način u

strogo kontroliranim uvjetima izaziva određena pojava da bi se opisala i objasnila
-u društvenim znanostima se eksperimentom naziva svako istraživanje u kojem se proučava određena
pojava u kontroliranim uvjetima,bez obzira na to kako je nastala,prirodno ili umjetno
-u svakom se eksperimentu upotrebljava jedna od metoda za prikupljanje
podataka:promatranje,anketa,analiza sadržaja ili njihova kombinacija

3
9.METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA

-prikupljanjem podataka znanstveno istraživanje dospijeva u samu stvarnost da u njoj provjeri

istinitost izvedene zamisli o toj stvarnosti
-činjenice su osjetiljni doživljaji stvarnosti,a podaci su simbolički registrirane činjenice
-imamo podatke mjerenja i podatke brojenja
-rezultat mjerenja i klasifikacije možemo izraziti brojem

Pojam i vrste mjerenja

-mjerenje je brojčano prikazivanje svojstva

-postoje različite vrste ljestvica za mjerenje,koje se upotrebljavaju za prikupljanje različitih podataka

1.Nominalne ljestvice –njima se koristimo pri registriranju varijacija kvalitativnih varijabli

-brojka ima funkciju imena i treba je razlikovati od broja kojim razlikujemo veličine
- uz pomoć nominalne ljestvice određujemo frekvenciju
2.Ordinalne ljestvice - one su zapravo kvantitativna klasifikacija
-podaci se raspoređuju na jednom kontinuumu,tako da se zna je li jedan podatak veći ili manji od
nekog drugog podatka na tom kontinuumu
-ordinalnom ljestvicom se određuje redoslijed,ali se ne zna kolika je razlika između pojedinih mjesta
3. Intervalne ljestvice- određuju razmak između različitih podataka
-nedostatak ove ljestvice je to što ne počinje od apsolutne nule
4. Kardinalne ljestvice

-indirektno mjerenje izražava rezultat u drugim jedinicama

-direktno mjerenje je ono kad je jedinica mjere iste vrste kao i veličina koja se mjeri
-u mjerenju je najvažnije da se mjerna jedinica nalazi u jednoznačnom odnosu sa svojstvom varijable
koja se mjeri
-istraživač društvenih pojava mora brinuti o tome da njegovo mjerenje zadovoljava znanstvene
kriterije
-prije svega,ono mora biti valjano – za određivanje valjanosti mjerenja možemo se koristiti sličnim
postupcima kao za određivanje valjanosti indikatora
-mjerenje mora biti objektivno,pouzdano i osjetljivo

Promatranje

-u promatranju nema posrednika između objektivne stvarnosti i iskustvenih sadržaja o njoj,tako da je

put do podataka najkraći
-za potrebe otkrića koristimo se nesistematskim promatranjem,a za potrebe verifikacije sistematskim
promatranjem
-nesistematsko promatranje služi kao predispitivanje koje daje podatke za razradu sistematskog
opažanja,u istraživanju kojem je cilj provjeravanje određenih hipoteza primjenit ćemo sistematsko
promatranje
-sistematsko opažanje mora biti ugrađeno u cjelovit proces istraživanja
-naša pozornost treba biti usmjerena na to da naše opažanje što više odgovara zahtjevima mjerenja
-treba se usmjeriti na iskustvenu valjanost podataka,trebamo nastojati da podatak odgovara svojstvu
indikatora

4
-valjanost indikatora zove se teorijska valjanost,a valjanost podataka zove se iskustvena valjanost
-slabosti opažanja :
*opažati se može samo ono što postoji ili se zbiva tokom opažanja
*opažanjem se mogu zahvatiti samo vanjske manifestacije pojava i procesa
*opažanjem se podaci prikupljaju dosta sporo
*u društvu se može opažati samo ono što se javno događa,a najčešći uzrok društvenih problema jest u
prikrivenim aktivnostima
*prisutnost opažača može djelovati na pojave koje se opažaju,taj se uticaj može kontrolirati upotrebom
raznih tehničkih sredstava
*društvene pojave su kompleksne,pa se opažanjem može zahvatiti samo dio onoga što se želi opažati,a
ta se slabost može umanjiti uključivanjem većeg broja opažača kako bi se opažanjem zahvatilo cijelo
opažajno polje
*za opažanje društvenih pojava teže se pripremiti jer je teško predvidjeti vrijeme i mjesto pojavljivanja
pojava koje želimo opažati

Anketa

-posebna metoda za prikupljanje podataka pomoću koje možemo doći do podataka o stavovima i
mišljenjima ispitanika
-anketa je tehnički postupak za prikupljanje činjeničnog materijala kombinacijom statističke metode
uzorka s metodom intervjua ili upitnika
-intervju je vrsta ankete u kojoj se usmeno postavljaju pitanja i daju odgovori
-testovi su specifična vrsta ankete u kojoj se uz pomoć konstruiranih pitanja prikupljaju podaci o
znanju,sposobnostima i interesima ispitanika
-anketa može služiti kao metoda otkrića,tada se pomoću nje prikuplja velik broj podataka kako bi se
došlo do kristalizacije problema i hipoteza
-anketa se najčešće upotrebljava kao metoda verifikacije,pa se pomoću nje prikupljaju podaci koji
služe za provjeru određenih hipoteza
-pogreška u anketi je najčešće uzrokovana pogreškom uzorka

-anketa ima više prednosti :

*anketom možemo saznati podatke o doživljaju
*anketom možemo dobiti podatke o prošlosti,sadašnjosti i planovima za budućnost
*anketa je ekonomična,jer se pomoću nje u kratkom vremenu može doći do velikog broja podataka,što
ujedno i smanjuje i troškove istraživanja

-teškoće u dobivanju podataka pomoću ankete mogu se svrstati u tri grupe :

*epistemološke teškoće –nastaju zbog različite stručnosti ispitanika,jer zbog toga njihovi odgovori ne
mogu imati jednaku vrijednost,a ravnopravno ulaze u statističku obradu
*psihološke teškoće – nastaju zato što je anketu teško prilagoditi svim ispitanicima
*društvene teškoće –zasnivaju se na tendenciji ispitanika da u anketi daju odgovore u skladu sa
društvenim vrijednostima,pa se zbog toga dobivaju rezultati koji su bolji od stvarnog stanja
-anketom se osim stavova i mišljenja,prikupljaju i drugi podaci kako bi se ustanovilo njihovo
djelovanje ili povezanost sa stavovima i mišljenjima

5
-četiri su razine stavova i mišljenja :
*razina ideologije
*razina stavova
*razina habitualnih mišljenja
*razina specifičnih mišljenja
Izrada upitnika

-vrsta pitanja ovisi,osim sadržaja,o obilježjima onih koji će odgovarati na pitanja,kao i o

mogućnostima koje nam pruža sama metoda
-pitanja se u upitnik ne uvrštavaju slučajno,svako od njih se odnosi na indikator
-u anketnom upitniku ,svako pitanje mora biti vezano za neku hipotezu

-najčešći propust anketnih istraživanja jest to što upitnik nije teorijski zasnovan,teorijska zasnovanost
upitnika obuhvata tri područja :
* teorijsku zasnovanost na spoznajama o predmetu koji se istražuje
* teorijsku zasnovanost na spoznajama psihologije stavova i mišljenja
*teorijsku zasnovanost koja se brine o metrijskim obilježjima svake varijable

Vrste pitanja

-pitanja u anketi možemo podijeliti na dvije osnovne vrste

*otvorena - ona pitanja na koja ispitanik odgovara svojim riječima
*zatvorena – ponuđeni odgovori

-prednosti otvorenih pitanja :

*lako ih je sastaviti
*ne usmjeravaju ispitanike na određeni odgovor
*odgovori mogu dobro poslužiti za sastavljanje zatvorenih pitanja
*imaju veću heurističku vrijednost

-nedostaci otvorenih pitanja :

*zahtijevaju dobru pismenost ispitanika
*dobija se malo odgovora
*imaju malu verifikacijsku vrijednost
*ispitanika stavljaju pred teži zadatak
*nije moguće postaviti veći broj pitanja
*teža obrada

-prednosti zatvorenih pitanja:

*ne zahtjevaju veću pismenost ispitanika
*na njih odgovara velik broj ispitanika

6
*ispitanici su pred lakšim zadatkom
*može se postaviti veći broj pitanja
*lakše ih je obrađivati
*veća im je verifikacijska vrijednost

-nedostaci zatvorenih pitanja:

*teže ih je sastaviti
*ispitanik je ograničen u davanju odgovora
*mogu pasivizirati ispitanike
*imaju manju heurističku vrijednost

-razlikujemo dvije vrste zatvorenih pitanja

*pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja
*pitanja s ponuđenim odgovorima intenziteta

-projektivna pitanja su ona koja ispitanicima omogućuju da iskreno iznesu svoje mišljenje
identificirajući se s određenom grupom

Pogreške u postavljanju anketnih pitanja

1. pogreška eksperta- nastaje zato što se u pitanjima koristimo riječima koje ispitanici ne razumiju
2. nedovoljno sažeti ponuđeni odgovori - mogu poremetiti preglednost,tako da se ispitanik odluči za
odgovor koji je u obuhvatu njegove pozornosti i memorije,a ispusti one koji su izvan tog
obuhvata,iako su bliži njihovom mišljenju
3.ne uključivanje svih mogućnosti odgovaranja - usmjerava ispitanike prema odgovorima koji su im
ponuđeni
4.upotreba emocionalno obojenih i stereotipnih riječi- može djelovati na smjer odgovora ispitanika
5.sugestivna pitanja –usmjeravaju ispitanike prema određenim odgovorima

Redoslijed pitanja u upitniku

-pri određivanju redoslijeda pitanja u upitniku treba brinuti :

*o tome kako ispitanik doživljava sadržaj anketnih pitanja
*o sadržajnoj logici pitanja

-dvije vrste redoslijeda :

*psihološki redoslijed – vodi računa o tome kako ispitanik doživljava sadržaj o koje treba dati
odgovore,kako bi se ispitanici oslobodili i pridobili na saradnju
*logički redoslijed više je usmjeren na samu logiku sadržaja

-ako u anketi zanemarimo redoslijed pitanja,može biti više posljedica:

*ispitanici mogu odbiti popunjavanje ankete
*ispitanici mogu prekinuti započetu anketu
*ispitanici mogu izbjeći davanje tačnog odgovora
*nećemo zahvatiti dubinu stavova i mišljenja

7
Ljestvice u anketi

1.Bogardusova ljestvica socijalnog rastojanja – upotrebljava se za mjerenje socijalnog rastojanja

prema : društvenim grupama,vrijednostima,pojedincima

2.Ljestvica Thurstonova tipa služi za mjerenje stavova i mišljenja – prikupi se velik broj izreka koje
mogu biti dobar indikator stava i mišljenja o onome što želimo napraviti ljestvicu,onda, ako smo se
odlučili da ljestvica ima 11 stupnjeva,svaku izreku ćemo dati većoj grupi ocjenjivača da je ocijene
ocjenom od 1 do 11,izreke najpozitivnijeg stava dobivaće ocjenu 1,a najnegativnije 11,ocjenu 6 će
dobiti izreke neutralnog stava

3.Likertova ljestvica – mjerenje stavova i mišljenja,uvijek ima pet intenziteta,a sastoji se od većeg
broja tvrdnji koje su pokazatelj određenog stava

4.Metoda semantičkog diferencijala –nastala na osnovi grafičkih ljestvica koje pomoću crte predočuju
promjene varijable,krajevi crta predočuju maksimalne promjene varijable,a svaki položaj između
označava međuintenzitet,ispitanik oznakom na crti određuje intenzitet i smjer svog stava,ovom se
metodom mogu zahvatiti tri dimenzije : evalutivna (dobar- loš) aktivnost (aktivan – pasivan) i
sposobnost (jak –slab )

5.Sociometrijska metoda – uz pomoć određenih pitanja omogućuje da dođemo do mikrostrukture

manjih grupa

Uvod u anketu

-na početku,nakon predstavljanja,sugovornik ispitanicima treba reći temu razgovora koja je naznačena
u nazivu ankete

-nakon toga dolazi tekst koji se ispitanici vode u anketnu situaciju,u vezi s tim ispitanicima treba reći:
*što se anketiranjem želi postići
*zašto se anketa provodi
*zašto se ispitanik treba potruditi da sudjeluje u anketi i da da iskrene odgovore
*uputa kako se ispunjava upitnik
*istaknuti anonimnost i opisati kako je ona osigurana
*zahvaliti ispitanicima na suradnju

-altruistička motivacija je kad ispitanike zamolimo za suradnju,naglašavajući njihovu pomoć u

znanstvenom osvjetljavanju problema koji se istražuje
-pragmatistička motivacija je kad ispitanici od ispunjavanja ankete imaju određenu korist,pa se to
naglašava
-katarička se motivacija može primjeniti kad anketa zahvata tabu teme

8
Predispitivanje

- za izradu ankete često je potrebno provesti više različitih predispitivanja,kao što su provjeravanje
valjanosti indikatora,primjena otvorenih pitanja radi izrade zatvorenih anketnih pitanja,izrada
instrumenata koji će se koristiti u anketi i slično

Provođenje ankete

-anketa se može provesti na više načina:

*individualnim anketiranjem
*grupnim anketiranjem
*anketiranjem putem pošte
*anketiranjem telefonom

-ovisno o vrsti i sadržaju istraživanja,anketar se može odlučiti za tri vrste istraživanja s obzirom na
atmosferu
*blago ispitivanje
*neutralno anketiranje
*strogo istraživanje

Intervju

-intervju je usmena anketa

-razlika između ankete u užem smislu i intervjua jest u provođenju ispitivanja
-intervjuom možemo ukloniti nedostatke pismene ankete
-intervju se vodi s određenim ciljem i po određenom planu
-osobe koje razgovaraju nisu psihološki ravnopravne,u intervjuu se uvijek zna ko je anketar a ko
ispitanik
-intervju obilježava napetost,rezerviranost,sumnja i bojazan
-slobodni intervju je sličan običnom razgovoru a upotrebljava se kad se želi dublje prodrijeti u
problematiku koja se istražuje,pa se ispitanik pusti da slobodno govori kako bi se oslobodio
formalnih,sadržajnih i psiholoških ograničenja
-standardizirani intervju je formalno i sadržajno razrađen,tako da se govor ispitanika vodi unaprijed
pripremljenim pitanjima

Testovi

-testom se uz pomoć pitanja (zadataka) dolazi do znanja,sposobnosti i crta ličnosti

-test se obično definira kao standardizirani postupak,pomoću kojeg se izaziva neka određena
aktivnost,a onda se učinak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi sa
rezultatima,koji su dobiveni kod drugih individua u jednakoj situaciji
-u izradi testa mogu se upotrijebiti različite vrste pitanja:zadaci dosjećanja,zadaci dopunjavanja,zadaci
alternativnog tipa,zadaci sa višestrukim izborom,zadaci ispravljanja,zadaci sređivanja,zadaci
povezivanja

-pri izradi testa znanja treba postupiti ovako :

*definirati znanje iz područja za koje želimo raditi test
*odrediti širinu znanja koje namjeravamo obuhvatiti testom

9
*izraditi velik broj pitanja unutar određenog područja,a u skladu sa definicijom znanja koju smo dali
*poredati pitanja prema vjerovatnoj težini
*primjeniti pitanja na dijelu ispitanika kojima je test namijenjen
*izračunati aritmetičku sredinu za uzorak ispitanika na kojem smo primjenili prvu verziju testa
*podijeliti na iznadprosječne i ispodprosječne
*odrediti indeks diskriminativnosti – za svaki zadatak odredimo koliko ga je riješilo iznadprosječnih a
koliko ispodprosječnih
*odrediti indeks težine pitanja –za svako pitanje odrediti postotak ispitanika koji ga uspješno rješavaju

Analiza sadržaja

-metoda za prikupljanje podataka kojih je zadatak objektivan,sustavan i kvantitativan opis manifestnog

sadržaja komunikacije

-s ovom se metodom dolazi do ovih podataka :

*o sadržaju različitih poruka
*o obilježjima pošiljaoca poruka
*o obilježjima primaoca poruka
*o efektima poduzetih akcija

-ako smatramo da je analiza sadržaja najpogodnija metoda za prikupljanje podataka u realizaciji naše
istraživačke ideje,onda u skladu s tom idejom moramo pripremiti ovu metodu za njezinu primjenu
-moramo odrediti :
*kategorije analize sadržaja
*uzorak analize sadržaja
*jedinice analize sadržaja

Kategorije analize sadržaja

-obilježja(varijable) sadržaja kojeg zastupljenost želimo odrediti u nekom informacijskom materijalu

-sadržajne i formalne

Uzorak analize sadržaja

-pri određivanju uzorka obično se ograničavamo na vremensko razdoblje koje nas najviše zanima i
koje nam se čini najvažnije za problematiku koju pratimo
-u određivanju uzorka analize sadržaja treba se voditi logičkim,a ne statističkim kriterijima,jer u njoj
statističke jedinice u osnovnom skupu nisu jednako važne kao ispitanici u uzorku anketnog
istraživanja

Jedinice analize sadržaja

-u analizi sadržaja možemo se koristiti različitim jedinicama,poput riječi,rečenice,pasusa,novinskog

stupca,članka,knjige,cm2,govornog informacijskog materijala koji se može mjeriti vremenskim
jedinicama
-izbor jedinica analize sadržaja ovisi o ciljevima analize sadržaja,vrste i broja kategorija analize
sadržaja,kao i o opsegu i vrsti sadržaja koji ćemo analizirati
-najveća slabost joj je subjektivnost

10
-prije analize sadržaja potrebno se kritički osvrnuti na sadržaj koji će biti analiziran kako bismo dobili
odgovor o upotrebljivosti sadržaja koji namjeravamo istražiti u ostvarivanju ciljeva koje smo sebi
postavili

10.TERENSKI RAD

-provođenje terenskog dijela istraživanja može bitno utjecati na rezultate istraživanja

-potrebno je nakon određivanja uzorka ishoditi pristanak grupe na kojoj će se istraživanje provoditi
-individualno anketiranje mnogo poskupljuje cijelo istraživanje
-teškoće u terenskom dijelu istraživanja istraživače navode na poštansko i telefonsko anketiranje

11.SREĐIVANJE I OBRADA PODATAKA

-prikupljeni podaci čine nepreglednu gomilu iz koje se ništa ne može doznati ako se na odgovarajući
način ne srede i obrade
-u sređivanju je najprije potrebno izvršiti logičku kontrolu,čime se provjerava kvaliteta prikupljanja
podataka
-istraživanjem se otkriva zakonitost koja donekle mora biti vidljiva i u samim podacima,pa ako su
različiti opažači promatrali ista obilježja kod sličnih ispitanika,u tim podacima ne bi smjelo biti većih
odstupanja
-obradom podataka bavi se statistika
-plan obrade najviše ovisi o ciljevima istraživanja,hipotezama i vrstama varijabli na koje se podaci
odnose
-grupirane podatke i podatke iz tablica možemo i grafički prikazati (histogram i krivulje frekvencije)

Središnje vrijednosti

-pri mjerenju istog svojstva ne dobivamo jednake vrijednosti,ali podaci pokazuju tendenciju da se
grupiraju oko neke vrijednosti,a ta se vrijednost obično nalazi na sredini,pa se zove središnja
vrijednost
-kada su podaci poredani po veličini,u sredini nalazimo centralnu vrijednost,podatak koji se najčešće
javlja je dominantna vrijednost,a aritmetičku sredinu računamo na osnovu svih podataka tako što ih
zbrojimo i podijelimo brojem podataka

Indeksi raspršenja

-totalni interval dobijemo tako da najmanji podatak odbijemo od najvećeg

-indeks srednjeg raspršenja je mnogo pouzdaniji,jer uzima u obzir odstupanje svakog podatka od
aritmetičke sredine
-poluinterkvartilno rasrpšenje govori o raspršenju podataka oko centralne vrijednosti
-standardna devijacija se dobije kvadriranjem razlika između aritmetičke sredine i pojedinačnih
podataka

11
Testovi značajnosti razlika

-značajnost razlika možemo odrediti između aritmetičkih sredina,proporcija,postotaka,a to se može

učiniti i na kvalitativnim podacima.
-pomoću testova značajnosti razlika možemo odrediti je li neka razlika značajna ili nije

12. INTERPRETACIJA PODATAKA

-interpretacija podataka je mišljenje zasnovano na teorijskom znanjj o našem problemu istraživanja i

na prikupljenim podacima o tom problemu
-u interpretaciji podatke dovodimo u vezu :
*s hipotezama ,da bismo vidjeli potvrđuju li ih ili odbacuju
*s podacima sličnih istraživanja
*s idealnim tipom,normativnom teorijom i ideologijom
*s društvenim okolnostima u kojima su dobiveni
*s postupcima primjenjenim u istraživanju
*zatim provjerene hipoteze treba dovesti u vezu sa teorijom od koje smo pošli u istraživanju

13.PISANJE ZNANSTVENOG IZVJEŠTAJA

-cilj znanstvenog izvještaja je da informira čitaoce,šta i kako se u istraživanju radilo,do kojih se

rezultata došlo,te kako su se ti rezultati obrađivali i interpretirali
-prije pisanja znanstvenog izvještaja istraživanje je završeno,tako da izvještaj ima uglavnom
informativnu funkciju
-jedna od najvećih slabosti u pisanju znanstvenog izvještaja je kad se pisac rukovodi statusnim
kriterijem,pa umjesto da se u izvještaju usmjeri na istraživanje,on pozornost želi usmjeriti na
sebe,svoje sposobnosti i znanje
-pojavljuje se finansijski kriterij,autorski rad se honorira dužinom teksta,pa pisci izvještaja namjerno
rastežu tekst da bi što više zaradili
-znanstveni izvještaj mora biti pisan kratko i razumljivim jezikom

Izvještaj o istraživanju

-sastoji se od više dijelova :

*naslov
*sažetak
*uvod i problem
*metoda
*rezultati i interpretacija
*zaključak
*sažetak na jednom od svjetskih jezika
*bibliografija
*stvarni i imenični registar
*prilozi

12
2. Milko Mejovšek

DRUGO POGLAVLJE

Mjerenje

- mjerenjem se dolazi do kvantitativnih podataka koji se zatim obrađuju statističkim i statističko-

matematičkim metodama,da se iz podataka izdvoji ono što je bitno za odgovor na hipotezu,ili hipoteze
istraživanja,u postupku mjerenja se koriste mjerni instrumenti
-Russel – ''Mjerenje veličina je u najopćenitijem smislu,svaka metoda kojom je jedinstvena i uzajamna
korespodentnost uspostavljena između svih ili nekih veličina određene vrijednosti i svih ili nekih
brojeva,integralnih,racionalnih,ili realnih već prema slučaju ''
-Guilford – ''postupak pridruživanja brojeva objektima ili događajima prema logički prihvatljivim
pravilima''
-pod mjerenjem se podrazumijeva kvantifikacija objekata i događaja,odnosno atributa objekata i
događaja

-tri vrste mjerenja :

*mjerenje utemeljeno na zakonima koji određuju odnose različitih obilježja
*mjerenje po odluci
*fundamentalno mjerenje

-tri zajednička svojstva koja dozvoljavaju pridruživanje brojeva obilježjima objekta mjerenja:
*identitet
*rang
*aditivnost

Vrste mjerenja i mjerne skale

-nominalno mjerenje – sastoji se u imenovanju istim imenom ili brojem,a to zapravo znači klasifikaciji
ispitanika prema istim,odnosno zajedničkim obilježjima
-ordinalno mjerenje – pridruživanje ranga ispitanicima prema razvijenosti obilježja koje je predmetom
mjerenja
-intervalno i omjerno mjerenje –zadovoljava svojstvo aditivnosti ,tu su razmaci u dijelovima obilježja
koje se mjeri potpuno jednaki i isto tako i razmaci između stupnjeva na mjernoj skali.
-razlika između intervalnog i omjernog mjerenja je samo u tome što kod omjernog mjerenja postoji
mogućnost uspostavljanja omjera u obilježju koje je predmet mjerenja,zahvaljujući apsolutnoj nuli –
koja je odsutnost kvantitete obilježja

13
-prema opisanim vrstama mjerenja postoje četiri temeljne mjerne skale :
*nominalna
*ordinalna
*intervalna
*omjerna

-Torgenson – četiri vrste mjerenja,odnosno mjernih skala,ali izuzima nominalnu skalu jer se tu ne radi
o mjerenju :
*ordinalna skala bez prirodnog ishodišta
*ordinalna skala sa prirodnim ishodištem
*intervalna skala
*omjerna skala

-ordinalne skale koje nemaju prirodno ishodište,nemaju apsolutnu nulu,odnosno u tim skalama se ne
može zamisliti potpuna odsutnost obilježja koje je predmetom mjerenja

-Torgenson – tri bitna svojstva brojeva za tip mjerenja,odnosno vrstu mjerne skale:
*ishodište
*rang
*interval
-mjerni instrument je sredstvo za određivanje veličine obilježja koje je predmet mjerenja,i sastoji se od
mjernog mehanizma i mjerne skale
-mjerna skala je sistem brojeva pomoću kojeg se izražava kvantiteta obilježja koje se mjeri
-direktno mjerenje je ono u kojem je predmet mjerenja direktno dostupan mjerenju i kada su jedinice
na mjernoj skali određene kao dijelovi predmeta mjerenja
-indirektno mjerenje – uvjet je da jedinice na mjernoj skali na svim dijelovima skale
jednoznačno,odnosno podjednako izražavaju kvantitetu predmeta mjerenja

Mjerni instrumenti

- Glavne vrste mjernih instrumenata su :

*test
*upitnik ličnosti
*skala procjene
*anketni upitnik

-test je standardizirani postupak za ispitivanje sposobnosti i znanja i sastoji se od niza zadataka

-skala procjene je instrument pomoću kojeg stručnjak u nekom području procjenjuje osobine ispitanika
ili ponašanje ispitanika u određenim situacijama,one se koriste u evaluaciji pojedinih osoba,njihovih
reakcija i postignuća,kao i u psihološkoj procjeni podražaja
-anketa je postupak koji se najčešće koristi za ispitivanje javnog mnijenja,odnosno stavova i mišljenja
javnosti,anketom se također prikupljaju podaci o demografskim obilježjima i socioekonomskom
statusu ispitaniak

14
TREĆE POGLAVLJE

Mjerne karakteristike instrumenata

-mjerne karakteristike su određeni preduvjeti i standardi koje mjerni instrument mora zadovoljavati da
bi se mogao koristiti za mjerenje obilježja,odnosno sposobnosti i osobina ispitanika

-četiri metrijske ili mjerne karakteristike:

*valjanost
*pouzdanost
*osjetljivost
*objektivnost

-da bi se mjerni instrument mogao koristiti u praksi uz zadovoljavanje navedena četiri preduvjeta,treba
zadovoljiti i peti,a to je da bude baždaren
-pod baždarenjem se podrazumijeva utvrđivanje normi ili standarda za vrednovanje rezultata koje
ispitanici postižu u mjernom instrumentu.

Valjanost

-mjerni instrument je valjan ako mjeri ono što smatramo da mjeri

-postoji više vrsta valjanosti,odnosno načina na koje se valjanost utvrđujema kao temeljne treba
izdvojiti sljedeće tri:
*sadržajna valjanost
*konstruktna valjanost
*kriterijska valjanost

Sadržajna valjanost

-utvrđivanje sadržajne valjanosti sastoji se u sistemskoj analizi sadržaja čestica i mjernog instrumenta
u cjelini

Konstruktna valjanost

- odnosi se na valjanost mjernog instrumenta u smislu da se ispita mjeri li instrument konstrukt koji
proizilazi iz neke teorije
-konstrukti su pojmovi,veličine ili ideje na kojima je utemeljena teorija,odnosno koji proizilaze iz
teorije

-četiri postupka koji se koriste u utvrđivanju konstruktne valjanosti:

*konvergentna valjanost
*divergentna valjanost
*unutarnja konzistencija
*valjanost odluka

15
-konvergentna valjanost je postupak dokazivanja povezanosti između novokonstruisanog instrumenta i
drugih instrumenata koji mjere isti ili slične konstrukte,za koje je već provjereno,odnosno dokazano da
mjere taj ili slične konstrukte
-divergentna valjanost je postupak dokazivanja da ne postoji povezanost,ili da je povezanost vrlo
niska,između novokonstruiranog instrumenta i instrumenata koji mjere neke druge konstrukte – zove
se još i diskriminacijska valjanost
-unutarnja konzistencija pokazuje stupanj u kojem su čestice instrumenta međusobno
povezane,odnosno stupanj povezanosti pojedinih čestica i ukupnog rezultata u instrumentu,mjerni
instrument visokog stupnja unutarnje konzistencije naziva se homogenim instrumentom
-valjanost odluka odnosi se na stupanj u kojem su rezultati ispitanika u instrumentu značajni za
donošenje odluka o daljnem postupanju s ispitanikom

Kriterijska valjanost

-određuje se na temelju povezanosti novokonstruisanog mjernog instrumenta i kriterijske varijable

-postoje dvije vrste kriterijske valjanosti :

*dijagnostička valjanost
*prognostička valjanost

-kada je kriterij u istoj vremenskoj tački,riječ je o dijagnostičkoj,a kada je u budućnosti , o

prognostičkoj valjanosti
-dijagnostička ili,kako je neki zovu,konkurentna valjanost bitna je za one instrumente koji su
namijenjeni dijagnozi nekog postojećeg stanja
-valjanost mjernog instrumenta se statistički iskazuje koeficijentom korelacije između mjernog
instrumenta i kriterijske varijable – koeficijent valjanosti

Pouzdanost

-pouzdanost označava opseg u kojem se individualne razliek u rezultatima dobivenim mjernim

instrumentom mogu pripisati pravim razlikama u obilježju koje je predmetom tog mjerenja i opseg u
kojem mogu biti pripisane pogrešci

-pouzdanost je metrijska karakteristika koja se odnosti na preciznost mjerenja i definira se na dva

načina :
*mjerni instrument je pouzdan ako se u ponovljenom mjerenju dobiju u osnovi isti rezultati
*mjerni instrument je pouzdan ako svim svojim dijelovima dosljedno mjeri isti konstrukt

-tri načina utvrđivanja pouzdanosti :

*test- retest
*paralelne forme
*unutarnja dosljednost

Test-retest

-test-retest postupak sastoji se u ponovnoj primjeni istog instrumenta na istom uzorku ispitanika nakon
određenog vremenskog intervala.

16
Paralelne forme

- paralelne forme mjernog instrumenta su mjerni instrumenti koji mjere isto obilježje
-čestice se često razlikuju u sadržaju

Unutarnja dosljednost

-tu se radi o samo jednoj primjeni mjernog instrumenta,taj pristup je prilagođen u homogenim
mjernim instrumentima koji mjere jedan konstrukt

Standardna pogreška mjerenja

-pogreška mjerenja suprotan je pojam pojmu pouzdanosti

-standardna pogreška mjerenja pokazuje odstupanje ukupnih ili bruto rezultata ispitanika od pravih
rezultata ispitanika
-ona služi za utvrđivanje intervala u kojem se nalazi pravi rezultat ispitanika

Pouzdanost sistemskog opažanja i procjenjivanja

-pouzdanost opažača i procjenjivača ocjenjuje se na temlju njihovog međusobnog slaganja

-kada su podaci na razini intervalne ili barem semiintervalne skale,tada se stupanj slaganja dva
opažača može izraziti Pearsonovim koeficijentom korelacije

Kako povećati pouzdanost

-najjjednostavniji način je povećanje broja čestica

-pouzdanost instrumenta bit će veća kada je osjetljivost instrumenta veća,a to znači kada je varijanca
čestica i zarim varijanca instrumenta veća
-na pouzdanost instrumenta utiče i unutrašnja dosljednost čestica u odnosu na glavni predmet mjerenja
instrumenta

Osjetljivost

- mjerni instrument je osjetljiv ako omogućava utvrđivanje i najmanjih razlika među ispitanicima u
obilježju koje je predmetom mjerenja
-statistički pokazatelj osjetljivosti instrumenta je standardna devijacija odnosno varijanca
-za osjetljivost mjernog instrumenta vrlo je važna i primjerenost instrumenta,mjerni instrument treba
biti primjeren u odnosu na ona obilježja ispitanika koja neposredno utiču na obilježje koje je
predmetom mjerenja i od kojih zavisi rezultat ispitanika u obilježju koje je predmetom mjerenja

Objektivnost

-pod objektivnošću mjerenja podrazumijeva se osiguranje takvih uvjeta mjerenja u kojima će uradak
ispitanika ovisiti samo o razvijenosti obilježja koje se kod ispitanika mjeri,a ne i o drugim okolnostima
u kojima se mjerenje vrši i uradak ispitanika ocjenjuje

17
-zato se za mjerni instrument kaže da je objektivan ako dobiveni rezultati zavise isključivo od
ispitanika,odnosno od razvijenosti obilježja koje je predmetom mjerenja,a ne od okolnosti u kojima je
ispitivanje izvršeno i utjecaja ispitivača
Baždarenje mjernog instrumenta

-pod pojmom baždarenja u prirodnim znanostima podrazumijeva se provjera ispravnosti mjernog

instrumenta
-baždarenje se odnosi na utvrđivanje referencijskih standarda pomoću kojih će se vrednovati uradak
ispitanika
-postupak utvrđivanja normi naziva se standardizacija instrumenta

ČETVRTO POGLAVLJE

Izbor uzorka ispitanika i uzorka varijabli

-uzorak ispitanika je dio populacije , i trebao bi je vjerno predstavljati,odnosno trebao bi biti

reprezentativan
-uzorak je dio populacije odabran da bi se prikupile informacije o obilježjima populacije
-uzorak će biti reprezentativan ako je po svojim osnovnim karakteristikama nalik na osnovni
skup,odnosno ako je uzorak umanjena slika osnovnog skupa

-reprezentativnost uzorka ispitanika ovisi o :

*veličini uzorka
*varijabilitetu pojave koja se istražuje
*načinu izbora uzorka
-s povećanjem broja ispitanika raste reprezentativnost uzorka,ali raste i snaga statističkog testa i
zaključivanja o opravdanosti odbacivanja nul-hipoteze,odnosno zaključka da fenomen stvarno postoji

-snagu statističkog testa određuju tri parametra :

*razina statističke značajnosti
*veličina uzorka
*veličina efekta
-veličina efekta je numerička vrijednost određenog koeficijenta koja pokazuje visinu povezanosti ili
veličinu razlike,ovisno o vrsti problema koji se istražuje
-uz veći uzorak ispitanika snaga statističkog testa je veća i zato će biti potrebna manja veličina
efektada bude statistički značajna uz određenu razinu statističke značajnosti

-najčešće vrste uzoraka :

*jednostavni slučajni uzorak
*intervalni uzorak
*stratificirani uzorak
*grupni uzorak
*prigodni uzorak

Jednostavni slučajni uzorak

-ulazak svakog ispitanika u uzorak određen je na temelju slučaja,a to znači da svaki pripadnik
populacije ima jednaku vjerovatnost da bude izabran u uzorak

18
Intervalni uzorak

- ako su pripadnici neke populacije poredani na način da imaju matični ili registarski broj,izbor
ispitanika obavlja se tako da u uzorak ulazi svaki drugi,peti ili deseti,već prema tome koliko je broj
ispitanika potreban,odnosno koji je interval odabran

Stratificirani uzorak

-u ovoj vrsti slučajnog uzorka stratumi ili slojevi su neka posebna obilježja populacije
-ako su ta obilježja osobito važna u istraživanju zbog vrste problema koji se istražuje ,zbog
generalizacije rezultata istraživanja bilo bi nužno da su ta obilježja proporcionalno zastupljena i u
uzorku kao što su u populaciji – proporcionalni stratificirani uzorak
-neproporcionalni stratificirani uzorak – veličina stratuma se određuje statističkim putem
-sličan tip uzorka je kvota uzorak – istraživač vodi računa o zastupljenosti pojedinih obilježja
populacije – odabiru se oni ispitanici koji su istraživaču pri ruci

Grupni uzorak

-ako se neka populacija sastoji od više subpopulacija,iz svake subpopulacije izabire se određeni broj
ispitanika u zavisnosti od veličine subpopulacije.
-kao i u jednostanvnom slučajnom uzorku i ovdje se izbor ispitanika obavlja po zakonu slučaja

Prigodni uzorak

-pri ruci istraživanja,takav se uzorak koristi za probna ispitivanja ili u pripremnoj fazi eksperimenta

PETO POGLAVLJE

Nacrt istraživanja

Eksperimentalni nacrt

-eksperiment je najbolja znanstvena metoda,jer se eksperimentom mogu utvrditi uzroci pojava

-kontrola je temeljno obilježje eksperimenta,a pod tim se podrazumijevaju postupci koji osiguravaju
strogu kontrolu uvjeta i okolnosti pod kojima se eksperiment odvija
-eksperimentalni nacrt se sastoji u temeljitom opisu eksperimenta i u definiranju glavnih
elemenata,odnosno dijelova eksperimenta,a to su :problem i cilj,hipoteza,nezavisna varijabla,zavisna
varijabla,ispitanici,kontrola,tijek eksperimenta,postupak mjerenja i obrada podataka

Nezavisna i zavisna varijabla

-varijable se dijele na kvantitativne i kvalitativne

-u kvantitativnim varijablama stupnjevi na skali označavaju kvantitetu predmeta mjerenja

19
-na kvalitativnoj skali stupnjevi označavaju različite atribute predmeta mjerenja
-nezavisna ili eksperimentalna varijabla je činitelj koji istraživač namjerno mijenja u eksperimentu i to
nezavisno od drugih okolnosti u eksperimentu,odnosno prema vlastitom nahođenju
-kvalitativne i kvantitativne nezavisne varijable
-eksperiment s jednom nezavisnom varijablom je jednostavni eksperiment – nacrt takvog
eksperimenta je jednofaktorski eksperimentalni nacrt
-kada postoji više nezavisnih varijabli,nacrt takvog eksperimenta je složeni eksperimentalni nacrt –
multifaktorski eksperimentalni nacrt
-zavisna ili kriterijska varijabla je reakcija ili ponašanje ispitanika koje se u eksperimentu ispituje i to
pod utjecajem nezavisne varijable

Kontrola

-u eksperimentu je od posebne važnosti kontrola raznih činitelja smetnje koji mogu pored nezavisne
varijable utjecati na zavisnu varijablu
-činitelji smetnje su razna obilježja ili stanja ispitanika koja mogu pored nezavisne varijable uticati na
zavisnu varijablu
-činitelji smetnje : umor,dosada ,slabljene motiviranosti, vježba
-u velikom broju eksperimenata postoji,uz eksperimentalnu kontrolu ,i kontrolna skupina
ispitanika,tako da se eksperimenti s jednom skupinom ispitanika prije mogu smatrati izuzetkom,nego
pravilom
-opće pravilo o broju skupina :
*samo jedna skupina ispitanika kada je izjednačavanje skupina teško provesti
*samo jedna skupina ispitanika kada je izlaganje nezavisnoj varijabli kraćeg trajanja
*dvije ili više skupine ispitanika kada izjednačavanje nije problem
*dvije ili više skupine ispitanika kada je nezavisna varijabla kvalitativna,odnosno eksperiment
faktorijalnog tipa i gdje izloženost nezavisnoj varijabli dulje traje,što dovodi do promjena i ostavlja
tragove
*dvije ili više skupina ispitanika kada se ispituje utjecaj raznih obilježja ispitanika na njihove reakcije
,odnosno ponašanje

-eksperimentalni nacrt u kojem se ispitanici izlažu svim uvjetima u eksperimentu,naziva se

eksperimentalni nacrt ''unutar ispitanika''
-onaj u kojem uz eksperimentalnu postoji i kontrolna grupa – međugrupni eksperimentalni nacrt
-od međugrupnih eksperimentalnih nacrta najčešće se koristi pretest-posttest nacrt – u tom nacrtu
,eksperimentalna i kontrolna skupina testiraju se u zavisnoj varijabli prije primjene eksperimentalne
varijable i nakon primjene eksperimentalne varijable u eksperimentalnoj skupini
-u eksperimentalnim nacrtima s ponovljenim mjerenjem,eksperimentalna skupina ispitanika je
istovremeno i kontrolna skupina ispitanika
-kada postoji veći broj eksperimentalnih postupaka ili situacija koje treba ispitati,primjenjuje se
multitretmanski uravnoteženi nacrt u kojem se početna skupina ispitanika dijeli u onoliko podskupina
koliko ima eksperimentalnih postupaka ili situacija u eksperimentu
-izbor ispitanika u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu treba izvršiti po zakonu slučaja na način da se
iz određene populacije po zakonu slučaja izabere uzorak ispitanika određene veličine i zatim da
se,također po zakonu slučaja,ispitanici iz tog uzorka raspodijele u eksperimentalnu i u kontrolnu
skupinu – nacrt po zakonu slučaja izabranih grupa
-nakon što se po zakonu slučajnosti odabere uzorak ispitanika,ispitanici se raspoređuju u
eksperimentalnu i kontrolnu skupinu po parovima – nacrt izjednačenih grupa

20
Princip slučajnosti i princip rotacije

-princip slučajnosti u eksperimentu bitan je u dvije situacije :

*odabiru ispitanika
*izlaganju ispitanika eksperimentalnim postupcima ili situacijama

-kada se ispitanici u eksperimentu izlažu većem broju podražaja u sklopu pojedine nezavisne
varijable,primjenjuje se princip slučajnosti i princip rotacije,a to znači da treba redoslijed izlaganja
podražaju pojedinog ispitanika odrediti prema zakonu slučaja,te će i redoslijed podražaja za pojedine
ispitanike biti različit
-latinski kvadrat –svaki ispitanik ili svaka skupina ispitanika bit će izloženi svim podražajima ili svim
eksperimentalnim postupcima u eksperimentu,ali će imati drugačiji redoslijed izlaganja podražajima ili
eksperimentalnim postupcima
-rotacijom i slučajnim redoslijedom podražaja unutar pojedine nezavisne varijable neutraliziraju se
učinci činitelja smetnje

Placebo

-placebo se definira kao zamjenska supstancija istog izgleda ili postupak koji se po vanjskoj formi ne
razlikuje od postupka koji se eksperimentom provjerava,placebo se u eksperimentu primjenjuje u
kontrolnoj skupini ispitanika
-ima dvostruku ulogu,to je neutraliziranje učinaka sugestije,jer sugestija djeluje i u eksperimentalnoj i
u kontrolnoj skupini ispitanika,i da se osigura jednaki tretman ispitanika eksperimentalne i kontrolne
skupine u eksperimentu,jer su svi ispitanici izloženi naizgled istoj supstanciji,odnosno naizgled istom
postupku,te ne postoji opasnost nejednakog postupanja ispitivača prema njima

Složeni eksperimentalni nacrt

-u složenom eksperimentalnom nacrtu testira se utjecaj svake nezavisne varijable i to bez obzira na
uticaj ostalih nezavisnih varijabli,odnosno kao u jednostavnom eksperimentu s jednom nezavisnom
varijablom,te interakcija nezavisnih varijabli
-nezavisni utjecaj svake pojedine nezavisne varijable naziva se glavnim efektom nezavisne varijable
-u eksperimentalnom nacrtu s dvjema nezavisnim varijablama postoji :
*glavni efekt nezavisne varijable A
*glavni efekt nezavisne varijable B
*interakcija AxB

-u eksperimentalnom nacrtu s trima nezavisnim varijablama postoji :

*glavni efekt nezavisne varijable A
*glavni efekt nezavisne varijable B
*glavni efekt nezavisne varijable C
*interakcija AxB
*interakcija AxC
*interakcija BxC
*interakcija AxBxC

21
-interakcija postoji kada se učinci prve nezavisne varijable na ponašanje mijenjaju na različitim
razinama druge nezavisne varijable
-interakcija – tri situacije - :
*među nezavisnim varijablama postoji visok stupanj interakcije
*među nezavisnim varijablama postoji nizak stupanj interakcije
*među nezavisnim varijablama interakcija ne postoji

Internalna i eksternalna vrijednost

-internalna valjanost se odnosi na aproksimativnu vrijednost s kojom zaključujemo da je povezanost

dviju varijabli kauzalna,ili da nepostojanje povezanosti znači odsutnost kauzalnosti
-eksternalna vrijednost se odnosi na aproksimativnu valjanost s kojom zaključujemo da se
pretpostavljena kauzalna povezanost može generalizirati na alternativne mjere uzroka i posljedice na
druge osobe,mjesta i vrijeme
-visoku razinu internalne valjanosti je najlakše postići u eksperimentima s jednom nezavisnom
varijablom,pod uvjetom da se neutraliziraju ili održe konstantnima svi ostali činitelji smetnje koji bi
pored nezavisne varijable mogli uticati na zavisnu varijablu
-da bi povećali eksternalnu valjanost eksperimenta,istraživači uvode u eksperiment dodatne nezavisne
varijable
-ako eksperiment ima nisku internalnu vrijednost,tada je i eksternalna vrijednost eksperimenta niska,a
generalizacija rezultata postaje besmislena
-internalna i eksternalna valjanost su obrnuto recipročnom odnosu,povećanjem jedne opada druga i
obrnuto

-važni činioci koji mogu sniziti internalnu valjanost istraživanja :

*sistemske promjene ispitanika
*svakodnevni događaji
*promjena mjernog postupka
*osipanje ispitanika
*raspored ispitanika

-prijetnje internalnoj valjanosti:

*povijest
*maturacija
*instrumentacija
*testiranje
*regresijski artefakt
*osipanje
*selekcija
*aditivni i interaktivni efekti

-dodatne prijetnje :
*kontaminacija – ispitanici iz eksperimentalne grupe komuniciraju sa ispitanicima iz kontrolne grupe i
opisuju im postupak koji se provodi s eksperimentalnom grupom
*Hawthorne efekt-pozitivni utjecaj pozornosti od strane važnih nam osoba na postignuće

22
Drugi nacrti istraživanja

*kvazieksperimentalni
*korelacijski
*diferencijalni
*nacrt pojedinačnog slučaja

-istraživanja koja imaju obilježje eksperimenta,ali u potpunosti ne zadovoljavaju rigorozna pravila

koja propisuje eksperimentalni nacrt,istraživanja su kvazieksperimentalnog karaktera ,odnosno ona
koja se vrše po kvazieksperimentalnom nacrtu
-kvazieksperimentom se uglavnom provjerava učinkovitost nekog oblika intervencije ili tretmana u
prirodnom okruženju
-u kvazieksperimentalnim istraživanjima vrlo je čest nacrt neekvivalentne kontrolne grupe – taj nacrt
odgovara pretest-posttest eksperimentalnom nacrtu
-četiri prijetnje istraživanjima koja se vrše po kvazieksperimentalnom nacrtu :
*difuzija i imitacija tretmana
*kompenzacijsko izjednačavanje tretmana
*kompenzacijski rivalitet ispitanika izloženih manje poželjnom tretmanu
*demoraliziranje ispitanika izloženih manje poželjnom tretmanu

-u korelacijskom nacrtu istraživanja razrađuje se plan neeksperimentalnog istraživanja koje ima za cilj
utvrđivanje povezanosti nekog skupa ili skupova varijabli
-istraživanje korelacijskog tipa omogućava spoznaje o povezanosti pojava,ali se na temelju tog tipa
istraživanja o uzrocima pojava mogu postavljati samo više ili manje vjerovatne hipoteze

-diferencijalni nacrt istraživanja- tu se radi o istraživanjima koja imaju za cilj utvrđivanje razlika u
jednoj ili više varijabli za jednog ispitanika ili za skupine ispitanika

-nacrt pojedinačnog slučaja je nastao iz metode slučaja,u principu se odnosi na situaciju kada se prati
ponašanje jednog ispitanika u određenom razdoblju da se utvrdi uticaj neke intervencije ili tretmana
-metodom slučaja mogu se na temelju dužeg i opsežnog promatranja utvrditi i vrlo sitni detalji u
događanju neke pojave
-prednosti metode :
*bogat izvor ideja za hipoteze znanstvenog istraživanja
*isprobavanje novih metoda terapije
*pristup koji omogućava spoznaje o rijetkim pojavama
* dovođenje teorije u pitanje
*provizorna potpora teoriji

-metodom slučaja prikuplja se obilje podataka iz kojih se mogu generirati hipoteze koje zatim treba
provjeriti istraživanjima u kojima postoji veći stupanj kontrole
-tri nedostatka metode slučaja:
*poteškoće u uzročno posljedičnom zaključivanju
*pristrasnost opažača i pristrasnost u prikupljanju podataka
*poteškoće u generalizaciji rezultata

23
-u nacrtu pojedinačnog slučaja mogu se primjeniti različiti tipovi nacrta,ali najčešće su u upotrebi
ABAB nacrt i nacrt višestrukih početnih faza
-ABAB nacrt istraživači koriste da pokažu kako se ciljano ponašanje ponovo vraća kada se prekine s
određenim tretmanom
-nacrt višestrukih početnih faza –tim se nacrtom prate promjene u ciljanom ponašanju pod utjecajem
tretmana u više situacija,u više ciljanih ponašanja i u istom ciljanom ponašanju kod više ispitanika
-glavne poteškoće s nacrtom pojedinačnog slučaja koje otežavaju interpretaciju rezultata :
*veće oscilacije u ciljanom ponašanju i ulazni ili silazni trend u ciljanom ponašanju u početnoj fazi
prije aplikacije tretmana
*pitanje generalizacije tretmana
*problem interakcije kada postoji više od jednog tretmana
*etička pitanja

Moderator i medijator varijabla

-moderator varijabla je neko obilježje ispitanika koje može utjecati na zavisnu varijablu,često nije
poznata unaprijed,nego se otkrije kada je istraživanje već završeno,kada se dobiju neočekivani
rezultati
-obilježja koja mogu imati ulogu moderator varijable :spol,dob,obrazovna razina,socioekonomski
status,interesi,motivacija

DESETO POGLAVLJE

Multivarijatne metode obrade podataka

-univarijatni pristup sastoji se u analizi varijabiliteta ispitanika u jednoj varijabli,u tom pristupu svaka
varijabla proučava se nezavisno od drugih varijabli
-u bivarijatnom pristupu analizira se međuodnos dviju varijabli
-multivarijatni pristup proizilazi iz strukturalnog pristupa ili paradigme koja se razvila u području
psihologije kao posebno usmjerenje – holistički pristup
-strukturni pristup proučavanju nekog problema očituje se u tome da pojedini proučavani elementi u
kombinaciji s nekim drugim mogu imati različito značenje za cjelinu,pa tako i različiti doprinos
njenom objašnjenju
-strukturalno modeliranje je složena multivarijatna metoda koja omogućava testiranje teorija i
utvrđivanje uzročno posljedičnih odnosa pojava
-u strukturalnom modeliranju utvrđuje se struktura varijabli koje opisuju neki konstrukt,pojavu ili
proces i određuje njihov hipotetički uzročno-posljedični odnos

Korelacija

-utvrđivanje povezanosti među pojavama

-povezanost među dvjema varijablama može biti različitog stepena,odnosno visine i može biti
pozitivna i negativna
-koeficijent korelacije pokazuje stepen povezanosti među varijablama i kreće se od -1 do +1

24
-kada uz više rezultate pojedinih ispitanika u prvoj varijabli postoji tendencija viših rezultata tih istih
ispitanika i u drugoj varijabli,odnosno kada uz niže rezultate pojedinih ispitanika u prvoj varijabli
postoji tendencija nižih rezultata tih istih ispitanika i u drugoj varijabli,korelacija je pozitivna
-kada uz više rezultate pojedinih ispitanika u prvoj varijabli postoji tendencija nižih rezultata tih istih
ispitanika u drugoj varijabli,odnosno kada uz niže rezultate pojedinih ispitanika u prvoj varijabli
postoji tendencija viših rezultata tih istih ispitanika u drugoj varijabli,korelacija je negativna

Regresijska analiza

-temeljna svrha regresijske analize je ona koja je povezana s utvrđivanjem prognostičke valjanosti
mjernih instrumenata kada treba formirati sistem mjernih instrumenata koji će poslužiti za selekciju
kandidata za različite složene aktivnosti koje su od posebne važnosti za širok krug ljudi
-cilj regresijske analize je utvrđivanje povezanosti između skupa nezavisnih varijabli i jedne zavisne
varijable
-nezavisne – predikatorske
-zavisna – kriterijska
-multivarijatna regresijska analiza – njome se varijanca objašnjava pomoću dva ili više predikatora
-univarijatna – postoji samo jedan predikator
-u hijerarhijskoj regresijskoj analizi pojedine nezavisne varijable se sukcesivno uključuju ili isključuju
iz regresijske analize kako bi se utvrdila njihova važnost u prognoziranju zavisne varijable

Analiza varijance i kovarijance

-glavni problem koji se rješava analizom varijance se može formulirati u obliku pitanja :
Da li se uzorci ispitanika razlikuju u jednoj ili više zavisnih varijabli i da li uzorci ispitanika pripadaju
istoj ili različitim populacijama u odnosu na jednu ili više zavisnih varijabli
-kada postoji samo jedna zavisna varijabla,radi se o univarijatnoj ,a kada ih ima više , o
multivarijatnom analizi varijance
-u analizi varijance bitna su dva izvora varijabiliteta :
*međugrupna varijanca
*unutargrupna varijanca

-razlika među uzorcima ispitanika u zavisnoj varijabli bit će to veća što je međugrupna varijanca
veća,a unutargrupna varijanca manja

3. Senadin Lavić

Logički empirizam – neopozitivizam

-fundacionalizam i skepticizam kao dvije suprotstavljene pozicije u tradicionalnoj teoriji spoznaje i

modernoj teoriji znanosti
-naspram logičko-statičkog fundacionalizma,pozicija evolucionizma nastoji premostiti dinamičke i
naturalističke stavove

25
-logički empirizam osigurava važno novo razumijevanje prirode empirizma i novo odbijanje i
odbacivanje metafizike
-tokom dvadesetog stoljeća epistemologija je raspravljala sljedeća pitanja:
*šta konstituira znanje ili iz čega se sastoji znanje
*na čemu je znanje zasnovano
*šta je opseg našeg znannja

-među dvije važne revolucije u dvadesetom stoljeću,s epistemološko-metodološke tačke

gledišta,ubrajaju se ona iz 1920-ih i 1960-ih
-u drugoj revoluciji uvodi se pojam inkomenzurabilnosti između znanstvenih teorija
-prva revolucija cilja na ponovno uspostavljanje znanosti u njezinoj ulozi pouzdanog znanja
-moderna filozofija,slijedeći ideje Bacona i Descartesa,poistovjetila je znanost i racionalnost
-dvije glavne struje pozitivističke filozofije i teorije znanosti u njemačkom govornom području su bile
Bečki krug i Berlinski krug

Osnovne ideje kritičkog racionalizma

-Karl Popper – uvjerenje da sve naše saznanje ima privremen karakter i da se mora osvjedočiti u
empirijskoj provjeri
-teza o principijelnoj falibilnosti ljudskog umai hipotetičkom karakteru našeg cjelokupnog
saznanja,ideja racionalne kritike i konsekventnog kriticizma koja nam kazuje da ne trebamo da
prihvatamo utemeljenje i opravdanje saznanja kao definitivno svevažeće načelo,nego zahtijeva
kritičko provjeravanje i argumentovanu diskusiju u znanstvenoj zajednici
-konsekventni falibilizam - principijelna pogrješivost čovjeka u odnosu na sve moguće probleme
-metodički racionalizam – princip kritičkog ispitivanja i konstruktivističke imaginacije pri rješavanju
problema
-kritički realizam koji treba rezultate znanosti da shvati mnogo šire,ustvari, u kulturno povijesnoj
konstelaciji ljudskog djelovanja,a ne samo kroz rezultate u ovladavanju svakodnevnim događajima

Razmišljanje o problemima i rješavanje problema

-Logik der Forschung – Popper

-problem indukcije i problem demarkacije
-do znanja dolazimo kada prihvatamo iskaze koji opisuju iskustvo koje im protivrječi,te tako pobija
naše pretpostavke,to će reći da se deduktivna,prije nego induktivna, veza nalazi između teorijskog
znanja i iskustva
-tako nas iskustvo uči da ispravljamo naše greške i da ponovo pokušamo konstruirati neki iskaz ili
hipotezu
-Popperov je cilj uvesti sposobnost falsifikacije u metodologiu
-falsificirati jednu teoriju ili iskaz forme univerzalnog iskaza znači opovrgnuti je pomoću protivmjera
ili protivteorije
-falsifikabilnost važi kao kriterijum znanstvenosti neke teorije
-falskifikabilnost postaje vrhovno pravilo koje se brine oko toga da pravila znanstvenog procesa
moraju biti oblikovana na takav način da ne štite ni jednu tvrdnju u znanosti od falsifikacije

Velike teorije historicizma

-Popper – temeljna teza o nemogućnosti pouzdanog predviđanja društvenih tokova

26
-učenje o povijesnoj nužnosti jeste i ostaje čisto praznovjerje,tok povijesti se ne može racionalno
predviđati
-onaj pravac mišljenja o metodama društvenih znanosti koji zagovara primjeu metoda fizike u
društvenim znanostima zove se pronaturalistički ili pozitivni pravac
-onaj pravac koji se okreće protiv primjene ovih metoda zove se antinaturalistički ili negativni pravac
-obje doktrine predstavljaju dio historicizma
-to je pristup društvenim znanostima koji pretpostavlja da historijsko predviđanje čini njihov glavni
cilj i da se ovaj cilj može dostići pomoću otkrivanja ritmova ili modela/obrazaca koji leže u osnovi
povijesnog razvitka
-historicizam smatra da fizikalni/prirodni zakoni vrijede uvijek i svuda,jer u prirodi vlada sistem
fizikalnih uniformnosti koje su prostorno i vremenski invarijabilne,dok su sociološki zakoni različiti
na različitim mjestima i u različitim vremenima

Osvjedočenje vs. utemeljenje

-Hans Albert -Fiesova trilemma –argument protiv potpunosti utemeljenja svake spoznaje
-ako bi neko utemeljenje ili obrazloženje trebalo biti potpuno i cjelovito,definitivno i nesumnjivo,onda
bi se morale i utemeljavajuće tvrdnje moći utemeljiti
-tri jednako neprihvatljive mogućnosti :
*infinitni regres-neprekidno idemo nazad u traganju za temeljima
*krug u dokazu-pretpostavljamo ono što tek treba dokazati
*prekid postupka –dogmatsko prihvatanje istine jedne tvrdnje koja nije zasnovana

-ne postoji konačno objašnjenje historije,društvenog života,individualnih psihičkih stanja,političkih

sistema,ljudskih djelovanja i uvjerenja
-Albert- teza da je spoznaja sama jedan dio ljudske prakse i da je problem racionaliteta opći problem
metodičke prakse
-problem utemeljenja – uvijek se mora uspostaviti sigurno tlo na kojem se stoji,uvijek se mora tragati
za nekim dobrim osnovom,valjanim razlogom,budući da se spoznaja mora zasnivati na čvrstom i
postojanom temelju
-opći postulat klasične metodologije racionalnog mišljenja – stalno traganje za dostatnim
obrazloženjem svih naših uvjerenja

Kritički racionalizam i političke ideje

-Popper – The Open Society – nemilosrdna kritika Platonovog ''kralja filozofa''i dezavuiranje tiranskih
crta u njegovom mišljenju o vladaru i vladi,prepoznaje proročanstva i utopijsko-estahološke
konstrukcije koje su direktno povezane sa judeo-kršćanskom tradicijom (Hegel i Marx)

Metodološki interpretacionizam i socijalni konstrukcionizam

-Berger i Luckmann , zbilja je društveno konstruirana – zbilja u kojoj mi živimo kao ljudska bića je
konstruirana našom djelatnošću u vremenu i prostoru

27
-ako čovjek djeluje u određenom kontekstu,ciljano-svrhovito,komunikativno ili instrumentalno,onda je
jasno da postoji validan okvir u kojem se može govoriti o njegovom postupku,načinu
postupanja,načinu konstruiranja ''socijalne zbilje'',znanstvenih pojmova i teorija,političkih
institucija,svakodnevnih predodžbi i svjetonazova,tj. o njegovom metodu i metodološkim programima
koje shvatamo kao forme racionalnosti
-Hans Lenk – metodologija interpretacijskih konstrukata – kod konstrukata se radi o onome što je od
znanstvenika konstruirano,što se najviše može indirektno empirijski tumačiti i što se ne odnosi,kao
pojmovi posmatranja neposredno/direktno na čulno opažljivo predmete
-ljudska djelatnost interpretiranja nečega kao nečega jeste konstruktivna aktivnost,i pritom predstavlja
odnos čovjeka prema datoj zbilji života
-interpretacijski konstrukcionizam
-novi pojam interpretacije – ne postoje činjenice po sebi ,već naše interpretacije činjenica
-ne postoji konačna interpretacija zbilje ili smisla – transcendentalni interpretacionizam

Socijalni konstrukcionizam

-kako treba da razumijemo ljudska bića ?

-socijalni konstrukcionizam grupira sve pristupe koji imaju jednu ili više ključnih pretpostavki :
*kritički stav prema ''taken for granted – knowledge '' – insistira se na tome da mi zauzmemo kritički
stav prema našem ''samorazumljivom'' načinu razumijevanja svijeta i nas samih.
*historijska i kulturna specifičnost – način na koji uobičajeno razumijevamo svijet ,kategorije i
pojmove koje koristimo,specifirani su historijski i kulturno
*znanje se održava od strane društvenih procesa – ljudi konstruiraju znanje između sebe
*znanje i društveno djelovanje idu skupa – svaka različita konstrukcija donosi sa sobom različit način
djelanja ljudskog bića
-osnovne odlike socijalnog konstrukcionizma : antiesencijalizam,antirealizam,historijska i kulturna
specifičnost znanja,jezik je preduvjet mišljenja,jezik kao forma društvenog djelovanja,fokusiranje na
interakcije i socijalnu praksu i fokusiranje na procese

Istraživanje povijesti

-predmet izučavanja historije jeste ljudsko društvo i ljudska djelatnost u prošlosti – u svoj svojoj širini
-historijska nauka slijedi ideal interdisciplinarnosti
-tri značenja riječi historija : historija kao prošlost,historija kao nauka ,i historija kao tekst

Historija,znanost,i metoda

-povijest može biti predmet,i to važan predmet – znanstvenog istraživanja o prošloj stvarnosti
-analiza procesa istraživanja (oblikovanje prošlosti) koju možemo pratiti preko :
*metoda
*teorija o tome kakva je nekadašnja stvarnost bila
*građe koja se može koristiti da bi se pružio uvid u prošlost,tehnika za ispitivanje građe,načina na koji
se građa može povezati u cjelovite slike,objašnjenja onoga što vidimo
*pristup provjeri tih objašnjenja
'historiografija je mješanac između humanističkih i društvenih nauka

28
Proizvod historičarevog rada

-historičar pokušava napraviti smislen odgovor i red među ''stvarima''koje naviru iz historijskog toka

-tri načina izlaganja povijesti :

*izvorna povijest
*reflektirana povijest
*filozofijsko razmatranje povijesti

Šta znanost radi ?

-historija kao znanost je ozbiljan ljudski poduhvat i zato uz njen rad postoje brojne druge nauke kakve
su:paleografija,diplomatika,epigrafika,numizmatika,sfragistika,heraldika,hronologija,metrologija,
Genealogija i mnoge istraživačke tehnike

Historiografija ?

-istraživanje i predstavljanje nauke koju zovemo historija – sistematsko proučavanje onog sadržaja
koji su historičari napisali o prošlosti
-prikazivanje historije je prošlo kroz tri faze:
*historijsko kao mit i shvatanja historije
*historija kao kronika
*historija kao nauka sa razvojem od historizma u 19 st.

Historija kao mit i poimanja historije

-s mitovima o postanju nastaje neka vrsta naznake pisanja historije

-nekada mitovi o postanju prelaze u genealogije (rodoslove) koje su povremeno ispunjene sa nešto
anegdotskog sadržaja
-nejasna predstava o hronologiji – cikličnost vremena – sve se ponavlja ,ne ide u nekom određenom
smjeru
-spirala – svaka faza,svako vrijeme prolazi kroz slične pokrete,ali se ne vraća u početnu tačku

Historija kao hronika

-hronika podrazumijeva historiju kao slijed,pripovijedajuće,hronološko predstavljanje toka događaja

ili barem registriranje događaja koji su slijedili/prethodili jedan drugom
-zajedničke crte pisaca hronika:
*predstavljanje historije se kreće unaprijed hronološki kao niz priča sređenih u vremenskom
nizu,hronologija razlikuje hronike od mitova
*predstavljanje historije ima pripovjedački karakter,ono opisuje ali i ne objašnjava
*ako i postoje neka objašnjenja,nerijetko su religijskog karaktera
*hronike su pisane s didaktičkom svrhom – poučavale su ljude

29
-u fazi hronika, u XIV i XV stoljeću nastala je filološka kritika tekstova u kojoj se utvrđivala
autentičnost teksta

Historija kao nauka (historicizam)

-uspostavljanje historije kao profesionalne nauke – institut u Gottingenu 1757.g.

-zastupao je sljedeća shvatanja :
*historisti su se zalagali za ideju o razvoju nasuprot racionalističkoj vjeri u napredak
*romantizam i historizam su insistirali na tome da svako vrijeme ima svoju
posebnost,individualnost,specifično stanje,koje ga razlikuje od drugih epoha,historija je sastavljena od
jednokratnog dešavanja
*historičar ima zadatak da se suoči sa epohama bez predrasuda,da se uživi u njih i intuitivno shvati
dominirajuću tendenciju – narodni duh – hermeneutički pristup
*zadatak historičara je da rekonstruira prošlost onako kako je stvarno bilo
*u 19. st. Historija je profesionalizirana

Savremeni pristup historiji kao nauci

-historičari 20. st. su vrlo oprezni i suzdržani kada je riječ o nepristrasnom pisanju povijesti
-moderna historijska istraživanja su radikalno proširila polje rada historije
-geografskom ekspanzijom naziv svjetska historija prestao je da bude lijep naziv za europsku historiju
-historizam je u svom maniru bio vezan za pisane dokumente
-historija kao nauka radikalno povećava broj metoda van analize tekstova
-pisanje historije je sve više analitičko,više upravljeno na problem,a sve manje oblikovano kao
neprekidno pripovjedanje
-razvija se htijenje da se prevaziđe vezivanje za izvore i da se metoda proširi i obuhvati više od kritike
izvora,što je određeno shvatanjem da istraživanjem upravlja problematika i prethodna teorija
-historičari rade na razumijevanju događaja uživljavajući se u njih ali i kombinirajući uživljavanje s
objašnjenjem uzroka
-sedmo,kod izbora oblika prikaza,novija historija je poveznica između upravljanja teorijom i
novodjelatnog interesa da se proslijedi,da se dobro ispriča naracija o nekom događaju
-zaključna misao skice razvoja historijske nauke od mitova o postanju do nauke kazuje nam da je
postojanje historije kao posebne,samostalne nauke relativno novo

Okret u historiografiji

-u dvadesetom stoljeću događa se napuštanje tradicionalnog mišljenja o individualnosti i

neponovljivosti svake povijesne činjenice,te planski okret ka istraživanju povijesnih procesa i
struktura
-predmet istraživanja više nisu samo događaji,pojedine ličnosti i njihove ideje ili političke odluke,nego
se uzimaju raznovrsna događanja koja nisu prije bila interesantna oku historiografije.
-u dvadesetom stoljeću je došlo do transnacionalne saradnje historičara i međusobnog približavanja
nacionalnih historiografija
-povijest – prošla stvarnost,odnosno predmet istraživanja

30
-historija – svako zanimanje za prošlost
-historija u širem smislu je način kojim čovjek spoznaje svijet uz pomoć uspomena,tradicije,mitova,i
određenih neprovjerenih nekontroliranih znanja iz stvarne prošlosti
-historija u užem smislu je znanost,tj. poseban oblik spoznaje svijeta pomoću znanstvene
rekonstrukcije povijesnih pojava
-kada filozofi pokušaju dati svoja mišljenja o sadržajima i okolnostima ljudskog djelovanja u
povijesti,onda imamo njihova ispitivanja povijesti i prirode ljudskog znanja – filozofijska povijest
-pet ključnih problema razmatranja analitičkih filozofa historije
*kako znamo činjenice o povijesti ?
*na koji način dostupni izvori određuju spoznaje historijske znanosti?
*šta čini dobrim neko historijsko objašnjenje ?
*koja je uloga općih zakona u objašnjenjima koja nudi historijska znanost ?
*u kakvom su odnosu historijske znanosti i prirodne znanosti ?

Posthistoire

-vrijeme poslije kraja historije

-postmoderni kritičari historije,ustvari,usmjeravaju se na navedena obilježja historijske metode i
istraživačkog postupka,problematizirajući postavke o znanstvenosti historije kao discipline.

Makrokozmičko posmatranje svijeta i povijesti

-Spengler – morfologija povijesti – tri kulture ili tri oblika u kojima se pojavljuje kultura :
antička,arapska i zapadnoevropska
-Goethe – epoha duha –karakteristike svake kulture : preddoba,rano doba,kasno doba i civilizacija
-Hegel –filozofijsko izlaganje toka svjetske povijesti :stari svijet,novi svijet,orijentalni svijet,grčki
svijet,germanski svijet,rimski svijet,kršćanstvo,islam
-Toynbee –navodi 21 civilizaciju,a civilizacije se posmatraju kao živa bića,organizmi,slom
civilizacije sažima u tri tačke :
*duhovni brodolom društvenih elita
*nedostatak i gubitak podražajnih sposobnosti vođa civilizacije
*gubitak društvenog jedinstva

Mikrokosmičko posmatranje svijeta i politike

-mikrokosmička (realistička)škola za predmet ima izlaganje nacionalne države,i njezinu moć u

povijesnim tokovima
-u osnovi realističkog politološkog pogleda na svijet stoji moć i ravnoteža moći,radi se o kombiniranoj
vojnoj,ekonomskoj,tehnološkoj i političkoj moći
-glavni predstavnici realističke škole : Carr,Morgenthal,Kennan,Kissinger,

Upotreba historiografskih podataka u znanstvenim istraživanjima

-u društvenoznanstvenim istraživanjima neopisivo važnu ulogu igra neprestano

proučavanje,razumijevanje i opisivanje prošlih događaja
-društvene pojave je nemoguće objasniti bez historijske dimenzije

31
-svaki dokument koji se koristi u znanstvenom istraživanju podvrgava se vanjskoj kritici (autentičnost)
i unutrašnjoj kritici ( spoznajna vrijednost)
-historijska metoda je znanstveno istraživački postupak kojim se na osnovu raznovrsnih dokumenata i
povijesno važnog dokaznog materijala može saznati ono što se događalo u prošlosti
-saznanje o prošlosti pojavljuje se u nauci u tri posebna vida :

*javlja se kao rezultat uspješnih napora da se utvrdi činjenično stanje o stvarnom toku određenih
historijskih zbivanja
*razlika između prirodnih procesa i historije sastoji se u tome što se u historiji pojavljuje svijest o toku
zbivanja koja je sastavni dio historijskog procesa
*prošlost ne interesuje nauku samo kao nešto minulo,nego i kao aktivni sadržaj kasnijih historijskih
stanja u kojima se ona pojavljuje u obliku historijskog pamćenja proučavanih društava
-historijsko proučavanje se sastoji iz tri osnovna zadatka
*pronalaženje izvora radi stvaranja izvorne građe koja je neophodna za historijsku rekonstrukciju
*tumačenje smisla i kritička analiza izvora
*sinteza historijskih činjenica kojom se stvara rekonstrukcija nekog historijskog događaja ili procesa

Pojam i vrste historijskih izvora

-osnovna epistemološka podjela izvora je na primarne i sekundarne

-historijski izvori se općenito dijele u četiri grupe :
*materijalni ostaci ljudske djelatnosti
*pisani izvori
*likovni izvori
*zvučni izvori

Endizam ,perspektivizam

- zašto se mi vraćamo u prošlost ?

*da bi shvatili smisao povijesti
*da bi predvidjeli buduće događaje
*da bi našli argumente koji će nam poslužiti kao fundamenti za sadašnjost
*da bi opravdali sadašnje i buduće radnje,planove ili postigunte ciljeve
*da bi osigurali kontinuitet u povijesti,adekvatno mjesto i pedigre
*da bi se ustanovila nesumnjiva zakonitost povijesnog razvoa
*da bi nešto naučili zbog otvaranja novih perspektiva života
-odnos prema prošlosti je redukcionističko montiranje i iskorištavanje samo upotrebljivih elemenata
-naracija o kraju historije – Fukuyama smatra da se više ne može pojaviti ništa novo pod suncem,tj.
nikakva nova ideja koja bi imala univerzalno značenje,sve velike povijesne ideje su iscrpile svoj
značenjski potencijal i vrijednost
-učenje o izabranom narodu – Bog je izabrao jedan narod da funkcionira kao izabrani instrument
njegove volje – teistički oblik historicizma
-temeljna misao postmoderne teorije pisanja o povijesti jeste poricanje odnosa pisanja o povijesti
prema zbilji
-u historiografiji se ne može odijeliti forma i sadržaj

Epistemološka kriza

32
-okvir istraživanja je nestao iz vidnog polja istraživača i gotovo je zavladala hiperpozitivistička parola
bez filozofije

Toulminovo istraživanje ljudskog razuma

-prva faza – razmatra pojmove tako kao da stupaju u pojmovne agregate,sisteme ili populacije koje na
kolektivnoj osnovi upotrebljavaju zajednice ''korisnika pojmova
-druga faza – razmatra vještine i sposobnosti kroz koje pojedinac ispoljava svoje lično shvatanje
pojmova
-treća faza –okreće se na temeljna pitanja prosuđivanja i vrednovanja,te se eksplicitno pita koji je opći
prikaz intelektualnog autoriteta ili racionalne kritike saglasan s našom trenutnom slikom pojmova i
razumijevanja,i zajedničkog i individualnog
-Toulmin primjećuje da velikom dijelu epistemologije dvadesetog stoljeća nedostaje organska
povezanost sa prirodnim i društvenim naukama

Tri aksioma iz sedamnaestog stoljeća

*poredak prirode je učvršćen i stabila,a nad njim duh čovjeka stiče intelektualno gospodarenje
rasuđivanjem u skladu s principima razuma,koji su jednako učvršćeni i univerzalni
*materija je u suštini inertna,a aktivan izvor ili unutrašnje sjedište racionalne,samomotivirane
aktivnosti jeste potpuno razgovijetan um ili svijest,unutar kojih su smještene sve najviše mentalne
funkcije
*geometrijsko saznanje pruža obuhvatan standard neispravljive izvjesnosti,naspram kojeg se moraju
prosuđivati sve druge pretenzije na znanje

Novi epistemički autoportret ili program za novu teoriju ljudskog razuma

-on treba da ponudi svjež prikaz sposobnosti,procesa i aktivnosti na osnovu kojih čovjek stiče
razumijevanje prirode,a priroda sa svoje strane postaje pojmljiva za čovjeka
-pomoću savremenih naučnih saznanja mogu se preispitivati i preokretati tradicionalne filozofske ideje
-Toulmin –istraživanje –središnja tema prvog koraka – pitanje evolucije ljudskog razuma ,kako je
predstavlja historijski rast pojmova
-središnja tema drugog koraka – razvoj ljudskog razuma,kako se izražava u psihološkom shvatanju
pojmova
-treći korak – racionalna procjena ljudskoj razuma i intelektualna vrijednost pojmova

Proliferacija i diversifikacija u društvenim i humanističkim znanostima

-proliferacija i diversifikacija sljedećeg : epistemoloških paradigmi ili modela validnog znanja;metoda

istraživanja;ili toga kako se znanje proizvodi,intelektualne discipline;ili to kako se znanje
organizira,modovi interdisciplinarne kolaboracije;ili kako je znanje otkriveno i povezano,mediji
znanstvene komunikacije;ili toga kako je znanje prenešeno,prihvaćeno i integrirano,obim dostupnih
znanstvenih informacija;ili koliko je znanje sačuvano i dohvatljivo,te koliko kulturni glasovi i
društvene perspektive potvrđuju da su predstavljeni u okviru javnih arena i diskursa znanja.
-moramo neprestano pažljivo ispitivati,upoređivati i opravdavati kritičko pouzdanje u naše sopstvene
najbolje utemeljene pojmove i uvjerenja

33
Probabilistički svijet W. Gibbsa

-uvođenje statistike u fiziku

-funkcionalni dio fizike ne može da izbjegne razmatranje neizvjesnosti i slučajnosti događaja
-srž Gibbsove ideje odnosila se na opseg do kog odgovori koje možemo da damo na pitanja o jednom
skupu svjetova važe kao mogući odgovori i za širi skup svjetova – entropija –ona teži da se poveća što
je svijet stariji

Kibernetika u historiji

-društvo se može razumjeti samo preko proučavanja poruka i sredstava komunikacije kojima
raspolaže,te da će u budućnosti razvoj poruka i sredstava komunikacija,poruka između čovjeka i
mašine,između mašina i čovjeka i između mašine i mašine,neizbježno igrati sve značajniju ulogu
-svrha kibernetike je da razvije zajednički jezik i odgovarajuću tehniku kako bi se problem upravljanja
i komunikacija mogao napasti jednim općim zakonom
-informacijom se naziva sadržaj onoga što razmjenjujemo sa spoljnjim svijetom dok mu se
prilagođavamo i dok utičemo na njega svojim prilagođavanjem

Bitne razlike između pozitivističke i konstruktivističke postavke

-tokom dvadesetog stoljeća unutar društvenih znanosti iskristalizirali su se pozitivizam

(neopozitivizam) ,realizam i konstruktivizam
-pozitivizam je već odavno denunciran kao neprecizam,redukcionistički i ograničen pogled u
znanstvenom istraživanju,određen naivnim uvjerenjem da se sve može pretvoriti u objektivnu
znanstvenu činjenicu
-konstruktivizam – naša čula nam kazuju šta se dešava vani u svijetu,ispred njih,ona oslikavaju
svijet,kao da nas informiraju o njegovim likovima i prirodi
-pozitivizam smatra da je realnost apsolutna,jedna,nezavisna od historijske tačke gledanja,stabilna i
egzistira u svijetu neovisno od pojedinačnih osoba
-konstruktivizam – realnost je relativna,postoje mnoge realnosti,zavisne su od vremena i
promjenjive,realnost nastaje kroz socijalnu interpretaciju

Nano znanost i društvena znanost

-promjena strukture materije fizičkim rearanžiranjem atoma

-uz nanoznanstvena istraživanja koja služe za rearanžiranje materije,sasvim prirodno ide i društvena
znanost koja danas razvija globalne strojeve za preuređivanje cjeline svijeta

Prosvjetiteljstvo i dogmatizam

-danas je na djelu jedna neprimjetna,prigušena i važna borba za prosvjetiteljstvo na evropskom

kontinentu,koja je po svojoj ulozi za savremeni društveni život od epohalnog značaja

34
-Schnadelbach – religijska naracija je već davno dostigla svoj kra i više ne može ništa bitno i važno
kazati o svijetu
-jedna kultura ne može napredovati ako se neprestano ne propituje,usavršava,kritikuje,da bi pronašla
najbolje modele efikasnog funkcioniranja

Kapital,tržište i znanje

-ono što će u visokom procentu određivati znanje,njegov karakter i značaj za ljude,jeste tržišni
mehanizam
-podređivanje univerziteta nalogu kapitala,cjelokupan ljudski život se podvodi pod kategorije koje su
diktirane neumoljivim odnosima kapitala

Građani i orijentacija u društvu zasnovanom na znanju

-u obavljanju svojih društvenih funkcija od pojedinca se traži da se prilagođava neprastanim

inovacijama,mijenama i okretima,društvenim izazovima koje ne može izbjeći ili otkloniti bez
promišljanja,tako da je pozvan da svoj život provodi u neprestanom učenju i usavršavaju
-društvo je primorano da priprema svoje građane za one zahtjeve koji se nameću kroz društvene
procese,a za to je posebna odgovornost stavljena pred sistem obrazovanja i usavršavanja
-znanja postaju dostupna na svakoj tački planete,svakome ko ih traži i kome trebaju

Nano tehnologija i budućnost čovjeka

-nano tehnologija se oslanja na fiziku,hemiju ,biologiju,genetiku itd.

-primjetna je njena podjela na suhu (oslonjena na fiziku,mehaniku i mikroinžinjering) i vlažnu (
biologija i genetika) i komputacionu (kompjuterska simulacija svojstava funkcionalnih struktura)
-nano tehnologije su omogućile razvoj softvera i hardvera u daljnem razvijanju bitnih kompjuterskih
komponenti – molekularni kompjuteri – neuništivi,sami se popravljaju
-nano tehnologija bi trebala proizvesti dosada neviđenu tehnološku revoluciju i transformaciju
čovječanstva

Rearanžiranje

-djelovanje savremenog procesa globalizacije koji rearanžira lokalne i regionalne političke sisteme i
državne zajednice i stavlja ih u globalne procese u kojima postaju ovisni od globalnih ekonomskih
odnosa,od globalnih kulturnih i finansijskih odnosa i civilizacijskih standarda
-konsekvenca rearanžiranja materije na nano skali i rearanžiranja društva na globalnoj skali provodi
rearanžiranje identiteta na transnacionalnoj skali ili trans-migracijskoj skali koju uspostavlja
spekulativni kapital

Informacija,znanje i informacijsko društvo

-informacija je postala četvrti faktor proizvodnje u našem vremenu,pored rada,tla i kapitala

-znanje nije samo sredstvo za svrhe i moramo ga osloboditi reduciranja na instrumentalni karakter
kako je to bilo u starom uvidu

35
Šta je znanje ?

-razlika između znanja i mnijenja u starogrčkoj i latinskoj tradiciji

-sprak pukog mnijenja razlikuje se znanje na osnovu navođenja razloga u odnosu na spoznavajući
predmet ili stanje stvari
-19.st – razlika između objašnjenja i razumijevanja kao i metodsko razlikovanje između prirodnih i
duhovnih znanosti
-shvatanje ili razumijevanje se uvijek zbiva na osnovu tradiranog predrazumljenog konteksta značenja
-dok razumijevanje cilja na spoznatljivost ili opažljivost stanja stvari u njihovom kontekstu značenja i
upućivanja i pritom je uvijek zasnovano na navedenoj interpretaciji,pažnja znanstvenog objašnjenja
usmjerava se na shvatanje zakonitosti i time na prognozu ili predviđanje
-paradigma – uzori i modeli znanstvene prakse koji određuju šta se smatra ''racionalnim u odnosu na
disciplinu
-znanje je rezultat procesa razumijevanja koji je uvijek komunikativni proces
-znanje se nalazi kako u sklopu objašnjenja,tako i sklopu razumijevanja,pri čemu je sklop
razumijevanja usmjeren na ''šta'' a sklop objašnjenja na '''zašto'' nekog stanja stvari.

Globalizacija,cinizam znanja i pauperizacija kulture

-lokalne kulture širom svijeta biće izgubljene u prilog nove vrste globalne kulture koja tretira
egzotične kulture kao trendove u kojima se treba uživati nakratko
-društvo rizika – haos,planski proizvedena zbrka i nered,koji prekomjerno opterećuju globalno društvo
znanja
-globalizacija se predstavlja čovjeku kao historijska neizbježnost i vrlo lako se pretvara u ideologiju
globalizma
-dva suprotstavljena stanovišta oko pitanja '' šta globalizaciju tjera naprijed ? – prva skupina autora
naglašava egzistenciju jedne dominantne logike,a druga skupina radi na teorijama koje pojašnjavaju
kompleksne multikauzalne logike globalizacije
-siromaštvo je sastojak nadošlog svjetskog rizičnog društva i ide uz postojanu krizu zapadne
paradigme globalnog društva znanja
-nova ekonomija znanja je potpuno prožeta kapitalističkom strategijom komercijalizacije same ideje
znanja,impregnirana duhom globalizacije znanja i ideologijom neoliberalnog fundamentalizma

Poluobrazovanost,odsustvo ideje obrazovanja

-Adorno 1959 – fenomen poluobrazovanosti

-socijalno poluobrazovanje- ne ide pred obrazovanjem nego slijedi sebe
-poluobrazovanost postaje,uprkos svom prosvjetiteljstvu i proširenim informacijama,gospodareća
forma savremene svijesti
-sama ideja obrazovanja prestala je biti cilj i mjerilo za ključne elemente produkcije,posredovanja i
prolagođavanja znanja
-zloupotreba ideje znanja i njezino podređivanje fundamentalizmima tržišta,nacije,ideologije,religije
dovodi do ozbiljnih posljedica po samu ideju čovječanstva

36
-u procesu globalizacije događa se u sistemu obrazovanja dramatična preobrazba institucionalnih
sistema znanja
-postnormalna znanost – potreban nam je novi oblik znanosti,koji će staru predodžbu o znanosti ,u
kojoj su empirijski podaci vodili prema istinitim zaključcima,dezavuirati kao netačnu
-fundamentalizam kao potraga za čistim osnovm mišljenja i djelovanja
-znanje je potčinjeno merkantilističko-profitnom mehanizmu našeg doba
-isključivanje neznanja iz vidokruga - deficit znanosti – deficit odgovornosti – epistemološki manjak
znanja - neznanje

Banalizacija nauke ,metodologija kao zaokruženi udžbenik

-znanost u udžbeniku može biti pohranjena samo uslovno-kao putokaz za njeno razvijanje ,znanost se
ne može zaokružiti u udžbeniku
-upozorenje na neke procese i principe :

*svođenje metodologije na tri teme iz statistike i izjednačavanje metodologije s kvantitativnm

metodološkim pristupom,neprecizno izjednačavanje empirijskog društvenog istraživanja sa statistikom
i metodologijom kao naukom- potisnuto je umno postupanje i znanstveni dar u istraživanju
*razumijevanje metodologije kao dovršene nauke
*lažna napetost između kvantitativnog i kvalitativnog pristupa
*izoliranje metodologije od znanstveno-istraživačkih procesa i filozofsko epistemoloških uvida u
savremenosti.

SRETNO

37