Kriminologija I Sigurnosne Studije

Trogodišnji studijski program „Kriminologija i sigurnosne studije“
1. OPĆI PODACI O STUDIJSKOM PROGRAMU
a. Naziv
Kriminologija i sigurnosne studije
b. Nivo
I (prvi) ciklus
c. Model
Studijski program traje tri akademske godine. Izvodi se na I ciklusu studija s tim da je studij
koncipciran na način da omogućava dalje školovanje iz oblasti na nekoj drugoj visokoškolskoj
ustanovi u BiH i EU. Studijski program slijedi trociklični model 3+2+3.
d. Broj ECTS bodova

180 ECTS
e. Vrsta studija:
akademski dodiplomski studij
f. Zvanje
Bachelor kriminologije i sigurnosnih studija
g. Polje
Društvene nauke
h. Način izvođenja
Redovne studije, u sjedištu, u trajanju od šest semestara.
Pravni osnov za organizovanje I ciklusa studija sadržan je u Pravilima studiranja na I ciklusu

studija na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru kao i u Zakonu o visokom obrazovanju
HNK i Statutu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Studijski program realizuje se kao
dodiplomski studij na Pravnom fakultetu u Mostaru u trajanju od tri godine (šest semestara)
sa ukupnim opterećenjem od 180 ECTS bodova. Na studiju se organizuje nastava iz oblasti
sigurnosnih studija. Predmeti su grupisani u obavezne i izborne. Oni trebaju studentima
pružiti znanja i sposobnosti usklađene s ishodima učenja i kompetencijama, stečenim
završetkom dodiplomskog studija na prvom ciklusu univerzitetskog obrazovanja.
2. NASTAVNI PLAN
a. Prikaz nastavnog plana i programa
GODINA STUDIJA NASTAVNI PREDMETI

OBAVEZNI IZBORNI/FAKULTATIVNI
PRVA 5+5 0
I + II SEMESTAR
DRUGA 5+5 1
(Student bira 1 od 4
III + IV SEMESTAR ponuđena predmeta u IV
semstru)
TREĆA 4+4 2+2
V+VI SEMESTAR (Student bira po 2 od po 4

ponuđena predmeta u V i VI
semestru)
UKUPNO 28 5
b. Spisak obaveznih i izbornih predmeta s brojem sati nastave potrebnih za njihovo

izvođenje i brojem ECTS bodova
I semestar
Obavezni - O Kontakt sati
PREDMET
Izborni/fakultativni - Predavanja + Broj ECTS bodova
IF vježbe
SOCIOLOGIJA O 3+1 5
OSNOVE DRŽAVE I PRAVA O 4+ 1 6
HISTORIJSKI RAZVOJ KRIMINALITETA O 4+ 1 7
KRIMINOLOGIJA I SIGURNOSNE
O 4+ 1 7
STUDIJE
OSNOVI INFORMATIKE O 3+1 5
Ukupno 18 + 5 = 23 30
II semestar
PREDMET
IF vježbe
PSIHOLOGIJA O 3+1 6
KRIMINALISTIKA O 4+ 1 7
POLITIČKI SISTEMI O 4+ 1 6
ENGLESKI JEZIK O 4+ 1 5
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ O 1+3 6
Ukupno 16 + 7 = 23 30
III semestar
PREDMET
IF vježbe
CIVILNO DRUŠTVO I DEMOKRATIJA O 4+0 5

DRŽAVNO I DRUŠTVENO O 4+ 0 5
UREĐENJE
KRIVIČNO PRAVO O 4+ 1 6
KRIZNO KOMUNICIRANJE O 4+ 1 7
TEORIJE I SISTEMI SIGURNOSTI O 4+1 7
Ukupno 20 + 3 = 23 30
IV semestar
PREDMET
IF vježbe
USTAVNO UREĐENJE BIH O 4+0 4

KRIVIČNO PROCESNO PRAVO O 4+1 5
FORENZIKA O 4+1 7
SIGURNOSNI MENADZMENT O 4+0 7
LJUDSKA PRAVA O 4+0 4
IZBORNI PREDMET 1 I 3 +0 3
Ukupno 23 + 2 = 25 30
Student bira 1 od 4 ponuđena predmeta:
1. Forenzična psihologija
2. Forenzična antroplogija
3. Forenzičko računovodstvo
4. Nacionalna sigurnost i međunarodne organizacije
V semestar

PREDMET
IF vježbe
UPRAVNO PRAVO I POSTUPAK O 4+1 6

VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA O 4+0 6
EU
PENOLOGIJA O 4+1 6
MEĐUNARODNO PRAVO, O 4+1 6
MEĐUNARODNI ODNOSI I
SIGURNOST
IZBORNI PREDMET 2 I 3+0 3
Ukupno 22 + 3 =25 30

1. Imovinski kriminalitet
2. Krvni i seksualni delikti
3. Narko kriminalitet
4. Saobraćajni kriminalitet
VI semestar

PREDMET
IF vježbe
DJECA I MLADI U KRIMINOLOŠKOM O 4+1 6

FOKUSU
ORGANIZIRANI KRIMINAL I O 4+1 6
KORUPCIJA
KOMPJUTERSKI KRIMINALITET O 4+1 6
POSLOVNO PRAVO I KRIMINALITET O 4+0 6
Ukupno 22 + 3 = 25 30

1. Terorizam
2. Ilegalne migracije i trgovina ljudima
3. Ekološki kriminalitet
4. Forenzična biologija
a. Syllabusi svih predmeta
UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: SOCIOLOGIJA Šifra predmeta:

Nivo ciklusa, godina studija,
Ciklus studija I Godina studija I / Semestar I
semestar
Voditelj predmeta:
Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail:
Kontakt detalji:
Tel.:
Ukupan broj sati
Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 3 Sati vježbi sedmično: 1
sedmično: 4
Bodovna vrijednost ECTS-a: 5 ECTS
Matična kvalifikacija: Bachelor Kriminologije i sigurnosnih studija
Status predmeta: Obavezni
Preduslovi za polaganje predmeta: j
Ograničenja pristupa predmetu: -
Broj ECTS bodova odgovara broju sati potrebnom za realizaciju nastavnih obaveza
Obrazloženje bodovne vrijednosti:
i pripremu ispita.
Upoznati studente sa predmetom izučavanja sociologije, osnovnim pojmovima,
Cilj predmeta:
savremenim teorijama i funkcioniranju društva.
Opis općih i specifičnih Usvajanje osnovnih znanja studenata iz oblasti sociologije koja su im neophodna u
kompetencija (znanja i vještina) obavljanju poslova, kao i pri procjeni problema i izradu prijedloga unapređivanja
/ishod učenja: rada.
1. Sociologija - nauka o prirodi društva
2. Pojam čovjeka, društva i kulture
3. Pojam strukture društva
4. Razmišljanja o strukturi društva kroz historiju
5. Suvremene teorije o strukturi društva
6. Čovjek kao temeljni i centralni element strukture društva
7. Društvena djelatnost kao element strukture društva
Okvirni sadržaj predmeta:
8. Društveni odnosi i grupe
9. Posljedice društvene stratifikacije
10. Ljudske zajednice (etničke zajednice), Teritorijalne zajednice
11. Društvene institucije s državom kao institucijom vlasti
12. Ekonomske i odgojno obrazovne institucije
13. Obitelj kao primarna grupa, zajednica i institucija
14. Filozofija i znanost kao suprastruktura društva
15. Umjetnost, ideologija i religija kao suprastruktura
Oblici provođenja nastave/metode
Predavanja, seminarska nastava vježbe.
učenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
-
predviđaju):
Kolokviji, seminarski rad, praktično, pismeno.
PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE
Način provjere znanja/ način
Pohađanjenastaveiangažmannanastavi 20%
polaganja ispita i % težinskog
Testovitokomnastave 40%
faktora provjere znanja:
Završni test 40%
Ukupno 100%
Popis osnovne literature i 1. 1. Fočo, S. (2000). Sociologija. Zenica: Dom štampa..
Internet web referenci: 2. 2. Haralambos, M. (2000). Uvod u sociologiju. Zagreb: Educa
Način praćenja kvalitete i
Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave.
uspješnosti izvedbe predmeta:
UNIVERZITET„DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

PRAVNI FAKULTET
Nazivpredmeta: OSNOVE DRŽAVE I PRAVA Šifrapredmeta:
Nivo ciklusa godina studija, Ciklusstudija Godinastudija/Semestar

semestar Dodiplomski,trogodišnji Prva/Prvi
Voditelj predmeta: Prof.drMirjanaNadaţdinDefterdarević
Konsultacije: Adresa(brojkabineta) E-mail:

Kontakt detalji: Tel.:036514245 D106 nadazdin.defterdarevic@unmo.ba
Sati predavanja Sati vježbi sedmično: Ukupanbrojsati
Ukupan broj sati predmeta: sedmično: 5
četiri jedan
ECTS 5/75
Bodovna vrijednost ECTS-a: Šest(6)
Peduslovi za polaganje predmeta: -

Nastavni sadržaj predmeta Osnove države i prava koncipiran je kao uvodni
Teorijskopravni predmet sa ciljem da studentu pruži jasnu predstavu o organskoj i
Obrazloženje bodovne vrijednosti: funkcionalnoj vezi između države i prava, što je pretpostavka za uspješn
osavladavanje sadržaja predviđenog nastavnim planom Studija.
To su argumenti za utvrđenu vrijednost ECTS bodova -šest(6).
Da se studenti upoznaju sa:
organizacionim pretpostavkama za funkcionisanje države,
sadržajem, svrhom i načinom funkcionisanja pojedinih državnih funkcija
organskom i funkcionalnom vezomi zmeđu države i prava
Cil jpredmeta: • Pojmom pravne norme,
• Pojmom pravnogs istemai i njegovim principima
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni:
- prepoznat iorganizacione i funkcionalne karakteristike državne vlasti,
- definisati pojam suverenosti u njegovim različitim aspektima,
Opis općih i specifičnih - definisati pojam nadležnostidržavnihorgana,
kompetencija (znanja iv ještina) - prepoznati elemente pravne norme,
/ishod učenja: - razumjeti sadržaj pravnog pravila.
1. Pojam države i sprecifičnosti državneo rganizacije

2. Sastav državne organizacije - državne
djelatnosti,državni organi, službeneosobe
3. Ustavno-zakonodavnadjelatnost
4. Izvršno-političkadjelatnost
5. Pravosudnadjelatnost
Okvirni sadržaj predmeta: 6. Upravnadjelatnost
7. Vrste država
8. Pojam prava, pravna norma
9.Vrste pravnih normi
10.Normativni pravn iakti
11.Ustav i zakon
12 Podzakonski i individualni pravniakti
7.Zakon
14. Primjena pravne norme
8.Individualnipravniakti
15.Utvrđivanje važećih pravnih normi
6.
Oblici provođenja nastave/metode 10
učenja: 11. Predavanja i a uditorne vježbe.
Ostale obavezes tudenta (ako se 12. Drţavnouređenje
Izrada i odbrana seminarskih radova(fakultativno), pristupanje provjeri znanja na
predviđaju): kolokvijima(fakultativno)
Usvojeno znanje provjerava se pismeno;sredinom i nakraju semestra.
1.redovni studenti
-prvi kolokvij:40bodova
-drugi kolokvij:45bodova
-predispitn eaktivnosti15bodova
2.vanrednistudenti
Način provjere znanja/način -prvi kolokvij:45bodova
polaganja i spita i%t ežinskog -drugi kolokvij/završniispit:55bodova
faktora provjere znanja: Da bi položio prvi ili drugi kolokvij, student mora ostvariti najmanje 55% odu
kupnog broja bodova. Ako student ne položi prvi kolokvij organizovan tokom
semestra, polaže čitav ispit na kraju semestra, sa mogućnošću dobivanja
maksimalno 85 bodova. Vanredni studenti mogu ostvariti maksimalno100 bodova na
završnom ispitu. Vanrednin studenti imaju mogućnost opredijeliti se da polažu ispit
kao redovni studenti.
NikolaVisković:Teorijadržave i prava, Birotehnika CDO, Zagreb, 2001.
DuškoVrban:Država i pravo,Golden marketing, Zagreb, 2003.
Popis osnovne literature i

Internet web referenci:

uspješnosti izvedbe predmeta: Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave.
Konačna ocjena se utvrđuje na osnovu ukupno osvojenih bodova na sljedeći način:
Bodovi Ocjena
55-64 6
65-74 7
75-84 8
85-94 9
95-100 10

PRAVNI FAKULTET
HISTORIJSKI RAZVOJ
Naziv predmeta: Šifra predmeta:
KRIMINALITETA
Nivo ciklusa, godina studija, Ciklus studija
Godina studija I / Semestar I
semestar Dodiplomski, trogodišnji
Voditelj predmeta: Prof. dr. Amra Mahmutagić
Konsultacije: utorkom 10,00-12,00 Adresa (broj kabineta): D 206
E-mail: amra.mahmutagic@unmo.ba
Kontakt detalji:
Tel: 036/514-237
Sati predavanja sedmično: Sati vježbi sedmično Ukupan broj sati

Ukupan broj sati predmeta:
4 1 sedmično: 5
Preduslovi za polaganje
-
predmeta:
Obrazloženje bodovne Broj ECTS bodova odgovara broju sati potrebnom za realizaciju nastavnih obaveza i
vrijednosti: pripremu ispita.
Cilj predmeta je:

Upoznavanje studenata sa prvim regulama i načinima sankcionisanja predržavnog
perioda,te upoznavanje sa historijskim aspektom razvoja i modifikovanja raznih oblika
delikata protiv ličnosti,imovine, porodice i države,kao i samog sudskog postupka, od
prvih primitivnih oblika, do savremenog doba, kako bi se omogućilo razumijevanje
savremene kriminalistike
Produbljivanje znanja o značaju shvatanja dinamike historijskih procesa i njihove
uzročno-posljedične povezanosti, kako bi se stekla temeljna znanja o evoluciji oblika
odgovornosti i vinosti,od kolektivne i objektivne,do subjektivne
Upoznavanje sa personalnim i teritorijalnim principima važenja prava u odgovarajućim
historijskim okvirima,kako bi se shvatio značaj današnje unifikacije prava u evropskim
Cilj predmeta: integracijama
Analiziranje aspekata odgovornosti prihvaćenih u modernim pravnim
kodifikacijama,kao temeljima evropske pravne tradicije, u svrhu lakšeg pristupa
aspektima savremene kriminalistike
Upoznavanje sa društvenopolitičkim okolnostima u kojima se pojavljuju prvi oblici
primjene načela legaliteta i presumpcije nevinosti,kako bi se omogućilo razumijevanje
evolucije, recepcije i modifikacija tih načela u savremenom dobu.
Produbljivanje znanja o državama i pravnim sistemima koji se temelje na rimskoj
pravnoj tradiciji,kao i onih koji počivaju na common law tradiciji,radi uspješnije
komparacije primjene osnovnih pravnih instituta
Analiziranje društvenopolitičkog ambijenta građanskih revolucija,s posebnim
aspektom na sekularizam i uvođenje načela individualiteta i legaliteta,kao osnovnih
principa kažnjavanja, koji su podloga savremenim pravnim sistemima
Procijeniti uticajdinamike historijskih društvenopolitičkih okolnosti na sveukupne
aspekte kriminaliteta
Komparirati razvoj pravnih sistema kulturnopolitičkih civilizcijskih krugova i njihovih
pristupa samom obliku delikta i kažnjavanja
Opis općih i specifičnih
Analizirati moderne pravne kodifikacije u pogledu primjen eprincipa individualizacije
kompetencija (znanja i vještina)
kazne
/ishod učenja:
Definisati pojam krivičnog prava i sudskog postupka u modernim državama od 16. do
20 stoljeća (Engleska, SAD, Francuska, Rusija, Austro-UgarskaMonarhija, Kraljevina
SHS/Jugoslavija)
Uporediti razvoj državei prava navedenih država
Analizirati sveukupnost različitih historijskopravnih uticaja na kontekst nastanka
načela krivičnog prava i postupka te načel asavremene kriminalistike
1. Delikti, kazne, proces i sudski postupak orijentalnih despotija

2. Helenska civilizacija i principi kažnjavanja
3. Zapadnoevropski- katolički,bizantsko- pravoslavni i osmanski kulturno-politički
krug i aspekti privatnopravnog i javnopravnog delikta
4. Stvaranje ius commune i pokušaji kodifikacija i unifikacije srednjoevropskih
pravnih sistema.
4. Engleska država i pravo 16.-20 st, sekularna pravna profesija, izvori prava, krivično
pravo, krivičnipostupak- načelolegaliteta
5. Američko-engleskopravo, sličnostiirazlike, kompromisi Ustava SAD-a
Okvirni sadržaj predmeta: 6. Krivično pravo Francuske, klasična škola krivičnog prava, Code
d'instruction criminelle 1808, Code penal 1810.
7.Rusija – 19.-20 st., država i pravo, krivično pravo i krivični postupak
8. Pruski krivični zakonik iz 1851.
9. Evropeizacija osmanskih instituta u periodu tanzimatskih reformi
10. Austrougarska Monarhija i Bosna i Hercegovina, izgradnja pravnog sistema,
propisi Zajedničke vlade,Vrhovnog suda u Sarajevu, šerijatskog, kanonskog i
bosanskog običajnogprava,
11. Pitanje unifikacije prava u zajedničkoj južnoslavenskojdržavi
Oblici provođenja Predavanja, diskusije, debate, vježbe, seminarski radovi, praktični radovi, sudska
nastave/metode učenja: praksa, case study, konsultacije iza predavanja.
-
predviđaju):
Način provjere znanja:
Usvojeno znanje provjerava se pismeno;sredinom i na kraju semestra.
1.redovnis tudenti
-prvi kolokvij:40bodova
-drugi kolokvij:45 bodova
-predispitne aktivnosti15 bodova
Način provjere znanja/ način 2.vanrednistudenti
polaganja ispita i % težinskog -prvi kolokvij:45 bodova
faktora provjere znanja: -drugi kolokvij/završni ispit:55 bodova
Dabi položio prvi ili drugi kolokvij,student mora ostvariti najmanje 55%od ukupnog
broja bodova. Ako student ne položi prvi kolokvij organizovan tokom semestra,
polaže čitav ispit na kraju semestra, sa mogućnošću dobivanja maksimalno 85
bodova.Vanredni studenti mogu ostvarit imaksimalno 100 bodova na završnom
ispitu.Vanredni studenti imaju mogućnost opredijeliti se da polažu ispit kao redovni
studenti.
Obavezna:
Šefko Kurtović, Opća povijest prava i države, II. Knjiga Novi vijek, Zagreb, 2005.
(str.6.-348.)
Raifa Festić, Opća historija države i prava, Sarajevo,1998.
Srđan Šarkić- Dragoljub Popović, Veliki pravni sistemi i kodifikacije, Beograd, 1996.,
str.123.-127., 161.-165
Mustafa Imamović,Predavanja iz opće povijesti prava i političkih institucija, Sarajevo,
2005.
Popis osnovne literature i Fikret Karčić,Moderne pravne kodifikacije, Sarajevo, 2006.
Internet web referenci: Lujo Margetić, Opća povijest prava i države Rijeka, 1998., str.177
Neda Engelsfeld, Povijest hrvatske države i prava, razdoblje od 18. do 20. stoljeća,
Zagreb,2006., str.155.-160.
Ferdo Čulinović, Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i XX.vijeka,
Zagreb, 1959., str.307.-332.
Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2003.,
str.224.-226.
Dopunska literatura: Dženana Čaušević, Pravno politički razvitak Bosne i
Hercegovine. Dokumenti s komentarima,Sarajevo, 2005.
www.pravo.unizg.hr/PHPD/materijali
Krivični zakonik Kraljevine Jugoslavije
Zakonik o sudskom krivičnom postupku Kraljevine Jugoslavije
Kontrola kvaliteta biće obezbjeđena kroz:

1. Studentsku evaluaciju (poslije održane nastave studenti ocjenjuju kvalitet predavanja
i vježbi, na kraju semestra studenti popunjavaju opšti evaluacioni list)
2. Analizu ispunjenosti plana rada (ocjenu daje Katedra)
3. Analizu ispitnih rezultata (ocjenu daje Katedra)

PRAVNI FAKULTET
KRIMINOLOGIJA I SIGURNOSNE
STUDIJE
Nivo ciklusa, godina studija, Godina studija/ Semestar
I ciklus studija
semestar I/I
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Elmedin Muratbegović&emeritus Prof dr Ramo Masleša
Konsultacije: prema utvrđenom rasporedu
Kontakt detalji: E-mail: emuratbegovic@cprc.ba Tel.: ++ 387 61 191 652
Ukupan broj sati

Sati nastave sedmično Sati vježbi sedmično
4 1

Status predmeta:
Obavezni
-
Peduslovi za polaganje predmeta:
Ograničenja pristupa predmetu:

-
Prvi coll (sedma sedmica) _ 35 bodova

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Drugi coll (petnaesta sedmica) _ 35 bodova
Završni ispit (usmeni) _ 30 bodova

- osnovnim kriminološkim terminima i terminima sisgurnosnih studije
- relevantnom lepezom metoda kriminologije i sigurnosnih studija
Ciljevi predmeta:
- osnovnim kriminološkim teorijama
- elementima savremene sigurnosne politike
Po uspješnom okončanju ovog predmeta studenti će biti sposobni da shvate:
- osnovne termine sigurnosno relevantnih nauka
Ishodi učenja predmeta: - diobu razvoja kriminološke nauke i prakse kroz historiju
(Opis općih i specifičnih - osnovne postavke i subjekte savremene sigurnosne i kriminalne politike jednog
kompetencija (znanja i vještina)) društva
1. Pojam i predmet kriminologije

Sadržaj predmeta:
2. Sigurnosne studije u sistemu nauka
(Okvirni sadržaj predmeta)
3. Metodi kriminologije
4. Predmet i metoda sigurnosnih studija
5. Značaj teorijskog pristupa u kriminologiji
6. Nosioci i subjekti sistema sigurnosti
7. Pozitivistička orijentacija u kriminologiji 1 – biološke teorije
8. Sigurnosne studije i politika
9. Pozitivistička orijentacija u kriminologiji 2 – psiholo teorije
10. Oblici ugrožavanja spoljne i unutrašnje sigurnosti
11. Pozitivistička orijentacija u kriminologiji 3 – sociološke teorije
12. Savremena sigurnosna politika
13. Socijalna reakcija na kriminalitet
14. Položaj i problemi sigurnosti u BIH u savremenimuslovima
15. Aplikativna kriminologija
Nastavne metode:
(Oblici provođenja nastave/metode Predavanja, eseji, analiza slučaja i sudske prakse, individualne i grupne konsultacije.
učenja)
Ostale obaveze studenta
(ako se predviđaju):
Ispitivanje i ocjenjivanje:
Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja, ocjenom eseja i završnom
(Način provjere znanja/ način
provjerom.
faktora provjere znanja)
Muratbegović, E.(2018), Kompendij kriminoloških teorija, FKKSS UnSa,
1.
Popis osnovne literature i Sarajevo
Internet web referenci: 2. Masleša, R. Bisić, M. (2010), Osnovi sisgurnosti, FKKSS Unsa, Sarajevo
3. Ignjatović, Dž. (2005), Kriminologija, Savremena administracija, Beograd
Anonimna anketa studenata o uspješnosti nastave.

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: OSNOVI INFORMATIKE Šifra predmeta:

Nivo ciklusa, godina studija, Ciklus studija I
semestar Dodiplomski, trogodišnji
Voditelj predmeta: prof.dr. Dragi Tiro
Konsultacije: Adresa (broj kabineta): kabinet O007 na Mašinskom fakultetu
Kontakt detalji:
E-mail: dragi.tiro@unmo.ba Tel.: 036 571258
Ukupan broj sati
sedmično : 4
Upoznavanje sa osnovnim pojmovima, značajem, razvojem i primjenom
Cilj predmeta:
informacijskih tehnologija i informatike uopšte i u oblasti prava.
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni da:
1. pravilno tumačiti važnost i ulogu informatike u savremenom radu
2. naučiti princip rada računarskog sistema
/ishod učenja:
3. samostalno koristiti personalni računar za različite poslove, podešavanja
rada samog računara, obrade teksta, obrade podataka, izradu prezentacija,
osnove primjene softvera za e-mail, društvene mreže i slično
4. shvataju važnost cjeloživotnog učenja u informatičkim tehnologijama
1. Istorijski pregled razvoja računara
2. Pojam i primjena informatike
3. Brojni sistemi i kodovi
4. Hardware: ulazne jedinice, CPU, izlazne jedinice.
5. Software: Opertivni: Windows, Linux, Android, IOS, Operativni sistem Windows
– osnovna podešavanja (miš, tastatura, datum, vrijeme, aplikativni programi)
6. Operativni sistem Windows – aplikativni programi, Windows Explorer, My
Computer)
7. Aplikativni software: MS Word: pisanje teksta, formatiranje teksta, oblikovanje
dokumenta, grafika, okviri za tekst,
8. Aplikativni software: MS Word: tabele, obrasci, izrada kolona, fusnota,
Okvirni sadržaj predmeta: ubacivanje i formatiranje slika.
9. Aplikativni software: MS Excel. Editiranje i formatiranje podataka, rad sa
stupcima, korištenje funkcija, grfički prikazi – dijagrami, sortiranje podataka.
10. Aplikativni software: MS Power Point – izrada prezentacija
11. Aplikativni software: MS Power Point – animacija prezentacija, grafički dizajn
prezentacije
12. Rad u mreži (Network): osnovne karakteristike, komponente mreže, vrste mreža
13. Interent: Osnovne karakteristike, konekcija, pretraživanje, Web site, E-mail
(elektronska pošta)
14. Informatički sistemi u pravu (primjena informatike u pravu, pravni informacioni
sistemi, informatička tehnologija i upravni postupak, kompjuterski kriminal i pravo
privatnosti i informatička tehnologija)
15. Društvene mreže i primjena u poslovanju i radu
Predavanja, vježbe sa neposrednim radom svakog studenta na računaru, samostalno
rješavanje zadataka, korištenje multimedije i interneta, konsultacije studenata sa
učenja:
profesorom.
predviđaju):
Ocjene će sa davati prema sljedećim kriterijima:
1. Prisustvo i učešće u nastavi – težinski faktor 10%
- Prisustvo 5%
- Učešće u nastavi 5%
Način provjere znanja/ način 2. Dva kolokvija iz teorije (periodične provjere znanja) – težinski faktor 45%
polaganja ispita i % težinskog - Prvi kolokvij 22,5%
faktora provjere znanja: - Drugi kolokvij 22,5%
3. Dva kolokvija praktični rad na računaru (periodične provjere znanja) –
težinski faktor 45%
- Prvi kolokvij 22,5%
- Drugi kolokvij 22,5%
1. D. Tiro, Osnovi informatike, ISBN 9789958601439, Univerzitet „Džemal
Bijedić“ Mostar, 2013.
Popis osnovne literature i 2. Stevan Lilić, Pravna informatika - uvod u primenu informatike u pravu, ZAVOD
Internet web referenci: ZA UDZBENIKE – BEOGRAD, 2006.
3. Asim Tenić: Poslovna informatika
4. Nijaz Bajgorić: Osnovi informatike

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: PSIHOLOGIJA Šifra predmeta:
Ciklus studija I Godina studija I / Semestar II
semestar
Voditelj predmeta:
Kontakt detalji:
Tel.:
Ukupan broj sati
sedmično: 4
Preduslovi za polaganje predmeta: -
i pripremu ispita.
Upoznavanje studenata sa osnovama psihologije, načinima funkcioniranja pojedinih
Cilj predmeta:
psiholoških procesa.
Opis općih i specifičnih Usvajanje osnovnih znanja studenata iz oblasti psihologije koja su im neophodna
kompetencija (znanja i vještina) pri obavljanju poslova, kao i za procjenu problema i izradu prijedloga
/ishod učenja: unapređivanja rada.
1. Uvod u psihologiju
2. Osjeti i percepcija
3. Učenje i pamćenje
4. Motivacija
5. Emocije
6. Frustracijai suočavanje
7. Agresivnost i altruizam
8. Test I
9. Konflikti i zadovoljenje motiva
10. Sposobnosti
11. Inteligencija (vrste, mjerenje)
12. Osnovni koncepti mišljenja
13. Stvaralačko rješavanje problema
14. Teorije kognitivnog razvoja
15. Test II
Predavanja, seminarska nastava, praktično vježbe.
učenja:
-
predviđaju):
Pismeno.
PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE
Način provjere znanja/ način Pohađanje nastave i angažman na 20%
polaganja ispita i % težinskog nastavi
faktora provjere znanja: Testovi tokom nastave 40%
Završni test 40%
Ukupno 100%
1. Pečjak, V.: Psihologija saznavanja, 1987.
Popis osnovne literature i 2. Rot, N.: Opšta psihologija, 1984.
Internet web referenci: 2. Kreč. D., Krečfild R.:Elementi psihologije, Naučna knjiga, Beograd,
1969.
PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: KRIMINALISTIKA Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar I/II
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Marija Lučić-Ćatić
E-mail: marijalc@gmail.comTel.:
Kontakt detalji: Adresa (broj kabineta) :
Ukupan broj sati

Ukupan broj sati predmeta: sedmično
4 1
5

Status predmeta:
Obavezni
Ciljevi ovog predmeta ogledaju se u izučavanju kriminalističke taktike, tehnike i

Ciljevi predmeta: metodike dok je glavni cilj da se kroz teorijske spoznaje ukaže naznačaj i ulogu
kriminalistike u praksi otkrivanja, istraživanja i dokazivanja krivičnih djela.
S obzirom na definirane ciljeve, očekuje se da će studenti steći temeljna znanja i biti

sposobni da:
- prezentiraju i diskutiraju o teorijskim osnovama kriminalistike;
- da primjene znanstvene metode u kriminalistici;
Ishodi učenja predmeta:
- da ovladaju temeljnim pojmovima kriminalističke fenomenologije;
(Opis općih i specifičnih
- da ovladaju pojmovnim određenjima kao i praktičnom realizacijom određenih
kompetencija (znanja i vještina))
postupovnih radnji tj. kriminalističkom taktikom;
- da prethodni sadržaj pozicioniraju u kontekst pojedinih kriminalističkihmetodika
što predstavlja praktičnu primjenu stečenih znanja iz kriminalistike.
I Teorijske osnove kriminalistike

1. Pojam, predmet i zadaća kriminalistike
2. Sistem kriminalistike
3. Razvoj kriminalistike
4. Temeljne odrednice i načela kriminalistike
5. Spoznaja i logika dokazivanja u krivičnom postupku
Sadržaj predmeta:
6. Psihologija i kriminalistika
7. Kibernetika, komunkacije i informacije u kriminalističkoj proceduri
II Uvod u kriminalističku tehniku

8. Primjena naučnih metoda u kriminalistici
III Kriminalistička fenomenologija

9. Temeljni pojmovi kriminalističke fenomenologije
IV Taktika postupovnih radnji
10. Taktika radnji kojima se u krivičnm postupku ograničavaju temeljna ustavna prava
i slobode
11. Ispitivanje okrivljenika
12. Ispitivanje svjedoka
13. Uviđaj, rekonstrukcija i eksperiment
14. Vještačenje i stručna pomoć
V Osnove kriminalističkih metodika

15. Najvažnije metodičke cjeline
Nastavne metode:
Predavanja, vježbe, individualne i grupne konsultacije.
(Oblici provođenja nastave/metode
učenja)
Ostale obaveze studenta /
Ispitivanje i ocjenjivanje: Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja (kolokvij) i završnom
(Način provjere znanja/ način provjerom.
Pavišić, B., Modly, D. (1999) Kriminalistika. Rijeka: Pravni fakultet sveučilišta u
Rijeci

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: POLITIČKI SISTEMI Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus studija, dodiplomski, trogodišnji II/I
Prof. dr. Rebeka Kotlo
Voditelj predmeta:
Konsultacije: E-mail: Tel.:
utorak: 13.00 – 16.00 rebeka.kotlo@unmo.ba 036 514 241
Kontakt detalji: Adresa (broj kabineta): D 203

Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru
Pravni fakultet
USRC „Midhat Hujdur Hujka“, Sjeverni logor bb, Mostar
Ukupan broj sati
sedmično:
Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: Sati vježbi sedmično: 1
5
4
Matična kvalifikacija: Bachelor kriminologije i sigurnosnih studija – 180 ECTS
Edukacija studenata o političkim sistemima, njihovom historijskom razvoju i

značaju, općim pitanjima političkih sistema, političkom predstavljanju, motivima
Cilj predmeta:
političkog angažiranja, udruživanja i stvaranja asocijacija, ulozi medija i javnog
mišljenja, procesima internacionalizacije prava, bitnim karakteristikama
parlamentarnog, predsjedničkog, polupredsjedničkog, skupštinskog i međunarodnog
političkog sistema, jednopartijskim sistemima i obrazovanje kod studenata jasne
slike današnjeg svijeta i položaja savremenih političkih sistema u njemu, te de lege
ferenda, kritičke procjene savremenih tendencija u razvoju političkih sistema,
posebno ukazujući na suštinu i međunarodnog političkog sistema i značaja
njegovih aktera, modela sistema sigurnosti i njegove elemenata, kao i sistema
sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Sposobnost uočavanja problema, određivanja najprimjerenijeg pristupa za njegovo

rješavanje, pravilne analize stanja i sinteze prikupljenih podataka te pronalaženja
adekvatnog rješenja logičkim rezonovanjem i kreativnim djelovanjem, kako
samostalno, tako i radom u timu;
Sposobnost prikupljanja i obrade relevantnih informacija, njihove prezentacije i
razmjene korištenjem ovladanom pravnom terminologijom, efikasnim usmenim i
pisanim izražavanjem i razvijenim sposobnostima komuniciranja o pravnim
sadržajima;
Razvijanje sklonosti cjeloživotnom učenju i vještina učenja te generičkih vještina
potrebnih za zapošljavanje i napredovanje;
Sposobnost jasnog i efikasnog prezentiranja zaključaka i rezultata vlastitog
istraživanja.
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će moći/biti sposobni:
da definišu i odrede osnove i predmet političkog sistema,
da sagledaju i procijene značaj i djelokrug osnovnih aktera -političkog sistema,
posebno: političkih partija, interesnih asocijacija, medija i javnog mišljenja,
Opis općih i specifičnih kompetencija
da uoče i argumentivano diskutuju vrste i suštinu brojnih pitanja koja se nalaze u
(znanja i vještina) /ishod učenja:
političkom sistemu,
da analiziraju i donesu utemeljene zaključke: o motivima političkog angažiranja i
udruživanja radi ostvarivanja interesa,
nastanku, organizaciji, djelovanju i vrstama političkih stranaka u svijetu i u Bosni i
Hercegovini, pluralizmu, samostalnosti i demokratskoj funkciji medija, pojmu i
suštini javnog mišljenja i njegovog djelovanje u političkom sistemu;
da razumiju značaj i razvojne trendove procese internacionalizacije prava,
da prepoznaju, definišu, odrede i obrazlože temeljne karakteristike različitih
političkih sistema: parlamentarnog, predsjedničkog, polupredsjedničkog,
skupštinskog i međunarodnog političkog sistema, kao i jednopartijskih sistema,
da razumiju globalne svjetske procese, kao i tendencije u daljnjem razvoju
političkog sistema,
da spoznaju prirodu i subjekte, te strukturu međunarodnog političkog sistema i
novog svjetskog poretka
da razumiju modele sistema sigurnosti i njegove elemenata, kao i sistem sigurnosti
Bosne i Hercegovine
1.Politički sistem: pojam, historijski osvrt na razvoj i podjelu političkih istema,
teorijski i idejni osnov, opća pitanja političkog sistema
2.Političke stranke: pojam, uloga i značaj, razvoj, vrste, organizacija, članstvo,
program
3.Interesne asocijacije, sa posebnim osvrtom na vrste interesnih asocijacija
4.Mediji
5. Javno mišljenje
6. Internacionalizacija prava
7.Parlamentarni politčki sistem
8.Predsjednički politički sistem
9. Polupredsjednički politički sistem
10.Skupštinski politički sistem
11.Međunarodni politički system
12. Priroda i subjekti međunarodnog političkog sistema,
13.Oblici novog svjetskog poretka
14. Modeli sistema sigurnosti i njegove elemenata,
15. Sistem sigurnosti Bosne i Hercegovine
Predavanja, vježbe, seminari i referati, individualne i grupne konsultacije.
učenja:
predviđaju):
Usvojeno znanje provjerava se pismeno, sredinom i usmeno, na kraju semestra.
1. redovni studenti
- prvi kolokvij: 40 bodova
- drugi kolokvij: 45 bodova
- predispitne aktivnosti 15 bodova
2. vanredni studenti
Način provjere znanja/ način polaganja
ispita i % težinskog faktora provjere
- drugi kolokvij /završni ispit: 55 bodova
znanja:
Da bi položio prvi ili drugi kolokvij, student mora ostvariti najmanje 55% od
ukupnog broja bodova. Ako student ne položi prvi kolokvij organizovan tokom
maksimalno 85 bodova. Vanredni studenti mogu ostvariti maksimallno 100 bodova
na završnom ispitu. Vanredni studenti imaju mogućnost opredijeliti se da polažu
ispit kao redovni student.
Ćazim Sadiković, Politički sistemi, Sarajevo, 2004.
Popis osnovne literature i Nijaz Duraković, Uporedni politički sistemi, Sarajevo, 2007.
Internet web referenci: Vasović Vučina, Savremene demokratije I I II, Beograd, 2012.
Beridan, Izet, Politika i sigurnost, Fakultet političkih nauka, Sarajevo, 2009
Način praćenja kvalitete i uspješnosti
izvedbe predmeta:

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK Šifrapredmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija, Ciklus studija I
Godina studija I / Semestar II
semestar Trogodišnji studij
Voditelj predmeta: Doc. dr. Aida Džiho-Šator
Konsultacije: Adresa (broj kabineta):
Kontakt detalji:
E-mail: aida.dziho@unmo.ba Tel.:
Ukupan broj sati
sedmično: 5
Predmet je obavezni i nosi dogovoreni opseg od 5 ECTS-a. Student će na nastavi
ostvariti 60 sati, a ostatak u samostalnom radu.
Studenti će proširiti znanja o gramatici i proširiti rječnik stručnog engleskog jezika
Cilj predmeta:
uvježbavanjem jezičnih vještina, sa ciljem postizanja A2+ nivoa CEF skale.
Student razumije česte izraze koji su u svezi s područjimaod posve
Opis općih i specifičnih neposrednaznačenja (npr. informacijeoosobi, oradu). U jednostavnim, rutinskim
kompetencija (znanja i vještina) situacijama može se sporazumijevati kada su posrijedi poznate stvari iz struke.
/ishod učenja: Jednostavnim riječima može opisati svoje porijeklo i obrazovanje, direktnu okolinu
i stvari u svezi s nesposrednim potrebama na nivou B1 CEF skale.
1. Pregled gramatike (sadašnja vremena)
2. Rad na tekstu (pravna tematika): čitanje, analiza i diskusija
3. Pregled gramatika (izražavanje prošlosti)
4. Rad na tekstu (sigurnosne studije): čitanje, analiza i diskusija
Okvirni sadržaj predmeta: 5. Pregledgramatike (budućevrijeme)
6. Pisanjekraćihtekstova
7. Dopis, e-mail, CV
8. Pregledgramatike (kondicionalnerečenice)
9. Pasivnoiaktivnostanjeglagola
10. Rad natekstu (građanskodruštvoidemokratija)
11. Razumijevanjeusmenoggovora (video zapisi), analizaidiskusija
12. Rad natekstu (društvenauređenja)
13. E-vijestinaengleskom(osvrtnačlanove)
14. Rad natekstu (kriminalistika), čitanje, analiza i diskusija
15. Esej - pisanje
Predavanja, usmene i pismene vježbe.
učenja:
Studenti rade dvije zadaće u toku semestra.
predviđaju):
Zadaćama studenti mogu ostvariti do 20% bodova, na parcijalnom 30 % i na zadnjem
pismenom ispitu do 50%.
1. Weekly Guardian - http://www.guardian.co.uk/education/series/classroom-materials
2. Mustafa Tanović, Gramatika engleskog jezika, FHN Mostar 2000.
3. Materijali sa nastave koje studenti dobiju mailom

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ Šifra predmeta:
Ciklus studija I Godina studija I / Semestar II
semestar
Voditelj predmeta: Prof. dr. Rijad Novaković
Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: rijad.novakovi@unmo.ba
Kontakt detalji:
Tel.: 061 385 795
Ukupan broj sati
Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 1 Sati vježbi sedmično:3
sedmično: 4
Status predmeta: obavezni
i pripremu ispita.
Sistematizacija spoznaja o proučavanju općih zakonitosti ljudskog kretanja, općih
zakonitosti upravljanja procesom vježbanja, kao i proučavanje posljedica koje ti
procesi imaju na ljudski organizam te proučavanje svih drugih, u tom smislu
relevantnih, oblika ljudskog djelovanja i postojanja. Upoznavanje s osnovnim
Cilj predmeta:
rezultatima rada relevantnih parametara općeg modela kineziološkog
transformacijskog procesa te s mogućim promjenama antropoloških obilježja,
motoričkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških
transformacija.
Opis općih i specifičnih Predmet omogućuje opći uvid u mogućnosti psihomotoričkih sposobnosti, načine
kompetencija (znanja i vještina) opterećenja, doziranje i samokontrola opterećenja prilikom procesa tjelesnog
/ishod učenja: vježbanja.
Dijagnostika antropološkog statusa studenata inicijalno stanje
Izborni program - jedna od sportskih grana
1. košarka
2. odbojka
3. rukomet
4. nogomet
5. fitnes
6. atletika
Sadržaji općeg, bazičnog i utilitarnog karaktera.
Dijagnostika antropološkog statusa studenata incijalno stanje.
7. Olimpijske igre
8. Sportski žvot
9. Psihomotoričke sposobnosti – snaga
10. Psihomotoričke sposobnosti – izdržljivost
11. Psihomotoričke sposobnosti – brzina
12. Ishrana
13. Biohemijski procesi
14. Aerobni režim rada
15. Anaerobni režim rada
Predavanja, seminarski rad, eksperimentalne vježbe, demonstracija itd.
učenja:
-
predviđaju):
polaganja ispita i % težinskog Kolokviji, seminarski rad, pismeno.
1. Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za
Popis osnovne literature i fizičku kulturu.
Internet web referenci: 2. Findak, V., D. Metikoš, M. Mraković, B. Neljak i F. Prot (2000). Motorička
znanja. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

PRAVNI FAKULTET
CIVILNO DRUŠTVO I
Naziv predmeta: Šifra predmeta: 0000
DEMOKRATIJA
Nivo ciklusa, godina studija, semestar I ciklus studija, dodiplomski, trogodišnji II/III
Voditelj predmeta:

Pravni fakultet
Ukupan broj sati
Sati predavanja sedmično:
Ukupan broj sati predmeta: Sati vježbi sedmično: 0 sedmično:
4
4
Matična kvalifikacija: Bachelor kriminologije i sigurnosnih studija – 180 ECTS
Sadržaj ovog predmeta koncipiran je sa namjerom da pruži potrebna znanja za
razumijevanje odnosa vlasti i građana, o mogućnostima građana da utiču na
vlast i o građanskoj odgovornosti koja je pretpostavka funkcionisanja civilnog
društva, demokratije i civilnog društva. U osnovi koncepta civilnog društva je
čovjek i građanin, a ljudska prava i slobode su determinante njegove političke
organizacije. Civilno društvo pretpostavka je ljudskih i građanskih prava, a ona
Cilj predmeta:
opet su preduslov čovjekovog političkog i svakog drugog subjektiviteta i
njegove autonomnosti u različitim aspektima svoga djelovanja.
Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa:
1. problematikom definiranja civilnog društva, njegovim savremenim kritikama,
te strukturom, pravnim okvirom, modalitetima djelovanja, značajem i ulogom
civilnog društva u pravno-političkom sistemu
2. savremenim polemikama u vezi distinkcije i odnosa između civilnog društva
i države
3. značajem građanskog aktivizma i odgojem i obrazovanjem za aktivno i
odgovorno građanstvo u participatornoj demokratiji
4. nužnosti i svim svim aspektima izgradnje političke kulture
5. uticajima civilnog društva i građanstva na kreiranje i implementaciju javnih
politika i pravnog okvira, te na odgovornost vlasti i jačanje osjetljivosti vlasti na
potrebe građanina.
Sposobnost identifikovanja problema, njegovog razumijevanja kroz analizu
utvrđenog stanja i sintezu prikupljenih podataka i donošenje efikasnih i
obrazloženih rješenja primjenom savremenih metoda i objedinjenih znanja iz
više pravnih i srodnih oblasti;
Sposobnost uočavanja problema, određivanja najprimjerenijeg pristupa za
njegovo rješavanje, pravilne analize stanja i sinteze prikupljenih podataka te
pronalaženja adekvatnog rješenja logičkim rezonovanjem i kreativnim
djelovanjem, kako samostalno, tako i radom u timu;
razmjene korištenjem ovladanom pravnom terminologijom, efikasnim usmenim
i pisanim izražavanjem i razvijenim sposobnostima komuniciranja o pravnim
sadržajima;
Opis općih i specifičnih kompetencija
Razvijanje sklonosti cjeloživotnom učenju i vještina učenja te generičkih
(znanja i vještina) /ishod učenja:
vještina potrebnih za zapošljavanje i napredovanje;
istraživanja.
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni da: 1.
Razumiju značaj civilnog duštva i aktivnog građanstva za postojanje i jačanje
participatorne demokratije;
2. Spoznaju važnost i modalitete javnog i političkog djelovanja građanina kao
individue i u zajednici sa drugima
3. Primijene načine i postupke uticaja civilnog sektora i građanina pojedinca u
kreiranju javnih politika i pravnog okvira
4. Mogu uzeti aktivno učešće u organizacijama civilnog društva na osnovu
stečenih znanja
1. Definisanje pojma civilno društvo

2. Odnos države i građanina
3. Građanstvo i javno i političko djelovanje
4. Pravni okvir slobode javnog i političkog djelovanja, posebno u kontekstu
BiH i uživanje temeljnih političkih prava
5. Nevladine organizacije sa posebnim osvrtom na BiH: pravni okvir, razvoj,
značaj i djelovaje u pravno-političkom sistemu
Okvirni sadržaj predmeta: 6. Politička participacija
7. Demokratija
8. Uloga civilnog društva i ključna pitanja demokratskih procesa u BiH
9. Uticaj i uloga civilnog društva u kreiranju javnih politka
10. Odnos vlast – nevladin sektor
11. Javno zagovaranje
12. Civilne inicijative
13. Nevladine organizacije: pojam, nastanak, razvoj, uloga i značaj
14. Funkcije nevladinih organizacija
15. Nevladine organizacije i sigurnost
učenja:
predviđaju):
Način provjere znanja/ način 1. redovni studenti
polaganja ispita i % težinskog faktora - prvi kolokvij: 40 bodova
provjere znanja: - drugi kolokvij: 45 bodova
maksimalno 85 bodova. Vanredni studenti mogu ostvariti maksimallno 100
bodova na završnom ispitu. Vanredni studenti imaju mogućnost opredijeliti se
da polažu ispit kao redovni student.
1. Ismet Sejfija, NVO sektor u Bosni i Hercegovini – Tranzicijski
izazovi, Tuzla, 2009. 2. Vukašin Pavlović,
2. 2. Civilno društvo i demokratija, Beograd, 2006.
Popis osnovne literature i 3. 3. Džon Kin, Civilno društvo, Beograd, 2003.
Internet web referenci: 4. 4. Patris Kanivez: Odgojiti građanina?, Pravni centar FOD BiH,
Sarajevo, 1999.
5. 5. Karl Poper: Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, Pravni centar
FOD BiH, Sarajevo, 1998.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti
izvedbe predmeta:

PRAVNI FAKULTET
DRŽAVNO I DRUŠTVENO
UREĐENJE
I ciklus studija
semestar II/III
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Amra Jašarbegović
E-mail: amra.jasarbegovic@unmo.ba Tel.: ++ 387 36 514 241
Kontakt detalji: Adresa (broj kabineta) : Pravni fakultet
Univerzitet „Džemal Bijedić“ Mostar
Pravni fakultet, kabinet br. 203
Ukupan broj sati

Ukupan broj sati predmeta: sedmično:
4 0
4

Status predmeta:
Obavezni
Da se studenti upoznaju sa
-osnovnim i neophodnim teorijskim saznanjima u vezi sa društvenim i ustavnim
uređenjim
- da steknu osnovna saznanja o državnoj vlasti, njenim funkcijama, oblicima
Ciljevi predmeta: - da steknu osnovna znanja iz oblasti federalizma, iz oblasti lokalne samouprave
kao i iz oblasti ustavnog sudovanja
-da se upoznaju sa ustavnim uređenjem navedenih pitanjua u uporednom pravu
Ishodi učenja predmeta: Po uspješnom okončanju ovog predmeta studenti će biti sposobni
(Opis općih i specifičnih - da ovladaju osnovnim znanjima o državnom i društvenom uređenju
kompetencija (znanja i vještina)) -da definišu osnovne pojmove u vezi sa organizacijom vlasti i njenim funkcijama u
uporednom pravu
- da definišu i prepoznaju osnovne elemente i principe federalizma, lokalne
samouprave i autonomije
- da definišu i razumiju osnovna pitanja kontrole ustavnosti i zakonitosti u savremenim
državama
1.Državno i društveno uređenje
2.Ustav -pojam, struktura i sadržaj
3. Vrste ustava
4. Državna vlast
5.Funkcije i oblici države vlasti
6.Suverenitet i legitimitet državne vlasti
7.Organizacija vlasti
Sadržaj predmeta:
8.Tipovi državnog uređenja
9.Unitarna država, federacija, konfederacija
10.Federalizam
11.Lokalna samouprava
12.Autonomija
13.Izborno pravo i izborni sistem
14.Vladavina prava
15.Kontrola ustavnosti i zakonitosti
Nastavne metode:
učenja)
provjerom.
1. Nurko Pobrić, Ustavno pravo, Slovo, Mostar, 2000.
2. Kasim Trnka, Ustavno pravo, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje,
Fakultet za javnu upravu, Sarajevo, 2006.
3. Zvonko Miljko, Ustavno uređenje BiH, Hrvatska sveučilišna naklada,
Popis osnovne literature i Zagreb, 2006.
Internet web referenci: 4. Ademović Nedim, Marko Joseph, Marković Goran, Ustavno pravo BiH,
Konrad Adenauer Stiftung, Sarajevo 2012.
5. Ademović Nedim, Kodeks ustavnog prava BiH, , Konrad Adenauer
Stiftung, Sarajevo 2012.


PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: KRIVIČNO PRAVO Šifra predmeta

Nivo ciklusa, godina studija, semestar Ciklus studija Godina studija/semestar
Dodiplomski, trogodišnji II/III
Voditelj predmeta doc. dr. Denis Pajić

Kontakt detalji Konsultacije: utorkom 10,00-12,00 Adresa (broj kabineta)
E-mail:
Tel: 036/514-235 D 206
denis.pajic@unmo.ba
Ukupan broj sati predmeta Sati predavanja Sati vježbi Ukupan broj sati
sedmično sedmično Sedmično: 5
4 1
Bodovna vrijednost ECTS-a:
6 ECTS
Konačna ocjena (distribucija bodova)
Bodovi Ocjena Opis
Obrazloženje bodovne vrijednosti: 95-100 10 Izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama
85-94 9 Iznad prosjeka, sa ponekom greškom
75-84 8 Prosječan sa primjetnim greškama
65-74 7 Općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
55-64 6 Zadovoljava minimalne kriterije
0-545 Ne zadovoljava minimalne kriterije
• razvijanje naučnih saznanja, akademskih vještina i
Cilj predmeta: praktičnih sposobnosti u tumačenju i primjeni pravnih
propisa u oblasti krivičnog prava;
• razvijanje kreativnih sposobnosti kao i ovladavanje
metodama, postupcima i procesima istraživanja i
primjene principa, pojmova i instituta u oblasti krivičnog
prava;
• ovladavanje specifičnim pravnim vještinama u sistemu
krivičnopravne zaštite dobara i vrijednosti, a sve u
skladu sa savremenim pravcima razvoja i tendencijama
naučne misli u oblasti krivičnog prava kao naučne
discipline i
• razvijanje lične odgovornosti budućih nosilaca
pravosudnih funkcija
• da shvati pojam, predmet, historijski razvoj, izvore,
Opis općih i specifičnih kompetencija (znanja i strukturu i funkciju krivičnog prava;
vještina) /ishod učenja: • usvoje znanja o osnovnim pojmovima, principima i
institutima opšteg dijela krivičnog prava (krivično djelo,
krivica, saučesništvo, krivične sankcije);
• usvoje znanja o pojedinim krivičnim djelima posebnog
dijela krivičnog prava;
• razviju sposobnost da argumentovano, kreativno i
kompetentno diskutuju sa drugim o pitanjima iz oblasti
krivičnog prava;
• razviju sposobnost sistematičnog pristupa problemima
u oblasti krivičnog prava kao i da ponude kritičke i
argumentovane odgovore u ovoj oblasti
• razviju sposobnost analize i sinteze, kao i da utvrde,
razjasne i povežu značajne i relevantne pretpostavke u
oblasti krivičnog prava i primjene krivičnih sankcija
prema učiniocima krivičnih djela, a koje obezbjeđuju
efikasan sistem zaštite krivičnim zakonodavstvom
određenih dobara i vrijednosti.
1. Krivično pravo kao grana prava i pravne nauke, izvori
krivičnog prava
2. Tumačenje krivičnog zakona i analogija, vremensko i
Okvirni sadržaj predmeta: prostorno važenje krivičnog zakona
3. Elementi općeg pojma krivičnog djela, radnja,
posljedica, uzročnost
4. Način, vrijeme i mjesto učinjenja krivičnog djela, stadiji
u ostvarenju krivičnog djela
5. Sticaj krivičnih djela, osnovi isključenja protupravnosti
6. Pojam i elementi krivice, opća problematika
uračunljivosti
7. Umišljaj kao oblik krivice, nehat kao oblik krivice
8. Stvarna i pravna zabluda
9. Pojam saučesništva i uslovi za njegovo postojanje ,
oblici saučesništva i vrste saučesnika
10. Učiniteljstvo i posredno učiniteljstvo, saučiniteljstvo i
teorije saučiniteljstva
11. Podstrekavanje i neuspjelo podstrekavanja, pomaganje i
prikrivanje, pravna priroda saučesništva
12. Sistem krivičnih sankcija, kazne i njihovo odmjeravanje,
mjere sigurnosti i odgojne mjere
13. Uslovna osuda i sudska opomena
14. Krivična djela protiv života i tijela, krivična djela protiv
imovine
15. Krivična djela protiv čovječnosti, izbor drugih krivičnih
djela
Oblici provođenja nastave/metode učenja: Predavanja, diskusije, debate, vježbe, seminarski radovi,
praktični radovi, sudska praksa, case study, konsultacije.
Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju):
Način provjere znanja/ način polaganja ispita i % Način provjere znanja:
težinskog faktora provjere znanja: jedan semestralni test i završni razgovor usmeno.
1. redovni studenti
Da bi položio prvi ili drugi kolokvij, student mora ostvariti
najmanje 55% od ukupnog broja bodova. Ako student ne položi
prvi kolokvij organizovan tokom semestra, polaže čitav ispit na
kraju semestra, sa mogućnošću dobivanja maksimalno 85
bodova. Vanredni studenti mogu ostvariti maksimalno 100
bodova na završnom ispitu. Vanredni studenti imaju mogućnost
opredijeliti se da polažu ispit kao redovni studenti.
Popis osnovne literature i Internet web referenci: Obavezna literatura:
1. Z. Tomić: Krivično pravo I, Pravni fakultet Univerziteta
u Sarajevu, Sarajevo 2008.
2. Z. Tomić, Krivično pravo II-Posebni dio, drugo
izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.
3. Babić, M., Marković I.:Krivično pravo , opšti dio, Banja
Luka, 2008. - Babić, M.,Marković, I.:Krivično pravo ,
posebni dio ,Banja Luka, 2007
4. Krivični zakon BiH
5. Krivični zakon FBiH
Dopunska literatura:
• F. Bačić: Krivično pravo, Opći dio, Informator, Zagreb
1995. (ili novije izdanje)
• P. Novoselac, Opći dio kaznenog prava, Sveučilište u
Zagrebu, Zagreb 2005. (ili novije izdanje)
• Grupa autora: Komentari krivičnih/kaznenih zakona u
Bosni i Hercegovini, Knjiga I i II, Savjet/Vijeće Europe
i Europska komisija, Sarajevo 2005
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Kontrola kvaliteta biće obezbjeđena kroz:
predmeta: 1. Studentsku evaluaciju (poslije održane nastave studenti
ocjenjuju kvalitet predavanja i vježbi, na kraju semestra studenti
popunjavaju opšti evaluacioni list)

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: KRIZNO KOMUNICIRANJE Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar II/III
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Lejla Turčilo
E-mail: lturcilo@gmail.comTel.: ++ 387 61107822
Kontakt detalji:
Adresa (broj kabineta) :
Ukupan broj sati

4 1
5

Status predmeta:
Obavezni
Obaveze studenta vrjednuju se na sljedeći način:
- Prisustvo nastavi – 5%
Obrazloženje bodovne vrijednosti: - Grupni rad – 25%
- Završni ispit – 70%
Upoznati studente sa:
- Pojmom krizne komunikacije

- Važnosti strateškog planiranja komuniciranja u kriznim situacijama
Ciljevi predmeta: - Značajem sinhronizovanog djelovanja u kriznoj situaciji i komuniciranja o
krizi
- Izradom plana krizne komunikacije
Po uspješnom okončanju ovog predmeta studenti će biti sposobni da:
- Definišu pojam „krizna komunikacija“ i situiraju ga u kontekst upravljanja
Ishodi učenja predmeta: organizacijom/institucijom
(Opis općih i specifičnih - Razumiju načine djelovanja u krizi i komunikacije o krizi
kompetencija (znanja i vještina)) - Poznaju komunikacijske kanale i metode za uspješno krizno komuniciranje
- Izrade plan krizne komunikacije za oređenu organizaciju/instituciju
Sadržaj predmeta: 1. Pojam komunikacije, komunikacija kao dio strateškog

(Okvirni sadržaj predmeta) 2. menadžmenta instiucija i organizacija
3. Kriza – problem ili prilika?
4. Osnove kriznog komuniciranja – pojam, važnost, specifičnost
5. Faze upravljanja krizom i važnost komunikacije u svakoj od faza
6. Potrebe javnosti u kriznim situacijama
7. Uloga medija u kriznim situacijama
8. Medijska konstrukcija kriznih događaja
9. Metode i strategije kriznog komuniciranja – proaktivni i
10. reaktivni pristup
11. Komunikacijski kanali u kriznoj situaciji – direktni kanali
12. i saradnja s medijima
13. Strateško planiranje krizne komunikacije
14. Izrada Plana krizne komunikacije
15. Implementacija Plana krizne komunikacije
16. Evaluacija krizne komunikacije
17. Resursi u kriznim komunikacijama: finansijski, logistički, ljudski
18. Kako učiti iz krize?
Nastavne metode:
(Oblici provođenja nastave/metode Interaktivna nastava, individualne i grupne konsultacije.
učenja)
Ostale obaveze studenta Grupni zadatak: izrada plana krizne komunikacije
Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja (5%), ocjenom plana krizne
komunikacije (25%) i završnom provjerom znanja (70%).
• Barović, Vladimir (2012), Medijsko izvještavanje u kriznim siuacijama,
Filozofski fakultet Novi Sad
• Jugo, Damir (2017), Menadžment kriznog komuniciranja, Školska knjiga
Zagreb
• Novak, Božidar (2001), Krizno komuniciranje i upravljanje
opasnostima:priručnik za krizne odnose s javnošću, Binoza press, Zagreb
• Tomić, Zorica (2007), Komunikacija i javnost,Čigoja, Beograd
• Vučinić, Sanja (2015), Strategije komunikacije u kriznim situacijama. Čigoja,
Beograd
- Skala zadovoljstva na kraju semestra
- Individualni usmeni feedback o sadržaju nastave i metodama
- Evaluacija (anonimno)

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: TEORIJE I SISTEMI SIGURNOSTI Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar II/III
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Elmedin Muratbegović & (emmeritus Prof dr Ramo Masleša)
Kontakt detalji: Konsultacije: prema utvrđenom rasporedu
E-mail: emuratbegovic@cprc.ba Tel.: ++ 387 61 191 652
Ukupan broj sati

4 1
5

Status predmeta:
Obavezni
-
-

Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa interdisciplinarnim naučno – teorijskim

pristupom izučavanja obavještajne službe, odnosno da se razumiju i usvoje potrebna
znanja koja se referiraju na specifičnosti njenog rada i organizacionog ustrojstva.
Osim toga, cilj je da se na egzaktnoj naučnoj osnovi, kritički, argumentirano,
temeljito i iskustveno osvjetle svi aspekti oblikovanja i funkcionisanja podsistema
sigurnosti s posebnim akcentom na njihovim funkcijama u savremenom
demokratskom društvu, vodeći računa o društvenim procesima koji se odnose na
Ciljevi predmeta:
filozofiju agencija za sprovedbu zakona, te odnos između dužnosti i ponašanja,
odgovornost, partnerstvo između agencija i lokalne zajednice, agencija i građana,
agencija i medija itd. Na ovaj način se studenti kako teorijski tako i praktično
osposobljavaju za rad u institucijama i agencijama za provedbu zakona, kao i
drugim ustanovama koje se bave svim vidovima prevencije i suzbijanja kriminala.
U vrijeme kada se društvo sve više suočava sa složenim oblicima krivičnih djela
neophodno je da se na strani onih koji se bave suzbijenjem kriminaliteta nađu
Ishodi učenja predmeta: stručni kadrovi koji mogu odgovoriti društvenim ciljevima: - efikasno suzbijanje
(Opis općih i specifičnih kriminaliteta i – zaštita osnovnih prava i sloboda čovjeka. Proučavajući sadržaje
kompetencija (znanja i vještina)) predmeta „Teorije i sistemi sigurnost“i (o kojima će više biti riječi u nastavku
opisa nastavnog programa) student se upravo upučuje u ta dva bitna segmenta
društvenog angažmana na otkrivanju,spriječavanju i suzbijanju kriminaliteta.
• Podjela sigurnosti prema osnovnim obilježjima

• Naučno i teorijsko promišljanje osnovnih kategorijalnih koncepata sigurnosti
• Teorija sistema kao naučni pristup u proučavanju političkih i sigurnosnih sistema
• Sigurnost u demokratskom društvu
• Teorije i sistemi sigurnosti 1
• Teorije i sistemi sigurnosti 2
• Savremeni sistemi sigurnosti
Sadržaj predmeta:
(Okvirni sadržaj predmeta) • Osnovni subjekti sistema sigurnosti 1
• Osnovni subjekti sistema sigurnosti 1
• Savremeni sigurnosni izazovi i neki oblici ugrožavanja sigurnosti
• Obavještajno-sigurnosni sistem SAD
• Obavještajno-sigurnosni sistem Velike Britanije
• Obavještajno-sigurnosni sistem Savezne Republike Njemačke
• Obavještajno-sigurnosni sistem Republike Francuske
• Sistem sigurnosti BIH
Nastavne metode: Predavanja, eseji, analiza slučaja i sudske prakse, individualne i grupne konsultacije.
učenja)
provjerom.
Popis osnovne literature i 1. Masleša, R. (2001), Teorije i sistemi sigurnosti, Magistrat, Sarajevo.
Internet web referenci: 2. Masleša, R. (1999), Policija i društvo, FKKSS UnSa, Sarajevo.
Način praćenja kvalitete i Anonimna anketa studenata o uspješnosti nastave.


PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: USTAVNO UREĐENJE BIH Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar II/IV
Voditelj predmeta:
Ukupan broj sati

Sati nastave sedmično: Sati vježbi sedmično:
4 0
4

Status predmeta:
Obavezni

-sa državnopravnim razvojem BIH
- sa osnovnim ali i specifičnim elementima ustavnog uređenja BiH,
- sa ustavnim normiranjem ljudskih prava i osnovnim sloboda u BIH
Ciljevi predmeta:
- sa organizacijom vlasti u Bosni i Hercegovine
- sa osnovnim pitanjima izbornog sistema, sistema lokalne samouprave u BiH
-sa ustavnim sudovanjem i vršenjem kontrole ustavnosti i zakonitosti u BiH.
Po uspješnom okončanju ovog predmeta studenti će biti sposobni
- da prepoznaju osnovna, kao i specifična pitanja ustavnog uređenja Bosne i
Hercegovine
- da prepoznaju i definišu osnova ljudska prava i slobode u ustavnom sistemu BiH kao
i mehanizme njihove zaštite
-da prezentiraju i objasne organizaciju vlasti u BiH i njenim entitetima te Brčko
distriktu
-da definišu pojmove vezane za federalizam i lokalnu samoupravu
-da prepoznaju osnovna kao i specifična pravila izbornog sistema u BiH
- da razumiju i definišu vršenje kontrole ustavnosti i zakonitosti od strane ustavnih
sudova
1. Državno-pravni razvoj BiH

2. Ustavno uređenje Bosne I Hercegovine
3. Ustav Bosne i Hercegovine
4. Izvori ustavnog prava u BiH
5. Struktura i sadržaj Ustava Bosne I Hercegovine
6. Ljudska prava i slobode u Ustavu Bosne I Hercegovine
7.Organizacija vlasti u Bosni I Hercegovini
Sadržaj predmeta:
8. Funkcije države vlasti
9.Izborno pravo i izborni sistem BiH
10.Lokalna samouprava
11.Federalizam
12.Kontrola ustavnosti i zakonitosti
13. Ustavno uređenje FBIH
14.Ustavno uređenje RS
15.Brčko Distikt
Nastavne metode:
učenja)
provjerom.
1. Nurko Pobrić, Ustavno pravo, Slovo, Mostar, 2000.
2. Kasim Trnka, Ustavno pravo, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje,
Fakultet za javnu upravu, Sarajevo, 2006.
3. Zvonko Miljko, Ustavno uređenje BiH, Hrvatska sveučilišna naklada,
Popis osnovne literature i Zagreb, 2006.
Internet web referenci: 4. Ademović Nedim, Marko Joseph, Marković Goran, Ustavno pravo BiH,
Konrad Adenauer Stiftung, Sarajevo 2012.
5. Ademović Nedim, Kodeks ustavnog prava BiH, , Konrad Adenauer
Stiftung, Sarajevo 2012.

UNIVERZITET„DŽEMAL BIJEDIĆU“ U MOSTARU

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: KRIVIČNO PROCESNO Šifra predmeta

PRAVO
Nivociklusa,godinastudija,semestar Ciklus studija Godina studija/semestar

Dodiplomski, trogodišnji II/IV

Kontakt detalji Konsultacije: utorkom 10,00-12,00 Adresa (broj kabineta) E-
mail:
Tel: 036/514-235 D 206
denis.pajic@unmo.ba
sedmično: sedmično: Sedmično: 5
4 1

Preduslovi za polaganje predmeta: položeno Krivično pravo
Obrazloženje bodovne vrijednosti: Konačna ocjena (distribucija bodova)
Bodovi Ocjena Opis
95-100 10 Izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama
Ciljevi predmeta su:
• razvijanja znanja i sposobnosti za teorijsku i stručnu
analizu pojmova i instituta krivičnog procesnog prava,
Cilj predmeta: • upućivanje u osnovne pojmove i institute ove naučne
discipline i pravne grane, ovladavanje temeljnim
krivičnoprocesnim institutima u svjetlu zaštite osnovnih
prava i sloboda čovjeka i efikasnog suzbijanja
kriminaliteta,
• sticanje osnovnih znanja o utvrđivanju činjenica u
krivičnom postupku i radnjama dokazivanja, kao i
odvijanju krivičnog postupka u slučaju sumnje da je
izvršeno krivično djelo,
• razvijanje sposobnost za teorijsku i stručnu analizu
pojmova i instituta koji se odnose na vrste i stadije
krivičnog postupka

• da shvate prirodu, tip i strukturu savremenog krivičnog
Opis općih i specifičnih kompetencija (znanja i postupka,
vještina) /ishod učenja: • da usvoje pravnu logiku evropskog kontinentalnog
prava, primjenjuje je i dalje usavršava prilikom
izučavanja i interpretacije krivičnog procesnog
zakonodavstva kao pozitivne grane prava,
• da razviju sposobnost analize i sinteze i da
argumentovano i kompetentmo diskutuje u
krivičnoprocesnoj oblasti,
• da stekne sposobnost sistematičnog pristupa rješavanju
krivičnoprocesnih pitanja i za kritičku analizu
pozitivnopravnih rješenja,
• da vlada osnovnim pojmovima, stručnim terminima i
ključnim institutima krivičnog procesnog prava,
temeljito da poznaje krivični postupak i da stečena
znanja primjenjuje u pravosudnoj praksi,
• da stekne sposobnost povezivanja znanja iz
krivičnoprocesnog prava, krivičnog pravosuđa u cijelini
i da prati i primjenjuje novine u pravnoj struci.
1. Krivično procesno pravo i krivični postupak, pregled
historijskog razvoja krivičnog procesnog prava , razvoj
krivičnog procesnog prava u BiH
Okvirni sadržaj predmeta: 2. Osnovna načela krivičnog procesnog prava (načelo
oficijelnosti, načelo legaliteta i oportuniteta krivičnog
gonjenja, načelo akuzatornosti, načelo kontradiktornosti,
načelo utvrđivanja materijalne istine, načelo slobodne
ocjene dokaza, načelo neposrednosti u provođenju i
ocjeni dokaza, načelo usmenosti, načelo pravičnog
postupka)
3. Osnovna načela krivičnog procesnog prava (načelo
pretpostavke nevinosti i in dubio pro reo, načelo ne bis
in idem, načelo upotrebe jezika i pisma u krivičnom
postupku, načelo javnosti)
4. Organizacija sudova u BiH, načela u obavljanju sudske
funkcije, pojam i vrste sudske nadležnosti, tužilaštvo-
historijski razvoj i pravna priroda, organizacija
tužilaštva u BiH, načela specifična za organizaciju
tužilaštva, prava i dužnosti tužioca u krivičnom
postupku.
5. Osumnjičeni, odnosno optuženi i pravo na odbranu,
oštećeni u krivičnom postupkua, predmet krivičnog
postupka
6. Mjere za osiguranje prisustva osumnjičenog odnosno
optuženog i uspješno vođenje krivičnog postupka
7. Radnje u krivičnom postupku, odluke u krivičnom
postupku, utvrđivanje činjenica u krivičnom postupku
8. Radnje dokazivanja
9. Radnje dokazivanja
10. Oblici krivičnog postupka, istraga, okončanje
istrage,prekid i obustava istrage
11. Postupak optuživanja, izjašnjavanje o krivinji.
pregovaranje o krivnji
12. Glavni pretres, presuda
13. Redovni pravni lijekovi, vanredni pravni lijek
14. Postupak protiv pravnih osoba, postupak za izdavanje
kaznenog naloga, postupak prema maloljetnicima
15. Posebni postupci
Ostale obaveze studenta (ako se predviđaju):
Način provjere znanja/ način polaganja ispita i Način provjere znanja:
% težinskog faktora provjere znanja: jedan semestralni test i završni razgovor usmeno.
1. redovni studenti
bodova. Vanredni studenti mogu ostvariti maksimalno 100
Popis osnovne literature i Internet web referenci: Obavezna literatura:

• Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo. Knjiga I:
Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje.
Četvrto izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Sarajevo,
2017.
• Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo. Knjiga II:
tok redovnog krivičnog postupka I posebni postupci.
Četvrto izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Sarajevo,
2017.
• Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine
• Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine
Dopunska literatura:
• Sijerčić-Čolić, H., Hadžiomeragić, M., Jurčević, M.,
Kaurinović, D., Simović, M.: Komentari zakona o
krivičnom/kaznenom postupku u BiH. Sarajevo, 2005.
(odabrana poglavlja)
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Kontrola kvaliteta biće obezbjeđena kroz:
predmeta: 1. Studentsku evaluaciju (poslije održane nastave studenti

PRAVNI FAKULTET
FORENZIKA
I ciklus studija
semestar II/IV
Prof. dr sc. Nebojša Bojanić
Voditelj predmeta:
Prof. dr Muamer Kavazović
E-mail: nbojanic@fkn.unsa.baTel.: +38761 202 486
mkavazovic@fkn.unsa.ba Tel: +387 61 213 016
Kontakt detalji:
Adresa (broj kabineta) : Pravni fakultet
Sati nastave sedmično: Sati vježbi sedmično: Ukupan broj sati

4 1 sedmično: 5

Status predmeta:
Obavezni
-
-
- osnovnim metodama kriminalističke tehnike i forenizike
- naučnim principima i tehničkim metodama koje se primjenjuju u istraživanja
krivičnih djela;
- sa ulogom i značajem kriminalističke tehnike i forenzike, kriminalističkoj
Ciljevi predmeta:
identifikaciji i registraciji lica i stvari, pronaleženjem, fiksiranjem i tumačenjem
materijalnih tragova;
- Ulogom kriminalističke tehnike i forenzike u otkrivanju i rasvjetljavanju krivičnih
djela i počinilaca;
- ulogom forenzike u dokaznom postpuku.

- prepoznaju osnovne zadatke i ulogu kriminalističke forenzike
- da definišu poslove i odnose kriminalističke tehnike i forenzike
- da definišu smjernice lanca kretanja dokaza
- da ovladaju osnovnim znanjima o zadacima kriminalističke tehnike na otkrivanju
Ishodi učenja predmeta: počinilaca i rasvjetljavanju krivičnih djela
(Opis općih i specifičnih - da na prepoznaju vrijednost tragova i predmeta u dokzanom postpuku
kompetencija (znanja i vještina)) - da prepoznaju u kojim prilikama se mogu pojedini tragovi i predmeti procesno
pravno oformiti, te koju adektvatnu metodu da izaberu za procesno-pravno oformljenje
traga.
- da shvate koja pitanja mogu postaviti vještacima, te da shvate šta i kako mogu
očekivati od rezultata vještačenja u krivičnom postupku
1. Osnovni pojmovi o kriminalističkoj tehnici, forenzici, kriminalistička

registracija i identifikacija.
2. Osnovni kriminalističke traseologije i kriminalističko forenzčkih vještačenja
3. Kriminalističko tehnički i forenzički aspekti obrade mjesta događaja
4. Metode i tehnička sredstva kriminalistčke forenzike
5. Tragovi i vještačnja u vezi sa vatrenim oružjem
6. Tragovi i vještačenja u vezi sa alatima i oruđima
7. Biološki tragovi i vještačenja tragova biološkog porijekla
Sadržaj predmeta:
8. Tragovi i vještačenja tragova papilarnih linija
9. Daktiloskopija
10. Tragovi prirodnog i sintetskog porijekla i njigova vještačenja
11. Tragovi i vještačenja u vezi sa imovinskim deliktima
12. Tragovi i vještačenja u vezi sa krvnim i seksualnim deliktima
13. Tragovi i vještačenja u vezi sa saobraćajnim nesrećama
14. Tragovi i vještačenja u vezi sa krivotvorenjem dokumenata, i digitalnim
medijima
15. Standardizacija obrade mjesta događaja i rada u forenzičkim laboratorijama i
lanac kretanja dokaza
Nastavne metode:
Predavanja, praktične vježbe, eseji/seminarski radovi, individualne i grupne
konsultacije.
učenja)
Ispitivanje i ocjenjivanje: Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja (dva testa i završni ispit),
(Način provjere znanja/ način ocjenom eseja/seminarskih radova i vježbi.
Basarić, M. iVejzagić, N., (1998), “Kriminalistika II (tehnika)”, Sarajevo, FKN.
Maksimović, R. (2000), Kriminalistikatehnika, Beograd, Policijskaakademija.
Bojanić, N., Korajlić, N., Kavazović, M. (2015), Kriminalistička tehnika, CEPS,
Popis osnovne literature i Kiseljak,
Bojanić, N. Milosavljević, M. (2008), Praktikum za kriminalistiku forenziku, Sarajevo,
FKKSS.

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: SIGURNOSNI MENADŽMENT Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar II/IV
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Elmedin Muratbegović&(emmeritus Prof dr Ramo Masleša)
Ukupan broj sati

4 0

Matična kvalifikacija:
Status predmeta:
Obavezni
-

Cilj predmeta je da se studenti sadržajno upoznaju sa interdisciplinarnog i

multidisciplinarnog stajališta o svim relevantnim aspektima iz oblasti sigurnosnog
menadžmenta. Dakle, studenti će dobiti akademsko – profesionalne i stručne
sposobnosti za rad u raznim zaštitnim institucijama društva. Također, bit će
upoznati sa svim karakteristikama, funkcijama, načelima, etičko – profesionalnim
Ciljevi predmeta:
aspektima sigurnosnog menadžmenta, što je fundamentalni preduslov za obavljanje
oficijelnih zadataka u raznim sigurnosnim, zaštitnim i institucijama socijalne
kontrole.
Osnovni ishodi učenja ogledaju se u izvrsnosti izvođenja obrazovnog procesa, koji
se zasniva na inovativnom naučno – disciplinarnom spektru iz različitih naučnih
disciplina, za stjecanje teorijsko – praktičnih i empirijskih znanja iz oblasti
kriminologije sigurnosnih studija. Također, studenti će biti osposobljeni za kritičko
i analitičko analiziranje i procjenjivanje kriminološko – sigurnosnih izazova, i na
osnovu toga proaktivno predlagati provođenje adekvatnih mjera i aktivnosti iz
navedenih oblasti. U tom smislu, studenti će se osposobiti da u konkretnoj praksi
iskažu naučno - stručnu zrelost, zakonitost, operativnost, primjena stručnih metoda i
tehnika na području socijalne kontrole kriminaliteta, operativno istraživanje
sigurnosnih događaja, ovladavanje kreativnim principima i metodologijom vođenja
u cilju efikasnijeg usmjeravanja sveukupnog aktiviteta u održanju povoljnog stanja
sigurnosti u demokratskom društvu.
1. Pojam, razvoj, definiranje i predmet sigurnosnog menadžmenta

2. Upravljanje i sigurnosni menadžment
3. Teorije organizacije i sigurnosni menadžment
Sadržaj predmeta:
4. Klasične i neoklasične organizacione teorije i sigurnosni menadžment
5. Teorije naučnog sigurnosnog menadžmenta
6. Sistemi sigurnosnog menadžmenta
7. Klasični i neoklasični sistemi sigurnosnog menadžmenta
8. Moderni sistemi sigurnosnog menadžmenta
9. Opće metode (stil) sigurnosnog menadžmenta
10. Karakteristike sigurnosnog menadžmenta u demokratskom društvu
11. Sigurnosni menadžment u agencijama za provođenje zakona
12. Funkcije sigurnosnog menadžmenta
13. Etičko – profesionalni kodeks sigurnosnog menadžmenta
14. Sigurnosni menadžment i mediji
15. Sigurnosni menadžment i javnost
Nastavne metode:
učenja)
provjerom.
4. Prof. Dr. Ramo Masleša, Savremeni sigurnosni menadžment (u pripremi)
5. J. Dujović, Rukovođenje i upravljanje sistemima sigurnosti, FPN Sarajevo,
2006.
6. Sikavica P./ Bahtijarević – Šiber, Menadžment, Zagreb, Masmedia, 2004.
7. Kostić J., Psihologija rukovođenja u policiji, VŠUP Zemun, 2003.


PRAVNI FAKULTET
LJUDSKA PRAVA
Naziv predmeta: Šifra predmeta: 0000
Nivo ciklusa, godina studija, Ciklus studija Godina studija / Semestar
semestar Dodiplomski, trogodišnji Druga/IV
Voditelj predmeta: Odgovorni nastavnik: Prof. dr Mirjana Nadaždin Defterdarević

Kontakt detalji:
Tel.: 036 514 245 D 106 nadazdin.defterdarevic@unmo.ba
Sati predavanja sedmično: Sati vježbi sedmično: Ukupan broj sati
Ukupan broj sati predmeta: 4 - sedmično:
4
4
Bodovna vrijednost ECTS-a: ECTS

Obavezni
Status predmeta:

Prema pravilima studiranja
-
Osnovna svrha ljudskih prava je pojedinca zaštititi od zloupotreba državne vlasti i
njenih izvršnih organa, što njihovo izučavanje čini bitnim i opravdanim na
studijama sigurnosti. Svrha predmet je da definiše domen ljudskih prava
Obrazloženje bodovne vrijednosti: pojedinačno, načine njihove realizacije i zaštite, kao načine i okolnosti pod kojima
i na koje načine se smiju i mogu ograničavati. Predmet izuačava univerzalni i
regionalni sistema zaštite ljudskih prava kao i Ustav BiH koji je temeljni dokument
kojim je ova oblast regulisana u našem unutrašnjem pravu.
Cilj predmeta Ludskih prava je studente naučiti:
pravu• da kategorija ljudskih prava ima univerzalnu vrijednost,
• da su ljudska prava nužna pretpostavka za realizaciju sigurnosti
• da djelotvornost mehanizama zaštite ljudskih prava pretpostavka
izgradnje stabiljnog i demokratskog sistema u svakoj zemlji
Cilj predmeta:
Sa znanjima stečenim iz ovog predmeta studenti će biti sposobni……..
• da shvate vrijednost ljudskih prava,

• da uvide vezu između ljudskih prava i aspekta sigurnosti
• da shvate opravdanost i primjenjivost instrumenata zaštite
ljudskih prava i odgovornost da postupaju u granicama koje su
/ishod učenja:
pozitivnim normama utvrđene
Okvirni sadržaj predmeta: 1. Razvoj ideje ljudskih prava

2. Ljudska prava u sistemu unutrašnjeg i sistemu međunarodnog prava
3-4. Univerzalni sistem zaštite ljudskih prava
5.-6 Katalog ljudskih prava i njihova sistematizacija

7. Pregled regionalnih dokumenata za zaštitu ljudskih prava i njihove specifičnosti
8. Evropski sistem ljudskih prava- specifičnosti
9. -11 Evropska konvencija o ljudskim pravima (materijalne odredbe Konvencije)
12. Evropski sud za ljudska prava
13-15. Ljudska prava u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine

Predavanja i auditorne vježbe, analiza slučaja, simulacija suđenja.
učenja:
Ostale obaveze studenta (ako se Izrada i odbrana seminarskih radova (fakultativno), pristupanje provjeri znanja na
predviđaju): kolokviju (fakultativno)
Usvojeno znanje provjerava se pismeno; sredinom i na kraju semestra.
1. redovni studenti
ispit kao redovni studenti.
Mirjana Nadaždin Defterdarević:Evropska konvencija prema praksi Evropskog
suda za ljudska prava, Mostar, 2007.
Neđo Milićević: Ljudska prava, Sarajevo 2007.
Thomas Burgenthal: Međunarodna ljudska prava u sažetom obliku, Magistrat,

Sarajevo, 1998.
Dona Gomien: Kratki vodič kroz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Vijeće
Evrope, Strazbourg
Konačna ocjena se utvrđuje na osnovu ukupno osvojenih bodova na sljedeći način:
Bodovi Ocjena
55-64 6
65-74 7
75-84 8
85-94 9
95-100 10

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: FORENZIČNA PSIHOLOGIJA Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar II/IV
Voditelj predmeta:
prof. dr Sanja Radetić Lovrić, vanredni profesor
Konsultacije: svaki radni dan od 10.00 do 14.00 putem mail komunikacije, lične
konsultacije prema dogovoru sa potrebama studenata
Kontakt detalji:
E-mail: sanja.radetic.lovric@gmail.comTel.: 065 670 641
Adresa (broj kabineta): Univerzitetski kampus bb, Mostar
Ukupan broj sati
Sati nastave sedmično: Sati vježbi sedmično: sedmično:
3 0 3

Status predmeta:
Izborni
Broj ECTS bodova određen je prema važećem nastavnom planu i programu
Kriminoloških i sigurnosnih studija, Pravnog fakulteta, Univerziteta „Džemal
Bijedić“, Mostar, a prema syllabusom nastavnog predmeta predviđenim
Obrazloženje bodovne vrijednosti: studentskim opterećenima potrebnim za ispunjavanje fakultetskih obaveza. U
ukupan iznos bodovne vrijednosti pored aktivno odslušanih predavanja i vježi, ulazi
aktivno provedeno vrijeme studenta u: pripremama za nastavu, pripremama za
izvođenje interaktivnih vježbi, proučavanje literatute i pisanje seminarskih radova,
terenskom rad, radu na analizi studija slučaja, pregledavanju vizulenih sadržaja i
proučavanja potrebnih spisa i transkripata.
Cilj predmeta je da student usvoji osnovna znanja o:
- odnosu psihologije, prava i kriminologije,
- područjima rada psihologa u istražnim i pravosudnim institucijama,
Ciljevi predmeta:
- ulozi vanpravnih činjenica za razumjevanje izvršenih krivičnih djela i
- psihičkim procesima i stanjima djece u kontaktu i sukobu sa zakonom.
Ishodi uspješno savladanog nastavnog gradiva:
- Student razumije vezu između psihologije, prava i kriminologije
- Student razlikuje predmet forenzičke i pravne psihologije
- Student zna osnovne zadatke forenzičke psihologije i razumije koje stručne
kompetence treba da posjeduje forenzički psiholog
- Student je upoznat sa područjima rada psihologa, psihološkim metodama i
tehnikama rada u istražnim i pravosudnim institucijama
- Student zna etička načela psihološke forenzičke prakse
- Student prepoznaje situacije u kojima je potrebna primjena forenzičke
psihologije
- Student umije da prepozna vanpravne činjenice značajne za razumjevanje
kriminalnog i prestupničkog ponašanja djece, maloljetnika i odraslih
- Student je upoznat sa sadržajem forenzičke-psihološke procjene
- Student razumije strukturu forenzičkog nalaza i mišljenja
- Student shvata značaj uticaja socijalno-psiholoških činilaca na dinamiku
istražnog i sudskog procesa (medijski uticaj, tačnost percepcije, greške u
zaključivanju, sugestivna pitanja, vjerodostojnost iskaza, formiranje linije za
prepoznavanje)
- Student zna koji podaci i informacije o psihičkim stanjima i procesu
socijalizacije ličnosti su relevantni za razumjevanje krivičnog djela
- Student je izgradio posebnu senzitivnost za rad sa djecom u istražnom
postupku
- Student razumije osnove psihičkih stanja i procesa djece koja dolaze u kontakt
ili sukob sa zakonom
- Student zna da pristupi djetetu svjedoku u procesu saslušanja
- Student prepoznaje značaj interdisciplinarnog pristupa u profesionalnom radu
Pravo, psihologija i kriminologija u sistemu nauka.
Značaj praktične implikacije interdisciplinarnog pristupa u forenzici
Razvoj odnosa psihologije i prava
Područja rada i zadaci psihologa u istražnom i sudskom postupku
Šta (ne)može forenzički psiholog?Ko može biti forenzički psiholog?Kada je opravdana
potreba za forenzičkim psihologom?
Etička načela rada forenzičkog psihologa
Psihološke metode i tehnike rada u istražnom i sudskom postupku
Vanpravne činjenice kao eksplanansi prestupničkog i kriminalnog ponašanja djece,
Sadržaj predmeta: maloljetnika i odraslih
(Okvirni sadržaj predmeta) Razumjevanje socijalizacijskog konteksta, razvoja i strukture ličnosti za razvoj
kriminalnog ponašanja
Životni stresori kao generatori ili okidači prestupničkog ponašanja (sa posebnim
akcentom na nasilni kriminalitet)
Veza psihičkih poremećaja i kriminala. Prepoznavanje psihičkih poremećaja
Kriminalno profiliranje i psihološka autopsija kao posebni zadaci forenzičke
psihologije
Djete u kontaktu sa zakonom: Psihološka podrška djeci u kontaktu sa zakonom,
Prepoznavanje emocionalnih stanja koja ometaju istražne i sudske procese, Metode i
tehnike rada sa djecom, Kako prepoznati zlostavljano dijete i kako mu pristupiti u
istražnom procesu?
Nastavne metode: Predavanja, vježbe, interaktivna nastava, studije slučaja, prezentacije, diskusione
(Oblici provođenja nastave/metode grupe, rad u malim grupama, korištenje edukativnog multimedijalnog materijala,
učenja) igranje uloga, konsultacije kroz individualni mentorski rad i e-mail komunikaciju.
_
Ispitivanje i ocjenjivanje: Provjera znanja se vrši kontinuirano, tokom izvođenja nastave, a formira se na osnovu
(Način provjere znanja/ način ostvarenog učinka studenta kroz aktivnosti na nastavi, uspješnosti izvršenih
polaganja ispita i % težinskog predispitnih obaveza (seminarskog rada) i uspjeha na zavšnom ispitu.
Gross, R. (2014). Psychology: The science od mind and behaviour (6th Ed.). London:
Hodder Education.
Kapardis, A. (2003). Psychology and Law: A critical introduction (2nd Ed.).
Cambridge: Cambridge University Press.
Radetić Lovrić, S., & Ninković, O. L., (2018): Dijete u pravosudnom postupku:
psihološki pristup.Banja Luka: DPRS & Filozofski fakulet Univerziteta u Banjoj
Luci.
Ajduković, M. (2007). Odabrane teme iz sudske psihologije: Psihologija svjedočenja i
iskaza. Pravni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu.
Hess, A. K., Weiner, I. B. (1999). The Handbook of Forensic Psychology.
Chichester: Wiley.
Aronson, E., Wilson, T. D., Akert, R. M. (2002). Social Psychology. New York:
Pretince Hall, pp.559-588.
Zarevski, P. (1991). Pamćenje i vjerodostojnost svjedočenja. Penološke teme, 1-4,
57-77.
Memon, A., Vrij, A., Bull, R. (1998). Psychology and Law. Truthfulness, Accuracy
and Credibility.Berkshire: McGraw-Hill.
Ainsworth, P. B. (2001). Offender Profiling and Crime Analysis. London: Willan
Publishing, pp. 5-18.
PRAVNI FAKULTET
FORENZIČNO RAČUNOVODSTVO
Godina studija/ Semestar
I ciklus studija II/IV
semestar
Voditelj predmeta: Prof. dr Haris Jahić
Kontakt detalji: E-mail: haris.jahic@efsa.unsa.baTel.:+38733275913
Adresa (broj kabineta) : Ekonomski fakultet Sarajevo, kabinet br. 17
Ukupan broj sati

3 0
3

Status predmeta:
Izborni

- strukturom finansijskih izvještaja
- osnovnim elementima finansijskih izvještaja
- vrstom krivičnih djela iz oblasti privrede
- ulogom revizije u procesu finansijskog izvještavanja
Ciljevi predmeta:
- osnovnim razlikama između prevara i grešaka u računovodstvu
- formalnom i materijalnom ispravnošću knjigovodstvene dokumentacije

- prepoznaju značaj i ulogu računovodstva u svakom pravnom licu
- identifikuju najvažnije korisnike finansijskih izvještaja
- primijete formalne greške u finansijskim izvještajima
- se upoznaju sa osnovnim tehnikama i metodama prilikom ispitivanja tačnosti
knjigovodstvenog evidentiranja
- spoznaju vezu između osnovnih poslovnih knjiga
- da daju preporuke stručnim istražiteljima koje oblasti računovodstvene
evidencije trebaju detaljnije provjeriti
1. Finansijski izvještaji
2. Obveznici sastavljanja finansijskih izvještaja
3. Odgovornost za tačnost podataka u finansijskim izvještajima
4. Poslovne knjige
Sadržaj predmeta:
5. Knjigovodstvena dokumentacija
6. Vrste krivičnih djela iz domena lažnog finansijskog izvještavanja
7. Uloga eksterne revizije u finansijskom izvještavanju
8. Vrste prevara i grešaka u finansijskim izvještajima
9. Uloga sudskih vještaka ekonomske struke u dokazivanju počinjenih krivičnih
djela iz oblasti lažnog finansijskog izvještavanja
10. Forenzični računovođa kao jedno od najbrže rastućih zanimanja u svijetu
Nastavne metode:
Predavanja, eseji, analiza slučaja i sudske prakse, individualne i grupne konsultacije.
učenja)
Ispitivanje i ocjenjivanje: provjerom.
Knjige:
- Isaković-Kaplan Ševala, Forenzično računovodstvo, Štamparija Fojnica,
2016.g.
Popis osnovne literature i - Zabihollah Rezaee, Ricard Riley, Prijevara u finansijskim izvještajima,
Internet web referenci: Naklada MATE, 2014.g.
Web izvori
- acfe.com (Association of Certified Fraud Examiners)


PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: FORENZIČNA ANTROPOLOGIJA Šifra predmeta:

Nivo ciklusa, godina studija, I ciklus studija Godina studija/ Semestar
semestar Trogodišnji studij II/IV
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Damir Marjanović
E-mail: marjanovd@hotmail.com Tel.: ++ 387 36 xxx xxx
Pravni fakultet, kabinet br. Xxx
Ukupan broj sati

3 0
3

Status predmeta:
Izborni
- osnovama antropologije kao znanosti
- osobenostima forenzične bioantropologije kao grane antropologije
Ciljevi predmeta: - procesom kreiranja individualnoga profila primjenom antropoloških metoda
- primjenom forenzične antropologije u krivičnim i parničnim procesima.
Studenti koji uspješno apsolviraju kolegij stječu osnovna znanja o forenzičnoj
antropologiji koja obuhvataju razlikovanje ljudski i životinjski ostataka,
Ishodi učenja predmeta: razlikovanje arheoloških od forenzičnih slučajeva i određivanje spola, dobi,
(Opis općih i specifičnih individualnih karakteristika nepoznatih ostataka u trenutku smrti. Studenti također
kompetencija (znanja i vještina)) stječu znanja o modelima osobne identifikacije. Studenti će također naučiti važne
vještine o primjeni antropologije na sudu, te o osnovnim podatcima i metodama
kojima forenzična antropologije može i mora korespondirati.
Sadržaj predmeta: 1) Uvod u antropologiju
(Okvirni sadržaj predmeta) 2) Osnove primjene antropologije u kriminalistici i pravu
3) Individualizacija primjenom morfoloških karakteristika
4) Osnovi osteologije čovjeka
5) Proces individualizacije analizom skeletnih ostataka
6) Osnovi forenzične deontologije
7) Proces individualizacije analizom dentalnog rekorda
8) Usporedba postmortalnih i antemortalnih podataka
9) Analiza trauma
10) Kreiranje individualnog profila analizom otiska prstiju
11) Kreiranje individualnog profila analizom DNK profila
12) Uloga forenzične antropologije u procesu masovnih identifikacija
13) Određivanje starosti živih individua
14) Vještačenje forenzičnog antropologa na sudu
15) Analiza arheoloških humanih ostataka
Nastavne metode:
Predavanja, eseji, analiza znanstvenih publikacija, slučaja i sudske prakse, individualne
i grupne konsultacije.
učenja)
provjerom.
1. SN Byers. Introduction to Forensic Anthropology. Pearson, Boston, USA
2010
Popis osnovne literature i 2. D. Zečević. Sudska medicina i deontologija. Medicinska naklada, Zagreb,
Internet web referenci: Hrvatska, 2004
3. D. Marjanović, D Primorac. Forenzična genetika: teorija i aplikacija. Lelo
publishing, Sarajevo, BiH, 2013

PRAVNI FAKULTET
NACIONALNA SIGURNOST I
MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
dodiplomski II/IV
semestar
Voditelj predmeta: Doc. dr. Dijana Gupta
Kontakt detalji: Univerzitetski kampus dijana.gupta@tel.net.ba
Tel.: 063 360 - 840
Ukupan broj sati
sedmično: 3
Bodovna vrijednost ECTS-a:
Status predmeta:
Izborni
Proučavanje nacionalne sigurnosti i upoznavanje studenata sa međunarodnim
organizacijama u svijetu koje imaju globalnu ulogu i značaj. Upoznati studente sa
Cilj predmeta:
pojmom nacionalne sigurnosti, nastankom i razvojem nacije i nacionalne sigurnosti.
Interesi i državne politike kao i nacionalna sigurnost u paralelnoj su vezi kada su u
pitanju norme, zadaci, načela, prevencije, rješavanje sukoba u multietničkim
zajednicama, kršenje mira, ljudskih prava i sve ono što dolazi kao mogući
potencijalni sukob koji može proizići i dovesti do destabilizacije države i ugroziti
nacionalnu sigurnost i interese države.
Nakon uspješnog savladavanja predmeta Nacionalna sigurnost i međunarodne

organizacije od studenta se očekuju sljedeći ishodi učenja:
- da steknu teorijska i praktična znanja nužna za razumijevanje nacionalne
sigurnosti i međunarodnih organizacija
- da nakon uspješno apsolviranog predmeta izgrade osnove za tumačenje
ovih instituta i razvijanje kritičkog mišljenja.
/ishod učenja: - da budu sposobni da usvojena znanja i vještine, kombinirana sa onim
dobijenim izučavanjem ostalih predmeta, primjene u donošenju stavova i
odluka o svim pitanjima sadržanim u ovoj nastavno-naučnoj oblasti.
- da savladaju predviđeno nastavno gradivo u cilju budućeg uspješnog
uključivanja u dalji nastavno-obrazovni proces.
1. Nacija i nacionalni identitet

2. Nacionalna i međunarodna sigurnost
3. Država, suverenitet, teritorijalni integritet
4. Faktori ugrožavanja nacionalne sigurnosti i etnički sukobi
5. Terorizam, paradoksi terorizma, terorističke organizacije
6. Cyber terorizam
7. Radikalne grupe
Okvirni sadržaj predmeta: 8. Uloga civilnog društva, diplomatije, sigurnosno obavještajne službe
9. Špijunaža i diplomatija
10. Institucije, instrumenti nacionalne sigurnosti, gospodarske, vojne,
paraobavještajne i obavještajne nacionalne službe
11. Vrste međunarodnih organizacija
12. Nacionalna sigurnost u Bosni i Hercegovini i zemljama regije
13. Postdejtonska Bosna i Hercegovina, Dejtonski sporazum
14. Petangon, FBI, DEA
15. Trgovina ljudima i bijelim robljem
Predavanja, vježbe: teoretske i praktične (rješavanje zadataka u timovima), seminarski
radovi.
učenja:
Usvojeno znanje provjerava se pismeno, usmeno te pismeno i usmeno, putem
kolokvija u toku semestra i završnog ispita. Maksimalan broj bodova koji student
može ostvariti na kolokvijima je:
1. redovni studenti
Način provjere znanja/ način 2. vanredni studenti
polaganja ispita i % težinskog - prvi kolokvij: 45 bodova
faktora provjere znanja: - drugi kolokvij /završni ispit: 55 bodova
ukupnog broja bodova. Ako student ne položi prvi kolokvij, polaže čitav ispit na
kraju semestra (maksimalno 85 bodova + 15 bodova predispitnih aktivnosti iznosi
ukupno 100 bodova). Vanredni studenti mogu ostvariti maksimalno 100 bodova na
završnom ispitu.
Vanredni studenti imaju mogućnost opredijeliti se polagati ispit kao redovni
studenti.
1. Đuro Degan – Međunarodno pravo i Međunarodne organizacije, Beograd,
2006. godina
Popis osnovne literature i 2. Mirko Pejanović, Pogledi državnosti u BiH, Sarajevo, 2015. godina
Internet web referenci: 3. Chomsky, Novi svjetski poretci, Zagreb, 2006. godina
4. Novalić F., Moć i rat, Zagreb, 2006. godina
5. Ogureć Marinko, Vojna diplomacska praksa, Zagreb, 2005. godina
6. Williams D. Security Studi and introduction, London
7. Williams D. Poputation Momemens, 2008, London
8. Collims A., Geneza nacionalne i mađunarodne sigurnosti, Zagreb, 2010.
godina

PRAVNI FAKULTET
UPRAVNO PRAVO I UPRAVNI

POSTUPAK
I ciklus studija
semestar III/V
Voditelj predmeta:
Ukupan broj sati

4 1

Status predmeta:
Obavezni

- osnovnim organizacijskim oblicima uprave u uporednom i domaćem pravu
- sa njihovim položajem i odnosom prema organima vlasti i drugim subjektima
unutar pravnog sistema
Ciljevi predmeta:
- sa nadležnostima i poslovima organa uprave
- sa upravnim postupkom, načinom njegovog pokretanja i vođenja te pravnim
sredstvima koja se u upravnom postupku koriste.
- definišu osnovne organizacione oblike uprave
-da definišu osnovne nadležnosti i poslove organa uprave te njihov odnos prema
drugim subjektima
-da definišu osnovne karakteristike upravnopravnog odnosa i upravnog akta
- da ovladaju osnovnim znanjima o toku i vođenju upravnog postupka
- da na osnovu navedenih znanja pišu pojedinačne akte koje donosi uprava ( rješenja,
žalbe, zaključke te druge vrste podnesaka)
- da primjenjuju u praksi propise iz oblasti upravnog prava
1. Pojam i razvoj upravnog prava

2. Organizaciona upravno pravo
3. Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlaštenja
Sadržaj predmeta: 4. Djelokrug i nadležnost organa uprave
(Okvirni sadržaj predmeta) 5. Upravnopravni odnos
6. Upravni akt
7. Upravni postupak
8. Nadležnost za vođenje upravnog postupka
9. Stranka i njeno zastupanje
10. Opštenje organa i stranaka
11. Ispitni postupak
12. Rješenje
13. Žalba
14. Vanredna prava sredstva
15. Izvršenje
Nastavne metode:
učenja)
provjerom.
1. M. Kamarić. I.Festić, Upravno pravo, opći dio, Magistrat, Sarajevo, 2006..
2. Krijan Pero, Komentar Zakona o upravnom postupku FBIH sa sudskom
Popis osnovne literature i praksom, Privredna štampa d.d. Sarajevo 2002.
Internet web referenci: 3. Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
(„Službene novine FBiH”, broj 35/05)
4. Zakon o upravnom postupku FBiH („Službene novine FBiH”, broj 2/98

PRAVNI FAKULTET
VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

EU
Nivo ciklusa, godina studija, Godina studija/ Semestar:III/V
I ciklus studija
semestar
Voditelj predmeta: Doc.dr. Nerma Čolaković Prguda

Doc.dr. Emina Hasanagić
E-mail:nerma@unmo.ba Tel.:036/514-236 D 101
emina.hasanagic@unmo.ba 036/514-239 D 005
Kontakt detalji:
Adresa (broj kabineta) : Pravni fakultet
Pravni fakultet
Ukupan broj sati

4 0
4

Status predmeta:
Obavezni
Upoznati studente sa razvojem vanjsko-političkih odnosa Evropske unije, osnovnim
principima i vrijednostima vanjske politike EU, te sa aktivnostima u oblasti
sigurnosne i odbrambene politike EU. Prikazati ugovorno-pravni osnov kao i
institucionalni okvir u oblasti vanjske politike EU, kao i postupak odlučivanja u
skladu sa raspodjelom nadležnosti u okviru EU. Cilj predmeta je, također, spoznati
Ciljevi predmeta:
način na koji se vanjska politika EU kreira, funkcionira i utječe na ponašanje drugih
aktera globalne ekonomske i političke scene.
Studentićebitiosposobljeni da:
- upoznajuhistorijskirazvoj EU I njen evanjskepolitike;
- razumiju vanjsko-političkiokvir EU, kao i aktivnosti u okviru sigurnosne politike
EU,
- upoznaju osnovne politike EU,
- upoznaju postupak odlučivanja i temeljne akte koji se usvajaju u okviru EU u
oblasti vanjske I sigurnosnepolitike,
- identificiraju ugovorno-pravnu osnovu, te glavne institucije EU I nadležnost u
postupku odlučivanja u okviru vanjske i sigurnosn epolitike,
- razumiju procese definisanja i razvoja strategija u oblasti evropske sigurnosne i
Odbrambene politike
- upoznaju se sa vojnim i civilnim misijama Evropske unije u kriznim područjima
1. Historijat EU (od Rima do Lisabona)
2. Historijski prikaz razvoja vanjskih odnosa i vanjskepolitike EU
3. Institucije EU I vanjska politika: Evropsko vijeće, Vijeće ministara
4. Evropska komisija, Evropsk iparlament, Sud pravde EU, ECB
5. Institucija visokog predstavnika z avanjske poslove I sigurnosnupolitiku
6. Zajedničkavanjska i sigurnosna politika EU
7. Načela i temeljne vrijednosti vanjskepolitike EU
Sadržaj predmeta: 8. Trgovinska politika i zajednička agrarnapolitka (CAP)
(Okvirni sadržaj predmeta) 9. Regionalna politika i politikaproširenja
10. Evropska monetarna politika
11. Lisabonski ugovor i vanjskapolitika EU
12. Evropska sigurnosna strategija
13. Evropska sigurnosna i odbrambena politika
14. Strateški ciljevi Evropske unije u oblasti sigurnosti
15. Zapadnoevropska unija
Nastavne metode:
(Oblici provođenja nastave/metode Interaktivna predavanja, vježbe, analiza slučajeva (case study), eseji.
učenja)
Kolokviji, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
1. redovni studenti
Ispitivanje i ocjenjivanje: - prvi kolokvij: 45 bodova
(Način provjere znanja/ način - drugi kolokvij /završni ispit: 55 bodova
polaganja ispita i % težinskog Da bi položio prvi ili drugi kolokvij, student mora ostvariti najmanje 55% od
faktora provjere znanja) ukupnog broja bodova. Ako student ne položi prvi kolokvij organizovan tokom
ispit kao redovni studenti.
.
1. Ljerka Mintas Hodak, Europskaunija, Mate d.o.o., Zagreb,
2010., str. 507-534. str.
2.Misita N., Evropska unija – Osnivanje I razvoj, Revicon,
2010.
3. Vukadinović R., Uvod u pravo i institucije EU, Kragujevac,
2008., str. 381-394.
4. Davorin Rudolf, Zajednička sigurnosna i obrambena politika
Europske unije premaLisabonskom ugovoru, Zbornik
radovaPravnog fakulteta u Splitu, god. 51, 3/2014., str. 557.-
574.
5. Hadžiahmetović, A., EkonomijaEvrope, Ekonomskifakultet
Sarajevo, 2005.


PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: PENOLOGIJA Šifra predmeta
Nivociklusa,godinastudija,semestar Ciklus studija Godina studija/semestar

Dodiplomski, trogodišnji III/V
Kontakt detalji Konsultacije: utorkom 10,00-12,00 Adresa (broj kabineta)

E-mail: denis.pajic@unmo.ba
Tel: 036/514-235 D 206
sedmično sedmično Sedmično: 5
4 1

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Oblik aktivnosti u toku semestra:
1. Pismeni test 40 %
2. Vježba: Pismena izrada referata 15 %
3. Završni ispit (usmeno) 45 %
Konačna ocjena (distribucija bodova):
Bodovi Ocjena Opis
95-100 10 Izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama
Cilj predmeta je:
Cilj predmeta: • praktično ovladavanje primjene Zakona o izvršenju
krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH,
• razumjevanje odnosa istorijata kažnjavanja i razvoja
Penologije kao samostalne naučne discipline,
• praćenje i ovladavanje primjenom i značajem novih
oblika krivičnih sankcija i neophodnosti njihovog
uvođenja u krivično zakonodavstvo BiH,
• povezivanje u jednu generičku cjelinu saznanja iz
krivičnopravnih nauka (Kriminologija, Krivično pravo,
Krivično procesno pravo i dr.),
• ovladavanje metodologijama i tehnikama istraživanja u
oblasti Penologije sa ciljem poboljšanja specijalne i
generalne prevencije.
Opis općih i specifičnih kompetencija • razumije šta je penologija, njen predmet izučavanja i
(znanja i vještina) /ishod učenja: ciljeve primjene i odnos ove discipline sa drugim
srodnim naukama i disciplinama
• kompetentno i argumentovano učestvuje u diskusiji o
ciljevima kažnjavanja, uočava, sagledava i daje
prijedloge za rješavanje pravnih pitanja vezanih za
izvršenje krivičnih sankcija
1. Devijantna ponašanja i odbrana društva od kriminaliteta.
Pojam i predmet penologije
2. Razvoj krivičnopravnih nauka i diferenciranje
Okvirni sadržaj predmeta: penologije u samostalnu nauku. Penologija i druge
nauke
3. Historijski razvoj kažnjavanja. Društvena reakcija
primitivnih zajednica.
4. Društvena reakcija organizovanog društva - kaznena
reakcija. Periodizacija u razvoju kaznene reakcije.
5. Period ispaštanja i zastrašivanja. Period humanog
razvoja.
6. Klasična škola krivičnog prava. XIX vijek i koncepcija o
suštini i cilju kazne.
7. Period individualizacije. Pravo na kažnjavanje. Cilj
kažnjavanja.
8. Kazne lišenja slobode – pojava i razvoj.
9. Razvoj kazni lišenja slobode u krivičnom
zakonodavstvu i mjesto u sistemu krivičnih sankcija.
Izvršenje kazni lišenja slobode – historijski razvoj.
10. Penitensijarni sistem danas.
11. Uloga međunarodnih organizacija u razvoju i
humanizaciji penitensijarnih sistema.
12. Posjeta zavodu za izvršenje sankcija
13. Osnovne karakteristike i principi izvršenja krivičnih
sankcija u BiH
14. Izvršenje krivičnih sankcija u BiH.
15. Alternativni oblici reakcije na kriminalitet u BiH.
predviđaju):
Način provjere znanja/ način polaganja Način provjere znanja:
ispita i % težinskog faktora provjere jedan semestralni test i završni razgovor usmeno.
znanja: 1. redovni studenti
bodova. Vanredni studenti mogu ostvariti maksimallno 100
Popis osnovne literature i Internet web Obavezna:
referenci: 1. Sijerčić–Čolić, H./ Vranj, V.: Uvod u penologiju i izvršno
krivično pravo BiH. Sarajevo, 2011.
2. Zakon BiH o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih
mjera “Službeni glasnik BiH” br. 12/2010.
Dopunska:
1. Vranj, V. / Bisić, M. Primjena propisa o izvršenju krivičnih
sankcija, pritvora i drugih mjera u Bosni i Hercegovini, Sarajevo,
2009
Način praćenja kvalitete i uspješnosti Kontrola kvaliteta biće obezbjeđena kroz:
izvedbe predmeta: 1. Studentsku evaluaciju (poslije održane nastave studenti

PRAVNI FAKULTET
MEĐUNARODNO PRAVO,
Naziv predmeta: MEĐUNARODNI ODNOSI I Šifra predmeta: 0000
SIGURNOST
Studij I ciklusa, dodiplomski, trogodišnji III/V
semestar
Voditelj predmeta:

Pravni fakultet
Ukupan broj sati
Sati predavanja sedmično: Sati vježbi sedmično:
4 1
5
Matična kvalifikacija: Bachelor kriminologije i sigurnosnih studija
Sadržaj ovog predmeta koncipiran je sa namjerom da pruži potrebna znanja za
razumijevanje međunarodnog prava, međunaronih odnosa i sigurnosti. Cilj
predmeta je da se studenti upoznaju sa problematikom definiranja međunarodnog
prava, izvora i subjekata međunarodnog prava, odnosa izmeđun unutrašnjeg i
međunarodnog prava, međunarodnim odnosima i njihovom subjektima,
Cilj predmeta:
međunarodnim ugovorima, međunaraodnim dokumentima, međunarodnim
organizacijama, sistemom pravnih pravila kojima se uređuju odnosi između država
i međunarodnih organizacija, osiguranjem mira u međunarodnoj zajednici, te
pitanjima sigurnosti.
Sposobnost identifikovanja problema, njegovog razumijevanja kroz analizu

utvrđenog stanja i sintezu prikupljenih podataka i donošenje efikasnih i
obrazloženih rješenja primjenom savremenih metoda i objedinjenih znanja iz više
/ishod učenja:
pravnih i srodnih oblasti;
Sposobnost uočavanja problema, određivanja najprimjerenijeg pristupa za njegovo
rješavanje, pravilne analize stanja i sinteze prikupljenih podataka te pronalaženja
adekvatnog rješenja logičkim rezonovanjem i kreativnim djelovanjem, kako
samostalno, tako i radom u timu;
razmjene korištenjem ovladanom pravnom terminologijom, efikasnim usmenim i
pisanim izražavanjem i razvijenim sposobnostima komuniciranja o pravnim
sadržajima;
Razvijanje sklonosti cjeloživotnom učenju i vještina učenja te generičkih vještina
potrebnih za zapošljavanje i napredovanje;
istraživanja.
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni da
razumiju pojam i karakteristike međunarodnog prava, izvora i subjekata
međunarodnog prava, odnosa između unutrašnjeg i međunarodnog prava,
međunarodnih odnosa i njihovih subjekata, međunarodnih ugovora, međunaraodnh
dokumenata, međunarodnih organizacija, sistema pravnih pravila kojima se
uređuju odnosi između država i međunarodnih organizacija, osiguranja mira u
međunarodnoj zajednici te pitanja sigurnosti.
1. Pojam, karakteristike i izvori međunarodnog prava, odnos između unutrtašnjeg

međunarodnog prava
2. Subjekti međunarodnog prava
3. Međunarodni ugovori
4. Objekti u međunarodnom pravu
5. Međunarodni odnosi, subjekti međunarodnih odnosa
6. Međunarodne organizacije
7.Međunarodni dokumenti o ljudskim pravima, čovjek u međunarodnom pravu
8. Međunarodne organizacije, međunarodni odnosi i sigurnost
9.Međunarodna zajednica
10. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira
11.Diplomatska i sudska sredstva rješavanja sporova
12.Uloga međunarodnih organizacija u očuvanju mira
13.Ujedinjene nacije, Vijeće sigurnosti i Opća skupština
14.Međunarodna policijska suradnja
15.Pravo oružanih sukoba
učenja:
predviđaju):
1. redovni studenti
maksimalno 85 bodova. Vanredni studenti mogu ostvariti maksimalno 100 bodova
ispit kao redovni student.
1. Sakib Softić, Međunarodno opravo, DES, Sarajevo 2012.
2. Vladimir Đuro Degan, Međunarodno pravo, Rijeka, 2006.
Popis osnovne literature i 3. Vladimir Đuro. Degan /Berislav Pavišić, Međunarodno kazneno
Internet web referenci: pravo,Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2005.
4. Vesna Kazazić, Međunarodno humanitarno pravo, difuzija i primjena,
Sarajevo 2008
5. Nijaz Duraković, Međunarodni politički odnosi, 2009.
6. Bennett A LeRoy, James K Oliver, Međunarodne organizacije, Politička
kultura, Zagreb, 2004.

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: IMOVINSKI KRIMINALITET Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar III/V
Voditelj predmeta:
Prof. dr. Marija Lučić-Ćatić
E-mail: marijalc@gmail.comTel.:
Sati nastave sedmično Sati vježbi sedmično Ukupan broj sati

3 0 45

Status predmeta:
Izborni
-
-
Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa karakterističnim oblicima imovinskog
kriminaliteta te osnovama za njihovo otkrivanje, razjašnjavanje i dokazivanje.
Težište će biti usmjereno na upoznavanje studenata s tipičnim istražnim
situacijama, karakterističnimza istraživanje kategorije imovinskog
kriminalitetaosobito s obzirom na ambijentalni faktor i način i sredstvo izvršenja.
Ciljevi predmeta:
Studenti će razvijati vještine istraživanja, analize i ocjene djela, kao i informacija
potrebnih za efikasnu istragu. Svrha ovog modula je upoznati studente sa
prednostima i nedostatcimakriminalističke istrage imovinskog kriminaliteta i
mogućnostima njene prilagodljivosti dinamičkim istražnim procesima.
Ishodi učenja predmeta: Savladavanjem tematskih cjelina studenti će ovladati pojedinim istražnim situacijama
(Opis općih i specifičnih pred kojima bi semogli naći prilikom rada na otkrivanju i dokazivanju imovinski
kompetencija (znanja i vještina)) krivičnih djela.
Sadržaj predmeta:
(Okvirni sadržaj predmeta) 1. Kriminalistički značaj izučavanja imovinskih delikata
2. Krađe
- Džepne krađe
- Krađe vozila
- Krađe umjetničkih vrijednosti
3. Provalne krađe
- Pojam i oblici
- Način saznanja i otkrivanje izvršioca
- Kupci ukradene robe i druge naznake ukradene robe
4. Razbojništva i razbojničke krađe
- Način saznanja i razjašnjenje
- Otkrivanje izvršioca
- Fingirana razbojništva
5. Iznuda i ucjena
6. Prevare
7. Operativna kontrola imovinskog kriminaliteta
Nastavne metode:
Predavanja, vježbe, individualne i grupne konsultacije.
učenja)
Ostale obaveze studenta /
Ispitivanje i ocjenjivanje: Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja (kolokvij) i završnom
- Korajlić, N. (2008) Kriminalistička metodika. Sarajevo: Fakultet
kriminalističkih nauka
Popis osnovne literature i - Simonović, B. (2004) Kriminalistika. Kragujevac: Pravni fakultet
Internet web referenci: Univerziteta u Kragujevcu
- Pavišić, B., Modly, D. (1999) Kriminalistika. Rijeka: Pravni fakultet
sveučilišta u Rijeci

PRAVNI FAKULTET
KRVNI I SEKSUALNI DELIKTI

I ciklus studija III/V
semestar
Voditelj predmeta:
E-mail: nbojanic@fkn.unsa.baTel.: +387 61 202 486
Ukupan broj sati

3 0
3

Status predmeta:
Izborni
-
-
- osnovnim metodama rasvjetljavanja krvnih i seksualnih delikata
- kriminalističkim procedurama koje se primjenjuju u metodici istraživanja
krivičnih djela krvnih i seksulanih delikata;
- sa specifičnostima pojedinih operatiivnih radnji u otkrivanju nepoznatih i poznatih
počinilaca;
Ciljevi predmeta: - Specifičnostima i sadržajima radnji dokazivanja na rasvjetljavanju krvnih i
seksualnih delikata
- situacijskom, dijagnostičkom i identifikacijskom komponetom u rasvjetljavanju
krvnih i seksualnih delikata

- prepoznaju osnovne zadatke i ulogu metoda rasvjetljavanja krvnih i seksualnih
delikata
- da definišu poslove i odnose organa postupka
Ishodi učenja predmeta: - da definišu uloge i saradnju tužilaštva i nadležnih agencija
(Opis općih i specifičnih - da ovladaju osnovnim znanjima o otkrivanju počinilaca i rasvjetljavanju krvnih i
kompetencija (znanja i vještina)) seksualnih delikata
- da na prepoznaju vrijednost tragova i predmeta u dokzanom postpuku
- da shvate koje odgovore mogu tražiti od vještaka, te šta i kako mogu očekivati od
rezultata vještačenja u vezi sa rasvjetljavnjem krvnih i seksualnih delikata;
1. Krvni delikti – pojam, uzroci, motivi, način izvršenja, oblici i vrste;

2. Postupanje po prvoj intervenciji i prvom zahvatu kod krvnih i seksualnih
delikata;
3. Uloga radnji dokazivanja kod krvnih delikata;
4. Sudskomedicinske ekspertize u krvnim i seksualnim deliktima;
5. Metodika rasvjetljavanja krvnih delikata uslijed nasilnog prestanka disanja;
6. Metodika rasvjetljavanja krvnih i seksualnih delikata uslijed eksplozija, i
dejstva ekstremnih temperatura;
7. Metodika rasvjetljavanja krvnih delikata uslijed dejstva hladnog i vatrenog
Sadržaj predmeta:
oružja;
8. Metodika rasvjetljavanja krvnih delikata uslijed dejstva otrovnih supstanci;
9. Pojam seksualnih delikata, njihova tipologija i način zaprimanja prijave;
10. Uloga i specifičnosti uviđaja i razgovor sa žrtvom seksualnih delikata;
11. Traseološka obrada, tjelesni pregled i uviđaj seksualnih delikata,
12. Značaj psihijatrijskih i psiholoških vještačenja kod rasvjetljavanja seksualnih
delikata;
13. Provjera alibija i uloga poligrafa
14. Uloga kriminalističkog profilisanja
15. Evaluacija najznačajni tema iz oblasti krvnih i seksualnih delikata
Nastavne metode:
(Oblici provođenja nastave/metode Predavanja, vježbe, eseji/seminarski radovi, individualne i grupne konsultacije.
učenja)
Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja (dva testa i završni ispit),
ocjenom eseja/seminarskih radova i vježbi.
Internet web referenci: Korajlić, N. (2012), Istraživanje krivičnih djela, Sarajevo, Pravni fakultet
Modly, D. (1998).Kriminalistička metodika, FKN, Sarajevo,
Modly, D., Bojanić, N., Masleša R. (2013) Samoubistva/samoubojstva, Sarajevo
FKKSS.
Modly, Korajlić, Šuperina, (2009), Kriminalistički rječnik, Zagreb

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: NARKO KRIMINALITET Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar III/V
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Muamer Kavazović
E-mail: mkavazovic@fkn.unsa.ba Tel.: ++ 387 33561 261
Kontakt detalji: Adresa (broj kabineta): Pravni fakultet
Pravni fakultet
Sati nastave sedmično Ukupan broj sati

Sati vježbi sedmično
0
3 3

Status predmeta:
Izborni
- osnovnim elementima fenomena organiziranog kriminaliteta, odnosno osnovnim
elementima fenomena narko kriminaliteta kao organizirane kriminalne djelatnosti
- osnovnim pojmovima u vezi sa drogama i zloupotrebom droga
Ciljevi predmeta: - osnovnim krivičnim djelima u vezi s narkokriminalietetom
- sa metodikom otkrivanja i suzbijanja narko kriminaliteta
- osnovnim elementima dokazivanja narko kriminaliteta.
Po uspješnom okončanju ovog predmeta studenti će biti sposobni:
- da definišu osnovne termine u vezi s narkokriminalitetom
- da razumiju savremene oblike organiziranog kriminaliteta i narko kriminaliteta
Ishodi učenja predmeta: - da shvate složenost istraživanja i dokazivanja ovog oblika kriminalne djelatnosti
(Opis općih i specifičnih - da ovladaju osnovnim znanjima o postupku otkrivanja i dokazivanja ove vrste
kompetencija (znanja i vještina)) kriminaliteta
- da u praksi primjenjuju krivično pravne i krivično procesne odredbe vezane za ovu
vrstu kriminalne aktivnosti.
1. Droga i kriminalitet I
2. Droga i kriminalitet II
Sadržaj predmeta: 3. Osnovni pojmovi u vezi sa drogama
(Okvirni sadržaj predmeta) 4. Vrste zloupotrebe droga
5. Transnacionalni organizirani kriminalitet i globalizacija
6. Narko industrija
7. Organizirane kriminalne grupe: razvoj i saradnja
8. Globalna organizacija trgovine drogom
9. Metodi finansiranja kriminalnih aktivnosti
10. Kriminalni novčani tokovi i korištenje interneta
11. Pravni okvir BiH u vezi sa narko kriminalitetom
12. Metodika otkrivanja i dokazivanja narko kriminaliteta
13. Kriminalističke radnje i mjere u vezi s narko kriminalitetom
14. Dokazne radnje u vezi s narko kriminalitetom
15. Informanti
Nastavne metode:
učenja)
provjerom.
1. Bennett, T., Holloway, K. (2007). Drug-Crime Connections. Cambridge:
Cambridge University press
2. Bennett, T., Holloway, K. (2005). Understending drugs, alcohol and crime.
Berkshire: Open University press
3. Basarić, M., Vejzagić, N. (1998). Kriminalistika II Kriminalistička tehnika.
Sarajevo: Fakultet kriminalističkih nauka
4. Bean, P. (2008). Drugs and Crime. Devon: Willan Publishing
5. Bojanić, N., Kavazović, M. (2015). Kriminalistička tehnika. Kiseljak: CEPS
6. Deljkić, I. (2007). Suprotstavljanje zloupotrebi opojnih droga: Bosna i Hercegovina
i Evropska unija. Sarajevo: Fakultet kriminalističkih nauka
7. Deljkić, I. (2016). Kriminalistička taktika. Sarajevo: Fakultet za kriminalistiku,
kriminologiju i sigurnosne studije
8. Hamersley, R. (2008). Drugs & Crime. Cambridge: Polity Press
9. Hesterman, J. L. (2013). The Terrorist Criminal Nexus An Alliance of International
Drug Cartels, Organized Crime and Terror Groups. Boca Raton: CRC Press
10. Korajlić, N. (2012). Istraživanje krivičnih djela. Sarajevo: Pravni fakultet
11. Korajlić, N. (2004). Kriminalistička metodika. Tešanj: Centar za kulturu i
obrazovanje
12. Maksimović, R., Todorić, U (1995). Kriminalistička tehnika. Beograd:
Policijska akademija
13. Modly, D., Pavišić, B. (1999). Kriminalistika. Rijeka: Pravni fakultet
14. Petrović, B. (1998). Kriminalistička metodika istraživanja krivičnih djela
zloupotrebe droga. Sarajevo: Fakultet kriminalističkih nauka
15. Stevens, A. (2011). Drugs, Crime and Public Health. Routledge: New York
16. UNODC (2006). Afghanistan's Drug Industry (Structure, Functioning, Dynamics
and Implicatipons for Counter-Narcotics Policy). Vienna: UNODC
17. UNODC (2017). Afghanistan Opium Survey 2017 Cultivation and Production.
Vienna: UNODC
18. UNODC (2017). Global Synthetic Drugs Assessment. Vienna: UNODC
19. Van Dujne, P. C., Levi, M. (2005). Drugs and Money Managing the drug trade and
crime-money in Europe. Routledge: New York
20. Walker, S. (2010). Sense and Nonsense about Crime, Drugs and Communities.
Wadsworth: Cengage Learning
Anonimna anketa studenata o uspješnosti nastave-evaluacija nastavnog procesa.
PRAVNI FAKULTET
SAOBRAĆAJNI KRIMINALITET
I ciklus studija III/V
semestar
Voditelj predmeta: Prof. dr Nebojša Bojanić
E-mail: nbojanic@fkn.unsa.baTel.: +387 61 202 486
Ukupan broj sati
Sati nastave sedmično Sati vježbi sedmično sedmično
3 0 3

Status predmeta:
Izborni
- sa značajem, opredjeljujućim faktorima i osnovnim pojmovima vezanim za
bezbjednost saobraćaja;
- identifikacije počinilaca i rasvjetljavanjauzroka saobraćajnih nesreća;
- karakteristikama i specifičnostima kriminalističke obrade saobraćajnih nesreća;
Ciljevi predmeta:
- situacijskim, dijagnostičkim i identifikacijskim elementima u rasvjetljavanju
saobraćajnih nesreća.

- prepoznaju osnovne zadatke i ulogu metoda rasvjetljavanja saobraćajnih delikata
- da definišu poslove i odnose organa postupka
- da definišu uloge i saradnju tužilaštva i nadležnih agencija
- da ovladaju osnovnim znanjima o otkrivanju počinilaca i rasvjetljavanju saobraćajnih
Ishodi učenja predmeta: delikata
(Opis općih i specifičnih - da na prepoznaju vrijednost tragova i predmeta u dokzanom postpuku
kompetencija (znanja i vještina)) - da shvate koje odgovore mogu tražiti od vještaka, te šta i kako mogu očekivati od
rezultata vještačenja u vezi sa rasvjetljavnjem saobraćajnih delikata;
- da se upoznaju sa određenim pitanjima koje reguliše upravni postuapk u oblasti
saobraćajnih delikata;
1. Osnovni pojmovi o sabraćaju i pojam saobraćajnog delikta;

2. Faktori sigurnosti u saobraćaju
3. Naučna oblast sigurnosti saobraćaja;
Sadržaj predmeta: 4. Elementi upravno-pravnih poslova sigurnosti saobraćaja uz inspekcijsko-
(Okvirni sadržaj predmeta) tehničke poslove;
5. Osnovni fizikalni pojmovi o ponašanju vozila na kolovozu;
6. Sigurnosne mjere izvođenja pojedinih radnji u saobraćaju;
7. Psihofizičke karakteristike vozača i ostalih učesnika u saobraćaju;
8. Saobraćajna kultura;
9. Saobraćajne nesreće
10. Uviđaj saobraćajnih nesreća;
11. Elementi saobraćajne traseologije;
12. Prevencija saobraćajnih nesreća;
13. Uloga vertikalne i horizontalne signalizacije u prevenciji saobraćajnih delikata
14. Poslovi sigurnosti saobraćaja u okviru poslova javne sigurnosti uz neposrednu
kontrolu i interventno reguslisanje saobraćaja;
15. Suvremeni pristup istraživanju sigurnosti cestovnog saobraćaja.
Nastavne metode:
(Oblici provođenja nastave/metode Predavanja, vježbe, eseji/seminarski radovi, individualne i grupne konsultacije.
učenja)
Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja (dva testa i završni ispit),
ocjenom eseja/seminarskih radova i vježbi.
Lindov, O. (2008). Sigurnost u cestovnom saobraćaju. Sarajevo. Fakultet za saobraćaj i
komunikacije;
Lipovac, K. (2008). Bezbednost saobraćaja. Beograd. Službeni list SRJ.
Korajlić, N. (2012), Istraživanje krivičnih djela, Sarajevo, Pravni fakultet
Lindov. O. (2012). Saobraćajna kultura. Sarajevo. Fakultet za saobraćaj i
komunikacije.


PRAVNI FAKULTET
DJECA I MLADI U
KRIMINOLOŠKOM FOKUSU
I ciklus studija
semestar III/VI
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Elmedin Muratbegović
Ukupan broj sati

4 1
5

Status predmeta:
Obavezni


Ciljevi predmeta: - osnovnim terminima djece i mladih u kontaktu sa zakonom
- osnovnim preventivnim programima prepoznavanja riziko faktora za društveno
nepoželjna ponašanja djece.
Po uspješnom okončanju ovog predmeta studenti će biti sposobni da shvate:
- cjelokupan sistem tretmana djeteta i maloljetnika u kontaktu sa zakonom u
savremenim uslovima
- potpune referalne mehanizme u krivičnoj i vankrivičnoj sferi ostvarivanja najboljeg
interesa djeteta.
- precizna ograničenja u ostvarivanju prava djeteta
1. Uvodna razmatranja o najboljem interesu djeteta u kriminološkom fokusu

2. Nasilje nad djecom u svakodnevnom životu
3. Nasilje nad djecom u digitalnom okruženju
4. Programi prepoznavanja „djece i mladih u riziku“
5. Uvodna razmatranja o maloljetničkom pravosuđu
6. Primjena policijskog upozorenja iz perspektive policije, tužilaštva i organa starateljstva
7. Odgojne preporuke za maloljetnike 1
Sadržaj predmeta: 8. Odgojne preporuke za maloljetnike 2
(Okvirni sadržaj predmeta) 9. Krivične sankcije za maloljetnike 1
10. Krivične sankcije za maloljetnike 2
11. Postpenalni tretman djece i mladih u sukobu sa zakonom
12. Postupanje sa djecom žrtvama i svjedocima krivičnih djela 1
13. Postupanje sa djecom žrtvama i svjedocima krivičnih djela 2
14. Djeca i mladi i suvremeni sigurnosni izazovi
15. Etički kodeks istraživanja o djeci, sa djecom i nad djecom
Nastavne metode:
učenja)
provjerom.
Muratbegović, E.(2019), „Djeca i mladi u kriminološkom fokusu“, FKKSS UnSa,
Sarajevo (u pripremi)
Popis osnovne literature i Hrnčić, J., IgnjatovićDžamonja, T., Despotović Stanarević, T. (2010), Deca i mladi sa
Internet web referenci: problemima ponašanja, Republički zavod za socijalnu zaštitu Beograd.
Muratbegović, E., Šućur Janjetović, V. (2013), Etički kodeks za istraživanje sa djecom
i o djeci u BIH, Vesta Tuzla.

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: ORGANIZIRANI KRIMINAL I Šifra predmeta:

KORUPCIJA
I ciklus studija
semestar III/VI
Voditelj predmeta: Prof.dr. Dina Bajraktarević Pajević

E-mail: Tel.:
Kontakt detalji: Adresa (broj kabineta):
Ukupan broj sati

4 1
5

Status predmeta:
Obavezni
Cilj predmeta je da obradom naznačenih tematskih cjelina studenti steknu
neophodna teorijska i praktična znanja i izgrade sposobnosti njihove
implementacije prilikom sprječavanja, otkrivanja i istraživanja te dokazivanja
brojnih i specifičnihkrivičnih djela. Istovremeno, predmet postavlja kvalitetne
osnove za kontinuirano obrazovanje studenata. Konkretno, ciljevi predmeta su:
- upoznavanje studenata sa osnovnim koncepcijama, teorijama i historijom

savremenih fenomena organiziranog kriminala i korupcije;
- upoznavanje studenata sa savremenim metodama istraživanja organiziranog
Ciljevi predmeta: kriminala i korupcije;
- informisanje studenata o interakciji i međuzavisnosti organiziranog kriminala i
korupcije;
- upoznavanje studenata s ekonomskom prirodom organiziranog kriminala;
- upoznavanje studenata sa savremenim strategijama kontrole i prevencije
organiziranog kriminala i korupcije.
Savladavanjem predviđenih nastavnih cjelina studenti će na kraju edukativnog procesa

usvojiti osnovna znanja iz oblasti organiziranog kriminala i korupcije i biti će
osposobljeni za:
- kritičku analizu ključnih teoretskih koncepcija organiziranog kriminala i korupcije;
Ishodi učenja predmeta: - raspravu o ključnim poveznicama organiziranog kriminala i korupcije;
(Opis općih i specifičnih - identifikaciju i objašnjenje ključnih uzroka, karakteristika i posljedica organiziranog
kompetencija (znanja i vještina)) kriminala i korupcije;
- analizu i komparaciju ključnih karakteristika pravnih i institucionalnih okvira
kontrole i prevencije organiziranog kriminala i korupcije - nacionalni i
međunarodnikontekst.
I DIO – Organizirani kriminal i korupcija

- Uvodno izlaganje – poveznice organiziranog kriminala i korupcije
- Organizirani kriminal i korupcija u javnom sektoru i privatnom sektoru
II DIO – Organizirani kriminal
 Koncepcije, teorije, historija organiziranog kriminala
Sadržaj predmeta:  Metode istraživanja organiziranog kriminala; uloga i značaj finansijske
(Okvirni sadržaj predmeta) istrageu oblasti organiziranog kriminaliteta
 Akteri i aktivnosti organiziranog kriminala:
 Strukturalne koncepcije organiziranog kriminala; Ilegalne strukture
organiziranog poslovnog kriminala
 Ekonomska priroda organiziranog kriminala
 Legalni privredni tokovi i organizirani kriminal
 Kontrolai prevencija organiziranog kriminala
III DIO – Korupcija
 Koncepcije, teorije i historija korupcije
 Uzroci, mjerenje i posljedice korupcije
 Metode istraživanja korupcije s posebnim osvrtom na finansijske istrage
počinitelja koruptivnih krivičnih djela
 Pojavni oblici korupcije
 Ekonomski aspekti korupcije
 Korupcija i ilegalna tržišta
 Kontrola i prevencija korupcije
Nastavne metode:
učenja)
Ispitivanje i ocjenjivanje: Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja, ocjenom eseja i završnom
 Bajraktarević Pajević, D. (2020) Finansijske istrage organiziranog kriminala i

korupcije. Sarajevo: Fakultet za kiminalisziku, kriminologiju i sigurnosne
studije UNSA.
 Petrović, B. i Dobovšek, B. (2007), Mrežeorganiziranog kriminaliteta.
Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.
 Levi, M. i Lord, N. (2011) "LinksbetweenCorruptionandOrganisedCrime,and
Research Gaps." In Daniel Thelesklaf, PedroGomesPereira (eds) Non-State
ActorsinAssetRecovery, Bern, Switzerland: Peter Lang, pp. 39-61.
 Paoli, L. (2014), TheOxfordHandbookofOrganizedCrime
(OxfordHandbooks) 1st Edition. Oxford: Oxford University Press.
 Savić, D. (2015), Organizirani kriminalitet kao (ne)prepoznata prijetnja.
Zagreb: Jeseski i Turk;
 Ravlić, S. (2010). Izvori političke korupcije u demokratskom poretku: O
stranačkoj korupciji. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 60(6), 1241-
1264.5.
 Bošković etal. (2015) Finansijske istrage organiziranog kriminala. Beograd:
Kriminalističko – policijska akademija.
 Lanščak, N. (2014). Politička korupcija kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti:
teorijski pristupi Kopenhaške škole. Polemos : časopis za interdisciplinarna
istraživanja rata i mira, xvii(33-34), 147-166.
 Doležal, D. (2017). Posljedice normiranja kriminološkog pojma “kriminalni
životni stil” u pravnom sustavu – slučaj Velike Britanije. Zbornik Pravnog
fakulteta u Zagrebu, 67(6), 963-985.
 Tarle, T. (2004). Korupcija u javnoj upravi. Pravnik : časopis za pravna i
društvena pitanja, 38(79), 129-141.
 Budak, J. i Rajh, E. (2011). Corruption as anObstacle for Doing Business
inthe Western Balkans: A Business SectorPerspective. Radni materijali EIZ-
a, (4), 5-22. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/75442;
 Beare, Margaret E. "CorruptionandOrganizedCrime: LessonsfromHistory."
Crime, LawandSocialChange 28.2 (1997): 155-172.
PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: KOMPJUTERSKI KRIMINALITET Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar III/VI
Voditelj predmeta: Prof. dr .Muhamed Budimlić

E-mail: Tel.:
Ukupan broj sati

4 1
5

Status predmeta:
Obavezni

- osnovnin fenomenološkim obilježjima kompjuterskog kriminaliteta, uključujući
tipologiju djela i tipologiju počinilaca krivičnih djela i drugih prestupa iz ove
oblasti;
- temeljnim pravnim izvorima u kojima su propisane odredbe koje čine pravni okvir
za suprotstavljanje kompjuterskom kriminalitetu, kako na međunarodnom planu
tako i u Bosni i Hercegovini;
Ciljevi predmeta: -rezultatima istraživanja iz oblasti etiologije kompjuterskog kriminaliteta kao
masovne pojave te zloupotreba kompjuterske tehnologije kao pojedinačne pojave;
- segmentima sistema formalne socijalne kontrole koji čine institucionalni okvir
suprotstavljanja kompjuterskom kriminalitetu, s posebnom pažnjom na ulogu,
funkcije i kapacitete policijskih i tužičakih tijela;
- osnovnim elementima sigurnosti informaciono-komunikacionih tehnologija.

- definišu osnovne pojmovne, strukturalne i kategorijalne elemente kompjuterskog
kriminaliteta
- detektuju i koriste osnovne materijalnopravne i procesno pravne odredbe krivičnog
zakonodavstva u oblasti regulisanja kompjuterskog kriminala;
- prepoznaju i koriste spoznaje o osnovim faktorima koji determinišu pojavu
kompjuterskog kriminaliteta u zajednici;
- izvrše osnovnu analizu rada institucija formalne socijalne kontrole nadležnih za
suprotstavljanje kompjuterskom kriminalietu.
1. Pojam i obilježja kompjuterskog kriminaliteta

2. Pojavni oblici i tipologije kompjuterskog kriminaliteta
Sadržaj predmeta:
3. Analiza sadržaja krivičnopravnih odredbi o kompjuterskom kriminalitetu u
međunarodnim pravnim izvorima
4. Analiza sadržaja krivičnopravnih odredbi o kompjuterskom
kriminalitetu u BiH
5. Etiologija kompjuterskog kriminaliteta – vanjski faktori
6. Etiologija kompjuterskog kriminaliteta – unutrašnji faktori
7. Karakteristike informacionih sistema i mrežne infrastrukture
8. Sigurnost informacionih sistema i informatičkih mreža
9. Otkrivanje i rasvjetljavanje kompjuterskih krivičnih djela
10. Dokumentovanje kompjuterskih krivičnih djela
11. Socijalna kontrola i kompjuterski kriminalitet
12. Institucionalni okvir za suprotstavljanje kompjuterskom kriminalitetu
13. Prevencija kompjuterskog kriminaliteta
14. Suzbijanje kompjuterskog kriminaliteta
15. Fenomenološke karakteristike kompjuterskog kriminaliteta u BiH i
međunarodnom planu
Nastavne metode: Predavanja, eseji, praktična vježba, analiza slučajeva iz prakse, individualne i grupne
(Oblici provođenja nastave/metode konsultacije.
učenja)
Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja, ocjenom eseja, praktične
vježbe i završnom provjerom.
1. Budimlić, M., Puharić, P., Kompjuterski kriminalitet-kriminološki,
krivičnopravni, kriminalistički i sigurnosni aspekt, FKKSS, Sarajevo, ISBN:
978-9958-613-45-6, 2009.;
2. Petrović, S., Kompjuterski kriminal, VIZ, Beograd, ISBN: 86-335-0177-5,
2004.;
3. Dragičević, D., Kompjuterski kriminalitet i informacijski sustavi, IBS
d.o.o., Zagreb, ISBN: 953-99830-0-2, 2004.;
4. Komlen Nikolić, L., et al., Suzbijanje visokotehnološkog kriminala,
Udruženje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije, Beograd,
ISBN: 978-86-87259-10-2, 2010.
5. Važeći zakoni iz oblasti materijalnog i procesnog krivičnog zakonodavstva u
Bosni i Hercegovini;
6. Izbor aktuelnih naučnih i stručnih članaka kojima se obrađuje problematika
kompjuterskog kriminaliteta.

UNIVERZITET „DŽEMALBIJEDIĆ“ UMOSTARU

NAZIV FAKULTETA:PRAVNI FAKULTET
NAZIV ODSJEKA / SMJERA I CIKLUSA STUDIJA
POSLOVNO PRAVO I
KRIMINALITET
I ciklus studija III/VI
semestar
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Edin Rizvanović
Konsultacije: ponedjeljak 13 sati
E-mail: edin.rizvanovic@unmo.baTel.: 036 514 232
Ukupan broj sati
Sati nastave sedmično:4 Sati vježbi sedmično:0

Status predmeta:
Obavezni
Ovaj interdisciplinarni modul je kreiran na način da omogući studentima da

savladaju osnovne, teorijske i praktične postulate i principe poslovnog prava i
spoznaju njihov značaj u proučavanju brojnih, specifičnih pojavnih oblika
kriminaliteta. Naime, savremeni pristup u sprječavanju, otkrivanju i istraživanju
velikog broja složenih krivičnih djela zahtjeva specifična i multidisciplinarna
znanja, vještine i tehnike koje podrazumijevaju i obuhvataju respektabilan nivo
Ciljevi predmeta: znanja iz oblasti poslovnog prava. Cilj modula je da obradom naznačenih tematskih
cjelina student steknu neophodna teiorijska i praktična znanja i izgrade sposobnosti
njihovog implementiranja prilikom sprječavanja, otkrivanja i istraživanja te
dokazivanje brojnih i specifičnih krivičnih djela. Istovremeno, modul postavlja
kvalitetne osnove za kontinuirano obrazovanje studenata.
Ishodi učenja predmeta: Aktivnim učešćem u nastavi koja je strukturirana u ovom modulu student će na
(Opis općih i specifičnih kraju edukativnog procesa usvojiti potrebna znanja iz oblasti poslovnog prava i biti
kompetencija (znanja i vještina)) osposobljeni za njihovu praktičnu primjenu u istražnom procesu
1. Poslovni subjekti – klasifikacija način osnivanja
2. Privredna društva – elementi za individualizaciju
3. Zastupanje
4. Odgovornost za obaveze
5. Korporativno upravljanje
6. Poslovna tajna, finansijsko poslovanje, zabrana konkurencije
Sadržaj predmeta:
7. Tržište novca i tržište kapitala
8. Institucionalni segment, Privredna krivična djela
9. Statusne promjene, Poslovno povezivanje
10. Stečaj, Likvidacija
11. Ugovori poslovnog prava
12. Pravo tržišnog nadmetanja, Vrijednosni papiri
Nastavne metode:
učenja)
Pismeni test
Završni ispit
Edin Rizvanović, Poslovno pravo, 2013.
Trifković M., Simić M., Trivun V., Poslovno pravo - ugovori,
vrijednosni papiri, pravo konkurencije, 2004.
Zvonimir Tomić, Krivično pravo,..


PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: TERORIZAM Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar III/VI
Voditelj predmeta: Prof dr Muhamed Budimlić

E-mail: Tel.:
Kontakt detalji:
Adresa (broj kabineta) :
Ukupan broj sati

3 0
3

Status predmeta:
Izborni

- osnovnim detereminantama i polazištima za razumijevanje i definisanje terorizma
u savremenom društvu;
- osnovnin fenomenološkim obilježjima terorizma, uključujući tipologiju djela i
tipologiju počinilaca krivičnih djela i drugih prestupa iz ove oblasti;
- temeljnim pravnim izvorima u kojima su propisane odredbe koje čine pravni okvir
za suprotstavljanje terorizmu, kako na međunarodnom planu tako i u Bosni i
Ciljevi predmeta: Hercegovini;
-rezultatima istraživanja iz oblasti etiologije terorizma;
- segmentima sistema formalne socijalne kontrole koji čine institucionalni okvir
suprotstavljanja terorizmu, s posebnom pažnjom na ulogu, funkcije i kapacitete
policijskih i pravosudnih tijela.

- definišu osnovne pojmovne, strukturalne i kategorijalne elemente terorizma
- detektuju i koriste osnovne materijalnopravne i procesno pravne odredbe krivičnog
zakonodavstva u oblasti regulisanja terorizma;
- prepoznaju i koriste spoznaje o osnovim faktorima koji determinišu pojavu
terorizmana nacionalnom, regionalnom ili globalnom nivou;
- izvrše osnovnu analizu rada institucija formalne socijalne kontrole nadležnih za
suprotstavljanje terorizma.
1. Pojam i obilježja terorizma
Sadržaj predmeta: 2. Pojavni oblici i tipologije terorizma
(Okvirni sadržaj predmeta) 3. Terorizam: definicije, međunarodne konvencije i kontroverze
4. Analiza sadržaja krivičnopravnih odredbi o terorizmu u međunarodnim
pravnim izvorima
5. Analiza sadržaja krivičnopravnih odredbi o terorizmu u BiH
6. Terorizam u historijskom kontekstu: ideologija, religija, identitet
7. Etiologija terorizma
8. Porijeklo savremenog terorizma
9. Psihosocijalni aspekt terorizma, pojedinačni i grupni profili
10. Terorizam, mediji i javno mnijenje
11. Terorizam i ljudska prava
12. Napadi 11. septembra 2001. i “rat protiv terora”
13. Otkrivanje, dokumentovanje i rasvjetljavanje terorizma
14. Socijalna kontrola i terorizam
15. Fenomenološke karakteristike terorizma u BiH i međunarodnom planu
Nastavne metode:
Predavanja, eseji, individualne i grupne konsultacije.
učenja)
Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja, ocjenom esejai završnom
provjerom.
1. Azinović, V., Uvod u studije terorizma, FPN, Sarajevo, ISBN: 978-9958-
598-43-2, 2012.;
2. Wilkinson, P. Terorizam protiv demokracije: odgovor liberalne države,
Golden marketing, Zagreb, ISBN: 953-212-112-9, 2002.;
3. Hobsbaum, E., Globalizacija, demokratija i terorizam, Arhipelag, Beograd,
ISBN:978-86-86933-22-5, 2008.
Popis osnovne literature i 4. Šikman, M., Terorizam, Fakultet za bezbjednost i zaštitu, Banja Luka,
Internet web referenci: ISBN: 978-99955-23-16-9, 2009.;
5. Simeunović, D.,Terorizam, Pravni fakultet Beograd, Beograd 2009.
6. Važeći zakoni iz oblasti materijalnog i procesnog krivičnog zakonodavstva u
Bosni i Hercegovini;
7. Izbor aktuelnih naučnih i stručnih članaka kojima se obrađuje problematika
terorizma.


PRAVNI FAKULTET
ILEGALNE MIGRACIJE I
TRGOIVNA LJUDIMA
I ciklus studija
semestar III/VI
Voditelj predmeta:
Doc.dr. Samir Rizvo
E-mail: samir.rizvo@unmo.ba Tel.: ++ 387 61488811
Pravni fakultet, kabinet br.
Ukupan broj sati
3 0
3

Status predmeta:
Izborni

- osnovnim uzrocima, istorijom, trendovima i oblicima ilegalne migracije i trgovine
ljudima
- sa medjunarodnim, evropskim i domacim pravnim okvirom u oblasti migracija i
Ciljevi predmeta: trgovine ljudima
- sa polozajem zrtve u ilegalnim migracijama i trgovini ljudima i njenim pravima
- sa metodama i tehnikama istrazivanja krivicnim djela povezanih sa ilegalnim
migracijama i trgovinom ljudima.
- definišu uzroke i povode, oblike i trendove ilegalnih migracija i trgovine ljudima
Ishodi učenja predmeta: -da definišu osnovne pravne odredbe koje regulisu migracije i trgovinu ljudima na
(Opis općih i specifičnih medjunarodnom, evropskom i nacionalnom nivou
kompetencija (znanja i vještina)) -da definišu zrtvu ilegalnih migracija i trgovine ljudima i njena prava
- da ovladaju osnovnim znanjima o toku i vođenju istraga krivicnimh djela
povezanih sa ilegalnim migracijama i trgovinom ljudima
1. Pojmovi i definicije ilegalnih migracija i trgovine ljudima
2. Istorija, uzroci, vrste i trendovi migracija i trgoivne ljudima
3. Medjunarodno pravo o migracijama i trgovini ljudima
4. Evropsko pravo o migracijama i trgovini ljudima
5. Domace pravo o migracijama
6. Domace pravo o trgovini ljudima
7. Zrtva u procesu migracija i trgovine ljudima, prava i zastita prava
8. Istrazivanje i dokazivanje krivicnih djela ilegalne migracije i
trgovine ljudima - dio I – reaktivne metode
Sadržaj predmeta: 9. Istrazivanje i dokazivanje krivicnih djela ilegalne migracije i
(Okvirni sadržaj predmeta) trgovine ljudima - dio II – proaktivne metode
10. Istrazivanje i dokazivanje krivicnih djela ilegalne migracije i
trgovine ljudima - dio III – disruptivne metode
11. Defincija izbjeglice, medjunarodna zastita izbjeglica
12. Medjunarodne institucije ukljucene u pitanja borbe protiv
ilegalnih migracija i trgovine ljudima i zastite zrtava
13. Domaci institucionalni okvir za borbu protiv ilegalnih migracija i
trgovine ljudima
14. Prevencija ilegalnih migracija i trgovine ljudima
15. Strateski pristupi u suzbijanju ilegalnih migracija i trgovine ljudima
Nastavne metode:
Predavanja, eseji, analiza slučaja i sudske prakse, individualne i grupne
konsultacije.
učenja)
provjerom.
1. Zakon o strancima Bosne i Hercegovine
2. Zakon o azilu Bosne i Hercegovine
3. Krivicni zakon Bosne i Hercegovine
4. Konvencija UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i njeni
protokoli o sprjecavanju trgovine ljudima i protokol o sprjecavanju
krijumcarenja migranata
5. Konvencija Vijeca evrope o akciji protiv trgovine ljudima

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: EKOLOŠKI KRIMINALITET Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar III/VI
Voditelj predmeta: Prof.dr. Dina Bajraktarević Pajević

E-mail: Tel.:
Kontakt detalji: Adresa (broj kabineta):
Ukupan broj sati

3 0
3

Status predmeta:
Izborni predmet
Obradom naznačenih tematskih cjelina studenti će stećiosnovna teorijska i praktična
znanja iz oblasti ekološkog kriminaliteta. Ciljevi predmeta:
 upoznavanje studenata sa specifičnim istražnim situacijama,
karakterističnim za oblast ekološkog kriminaliteta imajući na umu
ambijentalne faktore, načine i sredstva izvršenja te izradu algoritama i
radnji i mjera;
 upoznavanje studenata sa osnovnim koncepcijama, teorijama i historijom
ekološkog kriminaliteta;
Ciljevi predmeta:  upoznavanje studenata sa savremenim metodama istraživanja ekološkog
kriminaliteta;
 informisanje studenata o interakciji i međuzavisnosti ekološkog,
organiziranog i privrednog kriminaliteta;
 upoznavanje studenata s ekonomskom prirodom ekološkog kriminaliteta;
 upoznavanje studenata sa savremenim strategijama kontrole i prevencije
ekološkog kriminaliteta.
Ishodi učenja predmeta: Savladavanjem predviđenih nastavnih cjelina studenti će na kraju edukativnog procesa
(Opis općih i specifičnih usvojiti osnovna znanja iz oblasti ekološkog kriminaliteta i biti će osposobljeni da:
kompetencija (znanja i vještina)) - kritički analiziraju ključne teoretske koncepcije ekološkog kriminaliteta;
- argumentirano diskutiraju o ključnim poveznicama ekološkog kriminaliteta i
korupcije;
- identificiraju i objasne ključne uzroke, karakteristike i posljedice ekološkog
kriminaliteta;
- analiziraju i kompariraju ključne karakteristike pravnih i institucionalnih okvira
kontrole i prevencije ekološkog kriminaliteta – nacionalni i međunarodni kontekst.
 Krivičnopravna zaštita okoliša

 Ekološki kriminalitet i eko - kriminologija
 Etiološka i fenomenološka dimenzija ekološkog kriminaliteta
 Metode istraživanja ekološkog kriminaliteta
 Specifičnosti krivičnog gonjenja krivičnih djela protiv okoliša
 Međunarodni standardi
 Zagađenje vazduha
Sadržaj predmeta:
 Zagađenje vode
 Odlaganje otpada
 Ilegalna deforestacija
 Zaštita prava životinja, zlostavljanje životinja i nasilje prema ljudima
 Ekonomska priroda ekološkog kriminaliteta
 Korporativni ekološki kriminalitet
 Organizirani kriminal protiv okoliša
 Kontrola i prevencija ekološkog kriminala.
Nastavne metode:
učenja)
Ispitivanje i ocjenjivanje: Provjera znanja se vrši kontinuirano – tokom predavanja, ocjenom eseja i završnom
 Muratbegović E., Guso H. (2011) Primary Categories and Symbiotic Green
Crimes in Bosnia an dHerzegovina. In: Meško G., Dimitrijević D., Fields C.
(eds) Understandingand Managing Threats to the Environmentin
SouthEastern Europe. NATO Science for Peace and Security Series C:
EnvironmentalSecurity, vol 2. Springer, Dordrecht;
 Pleić, M. (2016). Kazneni progon i istraživanje kaznenih djela protiv
okoliša. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 53(2), 601-622. Preuzeto
s https://hrcak.srce.hr/157719;
 Meško G., Dimitrijević D., Fields C.B. (2011) Introduction to
Understandingand Managing Threats to th eEnvironmentin SouthEastern
Europe. In: Meško G., Dimitrijević D., Fields C. (eds) Understanding and
Managing Threats to the Environmentin SouthEastern Europe. NATO
Popis osnovne literature i Science for Peace and SecuritySeries C: Environmental Security, vol 2.
Internet web referenci: Springer, Dordrecht
 Dobovšek B., Praček R. (2011) Solving Problems Related to Environmental
Crime Investigations. In: Meško G., Dimitrijević D., Fields C. (eds)
Understanding and Managing Threats to theEnvironmentin South Eastern
Europe. NATO Science for PeaceandSecuritySeries C:
EnvironmentalSecurity, vol 2. Springer, Dordrecht;
 Spapens, T. (2011) „Cross-Border Police Cooperation in Tackling
Environmental Crime“, u: Gerardu, J.etal. (ed): Ninth International
Conference on Environmental Compliance and Enforcement 2011.
 2011
 Situ, Yingyi, and David Emmons. 2000. Environmental crime: The criminal
justice system’s role in protecting the environment. ThousandOaks, CA: Sage
Publications.
 White, Rob. 2008. Crimes against nature: Environmental criminology and
ecological justice. Cullompton, UK: Willan.

PRAVNI FAKULTET
Naziv predmeta: FORENZIČNA BIOLOGIJA Šifra predmeta:

I ciklus studija
semestar III/VI
Voditelj predmeta:
Prof.dr. Damir Marjanović
E-mail: marjanovd@hotmail.com Tel.: ++ 387 36 xxx xxx
Pravni fakultet, kabinet br. Xxx
Ukupan broj sati

3 0
3

Status predmeta:
Izborni
Polaznici ovog predmeta biti će upoznati s najnovijim metodama primjene
forenzične biologije u širokome spektru policijskih i sudskih istraga, što će biti
pojašnjeno na konkretnim primjerima. Tijekom teorijskog i praktičnog rada u
Ciljevi predmeta: laboratoriju polaznici će se upoznati s metodama koje se danas primjenjuju u
forenzičnoj biologiji.
Student će nakon odslušanog predmeta steči znanja o:
- poznavanje osnovnih bioloških karakteristika funkcioniranja ćelije, tkiva, organa
i organizama;
- poznavanje i mogućnost primjene analize širokog dijapazona forenzično-
bioloških metoda u obradi bioloških tragova humanog, životinjskog i biljnog
podrijetla;
- poznavanje širokog spektra teoretskog i praktičnog iskustva u forenzičnim
znanostima s naglaskom na najnovije metode u forenzičnoj biologiji, te njihovu
primjenu u u sudskoj medicini i pravosudnim postupcima;
- poznavanje i primjena širokoga spektra seroloških metoda koje se koriste u
forenzičnoj znanosti;
- poznavanje i primjene velikoga broja metoda koje se koriste u forenzičnoj
entomologiji, botanici i palinologiji
1) Osnove opće i molekularne biologije: struktura i funkcioniranje

stanice,
Sadržaj predmeta:
2) Osobenosti različitih tipova tkiva.
3) Definiranje osnovnih pojmova primjenjene biologije u forenzici
4) Definiranje osnovnih pojmova animalne, biljne i humane anatomije i
fiziologije
5) Osnove serologije
6) Serološke metode u procesu identifikacije i individualizacije biološkog
traga
7) Identifikacija i individualizacija osoba analizom fenotipskih biljega
8) Identifikacija i individualizacija osoba analizom dlake
9) Upotreba tragova biljnoga i životinjskoga podrijetla u sudskim i
policijskim istragama
10) Osnove forenzične palinologije
11) Osnove forenzične entomologije
12) Budući pravci razvoja forenzične biologije
13) Vrijednost „biološkoga dokaza” na sudu.
14) Budući pravci razvoja forenzične biologije
15) Znanstvene publikacije iz oblasti forenzične biologije
Nastavne metode:
Predavanja, eseji, analiza znanstvenih publikacija, slučaja i sudske prakse, individualne
i grupne konsultacije.
učenja)
provjerom.
7. Gunn A. Essential Forensic Biology. Chichester: John Willey &
Sons;2009.
8. Coyle HM, Palmbach TM. Forenzična botanika: biljke kao dokaz u
kriminalističkim sličajevima. u Analiza DNA u sudskoj medicini i
pravosuđu. Zagreb: Medicinska naklada; 2008.
Popis osnovne literature i 9. Coyle HM. Forensic Botany. New York. CRC Press 2005.
Internet web referenci: 10. Ćurić G, Lauc G. Forenzična analiza DNA životinjskog podrijetla. u
Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuđu. Zagreb: Medicinska
naklada; 2008.
11. D Marjanović, D Primorac. Forenzična genetika: teorija i aplikacija.
Lelo publishing, Sarajevo, BiH, 2013

Kriminologija I Sigurnosne Studije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kriminologija I Sigurnosne Studije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Trogodišnji studijski program „Kriminologija i sigurnosne studije“

1. OPĆI PODACI O STUDIJSKOM PROGRAMU

d. Broj ECTS bodova

Pravni osnov za organizovanje I ciklusa studija sadržan je u Pravilima studiranja na I ciklusu

a. Prikaz nastavnog plana i programa

GODINA STUDIJA NASTAVNI PREDMETI

V+VI SEMESTAR (Student bira po 2 od po 4

b. Spisak obaveznih i izbornih predmeta s brojem sati nastave potrebnih za njihovo

CIVILNO DRUŠTVO I DEMOKRATIJA O 4+0 5

USTAVNO UREĐENJE BIH O 4+0 4

Obavezni - O Kontakt sati

UPRAVNO PRAVO I POSTUPAK O 4+1 6

IZBORNI PREDMET 3 I 3+0 3

Student bira 2 od 4 ponuđena predmeta:

Obavezni - O Kontakt sati

DJECA I MLADI U KRIMINOLOŠKOM O 4+1 6

Student bira 2 od 4 ponuđena predmeta:

a. Syllabusi svih predmeta

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

Naziv predmeta: SOCIOLOGIJA Šifra predmeta:

UNIVERZITET„DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

Nazivpredmeta: OSNOVE DRŽAVE I PRAVA Šifrapredmeta:

Nivo ciklusa godina studija, Ciklusstudija Godinastudija/Semestar

Voditelj predmeta: Prof.drMirjanaNadaţdinDefterdarević

Konsultacije: Adresa(brojkabineta) E-mail:

Matična kvalifikacija: Bachelor Kriminologije i sigurnosnih studija

Status predmeta: Obavezni

Peduslovi za polaganje predmeta: -

Ograničenja pristupa predmetu: -

1. Pojam države i sprecifičnosti državneo rganizacije

Popis osnovne literature i

Način praćenja kvalitete i

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

Sati predavanja sedmično: Sati vježbi sedmično Ukupan broj sati

Cilj predmeta je:

1. Delikti, kazne, proces i sudski postupak orijentalnih despotija

Kontrola kvaliteta biće obezbjeđena kroz:

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

Ukupan broj sati

Bodovna vrijednost ECTS-a: 7 ECTS

Ograničenja pristupa predmetu:

Prvi coll (sedma sedmica) _ 35 bodova

Da se studenti upoznaju sa:

1. Pojam i predmet kriminologije

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

Naziv predmeta: OSNOVI INFORMATIKE Šifra predmeta:

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

Naziv predmeta: KRIMINALISTIKA Šifra predmeta:

Nivo ciklusa, godina studija, Godina studija/ Semestar

Ukupan broj sati

Bodovna vrijednost ECTS-a: 7 ECTS

Ciljevi ovog predmeta ogledaju se u izučavanju kriminalističke taktike, tehnike i

S obzirom na definirane ciljeve, očekuje se da će studenti steći temeljna znanja i biti

I Teorijske osnove kriminalistike

II Uvod u kriminalističku tehniku

III Kriminalistička fenomenologija

V Osnove kriminalističkih metodika

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

Naziv predmeta: POLITIČKI SISTEMI Šifra predmeta: 0000

Kontakt detalji: Adresa (broj kabineta): D 203

Edukacija studenata o političkim sistemima, njihovom historijskom razvoju i

Sposobnost uočavanja problema, određivanja najprimjerenijeg pristupa za njegovo

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU