Nacrt diplomskog rada

Predlog teme:
Tipovi linosti i profesionalna orijentacija mladih.
Motivacija za rad:
Da li odavde treba zakljuiti da su umjetnika, socijalna i preduzetnika
interesovanja povezana sa osobinama linosti a da interesovanja manuelnih i
mehanikih aktivnosti i rad u vezi razliitih aspekata naprava i ureaja nisu?
(Vladimir Hedrih 2009). Iznesena tvrdnja je samo pretpostavka koja trai dodatne
provjere.
1.Prethodna istraivanja:
Istraivanja i studije slubi karijerne orijentacije EU od 2001 do 2004 koje je
sprovela evropska komisija dale su sledee zakljuke:
-

Stepen razvijenosti slubi varira meu lanicama, u veini sluajeva

karijerna orijentacija nije integrisana u vladine politike.
Samo neke zemlje imaju jasne strategije
U veini lanica slube nijesu dovoljno razvijene da bi graanima pruile
potrebnu pomo.(Nacionalna strategija Crne Gore za cjeloivotnu karijernu
orijentaciju 2011)

Omladina koja bira intelektualna zanimanja van poljoprivrede ima

izraeniju antiautoritarnu crtu.
Poljoprivredna zanimanja su vrlo malo privlana svima, ak i meu
studentima agronomije cijela polovina studenata to zanimanje ne prihvata kao
najprivlanije.
Slian sluaj je i sa manuelnim profesionalnim djelatnostima van
poljoprivrede, dok je najvea uestalost odgovora kod zanimanja
visokoobrazovanih strunjaka van poljoprivrede.
Gotovo ni jedna djevojka ne eli da bude domaica.(Flere 1980)
30% ispitanika je imalo medicinske smetnje. U tom dijelu uzorka 39%
otpada na smetnje vida
a 31% na smetnje lokomotornog aparata. (Muta
& Barbari 1995)
Na cijelom uzorku 34% studentkinja sa usvojenom maskulinom ulogom
bira studije tehnolokog dizajna dok 48,1% sa usvojenim femininim
osobinama biraju uiteljske fakultete. (Strange & Rea; prema Wulff & Steitz 1997)
U Crnoj Gori 1/5(jedna petina) mladih koji potiu iz porodice koja
suopstveni biznis planira nastavak porodinog posla. 1,2% sluajeva koji ne
dolaze iz preduzetnikih porodica planira otpoinjanje biznisa. Vie od jedne
etvrtine mladih nema precizan stav ta e raditi i ime e se baviti nakon
fakulteta. (Melovi & Mitrovi 2013)
91% ispitanih uenika smatra da je vano ili jako vano konsultovati se sa
psihologom prije upisa srednje kole ili fakulteta.
69,50% uenika eli testiranje linosti, sposobnosti i interesovanja da bi ih
doveli u vezu sa buduim zanimanjem.

82% zna kako se zove oblast psihologije koja se bavi tim usklaivanjem.
(Kneevi & Koprivica 2006)

Znatno vii skor na testu kreativnog funkcionisanja postiu osobe sa

androginom polnom orijentacijom u odnosu na one koji imaju jasno maskulino
ili feminino orijentisanje (Jonson & Carlsonn 1997)

2.Problemi istraivanja:

1) Ispitati zastupljenost razliitih tipova linosti u okviru Big Five modela

2) Ispitati razlikuju li se ispitanici razliitih tipova linosti u odnosu na njihovu
profesionalnu orijentaciju.

3.Hipoteza istraivanja

U ovom istraivanju prisutna je jedna hipteza koja tretira odnos nezavisne (crta linosti) i
zavisne (eljena oblast u profesiji).
Oekujemo da razlike u crtama linosti statistiki znaajno utiu na razlike u odabiru
odreene oblasti u profesiji.
Argumentacija za ovako postavljenu hipotezu je da su, prema Holandovoj teoriji, odreena
zanimanja poeljna individuama sa slinim razvojnim istorijama i da razliite profesije
profiliu razliite ljude. (Dunerovi 2007)

4.Varijable istraivanja
Zavisna varijabla: profesionalna orijentacija i interesovanje.
Nezavisna varijabla: preovladavajua crta linosti u okviru Big five modela
linosti.

5.Obrada rezultata:
Podaci e biti analizirani pomou statistikog programa za drutvene nauke SPSS.
Bie upotrebljene mjere deskriptivne i komparativne statistike: mjere centralne

tendencije (frekvencije i procenti) . analiza varijanse i hi kvadrat test.

Literatura:
1. APA - Publication Manual of the American Psychological Association,

5th Edition
Joksimovi, Z., & Joksimovi, Z. [2007]. The role of elementary school in choosing
profession. Norma, 12(1), 63-76.

2.Bogdanovi, M. (2009)., Prilog primarnoj profesionalnoj orijentaciji: kako do bolje

povezanosti sa stvarnim ivotom?, struni lanak, Ekonomski fakultet Split.
3.Dunerovi, R. (2007), Osnovi psihologije menadmenta, Novi Sad: Cekom.
4.Flere S. (1980) Profesionalna orijentacija vojvoanske omladine i poljoprivreda,
izvorni znanstveni rad, pravni fakultet univerziteta u Novom Sadu.
5.Harvard - Harvard Style Manual
Jeli, M.& Zori, V. 2015, "The development of professional orientation in former
Yugoslavia", Nastava i vaspitanje, vol. 64, no. 3, pp. 547-560.
6.Hedrih, V. (2009) Profesionalna interesovanja i osobine linosti, godinjak za
psihologiju.
7.Hedrih, V.-verko,I.(2007) Evaluacija Holandovog modela profesionalnih
interesovanja u Hrvatskoj i Srbiji, institut drutvenih znanosti u Zagrebu i
Departman za psihologiju Filozofskog fakulteta u Niu.
8.Kneevi & Koprivica (2006)., Istraivanje o profesionalnoj orijentaciji, trei sajam
obrazovanja u Novom Sadu.
9.Markov-Stankovi,F (2006) Percepcija budue profesionalne karijere studenata
u Vojvodini.
10.Melovi-Mitrovi,S. (2013) Istraivanje preduzetnikih stavova mladih u Crnoj
Gori, Univerzitet Crne Gore, ekonomski fakultet Podgorica.
11.Muta-Barbari,S. (1995) Znaenje medicinske obrade populacije
adolescenata prije izbora eljenog zanimanja, Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje, podruni ured Zadar.
12.Vidanovi,S.-Todorovi,J.-Hedrih,V. (2006) Porodica i posao izazovi i
mogunosti, Filozofski fakultet u Niu.
13.Vlada Crne Gore (2011) Nacionalna strategija cjeloivotne karijerne
orijentacije,

14.Welte, M. (2010) Profesionalna orijentacija pet koraka do odluke o koli i

zanimanju, profesionalna orijentacija program za osnovne kole, Ministarstvo
prosvete, nauke i tehnolokog razvoja Rep. Srbije.