ZDRAVSTVENA

PSIHOLOGIJA

PSIHOLOGIJA U ZDRAVSTVU

Medicina i psihologija imaju zajedniki

imenitelj tj predmet prouavanja
ovjeka.

Istorijat
U zapisima starih Egipana, Kineza, Grka nalaze se
prve pretpostavke o uticaju fizikalnih, psiholokih i
sociolokih inilaca na otpornost organizma prema
bolestima.

Krajem 19 vijeka je zbog brzog razvoja niza naunih

disciplina prihvaen cjelokupni pristup zdravlju i bolesti

biopsihosocijalni model

SZO (1946.): Zdravlje je stanje potpune tjelesne,

mentalne i socijalne dobrobiti.

povijest:
U prvoj polovini 20 vijeka psihologija je vezana uz

medicinu tj za mentalno zdravlje i psihike bolesti.

Druga polovica 20 vijeka ukljuivanje psihologa u

zdravstvu kroz prouavanje psiholokih aspekata
tjelesnih bolesti.

U Hrvatskoj: 1987 prvi prirunik iz zdravstvene

psihologije: Havelka, M. (1987). Zdravstvena
psihologija, Zagreb: Medicinski fakultet Sveuilita u
Zagrebu.

Zdravstvena psihologija Republici

Srpskoj
U podruju prakse psihologa nedovoljno zastupljena
U Univerzitetskom klinikom centru Republike Srpske
psiholozi se ukljuuju kao lanovi timova u radu sa

djecom
osobama oboljelim od dijabetesa
osobama koje imaju kardiovaskularne probleme
osobama oboljelim od gastroneterolokih oboljenja
onkolokim pacijentima
?

PROBLEMI SAVREMENE
MEDICINE
Promjene u oboljevanju stanovnitva
Nove masovne bolesti
Porast psihikih bolesti i poremeaja
Produen ivotni vijek stanovnitva
Porast jatrogenih bolesti

Porast trokova u zdravstvenom sistemu zbog

sveobuhvatnosti zdravstvene zatite

Odnos zdravstveni radnik i bolesnik dehumanizovan

Uzroci dehumanizacije odnosa

zdravstveni radnik bolesnik:
Poveanje medicinskog znanja je dovelo do
orijentisanosti na pojedinane organe

Sve vie se primjenjuje tehnologija

Postoji nedostatak obrazovanja zdravstvenih
radnika

Zdravstvena psihologija

je grana primjenjene psihologije koja primjenjuje

znanja, metode i postupke psiholoke nauke u:

poveanju djelotovornosti zdravstva

humanizaciji odnosa u zdravstvu

Uloga psihologije u zdravstvu

PREVENCIJA sprjeavanje nastanka kroz bolje

zdravstveno ponaanje ili kontrolu zdravlja;
DIJAGNOSTIKA utvrivanje bolesti
LIJEENJE ublaavanje stresa, poticanje boljeg
suoavanja s boleu, bolji odnos bolesnika i
zdravstvenih zaposlenika
REHABILITACIJA osposobljavanje nakon lijeenja
poticati motivaciju, saradnju, pruati podrku.

Primjena psihologije u zdravstvu

saradnja u rjeavanju problema zdravstvene prakse
( psiholoka priprema za medicinske zahvate)

saradnja u interdisciplinarnim istraivanjima ( npr

istraivanja raznih uzronika u nastanku malignih

bolesti)

Saradnja u obrazovanju zdravstvenih zaposlenika

( kominukacijske vjetine)

Istraivanja u zdravstvenoj psihologiji

Istraivanje mehanizama koji povezuju ponaanje i
doivljavanje sa tjelesnim bolestima-stres

Reakcije bolesnika na bolest , suoavanja sa

hospitalizacijom

Uticaj doivljavanja i ponaanja u nastanku specifinih

bolesti kao to su npr maligne, gastrointestinalne

Suoavanje sa bolom

ta zdravstveni radnici
trebaju da znaju
Rad sa pacijentima vrlo je sloen i zahtjevan i
podrazumjeva sljedee:

Uspostavljanje dobrog empatijskog odnosa s

pacijentom

uvanje vlastitog tjelesnog i psihikog stanja

- sprjeavanje sindroma sagorjevanja na
poslu.

Psiholoka briga o pacijentu

podrazumjeva
Sluanje pacijenta kroz komunikaciju usmjerenu na
pacijenta to omoguava uvid i u psihiko stanje
pacijenta

Informisanje, edukacija,savjetovanje i emocionalna

podrka

Psiholoki tretmani i terapija

Saradnja zdravstvenih
radnika i psihologa

Edukacija i istraivanje

Podizanje zdravstvene svijesti

Procjena psihikog stanja pacijenata
Timski rad sa drugim saradnicima
Prevencija izgaranja na poslu

Uspjenost lijeenja proizvod uea

zdravstvenih psihologa
poveava se uspjenost lijeenja uz bre
postavljanje dijagnoze to zahtjeva manje
specijalistikih pretraga

bolesnici su vie motivisani iz ega proizilazi bolje

lijeenje i lijeenje manje traje

bolesnik se bre oporavlja

Benefit usavravanja znanja

iz psihologije strunih lica
Bolja saradnja sa pacijentom i vee zadovoljstvo kroz
povjerenje
Bolji odnosi i saradnja sa drugim strunim licima
Vea motivacija za posao i bolji rezultati rada,
Vee lino zadovoljstvo poslom i vee ukupno
zadovoljstvo samim sobom

Havelka, M. (1998.): Zdravstvena psihologija.

Naklada Slap, Jastrebarsko
POGLAVLJA:

Psihologija u zdravstvu
Komunikacija u zdravstvu
Socijalna potpora, obitelj i samozatita u unapreenju zdravlja i

lijeenju bolesti
Stres i tjelesno zdravlje
Tjelesni nedostaci, bolesti i psihika stanja
Psiholoke tekoe bolesnika u bolnici
O boli
Zdravstvena psihologija i starenje
Psiholoke pojavnosti neizljeivih bolesti
Zdravstvena psihologija i posao
Etika pitanja u zdravstvenoj psihologiju