ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA

Grupa A
1. Podruje koje se bavi utjecajem tjelesnih bolesti na psihika stanja zove se:
psihosomatika
liasonska psihologija
somatopsihologija
biofeedback
2. Koje je od navedenih obiljeja karakteristino za psihogenu bol:
esto je prisutna nou
dobro je lokalizirana
jednako je uestala u cijelom tijelu
javlja se uz potpunu ouvanost tkiva
3. Mehanizmi suoavanja pomou kojih nastojimo djelovati na ono to je
izazvalo napetost spadaju u:
stresore
suoavanje usmjereno na emocije
suoavanje usmjereno na problem
zrelo suoavanje
4. Stres nije:
niz tjelesnih i psiholokih reakcija na vanjske i unutarnje stresore
stanje u kojem se na bilo koji nain osjeamo ugroeni ili procjenjujemo da su ugroeni nai blinji
stanje u kojem pojedinac ne moe ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina na nas postavlja
svaki fiziki, psihiki ili socijalni poticaj iz okoline s ugroavajuim obiljejima
5. A-tip ponaanja imaju osobe s:
psihopatskom strukturom linosti
kardiopatskim osobinama linosti
socijalno neprihvatljivim osobinama linosti
hipohondrijskim osobinama linosti
6. U teorije boli ne pripada:
teorija posebnih receptora
teorija kontrole prolaza
teorija faza prilagodbe
teorija sumacije i kodiranja ivanih impulsa
7. Tolerancija na bol je:
najmanji intenzitet podraaja koji izaziva bol
najvei intenzitet bolnog podraaja koji netko moe izdrati
stupanj otpornosti tijela prema lijekovima za ublaavanje boli
uivanje u bolnim podraajima
8. S oteenjem ivanih vlakana povezana je bol koju zovemo:
psihogena
mialgija
kauzalgija
periferna

9. Zdravstvena psihologija je:

dio psihijatrije koji se bavi tjelesnim bolestima
grana primijenjene psihologije koja se bavi primjenom psiholokih spoznaja u dijagnostici,
prevenciji, terapiji i rehabilitaciji bolesti
dio psihijatrije kojim se bave psiholozi
dio psihologije koji se bavi psihikim poremeajima
10. Hospitalizam je pojam koji oznaava:
tjeskobu kod djeteta zbog odvojenosti od majke
razdoblje smjetaja i boravka djeteta u bolnici
sve psiholoke i tjelesne poremeaje uzrokovane dugotrajnim boravkom u bolnici
postupak pripreme djeteta za boravak u bolnici
11. Protuupalni (antiinflamatorni )hormoni su:
glukokortikoidi
aldosteroni
mineralkortikoidi
adrenokortikotropni hormoni
12. Endorfini su kemijske supstance koje:
smanjuju djelovanje morfija
poveavaju djelovanje morfija
imaju sline uinke kao i morfij
nastaju u organizmu pod utjecajem trajnog koritenja morfija
TONO/NETONO
13. Teorija ivotnih dogaaja smatra sve dogaaje objektivno stresnima T
14. Doivljaj boli uvijek je proporcionalan stupnju oteenja tkiva N
15. Psihiki problemi vezani uz hospitalizaciju pod jakim su utjecajem dobi bolesnika T
16. Psihoanalitiari prvi uvode pojam psihosomatike T
17. Srane aritmije esto su uzrokovane djelovanjem stresa T
18. Tjeskoba i strah prije operacije esto pokreu niz metabolikih promjena i tako smanjuju
obrambene sposobnosti organizma T
19. Opaanje je osnovna metoda mjerenja boli kod novoroenadi i beba T
20. Porast specijalizacija i uporabe medicinske tehnologije u zdravstvu dovodi do humanijih odnosa
izmeu zdravstvenih djelatnika i bolesnika N
21. Veina ljudi nakon nekog vremena uspjeno prevlada posljedice velikih ivotnih stresova T
22. Osjeaj stezanja, grenja i boli u amputiranom dijelu tijela je karakteristian za fantomsku bol T
23. Ljudi tee podnose bol ako znaju kada e se javiti nego ako je neoekivana N
24. Tjelesnu bol uzrokuje oteivanje slobodnih ivanih zavretaka T

Grupa B
1. Najosjetljivija dob za odvajanje djeteta od majke je:
od roenja do 6 godine
od 4 mjeseca do 6 godine
od 6 mjeseca do 4 godine
od roenja do 4 godine
2. Koje je od navedenih obiljeja karakteristino za kroninu bol:
najee se opisuju kao otra i probadajua
dobro reagira na terapiju
dobro je lokalizirana
najee se opisuje kao tupa
3. Promjene pozornosti spadaju u:
emocionalne reakcije na stres
promjene ponaanja
kognitivne reakcije na stres
fizioloke reakcije na stres
4. Najveu ulogu u djelovanju stresa na organizam imaju:
autonomni ivani sustav i sustav lijezda s unutranjim izluivanjem
krvoilni i imunoloki sustav
bihevioralni i psihosomatski sustav
centralni ivani sustav i miino kotani sustav
5. Koja od slijedeih faza ne spada u faze opeg adaptacijskog sindroma:
faza uzbune
faza pojaanih napora
faza odupiranja
faza iscrpljenja
6. Kada za ublaavanje boli iste jaine bolesniku treba sve vea doza, rije je o:
toleranciji na bol
tjelesnoj ovisnosti
placebu
psihikoj ovisnosti
7. Stres definiramo kao:
ukupni poremeaj psihofizioloke ravnotee organizma
stanje jakog straha zbog nagle opasnosti
nagle promjene u okolini koje izazivaju emocionalnu uzbuenost
stanje jake psihike uzbuenosti
8. Najnovija i danas najire prihvaena teorija boli je:
periferna teorija boli
teorija kontrole prolaza
teorija sumacije i kodiranja ivanih impulsa
teorija specifinih receptora
9. Analgezija je:
potpuna neosjetljivost na sve podraaje
neosjetljivost na bolne podraaje
trajni gubitak pamenja
osnovna karakteristika analnog tipa linosti prema Freudu

10. Tjelesna bol uvjetovana emocionalnim stanjima naziva se:

emocionalna bol
somatogena bol
psihogena bol
histerina bol
11. Primjenom metoda i tehnika zdravstvena psihologije u zdravstvenoj praksi najvie
uspjeha moemo postii u:
dijagnostici bolesti
prevenciji bolesti
terapiji i rehabilitaciji bolesti
u svemu navedenom podjednako
12. Mehanizam kontrole boli nalazi se u :
prednjim rogovima kraljenike modine
stranjim rogovima kraljenike modine
limbikom sustavu
talamusu
TONO/NETONO
13. Bolesnici sa sranoilnim bolestima esto pokazuju tip A ponaanja T
14. Teorija zbrajanja i kodiranja ivanih impulsa dobro objanjava utjecaj psiholokih i socijalnih
initelja na nastanak boli N
15. Porastom opeg ivotnog standarda smanjuje se osjetljivost puanstva na pojedine simptome bolesti N
16. Prvobitna Ljestvica ivotnih zbivanja prilagoena je spolnim razlikama meu ispitanicima N
17. Istraivanja na studentima pokazuju da je uinkovitost imunolokog sustava u ispitnom razdoblju
znaajno smanjena u odnosu na neispitno razdoblje T
18. Bol kod kauzalgije opisuje se kao area T
19. Novoroene bebe ne osjeaju bol N
20. Izravna negativna posljedica loih odnosa izmeu zdravstvenog osoblja i bolesnika je porast alternativno
medicinskih pristupa T
21. Psihogena bol je duevna bol, tj stanje duboke alosti, straha i ostalih negativnih emocija N
22. Izmeu fiziologije boli i fiziologije ostalih osjeta postoje velike razlike T
23. Lazarus dijeli naine suoavanja na uspjene i neuspjene N
24. Tijekom faze prividne prilagodbe kod hospitaliziranog djeteta, poeljno je da ga posjeuju roditelji. T

Grupa C
1. Hospitalizam je:
smjetanje djeteta u bolnicu
strah djeteta pri odvajanu od majke
jedno od razdoblja prilagodbe na hospitalizaciju
pojam za sve poremeaje uzrokovane boravkom u bolnici
2. Zaokruite tvrdnju koja je tona:
utjecaj psiholokih initelja na nastanak boli esto je vrlo jak
kad bolni podraaji dugo traju, pacijenti se adaptiraju na bol
postoje specifini podraaji za bol
centri za bol dobro su locirani u mozgu
3. Uinak tehnika relaksacije:
uinak tehnika relaksacije nije znanstveno dokazan
ostvaruje se iskljuivo na tjelesnoj razini funkcioniranja pacijenta
ostvaruje se iskljuivo na psiholokoj razini funkcioniranja pacijenta
ostvaruje se i na tjelesnoj i na psiholokoj razini funkcioniranja pacijenta
4. Mogunost racionalizacije i uinkovitog suoavanja ne postoji kod:
akutnih ivotnih stresova
velikih ivotnih stresova
traumatskih ivotnih stresova
kroninih ivotnih stresova
5. Najei oblik psihogenih boli su:
psihogene glavobolje
psihogene boli u ekstremitetima
psihogene boli zglobova
psihogene boli unutranjih organa
6. Najveu pozornost kognitivnim procesima i pojmu suoavanja pridaje:
psihoanalitika teorija stresa
Dohrenwendova teorija stresa
Selyeova teorija stresa
Lazarusova teorija stresa
7. Odvraanje panje djeluje kao:
osnovni uzrok boli
ublaiva boli
pojaiva boli
ne djeluje na bol
8. Prema Selyevoj teoriji stresa postoje:
4 faze djelovanja stresa
3 faze djelovanja stresa
2 faze djelovanja stresa
Selye uope ne govori o fazama djelovanja stresa
9. Iscrpnim obavjetavanjem bolesnika o bolesti i lijeenju postie se:
bolje zdravstveno ponaanje i vee zadovoljstvo bolesnika
nezadovoljstvo bolesnika zbog nerazumijevanja zdravstvenih injenica
manja efikasnost zdravstvenih radnika
poveana cijena lijeenja

10. Fantomska bol je:

umiljena bol bez ikakve povrede
umiljena bol iz nepostojeeg dijela tijela
stvarna bol iz nepostojeeg dijela tijela
bol koja se iskljuivo javlja kod psihikih bolesnika
11. Od emocionalnih stanja bol najvie pojaava:
bijes
mrnja
potitenost
apatija
12. Smatra se da je odraena bol posljedica:
spajanje somatskih i autonomnih aferentnih neurona
poveane osjetljivosti jednog tkiva u odnosu na drugo
prenoenje boli brzim a-delta vlaknima
djelomine analgezije
TONO/NETONO
13. Bol je to god osoba koja je doivjela kae da jest i postoji kad ona kae da postoji T
14. Osjeaj straha ne djeluje bitno na doivljaj boli N
15. Pojam institucionalna neuroza oznaava strah pacijenata od izlaska iz bolnice T
16. Veliki ivotni stresovi dogaaju se svim ljudima svakodnevno N
17. Razni pojedinci na iste stresne dogaaje mogu razliito reagirati T
18. Biljeenje tjelesnih procesa pomou elektroninih aparata, da bi smo mogli opaati i kontrolirati,
naziva se placebo N
19. Uroena analgezija je poremeaj u kojem postoji potpuna neosjetljivost na bol T
20. Odgovarajua sugestija ponekad moe dovesti do potpunog uklanjanja boli T
21. Zdravstvena psihologija jo se naziva i psihosomatska medicina T
22. Kauzalgije i fantomske boli su primjeri boli bez ozljede N
23. Na psihogenu bol jae utjeu promjene raspoloenja nego na somatogenu T
24. Suoavanje usmjereno na rjeavanje problema ukljuuje mehanizme kojima se pokuava djelovati
na stresor, odnosno na promjenu situacije T

ESEJSKA PITANJA
FANTOMSKA BOL
To je posebna vrsta boli koja se pojavljuje u amputiranom dijelu tijela. Mehanizam nastajanja nije
posve objanjen. Ako fantomski bolovi nisu jaki ili su samo sporadini onda se s njom treba pomirit
i kao s pojavom koja prati amputaciju. Ako su fantomski bolovi stalni i mnogo jaki, a ne moete ih ublaiti
masaom i slinim postupcima, onda se morate obratiti lijeniku i zatraiti savjet.
KAUZALGIJA
Kauzalgija je snana area bol u nekom podruju. Nastaje nakon brzih i nasilnih oteenja perifernih ivaca
koja sadre velik broj simpatikih vlakana. Traje i nakon to su ozljede zacijelile. Moe je potaknuti vrlo slab
taktilni podraaj na mjestu ozljede, ali i podraaji iz drugih osjetnih modaliteta.
ANALGEZIJA
Analgezija je uklanjanje ili odsustvo bola bez gubitka svijesti.
Gubitak osjeaja bola rezultira zbog prekida puta ivanog sustava izmeu osjetilnog organa i mozga. Postoje
razliite vrste stimulatora receptora (bol, dodir, temperatura) koje stimuliraju stvaranje impulsa iz koe koji
putuju u mozak istim ivcem. Stoga e uklanjanje bola prouzroiti i uklanjanje osjeta dodira i temperature. Kada
dou u kraljeninu modinu ovi se putovi razdvajaju i nalaze se u zasebnim snopovima koji ivane impulse
vode
u mozak.
Primjeri analgezije su spinalna i lokalna anestezija, a lijekovi koji uklanjaju bol se nazivaju analgetici.
NEURALGIJA
Neuralgija je vrlo jaka bol u podruju nekog ivca. Jedan od eih uzroka je pritisak, obino na korijen ivca,
tvrde
kotane izrasline na kraljecima, zatim razliiti tumori, oiljci ili deformiteti. Neuralgine boli nastaju i na
reumatskoj
osnovi, zbog zubobolje, uslijed infekcija i trovanja (olovom, ivom, astmom, alkoholom, nikotinom). Bolovi mogu
biti
jaki, tupi ili razarajui. Uzrok pogoranju je i stres.
PSIHOGENA BOL (bol koja djeluje psihiki)
Psihogena bol je bol koja se javlja uz potpunu ouvanost tkiva, a zbog djelovanja razliitih imbenika psihike
etiologije,
osobito emocija. Ne zna se tono kako nastaje, a njezin najei oblik su psihogene glavobolje. Psihogena bol je
neodreena
u veini sluajeva, lokacija boli esto se mijenja na podruja koja nisu uobiajena za odraenu bol, mijenja se s
obzirom na
promjenu raspoloenja. Ne poveava se kod pokreta i pritiska na bolno mjesto. Rijetko je prisutna nou.
PSIHOSOMATSKE BOLESTI
Bolesti razliitih organa koje nastaju uslijed psihikih doivljaja, odnosno kao posljedica neurotinih konflikata.
Prema shvaanju psihosomatske medicine, emocionalna uzbuenja i psihika napetost uzrokuju organske
promjene u tijelu putem vegetativnog
ivanog sustava. Najea psihosomatska oboljenja su gastritis, ulcerozni kolitis, ir, na elucu ili dvanaesniku,
u pojedinim
sluajevima dijabetes, hipertenzija, migrena, bronhalna astma, urtikarija i druge. U veini sluajeva
psihosomatske bolesti se
lijee usporedno organski i psihoterapijom.

RAZLIKA IZMEU BOLI I DRUGIH OSJETA

Podraaji nisu specifini, vrijeme latencije je dulje, putovi prijenosa manje poznati, centri u mozgu slabije
locirani,
adaptacija ne postoji, ee popratne fizioloke reakcije i jak utjecaj psiholokih inilaca.
NAJBOLJA TEORIJA BOLI
Teorija kontrole prolaza Melzack- a i Wall-a najbolja je teorija boli jer objedinjuje spoznaje o boli sa svih aspekata:
anatomije, fiziologije, kemije i psihologije. Pojava boli ovisi o sloenim neuralnim interakcijama pa su tako
podraaji
nastali zbog oteenja tkiva pod utjecajem istovremene aktivacije drugih uzlaznih i silaznih putova koji mogu
olakavati
ili blokirati prijenos informacije o boli. Prema ovoj teoriji osnovnu ulogu u modifikaciji prolaza ivanih impulsa
kroz
kraljeninu modinu ima elatozna tvar u dorzalnim rogovima kraljenine modine. Melzak smatra da procesi
usmjeravanja
pozornosti, emotivna stanja, oekivanja i prijanja iskustva te razni kognitivni i drugi psihiki procesi mogu
modificirati bolne
impulse ili potpuno blokirati njihov put do mozga.
MJERENJE BOLI KOD DJECE
Za mjerenje boli kod djece primjenjuju se skale za mjerenje boli u skladu s razvojem djeteta. Bol moemo mjeriti
na nain da
nam dijete odgovara gdje ga boli, kako reagira na bolni podraaj. Kod novoroenadi opaamo reakcije i
sluamo opise roditelja.
Kod djece u razdoblju od 1. do 7. godine ivota pratimo 6 parametra ponaanja a to su izraz lica,pla,verbalni
izriaj,poloaj tijela,dodirivanje rane i poloaj nogu. Za mjerenje boli koriste se i prosudbene ljestvice (verbalne,
grafike i numerike), djeji
crtei vlastite boli, djeji upitnici i intervjui.
MJERENJE BOLI, METODE MJERENJA BOLI
Objektivno mjerenje boli ne postoji, nego se procjena intenziteta boli temelji na doivljaju samog bolesnika.
Najbolja mjera boli
je ono to pacijent sam kae o njoj. Promjene u ponaanju su samo znak da je bol prisutna, ali ne i kakva je. VAS
vizualnoanalogna skala najee je u upotrebi. Od bolesnika se trai da na 10cm dugoj crti oznai mjesto koje odgovara
njegovoj jaini
boli, nakon ega se s druge strane mm ljestvice oitava VAS zbroj. Pritom 0 oznaava da nema boli, a 10
najjau bol koju pojedinac
moe trpjeti.
1. Prosudbene ljestvice
2. Upitnici o boli
3. Prosudba boli na osnovi opaanja ponaanja
4. Prosudba boli na osnovi fiziolokih pokazatelja
5. Intervju s kroninim bolesnicima
ABDOMINALNO DISANJE
Pravilno disanje za razliku od disanja gornjim dijelom plua. Djeluje oputajue jer je sporije, usporava rad srca.
Udisaj je
na nos, izdisaj na usta. Napravimo malu stanku, pa ponovni udah i izdah koji moraju biti jednolini. Prekratko
udisanje i
izdisanje mogu dovesti do hiperventilacije.
MIINA RELAKSACIJA
Zatezanje i oputanje miia. Trajanje oko 20 minuta. Nakon zatezanja miia pojaava se efekt oputenosti.
Zatezanje i
oputanje je relativno naglo. Cilj relaksacije je da se osoba opusti

PLACEBO UINAK
esto se shvaa kao psiholoka i subjektivna pojava. esto oznaava umiljanje i zabludu. Spontana je,
autentina i
potvrena pojava. Pacijent uvjeren u djelotvornost terapije ignorira svoje simptome ili ih slabije primjeuje bez
ikakvog
znaajnog poboljanja zdravlja, tj. osjea se bolje ali nije zdraviji.
STRES
U najirem smislu stres je tjelesna i psiholoka reakcija na vanjske i unutarnje stresore. Stres dakle nije situacija
u kojoj se
pojedinac naao, ve reakcija na tu situaciju. Ako pojedinac mora mobilizirati svoje dodatne fizike i psihike
potencijale
u odupiranju ili prilagodbi na situaciju s kojom se suoio tada se radio o stresnoj situaciji.
STANJE STRESA
Svako stanje u kojem se na bilo koji nain (fiziki, psihiki ili socijalno) osjeamo ugroeni ili procjenjujemo da su
ugroeni
nai blinji. Stres je stanje, tj. doivljaj koji se javlja pod utjecajem stresora.
VRSTE STRESORA
Fiziki izloenost jakoj buci, velikoj vruini ili hladnoi, senzornoj lienosti, jakoj boli
Psiholoki sukobi u obitelji, nesporazumi na poslu, sa znancima, prijateljima, neuspjesi
Socijalni ekonomske krize, drutvene transformacije, nagle promjene drutvenih odnosa
LIMBIKI SUSTAV
Limbiki sustav utjee na ukupne oblike ponaanja povezane s emotivnim doivljajima i tjelesnim promjenama
nastalim u
uvjetima emotivne napetosti., tj uvjetima stresa. On ima znaaj u povezanosti modane kore s niim podrujima
mozga.
Sredinji dio limbikog sustava ine hipotalamus i susjedna subkortikalna podruja te stariji dijelovi kore mozga
smjeteni u
medijalnim i ventralnim stranama modanih hemisfera.
PODJELA STRESA
1. Akutni stresovi uzrokovani su naglim promjenama u okolini koje dovode do isto tako naglih promjena u
organizmu koje
se ubrzo nakon prekida opasnosti smiruju. Naprimjer jak prasak, prometna nezgoda, iznenada opasnost i sl.
2. Kronini stresovi uzrokovani su trajnom neugodnom situacijom u kojoj se pojedinac nalazi due vrijeme bez
mogunosti
izlaska iz situacije koja stres izaziva. Naprimjer dugotrajan ivot u prognanstvu, neimatini, bez posla i sl. Ti
stresovi se vie
oituju u promjenama i tekoama emotivnog ivota i esto dovode do tjeskobe, potitenosti, bespomonosti,
osjeaja krivnje,
depresije i sl.
STRES PO JAINI; STUPNJEVI
1.Mali svakodnevni stresovi svakodnevni stresovi, pomau u prevladavanju velikih ivotnih stresova. Naprimjer
prometna
guva, nedostatak vremena, nesporazumi na poslu, obitelji
2.Veliki ivotni stresovi uvelike djeluju na svakodnevni ivot, veina ih prevlada racionalizacijom situacije.
Naprimjer
teke bolesti, smrt bliske osobe, veliki materijalni gubitak
3.Traumatski ivotni stresovi stresovi neuobiajene jaine, izuzetno se dogaaju i obino dovode do trajnih
poremeaja psihikog i tjelesnog zdravlja. Kod njih nema racionalizacije i nalaenja dobrog razloga za neto loe
to nam se dogodilo. Naprimjer nasilje, zarobljenitvo, prisustvovanje nasilju nad drugima

REAKCIJE NA STRES
Reakcije na stres mogu biti fizioloke, psiholoke i razne promjene ponaanja. Kod fiziolokih koje mogu biti
subjektivne
i objektivne javlja se pojaan rad srca, povean krvni tlak, proirene zjenice, poveana miina napetost i vea
razina eera
u krvi. Ove reakcije daju organizmu dodatnu energiju koja slui boljem odupiranju stresu. Psiholoke reakcije na
stres dijele
se na emocionalne (strah,bijes, mrnja) i kognitivne (promjene pozornosti, koncentracije). Kao reakcija na
stres mogu
biti i promjene ponaanja. Tu se javlja agresija, samo unitavajue ponaanje,puenje, alkoholizam ili droga.
OBJASNI JEDNU TEORIJU STRESA
Lazarusov model je najpoznatiji primjer kognitivno-transakcijskog pristupa. Ovaj model naglaava proces
suoavanja sa
stresom u specifinom situacijskom kontekstu i podrazumijeva promjene u odnosu pojedinac-okolina u funkciji
vremena
i/ili specifinog situacijskog konteksta. Sredinju vanost u modelu zauzimaju dvije vrste posredujuih procesa:
kognitivne
procjene osobnih resursa i zahtjeva situacije te naini suoavanja sa stresnom situacijom. Iskustvo stresa i
suoavanja dovodi
do neposrednih efekata: fiziolokih i emocionalnih reakcija te dugoronih ishoda koji ukljuuju psiholoko i
tjelesno zdravlje i
socijalno funkcioniranje.
FAZE PO LAZARUSU !!!
1.Tretman kognitivnim tehnikama 2.Ekspresivne i kreativne tehnike 3.Oputanje i vladanje energijom
OPI ADAPTACIJSKI SINDROM
Kljuni pojam Selyeove teorije stresa. Opi adaptacijski sindrom je niz fiziolokih reakcija koje se javljaju pod
utjecajem
akutnih stresova, to su procesi koji poveavaju mogunost tijelda da se odupre stresnoj reakciji i podnese
napore koje
stres donosi. Fizioloke aktivnosti u okviru OAS odnose se na poveano izluivanje ACTH (adrenokortikotropnog
hormona)
iz hipofize koji stimuliraju koru nadbubrene lijezde koja izluuje glukokortikoide i mineralkortikoide.
FAZE OPEG ADAPTACIJSKOG SINDROMA
1. razdoblje alarma- poetno razdoblje stresa tijekom kojeg se pokreu sve obrambene snage organizma
2. razdoblje odupiranja- oituje se u prilagodbi organizma na poetni stres tijekom kojeg se koriste rezerve
tjelesne i
duevne energije u pokuaju suoavanja sa stresom
3. razdoblje iscrpljenja-dolazi do iscrpljenosti organizma zbog dugotrajnog odupiranja stresu jer vie nema
preostalih
mogunosti daljnjeg odupiranja.
A TIP PONAANJA
Tip ponaanja u bolesnika oboljelih od krvoilnih bolesti koje su Friedman i Rosenman opisali. Osobe s A tipom
ponaanja su vrlo ambiciozne, usmjerene na natjecateljski nain ivota, hiperaktivne, socijabilne i odlikuje ih
jaka
kontrola vlastitih emocija. To su ljudi koji na poslu vie i due rade od ostalih, imaju razvijen osjeaj
odgovornosti i
savjesnosti, preuzimaju vie poslova no to mogu obaviti i esto rtvu obiteljski ivot zbog posla i karijere. Ljudi
na
znaajnim poloajima, tee potovanju. U situacijama sukoba ne pokazuju vlastite emocije, ve zadravaju
prividni
optimizam i ravnodunost.

REAKCIJA IMUNOLOKOG SUSTAVA NA STRES

U istraivanjima reakcija imunolokog sustava na stres utvreni su negativni uinci psiholokog stresa na rad
imunolokog
sustava. Ti negativni uinci pripisuju se izravnom djelovanju negativnih psihikih stanja na sloenu dinamiku
ravnoteu u
radu ivanog, endokrinog i imunolokog sustava. Dodatni negativni uinak na rad im. sustava imaju i promjene
ponaanja
ljudi koji su izloeni djelovanju stresora. Naprmijer poveana konzumacija alkohola i droga, poremeaji
spavanja , promjene
prehrambenih navika itd.
HOSPITALIZAM o emu ovisi !!! definicija
Hospitalizam je opi pojam za sve psiholoke i tjelesne poremeaje uzrokovane dugotrajnim boravkom u bolnici
ili drugoj
ustanovi. U psiho. smislu hospitalizam je sindrom negativnih posljedica koji se javljaju osobito kod male djece
koja borave
u instituciji due vrijeme ili odrastaju u specijalnim domovima za djecu. Ovisi o spolu, dobi, i linosti bolesnika.
IMBENICI PRI HOSPITALIZACIJI, KAKO JE DOIVLJAVAMO
Kod djece vani imbenici pri hospitalizaciji su dob ( najosjetljivija su djeca u dobi od 6 mjeseci do 4 godine),
spol (muka
djeca su openito osjetljivija od enske), prethodni emotivni odnos s majkom te sama duina boravka. Takoer
je vano
kakvo je dijete, tj kojoj skupini pripada (npr. jedini, mlaa djeca, djeca koja inae loe reagiraju na strane osobe,
djeca
koja ve imaju traumatska separacijska iskustva i sl. burno reagiraju na hospitalizaciju).
Kod odraslih imbenici koji utjeu kako emo reagirati na hospitalizaciju su su spol, subjektivna percepcija teine
simptom
a i osobine linosti bolesnika. Gotovo svi hospitalizirani bolesnici osjeaju zabrinutost, potitenost i povienu
egocentrinost
. Javlja se i osjeaj bespomonosti i izgubljenosti u novoj sredini, briga za obitelj, strah da se da se boravak u
bolnici ne odrazi
na poslovni status i novane prilike obitelji, strah od mogue trajne nesposobnosti i nemogunosti da se sam za
sebe brine,
strahovi od boli tijekom zahvata, strah od operacije i slino.
PRILAGODBA DJETETA NA HOSPITALIZACIJU,
FAZE PRILAGODBE KOD HOSPITALIZIRANE DJECE
Djeca se teko odvajaju od roditelja. Osobito osjetljiva na odvajanje su muka djeca, jedinci, djeca slabije
emotivne
povezanosti s majkom, ona koja se boje stranaca, djeca koja ve imaju traumatska separacijska iskustva
Najosjetljivija
djeca su u razdoblju izmeu 6.mj. i 4 god. Duina boravka u bolnici je takoer znaajan imbenik.
Postoji nekoliko faza prilagodbe djeteta na hospitalizaciju, a to su razdoblje protesta koje traje prvih nekoliko
dana.
Dijete odbija novu sredinu, plae, vriti, baca se po krevetu i trai majku. Zatim razdoblje oaja u kojem se
dijete motoriki
smiruje te poinje polako prihvaati novu okolinu, i esto je apatino. te razdoblje prividne prilagodbe koja je
posljedica
due hospitalizacije. Dijete vie nije zatvoreno u sebe, pokazuje interes za okolinu.
FAZE PRILAGODBE NA INVALIDITET, REAKCIJE NA GUBITAK DIJELA TIJELA, na gubitak tjelesnih
funkcija
1.Odbijanje gubitka to podrazumijeva neprihvaanje dijagnoze i traenje drugog miljenja.
2.priznavanje gubitka gnjev i potitenost
3.Mirenje s gubitkom - povean interes za rehabilitacijom

IMBENICI KOJI UTJEU NA PRILAGODBU U OSOBA S INVALIDITETOM

1.Vezani uz prirodu ozljede nain zadobivanja, jaina, vidljivost ozljede, jaina boli
2.Vezani uz osobu spol, dob, subjektivno znaenje ozljede, ciljevi, osobine linosti
3.Vezani uz okolinu obitelj, prijatelji, drutvo, okolina
PRILAGODBA ODRASLIH NA BORAVAK U BOLNICI
Prilagodba odraslih na hospitalizaciju ovisi o mnogim faktorima; neoekivanost hospitalizacije, razlog
hospitalizacije,
vrsta pretraga, socijalni faktori obiteljski status i prostorna udaljenost, osobine linosti, spol
HOSPITALIZACIJA ODRASLIH:
1.Hiperaktivnost prekomjerna razgovorljivost
2.Povlaenje utljivost i nezainteresiranost
3.Regresija sklonost da misli i postupa na niem razvojnom stupnju
ZDRAVSTVENO PONAANJE
Svako ponaanje ili aktivnost koju osoba poduzima da bi ouvala, poboljala ili zadrala svoje zdravlje,
uinkovitije se lijeila te
se prilagodila kroninim bolestima.
ZATO SU STAVLJENI U SREDITE ZBIVANJA ZDRAVSTVENI DJELATNICI I ZNANSTVENICI?
IRACIONALNO MILJENJE !!!
Opsesije- uvjerenja su koja nas tjeraju da se ponaamo na odreeni nain. Iako se esto smatraju korisnima,
mogu nas
umoriti, iscrpiti i frustrirati. Primjeri toga su perfekcionizam, opsjednutost vremenskim rokovima, biti macho,
pretjerana
portvovnost i iscrpljivanje.
Konice- spreavaju nas da neto poduzmemo, koe nas i ne dozvoljavaju nam da se promijenimo. Dobar su
izgovor da
nita ne radimo. Primjer toga su katastrofiranje, negativno razmiljanje, proizvoljno zakljuivanje, rigidnost,
ivot u prolosti,
izbjegavanje, odustajanje, otezanje.
Distorzije- potiu nas na stvaranje krivih utisaka o nama samima, drugim ljudima i dogaajima. Unose zbrku u
na ivot i
spreavaju da shvatimo to nam se stvarno dogaa. Primjeri toga su generalizacije, prebacivanje odgovornosti,
konzervativnost, poricanje, stereotipi, crno-bijelo razmiljanje, pretjerivanje, nelogino razmiljanje

DODATNA PITANJA
1.Koji su problemi suvremene medicine?
Promjene u pobolu puanstva, visoki trokovi zdravstvene zatite, dehumanizacija meuljudskih odnosa izmeu
zdravstvenih djelatnika i bolesnika.
2. to je psihologija?
Znanost o doivljajima i ponaanju koje je odraz tih doivljaja.
3.Koji su psihiki procesi?
Percepcija, panja, miljenje, uenje, pamenje, emocionalno doivljavanje...
4.Definicija percepcije?
Psihiki proces kojim se zahvaa i upoznaje objektivna realnost, te nastaje djelovanjem razliitih fizikalnih
procesa
iz okoline (podraaja) na naa osjetila.
5.Definicija miljenja?
Svaki kognitivni proces obrade ideja, predobi, slika, simbola i pojmov.
6.Definicija panje?
Usmjerenost psihike i psihomotorne aktivnosti prema odreenim sadrajima uz inhibiciju nevanih podraaja.
7.Definicija pamenja?
Proces kodiranja informacija, pohranjivanja i dekodiranja informacija. Uenje je dio procesa pamenja.
8.Definicija uenja?
Relativno trajno mijenjanje ponaanja pod utjecajem iskustva. Usvajanje znanj vjetina i navika.
9. to je inteligencija?
Sposobnost snalaenja u novim situacijama, rjeavanja problema, apstraktnog miljenja.
10.to su emocija, a to afekti?
Emocije su doivljaji izazvani nekom situacijom, mogu biti ugodni ili neugodni, imaju fizioloku i intelektualnu
popratnu
komponentu. Afekti su intenzivno, kratkotrajno emocionalno stanje.
11.toje motivacija?
Stanje u kojem smo pobueni nekim potrebama, porivima, eljama i tenjama.
12.Navedi prediktore zdravstvenog ponaanja po Leventhalu?
Genetski, socijalni, emocionalni i perceptivno kognitivni.
13. Perceptivno kognitivni prediktori zdravstvenog ponaanja?
14.razlog zato ljudi ustraju u nezdravom ponaanju?
Jedan od razloga je zbog iskrivljene percepcije rizika tj. nerealnom optimizmu.
15.Kroz koja etiri initelja se moe objasniti nerealni optimizam?
Nedostatak osobnog iskustva, uvjerenje da se problem przo i lako moe rijeiti ako do njega doe ili kada to
poeli, uvjerenje da se problem nee pojaviti u budunosti ako se nije pojavio do sada, uvjerenja da je
mogunost javljanja problema izrazito mala.

16. Kako postaviti ciljeve?

Trebaju biti efinirani, jasni, da ih se moe opaati i kontrolirati, izazovni, dostini, ako su sloeni treba ih razbiti
u vie
manjih i jednostavnih.
17.Kako postaviti procijenu u ulozi zdravstvenog savjetnika?
Procjeniti nain formiranja i odravanja rizine navike, jainu navike, stavove i uvjerenja klijenta i spremnost na
promijenu ponaanja.
18.Koji su naini suoavanja sa stresom prema Lazorusu?
Traenje socijalne podrke, reinterpretacija, rijeavanje problema, prieljkivanje, fatalizam, izraavanje emocija,
potiskivanje izbjegavanje problema
19. Tri osnovna naina percepcije stresa?
Izbjei ili ukloniti stresor, kontrola miljenja, kontrola tjelesnih reakcija na stres.
20.Dali nain na koji mislimo utjee na ono to osjeamo?
DA.
21.Dali dogaaj sam po sebi uzrokuje stres?
NE.
22.Kriterij za procjenu racionalnosti naina miljenja?
injenice, emocije, ciljevi, interakcije, zatita i panovi.
23. Kakvo je racionalno miljenje i to nam omoguava?
Objektivno, dovodi do pozitivnih emocija, omoguava postizanje kratkoronih i dugoronih ciljeva,zatitu od svih
tjelesnih,
emocionalnih i materijalnih prijetnji, pomae u interakciji s drugima, olakava nam poduzimanje akcija.
24.to su opsesije?
Uvjerenja koja na tjeraju da se uvijek ponaamo na odreen nain, iako se esto smatraju korisnima, mogu nas
umoriti, iscrpiti i frustrirati.
25.Koji su oblici konica koji nas sprjeavaju da neto poduzmemo?
Katastrofiranje, negativno razmiljanje, proizvoljno zakljuivanje, rigidnost, ivot u prolosti, izbjegavanje,
odustajanje, otezanje.
26.to su distorzije?
Uvjerenja koja nas potiu na stvaranje krivih utisaka o namim samima, drugim ljudima i dogaajima, te nas
sprijeavaju
da shvatimo stvarnost dogaaja.
27.Navedi dvije tehnike relaksacije?
Abdominalno disanje i progresivna miina relaksacija.
28.to su endorfini?
su vrsta enzima i neuroprijenosnika koji nastaju u hipotalamusu. Stvaraju osjeaj sree i zadovoljstva. Smanjuju
stres
napetost, ljutnju i strah.
29.to se mjeri kod boli i na koje naine?
Mjeri se lokacija, pojavljivanje, tijek, karakteristike, uinak na svakodnevne aktivnosti, uinak emocija na bol.
Mijeri se
sa upitnicima i intervjuima klijenta.
30. Koje su strategije za smanjenje boli i stresa?
Informiranje o postupcima, senzorne informacije, trening relaksacija, distrakcija, samohrabrenje, zamiljanje
(voena imaginacija).