Stručni Studij Sestrinstva - Hrvatski Zadnja Verzija111

SVEUILITE U ZADRU
ODJEL ZA ZDRAVSTVENE STUDIJE

STRUNI STUDIJ SESTRINSTVA
Prijedlog studijskog programa
Zadar, 2013.
Adresa: Obala kralja Petra Kreimira IV. Br. 2

Telefon: + 385 23 200534
Telefaks: + 385 23 200605
rektorat@unizd.hr
http://www.unizd.hr
1. Uvod
Razlozi za pokretanje studija

Suvremeni razvoj znanosti i prateih disciplina, visoke tehnologije, veliki prirast
stanovnika u gradovima i opa migracija stanovnitva uvelike su utjecali na nain ivota
suvremenog ovjeka. Optereenja koja se zbog toga postavljaju pred pojedince, obitelji i
itave zajednice odraavaju se na zdravlje i zdravstveno stanje, te ustroj zdravstvenog
sustava.
U prijelaznim godinama treeg tisuljea na listama najeih bolesti prevladavaju
kronine nezarazne bolesti, maligne bolesti, traumatizam, ali primijeen je i porast novih
zaraznih bolesti.
U procesima lijeenja i zdravstvene njege uvedeni su visoki tehnoloki standardi.
Utvreno je da tehnologizacija, a u ovom sluaju i medikalizacija esto dovode do
dehumanizacije, to je duboko ukorijenjena znaajka zdravstvene zatite visoko razvijenih
zemalja.
Kao protutea, posljednjih desetljea javlja se pokret usmjeren na zdravlje i njegovo
unapreenje iji je pokreta Svjetska zdravstvena organizacija. Bitne odrednice projekta
Zdravlje za sve do 2010. godine su unapreenje i ouvanje zdravlja kroz znanje, slobodno
odluivanje i odgovornost, te osiguravanje kvalitete ivljenja u zdravlju i bolesti ( WHO
European Health 21 WHO Regional Committee for Europe, Copenhagen, 1998.).
Jedna od najvanijih preporuka WHO je i ostvarenje Cilja 18 - Razvoj ljudskih resursa u
zdravstvu: Do 2010. godine, sve zemlje lanice EU trebaju osigurati da svi zdravstveni
radnici u sustavu zdravstva, ali i u drugim srodnim podrujima, posjeduju odgovarajua
znanja, stavove i sposobnosti sa svrhom ouvanje i unaprjeenje zdravlja. Kako je naglasak
stavljen na sustavno obrazovanje svih profila zdravstvenih radnika, Minhenskom
deklaracijom/WHO 2000 su postavljene odrednice budueg obrazovanja medicinskih
sestara.
Rukovodei se naelima Minhenske deklaracije da kolski programi moraju biti usklaeni

s potrebama struke i da moraju biti podvrgnuti kontroli kvalitete i evaluaciji, jasno je da nama,
u Hrvatskoj, predstoje ozbiljne intervencije u sustav obrazovanja medicinskih sestara.
Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe trita rada

Predstojea reforma zdravstva predvia: kategorizaciju bolnica, kategorizaciju odjela,
zdravstvene standarde, razliite vrste zdravstvenog osiguranja i sl., to e zahtijevati i bitno
drugaije profesionalne profile medicinskih sestara.
Prema preporukama i standardima Svjetske zdravstvene organizacije i Europske
zajednice, na svim razinama zdravstvene zatite potrebne su strune i obrazovane
medicinske sestre.
U skladu s tim hrvatsko zdravstvo treba medicinske sestre koje e vladati elementarnim
znanjima i vjetinama zdravstvene njege, ali i visokoobrazovane medicinske sestre
(university level) za podruje upravljanja i rukovoenja, javnog zdravstva i kolovanja
(samoreprodukcija). Izmeu te dvije toke (medicinska sestra pomonica diplomirana
medicinska sestra / university degree) otvara se niz drugih mogunosti kolovanja ili
usmjerenja, posebice kad je rije o sloenim ili najsloenijim specijalizacijama na podruju
zdravstvene njege. Programi kolovanja, kao i razvoj sestrinstva kao profesije, moraju biti
usklaeni sa svjetskim standardima, a utemeljeni na Zakonu o visokom obrazovanju i
Zakonu o zdravstvu Republike Hrvatske.
Procjena opravdanosti strunog studija sestrinstva u Zadru

Zadar je prostorno i zdravstveno sredite sjeverno-dalmatinske regije kojoj gravitira
Zadarska, ibensko- Kninska i LikoSenjska
upanija, a koja
prema posljednjim
procjenama broji oko 400 000 stanovnika. Unutar regije djeluju slijedee zdravstvene
ustanove: Opa bolnica Zadar, Opa bolnica ibenik, Opa bolnica Gospi, Specijalna
bolnica za ortopediju Biograd na moru, Specijalna psihijatrijska bolnica Ugljan, Zavodi za
javno zdravstvo te Domovi zdravlja.U svim zdravstvenim ustanovama
u tri navedene
upanije trenutno je zaposleno oko 2000 medicinskih sestara sa zavrenom srednjom

kolom te oko 160 medicinskih sestara za zavrenim viim stupnjem strunog sestrinskog
obrazovanja. Broj zaposlenih medicinskih sestara u sustavu zdravstva na ovom podruju,
omjer sestara sa srednjim i viim stupnjem obrazovanja, sistematizacija radnih mjesta
Ministarstva zdravstva prema kojoj u sustavu zdravstva Republike Hrvatske nedostaje
trenutno preko 2000 medicinskih sestara s viim stupnjem strunog obrazovanja, kao i ope
prihvaen stav o uravnoteenosti i multicentrinosti razvoja Republike Hrvatske upuuju na
neupitan zakljuak o trajnoj potrebi strunog studija sestrinstva.
Osnivanjem Sveuilita, koje je ujedno i najstarije Sveuilite na Hrvatskom tlu osnovano
1396,g. Zadar je dobio mogunost da u okvirima Sveuilita osnuje i sestrinski studij unutar
Odjela za zdravstvo, a utemeljen na tradiciji drutveno-humanistikih znanosti u Zadru. Na
taj nain bi svoje mjesto ponovno dobili I studiji zdravstvenog usmjerenja.
U prilog tome govori dakle bogata tradicija na podruju medicine u naem gradu:
-prvi medicinski fakultet u Hrvatskoj osnovan je u Zadru jo davne 1806. godine
-prva primaljska kola 1821.godine
-prva organizacija Crvenog kria 1878 g.
Na prostorima nae upanije takoer vlada i veliki interes medicinskih sestara za
pohaanjem studija, to je u svakom sluaju pozitivan smjer koji prati i potrebe naih
zdravstvenih ustanova za kolovanim kadrom u smislu provoenja zdravstvene njege i
zdravstvene skrbi.
2. Opi dio
2. 1. Naziv studija
Struni studij sestrinstva.
2. 2. Nositelj studija
Sveuilite u Zadru
2. 3. Trajanje studija
Tri godine (est semestara). Studij obuhvaa nastavni sadraj u vrijednosti od 180 ECTS
bodova.
2. 4. Uvjeti upisa na studij
Zavren program etverogodinje srednje kole i uspjeno poloena dravna matura
odnosno razredbeni ispit iz predmeta anatomija, fiziologija i zdravstvena njega. Optimalan broj
polaznika utvruje Senat Sveuilita u Zadru.
Razredbeni ispit na studiju sestrinstva provodi se sukladno odluci Senata Sveuilita u
Zadru.
2. 5. Poslovi za koje je osposobljen student i kompetencije koje se stjeu zavretkom
studija
Po zavretku studija diplomanti e imati usvojena znanja i vjetine za obavljanje
sestrinske prakse, te e biti sposobni:
raditi po naelima jedinstvene sestrinske skrbi potujui individualnost tienika,

primjenjujui holistiki pristup i partnerski odnos;
primijeniti proces sestrinske skrbi, tj. izvriti procjenu potreba za zdravstvenom njegom,
postaviti ciljeve i odrediti prioritete, planirati i implementirati adekvatne postupke
(izvoenje), te evaluirati i po potrebi modificirati plan njege;
voditi sestrinsku dokumentaciju i ocijeniti rezultate;
organizirati sestrinsku skrb za razliite korisnike u razliitim zdravstvenim i socijalnim

ustanovama kao i u njegovom domu i nadzirati njezino provoenje;
pratiti rast i razvoj ovjeka kroz sve ivotne cikluse i poduzimati aktivnosti koje doprinose
unapreenju rasta i razvoja;
suvereno vladati znanjima i vjetinama koje doprinose unapreenju zdravlja, te poduzimati

aktivnosti koje slue odravanju dobrog zdravlja i zatiti od bolesti pojedinca, obitelji i
zajednice;
procijeniti potrebe za edukacijom i primijeniti naela i tehnike poduavanja pojedinca,

obitelji i zajednice;
primijeniti adekvatnu komunikaciju sa tienicima, obiteljima, lanovima tima i drugima;
brinuti se za odravanje zdrave i sigurne okoline u kojoj korisnik boravi i sprijeiti sve
rizike;
vladati znanjem i vjetinama praenja zdravstvenog stanja bolesnika i ivotno ugroenih i

intervenirati sukladno ovlastima;
sudjelovati u planiranju i provoenju dijagnostikih i terapijskih zahvata koji su ordinirani i

provode se pod nadzorom lijenika;
ukljuiti se i djelovati u zdravstvenom timu na svim razinama zdravstvene zatite, kao i

suraivati u multidisciplinarnom timu;
rukovoditi timom zdravstvene njege, organizirati i rukovoditi sestrinskom slubom na svim

razinama zdravstvene zatite;
razvijati profesionalan odnos i odgovornost, ponaati se sukladno zakonskim, moralnim i

etikim normama;
zalagati se za poboljanje standarda sestrinske prakse;
prepoznati vlastite potrebe i mogunosti daljnjeg uenja, pratiti srodne znanosti i znanja
primjenjivati u struci, pratiti istraivanja u sestrinstvu i sudjelovati u njima;
sudjelovati u obrazovanju sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika, a po potrebi i ostalih.
2. 6. Mogunosti nastavka studija

Nakon zavretka ovog studijskog programa mogue je nastaviti kolovanje na jednom od
specijalistikih strunih zdravstvenih studija.
2. 7. Struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija
Prvostupnik/ca (baccalaurea/us) sestrinstva.
3. Opis programa
3. 1. 1. Popis obveznih kolegija ( po abecednom redu)

r. br.
PREDMET
Ukupno
ECTS
1.
Anatomija i fiziologija
45
15
60
2.
Biofizika, biokemija i osnove radiologije
30
30
3.
Dijetetika
30
15
45
4.
Epidemiologija
30
15
45
5.
Farmakologija
30
15
45
6.
30
15
45
15
30
45
8.
Filozofija i bioetika u zdravstvenoj njezi

Informatizacija i administracija u
zdravstvenoj njezi
Izborni predmet
45
45
90
9.
Javno zdravstvo
45
15
60
10.
Klinika medicina I
60
60
11.
Klinika medicina II
30
30
12.
Klinika medicina III
65
65
13.
Klinika medicina IV
45
45
14.
Klinika medicina V
30
15
45
15.
Klinika propedeutika
30
15
45
16.
15
30
45
45
60
105
30
15
15
60
20.
Komunikacijske vjetine
Koordinacija i supervizija zdravstvene
njege
Metode zdravstvenog odgoja i promocije
zdravlja
Mikrobiologija s parazitologijom
30
15
45
21.
Osnove istraivakog rada u sestrinstvu
30
15
30
75
22.
Osnove zdravstvene njege
45
30
120
195
11
23.
Patofiziologija
30
30
24.
Patologija
15
15
25.
Proces zdravstvene njege
45
30
120
195
12
26.
Sociologija
30
30
27.
Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo
30
30
28.
Strani jezik
30
30
60
29.
Zdravstvena njega djeteta
45
110
155
10
30.
Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika
30
75
105
31.
Zdravstvena njega majke i novoroeneta
30
110
140
10
32.
Zdravstvena njega odraslih I
75
170
245
13
33.
Zdravstvena njega odraslih II
45
90
135
7.
17.
19.
36.
Zdravstvena njega osoba s posebnim

potrebama
Zdravstvena njega psihijatrijskih
bolesnika
Zdravstvena njega u zajednici
37.
Zdravstvena psihologija
34.
35.
20
10
15
45
45
90
105
60
60
120
30
15
45
Zavrni rad
UKUPNO
5
1315
130
1320
2735
185
3. 1.2. Popis izbornih kolegija ( po abecednom redu)
1.
Bioloke osnove ponaanja
15
15
Ukupn
o
30
2.
Psihologija boli
15
15
30
3.
Rad sa grupom u sestrinstvu
15
15
30
4.
Razvojna psihologija
15
15
30
5.
Turistika medicina
15
15
30
6.
Melanom
15
15
30
7.
Medicinska demografija
15
15
30
8.
Osnove kirurke tehnike i instrumentiranja
15
15
30
IZBORNI PREDMETI
ECTS
2
3. 2. Okvirni obrazovni program po predmetima (po abecednom redu)
3. 2. 1. ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA
I godina, 1 semestar, Predavanja 45; Vjebe 15; Ukupno 60
Ciljevi kolegija:
Upoznati studenta sa osnovnom morfologijom i ivotnim funkcijama

pojedinih organa i organskih sustava. Steeno i usvojeno znanje iz
anatomije i fiziologije treba omoguiti studentu bolje razumijevanje
patofiziolokih i patolokih procesa u organizmu te savladavanje
predmeta klinike medicine i postupaka sestrinske skrbi.
Kolegij ukljuuje stjecanje znanja iz ope anatomije i fiziologije te
znanja iz podruja grae i funkcije pojedinih organskih sustava.
Sadraj kolegija:
Opa anatomija i funkcijska organizacija ljudskog tijela, graa i

funkcija
lokomotornog
sustava
(kosti,
zglobovi,
miii),
elektrofiziologija (membranski i akcijski potencijal), krvne stanice,
imunitet i zgruavanje krvi, graa i funkcija krvoilnog sustava ( srce,
krvne i limfne ile), graa i funkcija dinog sustava, graa i funkcija
uropoetskog sustava, graa i funkcija probavnog sustava
te
metabolizam, graa i funkcija lijezda sa unutarnjim luenjem, graa i
funkcija genitalnog sustava, graa i funkcija ivanog sustava, osjetila.
Ispit:
usmeni i pismeni
ECTS
5
Obvezatna literatura:
Popis literature:
Keros P.,Peina M., Ivani-Kouta M.: Temelji anatomije ovjeka,

Medicinska biblioteka, Zagreb 1999.
Guyton & Hall.: Medicinska fiziologija, deseto izdanje, Medicinska
naklada Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja)
3. 2. 2. BIOFIZIKA, BIOKEMIJA I OSNOVE RADIOLOGIJE

I godina, 1 semestar, predavanja 30 Ukupno 30
Upoznati studente s biofizikalnim i biokemijskim principima osnovnih
tjelesnih funkcija, od molekulske razine do razine organa i cijelog
tijela, te usvajanje bazinih znanja dijagnostike radiologije
Ciljevi kolegija:
Sadraj kolegija:
Omoguiti studentu da uvidi vezu izmeu fizikalnih zakona i funkcije

biolokog sustava; osposobiti studenta da razumije kako nastaju, to
prikazuju i po emu se razlikuju slikovni prikazi osnovnih metoda
medicinske dijagnostike; uvesti studenta u temeljna znanja o kemijskoj
grai, biokemijskim i energetskim promjenama, te regulaciji
metabolikih procesa u organizmu zdravog ovjeka.
Studenti bi trebali ovladati poznavanjem principa rada osjetila,
cirkulacijskog sustava i plua, te naprezanja biolokih materijala,
posebice zglobnih naprezanja u ovisnosti o poloaju tijela i pokretu.
Na osnovu toga student bi trebao moi prepoznati vidnu manu i
8
potrebno pomagalo, znati koji poloaji tijela uzrokuju velika naprezanja

odgovarajuih zglobova, kako pravilno nositi i podizati terete, te kako
koristiti pomagala pri hodu. Nadalje student bi trebao razlikovati
radiogram od scintigrama, ehograma i slike dobivene magnetskom
rezonancom ili kompjuteriziranom tomografijom, te kako su dobiveni,
to predstavljaju i emu slue ti osnovni slikovni prikazi metoda
medicinske dijagnostike. Student bi valjao razumjeti temeljna naela
biokemije koja je mogue primijeniti u medicini, te kako se ralanjuju
patobiokemijski procesi na kljune biokemijske karakteristike.
Ispit:
Pismeni i usmeni
ECTS:
3
Pope JA: Medical Physics (2. edition). Heinemann, Oxford, 1998.
Eterovi D: Prirunik za vjebe iz biofizike, Katedra za biofiziku i
znanstvenu metodologiju MF Split (k. god. 1999./2000.)
Popis literature:
Eterovi D: Fizikalne osnove slikovne dijagnostike, u: S. Jankovi i D.

Eterovi: Fizikalne osnove i kliniki aspekti slikovne dijagnostike,
Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
Boidar traus. Medicinska biokemija. Medicinska naklada, Zagreb,
1992
3. 2. 3. DIJETETIKA
I. godina, 1. semestar, Predavanja - 30; Seminara 15; Ukupno 45
Ciljevi kolegija:
Omoguiti studentu razumijevanje osnovnih naela suvremene

prehrane kao i upoznati studenta o specifinim prehrambenim
potrebama pojedine populacije i grupe.
Sadraj kolegija:
Upoznavanje s nainom pravilne prehrane; preventivni i kliniki pristup

pravilnoj prehrani; upoznavanje i savladavanje metoda za ocjenu
stanja uhranjenosti; mjere za ocjenu i unapreenje prehrane; javnozdravstveni aspekt prehrambenih poremeaja, prehrambenih deficita
te bolesti uzrokovane ekscesivnim unosom hrane; mjere za ocjenu i
unapreenje drutvene prehrane; prehrana u posebnim uvjetima.
Ispit:
ECTS:
Pismeni i usmeni
3
Obvezna:
ivkovi R. Dijetetika, Zagreb; Medicinska naklada, 2002
Mandi M. Znanost o prehrani Hrana, prehrana i uvanje zdravlja,
Skripta Sveuilita u Osijeku, 2007 (dostupna na internetu)
Popis literature:
Kulier I. Prehrambene tablice- kemijski sastav namirnica,Zagreb,

Hrvatski farmer
Sadler M. ur. Encyclopedia of Human Nutrition. Academic Press
Books, London, 1998 (sinopsisi odabranih poglavlja)
Turi V. HACCP i higijena namirnica, Zagreb; VT 2000
Kapetanovi T. i suradnici: Prehrana djece predkolskog uzrastanormative i jelovnici. Savez samostalnih zajednica drutvene brige o
djeci predkolskog uzrasta , 1986
Vali F i sur.: Zdravstvena ekologija,Zagreb, 2000.
Dijelovi udbenika fiziologija probave A.C.Guyton, J.E. Hall:
Medicinska fiziologija,Medicinska naknada Zagreb,2003
Preporuena literature:
Clark N. Sportska prehrana. Robert Schwarz Gopal d.o.o.
Zagreb,2000.
ivkovi R. Dijetoterapija, Zagreb,Naprijed, 1994.
Matasovi D. Hrana, prehrana
1992.(odabrana poglavlja)
zdravlje,
FOVIS,
Zagreb,
Daki B: Prehrana bolesnika, Zagreb,Hrvatski farmer, 1995.

Kai-Rak A.: Prehrana puanstva u
uvjetima,Zagreb, Medicinski fakultet, 1991.
izvarednim
ratnim
Kai-Rak A. i Antoni K.: Tablice u sastavu namirnica i pia, Zavod

za zatitu zdravlja SR Hrvatske, Zagreb, 1990.
3. 2. 4. EPIDEMIOLOGIJA
I. godina, 1. semestar, Predavanja 30; Vjebi 15; Ukupno - 45
Ciljevi kolegija:
Sadraj kolegija:
Kolegij iz epidemiologije ima za cilj proiriti znanje medicinskih sestara

iz podruja epidemiologije zaraznih i nezaraznih kroninih masovnih
bolesti. Glavni cilj je analitiki pristup pojedinom epidemiolokom
entitetu, kritiki osvrt prema preventivnim mjerama te konano
uporaba najboljih profilaktikih mjera u suzbijanju bolesti.
U dijelu ope epidemiologije naglasak je stavljen na epidemioloke
pojmove i epidemioloka mjerenja za njihovo jasno razumjevanje i
primjenu. Segment primarne i sekundarne prevencije zaraznih bolesti
dok kod nezaraznih bolesti mjere prevencije vodea su poglavlja
opeg dijela.
Specijalna epidemiologija obuhvaa najznaajnije epidemioloke
spoznaje u domeni zaraznih I nezaraznih bolesti.
Ispit:
ECTS:
Pismeni i usmeni
3
Obvezna:
Babu, V. i sur. Epidemiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.
Popis literature:
Preporuena:
Ropac, D. i sur. Epidemiologija zaraznih bolesti, Medicinska naklada,
Zagreb, 2003.
10
3. 2. 5. FARMAKOLOGIJA
2 godina, 4. semestar , Predavanja 30; Vjebi 15; Ukupno 45
Po zavretku kolegija student e znati osnove farmakologije, znaaj
prepoznavanja neeljenih i tetnih djelovanja lijekova te brze i
odgovarajue intervencije pri pojavi simptoma anafilaksije, to ini
svakodnevicu u radu viih medicinskih sestara.
Ciljevi kolegija:
Sadraj kolegija:
Ispit:
Student e kroz niz predavanja ovladati osnovnim farmakolokim

pojmovima,
mehanizmima
djelovanja
lijekova,
imbenicima
farmakolokog odgovora te uoiti osobitosti primjene lijekova u
pojedinim organskim poremeajima. Nadalje, bit e sposoban razluiti
neeljena i tetna djelovanja lijekova, prepoznati simptome
anafilaktine reakcije te razumjeti farmakokinetiku i farmakodinamiku
lijekova s kojima e se najee susretati u svojoj praksi (analgetika,
antimikrobnih lijekova, antihistaminika, lokalnih anestetika i drugih).
Osnovne nastavne jedinice programa su: Opa farmakologija;
Istraivanje i kliniko ispitivanje lijekova; Antimikrobni lijekovi;
Alergijske reakcije; Toksinost lijekova; Analgetici i farmakologija boli;
Primjena
lijekova
u
pojedinim
organskim
poremeajima
(kardiovaskularni, probavni, sredinji i autonomni ivani sustav te
bubreg); Racionalna farmakoterapija
Pismeni i usmeni
ECTS:
3
Obvezna:
Popis literature:
Bulat, M., Geber, J., Lackovi, Z. Medicinska farmakologija. Zagreb,

Medicinska naklada, 1999. (odabrana poglavlja)
3. 2. 6. FILOZOFIJA I BIOETIKA U ZDRAVSTVENOJ NJEZI

I godina, II semestar, Predavanja 30; Seminara 15; Ukupno 45
Upoznati studenta s filozofijom, etikom kao filozofskom disciplinom,
poecima medicinske etike i deontologije, pregledom povijesti etikih
uenja, profesionalnom etikom medicinskih sestara, Deklaracijom o
ljudskim pravima, pravima pacijenta, etikim dvojbama suvremene
medicine i zdravstvene njege.
Ciljevi kolegija:
Po zavretku kolegija student e biti kompetentan: opisati etiku kao

filozofsku disciplinu; opisati i objasniti poetke medicinske etike i
deontologije; opisati i objasniti podjelu etikih uenja (etika vrline,
Kantova etika dunosti, kranska etika vrline, deontoloka etika, etika
skrbi; opisati, objasniti i primjenjivati profesionalnu etiku i sestrinstvo
(etiki kodeks); opisati, objasniti i primijeniti naela sestrinske etike etiki kodeks medicinskih sestara; opisati, objasniti i zauzeti pozitivan
stav u raznim etikim dvojbama u sestrinskoj praksi; opisati, objasniti i
primijeniti deklaraciju o ljudskim pravima, pravima bolesnika; objasniti
vanost i uvati profesionalnu tajnu; promovirati i potivati prava
ovjeka, djeteta i bolesnika
11
Etika, moral, bioetika, deontologija, medicinska deontologija. Poeci

medicinske etike i deontoogije (Hipokratova prisega, Moses
Maimonides, Amatus Lustianus, Thomas Perrcival).
Sadraj kolegija:
Ispit:
ECTS:
Deklaracije, rezolucije na etikoj razini obvezatne za sva nacionalna

lijenika udruenja. Pregled povijesti etikih uenja. Podjela etikih
uenja (etika vrline, Kantova etika dunosti, kranska etika vrline,
deontoloka etika, etika skrbi. Sustav moralnih vrijednosti - moralne
osobine linosti (vladanje sobom, odnos prema bolesniku, njegovoj
obitelji, suradnicima). Profesionalna etika i sestrinstvo (etiki kodeks ICN, HUMS, Komora medicinskih sestara RH). Etika u sestrinskim
interakcijama. Etike dvojbe suvremene medicine zdravstvene
njege. Potovanje ljudskog ivota od zaea do smrti. Eutanazija.
Medicinska sestra zagovornik ivota.
Pismeni, usmeni
3
Obvezna
vajger, A. ur.: Medicinska etika, priruno tivo. II. izdanje, Sveuilite
u Zagrebu Medicinski fakultet, Zagreb, 1995.
Znidari, . Medicinska etika I. Centar za bioetiku FTIDI Zagreb,
Zagreb 2004.
Prli, N.: Etika zdravstvenih djelatnika u Zdravstvena njega, VII. izd.
kolska knjiga, Zagreb 2003.
Etiki kodeks: HUMS, Zagreb 1994.
Preporuena
Matuli, : Bioetika
Pozai, V.: uvari ivota radosti i tjeskobe djelatnika u zdravstvu,
Centar za bioetiku FTIDI Zagreb, Zagreb 1998.
Popis literature:
Pozai, V.: ivot prije roenja, Centar za bioetiku FTIDI Zagreb,

Zagreb 1990.
Volari Mri, A.: Kultura ivota, Centar za bioetiku Hrvatska, FTIDI,
Zagreb 2002.
Kubler Ross, E.: Razgovori s umiruima, Oko tri ujutro, Zagreb,
1980.
Babi, S., Santri, V.: Pravednost i pravo na zdravlje i zdravstvenu
zatitu. Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1992.
Orekovi, S., Babi, S. Pravo na ivot, Medicinski fakultet Sveuilita
u Zagrebu, Zagreb, 1991.
Mandi, N.: Etika i psihijatrija (247 253) u Muaevi i sur. Psihijatrija,
Baccarini, E.: Kantovo nasljee i pitanje eutanazije, Filozofska
istraivanja 85-86. Zagreb 2002.517:30.
Barii, P. Etika kreposti u suvremenom drutvu. Filozofska
istraivanja 85-86. Zagreb 2002.507:15.
Sestrinski glasnici HUMS
12
Glasnici Hrvatskoga katolikoga lijenikog drutva

Preporuena strana literatura
Mohar, P.: Temelji medicinske etike in deontologije, Zavod Republike
Slovenije za olstvo i port, Ljubljana, 1994.
Tschudin, V. Ethik in der Krankenpflege, RECOM, Basel 1988.
3. 2. 7. INFORMATIZACIJA I ADMINISTRACIJA U ZDRAVSTVENOJ NJEZI

I. godina, I. semestar, Predavanja 15, Vjebi 30; Ukupno 45
Ciljevi kolegija:
Nakon zavrenog kolegija student e moi samostalno koristiti

raunalo u svakodnevnom radu to ukljuuje rad u editoru teksta,
tabelama, bazi podataka, koritenje elektronike pote i internet
pretraivaa. Student e biti sposoban sa steenim znanjem
samostalno obraditi problem (pretraivanje baze podataka, statistika,
PowerPoint), kao i napraviti javnu prezentaciju.
Nakon zavrenog kolegija student e dobiti osnovna znanja iz
administracije u sestrinstvu, metodama primjene administrativnih
postupaka, znaenjima komunikacijskih procesa, vrstama bolnike i
vanbolnike administracije, strukturi bolnica i bolnikih jedinica
U kolegiju se teite stavlja na osposobljavanju za samostalni rad na
raunalu.
Sadraj kolegija:
Osobno raunalo i Windows operacijski sustav, MS Office: Explorer,

Word, Excel, PowerPoint, internet web pretraivai, elektronika
pota. Pretraivanje baza podataka na Internetu. Izrada prezentacija i
priprema postera.
Priroda i
vrste administracije u sestrinstvu,
upravljanje
administrativnim postupcima, komunikacijski procesi u administraciji,
bolnika administracija, truktura bolnica i bolnikih odjela
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Rjeavanje zadataka na raunalu
MS Explorer on line pomo
MS Word on line pomo
MS Excel on line pomo
MS PowerPoint on line pomo
MS Internet Explorer on line pomo
MS Outlook on line pomo
ostala dostupna literatura vezana uz WINDOWS operacijski sustav i

MS Office
13
3. 2. 8. IZBORNI KOLEGIJI
2 i 3 godina, 3, 4, 6 semestar Predavanja 15, Vjebe 15 Ukupno - 30
3. 2. 8. 1. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
Sadraj kolegija
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Uvod u psihiki razvoj ovjeka; razvoj, zdravlje i bolest; metode

prouavanja psihikog razvoja ovjeka; razvojne teorije; obiljeja
pojedinih razvojnih razdoblja - genetske osnove razvoja; prenatalni
razvoj; prenatalna okolina; razvoj u prvoj godini ivota - prilagodba
novoroenog djeteta, rast i razvoj, razvoj motorike i percepcije,
kognitivni razvoj, razvoj linosti i socijalni razvoj; razvoj u ranom
djetinjstvu - tjelesni i motoriki, kognitivni, socijalni i razvoj linosti;
razvoj u srednjem djetinjstvu - tjelesni i motoriki, kognitivni, socijalni
i razvoj linosti; razvoj u adolescenciji - odnos tjelesnog i psihikog
razvoja, razvoj spolnih znaajki, motoriki, kognitivni i socijalni razvoj,
razvoj linosti, problemi adolescencije; razvoj u mlaoj odrasloj dobi tjelesni, kognitivni i socijalni razvoj, obitelj, zanimanje i profesionalni
razvoj; razvoj u srednjoj odrasloj dobi - tjelesni, kognitivni i socijalni
razvoj i razvoj linosti, kriza sredine ivota, obiteljske i profesionalne
promjene; razvoj u starosti - starenje i starost naroda i pojedinca,
teorije starenja, promjene u sposobnostima, linost i starenje,
socijalni odnosi, obitelj, duevno zdravlje, smrt i umiranje, modeli
socijalne i zdravstvene skrbi za stare ljude.
Pismeni i usmeni
2
Obavezna
Santrock, J.W. (2003). Life-Span Development, New York: McGraw
Hill.
Vasta, R. i sur.(2000). Djeja psihologija, Naklada slap, Jastrebarsko
Dopunska
Lackovi-Grgin,K. (2006). Psihologija ivotnog vijeka: kratki osvrt na
njezinu povijest i probleme, U: K.Lackovi-Grgin, V.ubela,
Odabrane teme iz psihologije odraslih, Naklada Slap.
Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada
Slap, Jastrebarsko.
Thomas, R.M. (2001). Recent theories of human development,
London, Sage Publications, Inc.
Andrilovi, A., udina, M. Osnove ope i razvojne psihologije,
kolska knjiga, Zagreb
Furlan, I. ovjekov psihiki razvoj, kolska knjiga, Zagreb
14
3. 2. 8. 2. TURISTIKA MEDICINA
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente sa svim oblicima aktivne i pasivne zdravstvene

zatite turistike populacije, higijenskim mjerama, hitnim stanjima,
infektolokim bolestima, konim bolestima te razliitim fizikim
ozljedama uestalijim kod turistike populacije. Studeniti e ovladati
znanjima i vjetinama za pruanje pomoi kod specifinih stanja
povezanih uz bolesti koje se ee javljaju u turistikoj populaciji.
Sadraj kolegija:
Znaenje turistike medicine, higijenske i epidemioloke karakteristike,

urgentna stanja, zarazne i kone bolesti povezane s turizmom,
kinetoze, planinska medicina i organizacija gorske slube spaavanja,
pomorska medicina.
Ispit:
ECTS:
Pismeni i usmeni
2
Obvezna literatura:
Popis literature:
Capar M. i sur. Prirunik turistike medicine. Pula: Znanstvena jedinica

Medicinski centar Pula, 1993.
3. 2. 8. 2. OSNOVE KIRURKE TEHNIKE I INSTRUMENTIRANJA
Ciljevi kolegija:
Cilj je ovoga kolegija da osposobi zdravstvene tehniare/sestre za

instrumentiranje pri operacijskim i invazivnim zahvatima te izravno
sudjelovanje u operacijskom programu uz kirurga i asistente. Osim
navedenog, polaznici trebaju stei znanja o tehnikoj pripremi sale i
instrumenata za operacijski zahvat, organizaciji rada u sali,
odravanju ispravnosti instrumentarija te provoenju osnovnih mjera
zatite osoblja i bolesnika tijekom operacijskog zahvata.
Asepsa i antisepsa u kriugiji
Biomaterijali u kirurgiji
Kirurji instrumenti i instrumentiranje
Materijali za ivanje i zatvaranje rane
Sadraj kolegija:
Operaciona sala
Osnove kirurke tehnike i ivanja
Modeli za vjebanje u krirugiji
Robotika u kirurgiji
Sterilizacija u kirurgiji
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Pismeni i usmeni
2
usti N, usti V. Operaciona dvorana i uvod u tehniku
instrumentiranja. Otokar Kerovani, Rijeka, 1978.
usti N, usti V. Tehnika instrumentiranja I. Otokar Kerovani,
Rijeka, 1981.
Nemitz R. Surgical Instrumentation: An Interactive Approach. W.B.
Saunders, 2008.
15
3. 2. 8. 3. BIOLOKE OSNOVE PONAANJA
Ciljevi kolegija:
Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban razumjeti

neurobioloke osnove ponaanja. Student e biti sposoban analizirati
ulogu lijeve i desne mozgovne polutke te pojedinih renjeva u
odreenim funkcijama. Student e biti sposoban opisati neurobioloku
osnovu biolokih ritmova i spavanja, emocija i spolnosti. Sadraj
predmeta omoguit e studentu povezivanje kognitivnih funkcija
pamenja, jezika, govora, panje i prostornih sposobnosti s njihovom
neuralnom osnovom. Student e biti sposoban razlikovati smetnje
kognitivnih i drugih funkcija koje nastaju nakon oteenja mozga te
razumjeti ulogu plastinosti mozga kod normalnog razvoja i nakon
oteenja.
Sadraj kolegija:
Funkcionalna organizacija u mozgu. Lateralizacija mozga uloga

lijeve i desne mozgovne polutke. Uloga pojedinih renjeva.
Neurobiologija spavanja i biolokih ritmova. Neurobiologija emocija i
spolnosti. Neurobiologija viih kognitivnih funkcija: pamenja, jezika i
govora, panje i prostornih sposobnosti. Smetnje kognitivnih i drugih
funkcija koje nastaju nakon oteenja mozga. Plastinost mozga kod
normalnog razvoja i nakon oteenja.
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Pismeni i usmeni
2
Pinel, J.P. Bioloka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2002.
3. 2. 8. 4. PSIHOLOGIJA BOLI
Ciljevi kolegija:
Spoznati sloenost bolnog doivljaja; znati raspoznati pojedine vrste

boli; prepoznati oblike ponaanja u boli; upoznati utjecaj psiholokih i
sociokulturalnih imbenika na bol; upoznati postupke za mjerenje boli,
upoznati psiholoke postupke za suzbijanje boli.
Sadraj kolegija:
Vrste boli; uzroci i reakcije na bol; teorije boli; ponaanje u boli;

mjerenje boli; psiholoke odrednice boli; sociokulturalne odrednice
boli; suzbijanje boli.
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Pismeni i usmeni
2
Havelka, M. i Despot Luanin, J. Psihologija boli. Zagreb: Medicinski
fakultet, 1991.
Havelka, M., Luanin, D. i Ivanec, D. O boli. U: M. Havelka (ur.)
Zdravstvena psihologija, 159-208. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1998.
16
3. 2. 8.5. RAD S GRUPOM U SESTRINSTVU
Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban:

Ciljevi kolegija:
Analizirati komunikaciju u grupi, razumjeti imbenike koji djeluju na

grupnu dinamiku, znati razlikovati vrste grupa i prepoznati stadij
razvoja grupe. Primijeniti grupni rad u klinikom okruenju. Usporediti
rad s razliitim grupama bolesnika u sestrinskoj skrbi.
Grupa: osnovni pojmovi, definicije, podjele.
Grupna dinamika i grupni procesi: ciljevi, norme, kohezivnost, uloge.
Voenje grupe: tipovi voditelja, vjetine voditelja, donoenje odluka,
evaluacija grupnog rada.
Sadraj kolegija:
Vrste grupa u sestrinstvu: terapijske; institucionalne orijentacijske,

resocijalizacijske, motivacijske, prisjeanja; terapijskih aktivnosti;
samopomoi, obrazovne; diskusijske; komunikacijske.
Specifinosti rada s grupama osoba s razliitim zdravstvenim
problemima.
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Pismeni i usmeni
2
Havelka, M.(ur.) Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap,
1998.
Ajdukovi M. Grupni pristup u psihosocijalnom radu. Zagreb: Drutvo
za psiholoku pomo. 1997.
3. 2. 8. 7. MEDICINSKA DEMOGRAFIJA
Uoiti probleme dinamike i strukturne meuovisnosti i zakonitosti
demografskog razvoja kao dijela ukupnog drutvenog razvoja, pri
emu demografske imbenike promatrati zajedno s gospodarskim,
tehnolokim, socijalnim, politikim i ekolokim imbenicima kao
skup uvjeta, uzroka i posljedica jedinstvenog procesa drutvenog
razvoja.
Ciljevi kolegija:
Demografija kao drutvena znanost. Demografske teorije. Proces

razvoja stanovnitva i njegove povijesne etape. Kretanje
stanovnitva- prirodno,migracije i ukupno. Stanovnitvo, zdravlje i
okoli. Strukture stanovnitva. Ekonomska struktura stanovnitva i
drutveno gospodarski razvoj. Patogeni kompleks. Populacijska
politika. Tedencije u razvoju stanovnitva Hrvatske.
Sadraj kolegija:
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Pismeni , usmeni i seminarski rad

2
a) obavezna:
17
1. Wertheimer,A.: Stanovnitvo i razvoj, Mate, Zagreb, 1999.

2. Baleti, Z.: Ekonomski proces i ekonomska teorija,
Informator, Zagrb, 1972.
3. Breznik, D. I dr: Metode demografske analize migracije, Institut
drutvenih nauka,1976.
4. Breznik, D.: Demografija- metoda i modeli, Institut drutvenih
nauka, 1987.
5. Friganovi, M.A.: Tipovi kretanja stanovnitva i egzodusna
podruja Hrvatske 1951.-1971.,6. Stanovnitvo br. 3-4, 1-2,
1972/1973.
6. Friganovi, M.A.: Demogeografija, kolska knjiga, Zagreb,
1987.
7. Armengaud, A.: Demographie et societe, Edition Srock, Paris,
1966.
8. Benjamin, B.: Demographie Analysis, Allen and Universi
London, 1988
9. Bowen, Y.: Economics and Demography, Allen and Universi
London,1976..
b) dopunska:
1. Malai, Y.: Demografija (teorija,analiza,metode i modeli),
Ljubljana, 1999.
2. Sadie,J.L.: Demographic Aspects of Labor Supply and
Employment u World Population Conference, 1965.
3. Wertheimer,A.: Demografska tranzicija kao svjetski proces.
Ekonomska revija, 3-4, Ljubljana ,1982.
4. Wertheimer, A.: Posttranzicijske etape u razvoju stanovnitva (
opa i metodoloka razmatranja), Ekonomski pregled, br. 78,1972.
5. Znanstveni asopisi koji tretiraju problematiku demografije
(domae i strane)
Internet ADRESE: www.sociumas.lt/Lit/temos/demografija.asp;
www.cpi.hr
18
3. 2. 9. JAVNO ZDRAVSTVO
III godina, 6 semestar Predavanja 45 Vjebe 15 Ukupno - 60
Ciljevi kolegija:
Nakon zavrenog kolegija studenti e biti upoznati sa sustavom

zdravstvene zatite i ulogom javnog zdravstva u drutvu. Kolegij e
omoguiti studentu shvaanje drutvenih utjecaja na zdravlje, te
razumijevanje naela na kojima se sustav zdravstvene zatite temelji.
Posebno teite je na promociji zdravlja i otkrivanju rizinih imbenika
za nastanak suvremenih javno-zdravstvenih problema.
Sadraj kolegija:
Definiranje zdravstva i sustava zdravstvene zatite, initelji koji utjeu

na zdravlje, zdravlje za sve, unapreenje zdravlja, zdravstvene
potrebe i zdravstveni zahtjevi, zdravstveno stanje stanovnitva,
populacijska dinamika i demografska obiljeja. Zdravlje pojedinaca i
zajednice, imbenici rizika za zdravlje, zdravstveno gospodarstvo.
Metode drutvene intervencija na podruju socijalne sigurnosti,
nezaposlenost i zdravlje; socijalne potrebe i socijalna zatita, suzatita
i samozatita. Stjecanje znanja i vjetina za ocjenu zdravstvenog
stanja stanovnitva, intervencija kod kroninih bolesti. Planiranje i
evaluacija zdravstvene zatite, standardi i normativi, ocjena kvalitete
rada i struni nadzor, medicinska dokumentacija.
Ispit:
Predavai:
usmeni, uz predoenje dnevnika rada sa vjebi i pisanih seminara

4
1. Jaki , Kovai L. i sur. Socijalna medicina, Zagreb, Medicinska
naklada 2000.
Popis literature:
2. Jonji A. i sur. Socijalna medicina. Vitagraf Rijeka, 2002.

3. Kesi B. ivot i zdravlje, Zagreb, 1993.
3. 2. 10. KLINIKA MEDICINA I

3. 2. 10. 1. INTERNA MEDICINA
2 godina, 4 semestar
Ciljevi kolegija:
Sadraj kolegija:
Predavanja - 20
Savladati predvieno gradivo iz interne medicine (kardiologija,

gastroenterologija, endokrinologija, kl. imunologija i reumatologija,
nefrologija, pulmologija; poseban osvrt na hitna stanja u internoj
medicini.
Obrauju se najznaajnije bolesti cirkulacijskog, respiracijskog,
digestivnog,
urogenitalnog,
endokrinog,
hematopoetskog
i
lokomotornog sustava s aspekta: etiologije, klinike slike i tijeka
bolesti, dijagnostikih pretraga, lijeenja, prognoze i komplikacija.
Onkologija. Gerijatrija. Hitna stanja.
U kolegij su ukljuene osnove dermatologije.
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Pismeni i usmeni
2
Vincelj, J., Odabrana poglavlja iz kardiovaskularnih bolesti. kolska
19
knjiga Zagreb, 1998.

uevi, B., Odabrana poglavlja iz pulmologije nastavni tekstovi.
VZ, Zagreb, 2002.
Morovi-Vergles, J., Odabrana poglavlja iz klinike imunologije,
reumatologije i alergologije nastavni tekstovi, VZ, Zagreb, 2002.
Vrhovac, B. i sur. Interna medicina. Naklada Ljevak Zagreb, 2003.
3. 2. 10. 2. INFEKTOLOGIJA
Predavanja - 15
Ciljevi kolegija:
Ovladati osnovnim principima nastanka i prijenosa zaraznih bolesti.

Upoznati i razumjeti patogenezu zaraznih bolesti, patohistoloke
promjene koje dovode do simptoma zaraznih bolesti, prepoznavati
ope i specijalne simptome zaraznih bolesti, poznavati kliniku sliku,
laboratorijsku dijagnostiku te lijeenje najeih zaraznih bolesti.
Sadraj kolegija:
Uspjeno svladavanje kolegija podrazumijeva prethodno predznanje iz

patologije i patofiziologije, farmakologije, epidemiologije, te poglavito
mikrobiologije. Studenti trebaju dobiti sistematizirani i suvremeni uvid
u temeljnu problematiku aktualnih akutnih zaraznih bolesti, te njihovu
prisutnost u svim granama medicine.
Ispit:
ECTS:
Pismeni i usmeni
1
Beus I., kerk V., Infektologija za stomatologe, Graphis, Zagreb 2002.
Popis literature:
Kuzman I., Schonwald S., Infektologija za medicinske sestre,

3. 2. 10. 3. NEUROLOGIJA
Predavanja - 15
Upoznati studente s prirodom nastanka, poznavanjem, dijagnostikom,

lijeenjem i moguim posljedicama neurolokih bolesti i stanja.
Spoznaja prema epidemiolokim pokazateljima vodeih neurolokih
problema hrvatske populacije, mogue uspjene prevencije, te
zbrinjavanje hitnih stanja gdje bi odlaganje pruanja zdravstvene
zatite ugrozilo ivot, kvalitetu ivota ili posljedino invalidnost
bolesnika.
Ciljevi kolegija:
U spoznaji neuroloke razine poremeaja dati vanost organizaciji i

funkciji centralnog i perifernog ivanog sustava.
Prikazati organizaciju, funkciju i znaaj neuroloke slube: od hitne
neuroloke ordinacije, specijalistiko konzilijarne ordinacije do
neurolokog odjela.
Ukazati na mjesto, ulogu i znaaj vie medicinske sestre i tehniara u
podizanju efikasnosti i kvalitete uspjenosti lijeenja.
Primijeniti spoznaje modernog menadmenta uspjenom spreavanju
i lijeenju neurolokih bolesti, stanja i njihovih posljedica.
20
Upoznavanje s centralnim i perifernim ivanim sustavom ovjeka,

njegovom anatomijom, fiziologijom, te organizacijom i funkcijom.
Sadraj kolegija:
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Uzroci neurolokih bolesti, ivotne navike, rizini imbenici, te kako ih

sprijeiti; Dijagnostika neurolokih bolesti poremeaja i stanja
posebice u domeni vie medicinske sestre i tehniara; Dijagnostike
aparature i tehnike; Neuroloke bolesti kao jedan od vodeih uzroka
smrti u Hrvatskoj i Europi; Hitna stanja u neurologiji; Ostale neuroloke
bolesti; Metode lijeenja i primjena lijekova u neurologiji; Neurologija i
granina podruja; Udio nesrea na poslu I profesionalnih bolesti u
neurolokim poremeajima
Pismeni i usmeni
1
Brinar, V. i sur. Neurologija, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
3. 2. 10. 4. DERMATOLOGIJA
Predavanja - 10
Ciljevi kolegija:
Omoguiti studentu usvajanje znanja o najznaajnijim bolestima koe i

potkonog tkiva koja su medicinskoj sestri potrebna pri procjeni
zdravstvenog stanja bolesnika, utvrivanju potreba za zdravstvenom
njegom i sudjelovanju u procesu dijagnosticiranja i lijeenja.
Sadraj kolegija:
Uvod u dermatovenerologiju, graa koe, temeljne napomene o

eflorescencijama, temeljni podaci iz dermatoloke anamneze i
statusa, pregled temeljnih podataka o dijagnostikim metodama u
dermatologiji, temeljna naela dermatoloke terapije; eflorescencije;
temeljno o modelima nastanka oteenja koe, parazitarne bolesti,
piodermije, ee virusne bolesti koe, tuberkuloza koe,
dermatomikoze, seboroika skupina dermatoza, bolesti kose i vlasita,
bulozne dermatoze, bolesti vezivnog tkiva, poremeaji pigmentacije,
poremeaji keratinizacije, preosjetljivost na lijekove, urtikarijska
skupina bolesti, kontaktni dermatitis, posljedice kronine venske
insuficijencije donjih udova, dermatoloka onkologija, spolno
prenosive bolesti. Temeljni podaci o organizaciji dermatoveneroloke
djelatnosti i uloga medicinske sestre, sestrinske dijagnoze i sestrinske
intervencije - uvod, neke sestrinske dijagnoze i intervencije u
dermatologiji, primjena lokalne terapije u dermatologiji, o lokalnoj
primjeni glukokortikoida, primjena okluzivnog zavoja.
ECTS:
Popis literature:
1
1. Dobri I. i sur. Dermatovenerologija. Zagreb: Grafoplast, 1999.
21
3. 2. 11. KLINIKA MEDICINA II

3. 2. 11. 1. PEDIJATRIJA
II. godina, 3 semestar - Predavanja 30, Ukupno: 30
Ciljevi kolegija:
Po zavretku kolegija studenti e: usvojiti znanja, vjetine i stavove o

osiguranju optimalnog rasta i razvoja djece i posebno ulogu
medicinske sestre u ostvarivanju tog cilja; prepoznati znaaj
imbenika koji povoljno i nepovoljno utjeu na taj razvoj, te na vrijeme
otkriti poremeaje i bolesti koji remete taj razvoj; u postupcima prema
zdravom i bolesnom djetetu primijeniti holistiki pristup; poseban
naglasak staviti na ulogu medicinske sestre u individualnom i timskom
pristupu u prevenciji bolesti i pomoi bolesnom djetetu
U kolegiju se posebno akcentuiraju razvojna doba djeteta od zaea,
antenatalnog i postnatalnog perioda do adolescencije. Prihvatiti tezu
da je prema Konvenciji o pravima djeteta definirana dob djeteta do 18.
godina.
Sadraj kolegija:
Pored normalnog razvoja i odstupanja, posebno se razmatra pristup i

pomo bolesnom djetetu u smislu kako rano prepoznati bolest,
odnosno sprijeiti daljnji nastavak komplikacija i posljedica.
Naglaava se vanost komunikacije i uvaavanja djeteta i njegovih
roditelja u prevenciji i lijeenju djece, te stvaranju pozitivnog ozraja u
institucijama koje pruaju zdravstvenu skrb djeci (ambulante i bolnice).
Ispit:
Pismeni i usmeni
ECTS
3
Mardei,D. i sur. Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb, 2000.
odabrana podruja
vel,I. i Grguri, J. zdravstvena zatita djece, kolska knjiga, Zagreb,
1996. odabrana podruja
Literatura:
vel,I. i Grguri, J. Zdravstvena zatita kronino bolesnoga djeteta,

Barbat, Zagreb, 1998 - odabrana podruja
Audy Kolari, Lj i sur. Anestezija i intenzivno lijeenje
novoroenadi, kolska knjiga, Zagreb, 1994 odabrana podruja
Audy Kolari, Lj i sur. Hitna stanja u pedijatriji, kolska knjiga,
Zagreb,2001 odabrana podruja
22
3. 2. 12. KLINIKA MEDICINA III

3. 2. 12. 1. KIRURGIJA
Ciljevi kolegija:
Sadraj kolegija:
Predavanja 30, Ukupno: 20
Nakon zavrenog kolegija student e stei znanje iz osnova kirurke

dijagnostike i terapije. Znanje e se sastojati u razumijevanju
anatomskih i fiziolokih postavki kirurke prakse. Student e stei uvid
u simptomatologiju, patologiju i patofiziologiju, dijagnostiku i terapiju
glavnih kirurkih bolesti; bit e osposobljen za elementarne vjetine
prepoznavanja simptomatologije i znakova kirurkih bolesti, tj. osnova
fizikalnog pregleda bolesnika i prepoznavanja osnovnih simptoma.
Svrha stjecanja znanja i vjetina je sposobnost prikupljanja pouzdanih
i relevantnih podataka u procesu lijeenja bolesnika, te sudjelovanje u
procesu kirurkog lijeenja.
U kolegiju se teite stavlja na stjecanje medicinskog znanja o kirurgiji
kao struci te o temeljnim postavkama kirurkog lijeenja bolesnika.
Studenti e stei uvid u povijest razvoja kirurgije kao struke, obnoviti
prije steeno znanje iz anatomije te patofiziologije kirurkih bolesti.
Stei e znanja i vjetine o metodologiji i praksi prepoznavanja,
odnosno dijagnostici kirurkih bolesti, te o nainima kirurkog
lijeenja, kako o opim principima, tako i o specifinim postupcima u
pojedinim granama kirurgije.
U kolegij su ukljuene osnove kirurgije u otorinolaringologiji i
oftalmologiji.
Ispit:
ECTS:
Pismeni i usmeni
2
Bradi I. i sur. Kirurgija. Medicinska knjiga, Zagreb, 1995.
Popis literature:
Prpi, I. Kirurgija za medicinare, kolska knjiga Zagreb, 1995.

Prpi, I. Kirurgija za vie medicinske kole. Medicinska naklada,
Zagreb, 1996.
3. 2. 12. 2. GINEKOLOGIJA I PORODNITVO

Predavanja 15, Ukupno: 15
Ciljevi kolegija:
Osposobiti studente da postanu relevantan, ozbiljan imbenik i aktivan

suradnik u svakodnevnoj ginekolokoj i opstetrikoj praksi, u kojoj e
svoj dio posla moi obavljati s razumijevanjem.
Sadraj kolegija:
Temeljni pojmovi: fiziologija menstruacijskog ciklusa, trudnoe i

poroda, s njihovim najeim poremeajima, kao i njihovim temeljnim i
najeim patofiziolokim mehanizmima. Patomorfologija genitalnih
organa. Ginekoloki i opstetriki pregled.
Ispit
ECTS
Pismeni i usmeni
1
23
Slubeni udbenik ginekologije i opstetricije za vie medicinske sestre

Randi Lj, Andolek L. Planiranje obitelji izabrana poglavlja. Otokar
Kerovani, Rijeka, 1984.
Popis literature:
Draani A. i sur. Porodnitvo izabrana poglavlja. kolska knjiga,

Zagreb, 1994.
imuni V. i sur. Ginekologija izabrana poglavlja. Medicinska
biblioteka, Zagreb, 2001.
Preporuena:
Pschyrembel: Praktina opstetricija
3. 2. 12. 3. OTORINOLARINGOLOGIJA
Ciljevi kolegija:
Predavanja - 10
Omoguiti studentu usvajanje znanja o najznaajnijim bolestima uha,

nosa i grla s aspekta prepoznavanja i lijeenja, koja su medicinskoj
sestri potrebna pri procjeni zdravstvenog stanja bolesnika.
Otologija - upale vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha, endokranijske i
egzokranijske komplikacije kroninih upala srednjega uha, klijenuti
linoga ivca, vrste nagluhosti i njihovi uzroci, degenerativne bolesti
srednjega i unutarnjega uha, tumori, traume;
Sadraj kolegija:
Rinologija - upale nosa i sinusa, alergologijski aspekti nosa i

paranazalnih sinusa, sinobronhyalni i bronhosinusni sindrom, trauma
nosa, deformacije nosne pregrade, epistaksa, REKAS;
Faringologija - upale drijela i grla, tumori, Plummer-Winsonov
sindrom, strana tijela, ekologijski aspekti bolesti drijela,
interdisciplinarni pristup na kronine smetnje u drijelu i grlu,
fonijatrijska problematika;
Hitna stanja u ORL - traheotomija, njega traheotomiranog bolesnika,
konikotomija, prva pomo, Heimlichov hvat, jaa krvarenja, guenje.
ECTS:
Popis literature:
1
1. Mladina, R. Otorinolaringologija za srednje i vie medicinske kole.
Zagreb: kolska knjiga, 1995.
3. 2. 12. 4. OFTALMOLOGIJA
3godina, 5 semestar
Predavanja - 10
Ciljevi kolegija:
Omoguiti studentu usvajanje znanja o najznaajnijim bolestima oka

koja su medicinskoj sestri potrebna pri procjeni zdravstvenog stanja
bolesnika.
Sadraj kolegija:
Orbita i ona adneksa, suzni putovi; bolesti spojnice oka; bolesti

ronice oka; bolesti srednje one ovojnice i bjeloonice - aplikacija
midrijatika, antibiotika i steroida lokalno, kapi, masti, subkonjunktivalne
injekcije; bolesti lee i staklastog tijela - siva mrena; bolesti mrenice;
24
bolesti vidnog ivca; glaukom bolesti; refrakcija anomalije oka;

strabologija; ozljede oka.
J.iki i suradnici: Oftalmologija; udbenik za studente, Zagreb,
Narodne novine ,2003.
Popis literature:
ECTS:
3. 2. 13. KLINIKA MEDICINA IV

3. 2. 13. 1. MENTALNO ZDRAVLJE I PSIHIJATRIJA
III godina 5 semestar Predavanja 45, ukupno: 30
Ciljevi kolegija:
Usvojiti znanje prepoznavanja psihopatologije (poremeaji svjesnosti;

poremeaji komunikacije; poremeaji panje; poremeaji opaanja;
poremeaji
psihomotorike;
poremeaji
miljenja;
poremeaji
raspoloenja i afekta; poremeaji volje; poremeaji mnestikih i
intelektualnih sposobnosti; poremeaji nagona; poremeaji sijeanja i
pamenja) i znanje svrstavanja psihihih poremeaja u glavne
dijagnostike skupine (organski uvjetovane psihike disfunkcije; psihiki
poremeaji izazvani psihoaktivnim tvarima; shizofrenija i slini
poremeaji; poremeaji u raspoloenju; anksiozni poremeaji;
poremeaji izazvani stresom; poremeaji spavanja i hranjenja;
poremeaji osobnosti; pervazivni razvojni poremeaji; poremeaji vezani
uz djeju i adolescentnu dob)
Usvojiti specifinosti pristupa bolesniku sa psihikim poremeajima
(pristup psihotinom bolesniku; pristup maninom bolesniku; pristup
depresivnom bolesniku; pristup delirantnom bolesniku; pristup bolesniku
sa demencijom; pristup anksioznom bolesniku; pristup agresivnom
bolesniku; pristup suicidalnom bolesniku)
Definirati ulogu medicinske sestre u radu sa bolesnicima koji imaju
psihike poremeaje ili psihike pritube; definirati mogue prediktore
psihikih poremeaja
Sadraj kolegija:
Ispit
ECTS
Popis literature:
Uvod u psihijatriju, osnove psihopatologije, duevni poremeaji

organskog podrijetla, mentalni i bihevioralni poremeaji kao posljedica
uporabe psihoaktivnih tvari. Shizofrenija, shizotipni i drugi sumanuti
poremeaji, afektivni poremeaji i poremeaji raspoloenja, poremeaj
osobnosti, neurotski poremeaj kao posljedica izloenosti stresu.
Mentalna retardacija, poremeaji psiholokog razvoja, bihevioralni i
emocionalni poremeaji djeje dobi i u adolescenciji. Urgentna stanja u
psihijatriji. Suvremena organizacija psihijatrijske slube. Osnove
razliitih pristupa u psihijatriji, psihofarmakoterapija. Drutveno pravni
status duevnih bolesnika i njihova prava
Usmeni i pismeni
3
Jakovljevi, M. Psihijatrija za studente Visoke zdravstvene kole.
Samobor; A. G. Mato, 2003.
Moro, LJ., Franikovi, T. Psihijatrija Udbenik za vie zdravstvene
studije; i suradnici; Udbenici Sveuilita u Rijeci, 2004.
25
3. 2. 14. KLINIKA MEDICINA V

3. 2. 14. 1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNO LIJEENJE
III. godina, 6. semestar, predavanja 30; vjebi - 15 Ukupno 45
Ciljevi kolegija:
Student nakon zavrenog kolegija treba: razumjeti osnove intenzivnog

lijeenja kako bi mogao kvalitetnije sudjelovati u radu medicinskog
tima; praktino izvesti osnovne vjetine reanimacije.
Sadraj kolegija:
Kolegij naglasak stavlja na ulogu medicinske sestre u hitnim stanjima.

Kolegij obuhvaa teme iz podruja anesteziolokog postupka;radu
anaesteziolokog tima; reanimacijskih naela; patofiziolokih stanja
koja iziskuju intenzivno lijeenje, kao i farmakoloke osnove u
intenzvinom lijeenju. vjebe reanimacije u opremljenom kabinetu
Ispit:
ECTS:
Usmeni, praktini
3
Obvezna:
Husedinovi, I., Bariin, S. Skripta iz urgentne medicine (hitna stanja)
1998.
Valent, V. Urgentna medicina prehospitalni postupak 1995.
Husedinovi, I. poslijediplomski teaj stalnog medicinskog
usavravanja Anestezija kardijalnog bolesnika u opoj kirurgiji
2003.
Popis literature:
Preporuena:
Handley AJ, Monsieurs KG, Bossaert LL. Smjernice 2000. za
Osnovno odravanje ivota odraslih (Adult Basic Life Support)
Europskog vijea za resuscitaciju (ERC). Resuscitation 2001; 48: 199205.
Kenneth AA et al. Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and
Emergency Cardiac Care, JAMA 1992; 268 (16): 2135-2281.
Hinds CJ, Watson D. Intensive Care, 2nd Ed. London, WB Saunders
Company Ltd., 1996.
26
3. 2. 15. KLINIKA PROPEDEUTIKA

II godina, 3 semestar, Predavanja 30
Vjebe 15 Ukupno: 45
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente sa osnovama propedeutikih vjetina, ciljanom

anamnezom i dijagnostikim postupcima kod bolesti ili ozljeda
razliitih organa i sustava
Sadraj kolegija:
Kolegij je usmjeren ka specifinim sadrajima vezanim uz osnovne

propedeutike vjetine, utvrivanju statusa, te osnovama za
postavljanje dijagnoze koja su vana medicinskim sestrama kako bi
mogle prepoznati i pratiti stanje bolesnika.
Ispit
Pismeni i usmeni
ECTS
3
ustovi, F.: Anamneza i fizikalni pregled, kolska knjiga, Zagreb,
2000.
Literatura
Metelko, ., Harambai, H. i sur. Internistika propedeutika i osnove

fizikalne dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
3. 2. 17. KOMUNIKACIJSKE VJETINE

I godina, II semestar, predavanje- 15 vjebe- 30, Ukupno: 45
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente sa osnovnim zakonitostima meuljudske

komunikacije i vanou komunikacije s pacijentima u prevenciji,
dijagnostici, terapiji i rehabilitaciji. Unaprijediti vjetine studenata za
boljim provoenjem komunikacije sa razliitim kategorijama pacijenata
kao i sa lanovima zdravstvenog tima.
Sadraj kolegija:
Definicija komunikacije, oblici verbalne i neverbalne komunikacije,

preventivna, dijagnostika i terapijska uloga komunikacije s pacijentom
i njegovom obitelji, naela uspjene komunikacije, uloga suosjeanja i
empatije u komunikaciji s bolesnicima, naela individualne i grupne
komunikacije, uzroci preslabe komunikacije medicinske sestre i
bolesnika, utjecaj komunikacije na pridravanje zdravstvenih savjeta i
uputa, mogunosti unapreenja komunikacije, naini prevladavanja
komunikacijskih prepreka, komunikacija s bolesnicima u pojedinim
psihikim stanjima (depresivni bolesnik, tjeskobni bolesnik,
hipohondrini bolesnik, agresivni bolesnik, bolesnik koji trpi jaku bol,
bolesnik sa samoubilakim tendencijama, umirui bolesnik) naini
priopavanja loih vijesti, nain provoenja psiholoke pripreme na
invazivne i operativne zahvate, komunikacija s obitelji bolesnika u
situacijama akutnih ozljeda i tekih kroninih bolesti, komunikacija s
obitelji umrlog bolesnika.
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Pismeni i usmeni
3
Kathleen K. Reardon (1998.): Interpersonalna komunikacija Gdje se
misli susreu, Zagreb, Alineja
27
Havelka Mladen (1998.): Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko,

Naklada slap; - 2. Poglavlje: (od 27. do 42. stranice)
3. 2. 18. KOORDINACIJA I SUPERVIZIJA ZDRAVSTVENE NJEGE

III. godina, 5.semestar, Predavanja 45; Vjebi 60; Ukupno: 105
Ciljevi kolegija:
Nakon zavrenog kolegija student e moi: kritiki procijeniti kvalitetu

zdravstvene njege te utvrditi mogue promjene na lokalnoj i
nacionalnoj; kritiki procijeniti sustav kvalitete informiranja bolesnika;
kritiki procijeniti i primijeniti etiko legalne principe u zdravstvenoj
njezi; kritiki procijeniti primjenu propisanih vjetina/algoritama i utvrditi
potrebe za moguim izmjenama; razvijati sustave samoprocjene i
procjene rada pojedinca; sustavno utvrivati potrebe za strunim
osobljem, u skladu s potrebama zdravstvene njege
Sadraj kolegija:
Kolegij sadri gradivo iz sljedeih podruja: klinika supervizija; uenje

i razvijanje strategije klinike supervizije; analiza vjetina i kritika
evaluacija sestrinske prakse; upravljanje ljudskim resursima;
planiranje i nadzor nad provoenjem zdravstvene njege; izgradnja
tima; teorije promjena i upravljanje promjenama; upravljanje
kvalitetom zdravstvene njege; upravljanje rizicima; unapreivanje rada
na radnom mjestu: mentora, istraivaa, nastavnika i dr.; utjecaj
politikih i ekonomskih faktora na radnu organizaciju
Ispit:
ECTS:
Pismeni i praktini
6
Bond,M, Holland, S: Skills of Clinical Supervision for Nurses,
Buckingham, Open University ress, 1998.
Hogg,C. Patients, Powers and Politics, Sage Pubs, Ltd., 1999.
Popis literature:
ulig, J. Nastavni tekstovi Menadment u sestrinstvu. Visoka

zdravstvena kola, 2003.
ulig, J. Zovko, V. Prirunik za procjenu radnog uinka, ZZJZ,
Zagreb, 2002.
28
3. 2. 19. METODE ZDRAVSTVENOG ODGOJA I PROMOCIJE ZDRAVLJA

II godina, 4. semestar, Predavanja 30; Seminari 15, Vjebe 15; Ukupno 60
Ciljevi kolegija:
Omoguiti studentu usvajanje znanja i vjetina za prepoznavanje

zdravstveno odgojnih potreba pojedinca i skupina i provoenje
programa.
Program e pomoi buduim sestrama da odaberu nain potrebne
pomoi i da pomognu pojedincima i skupinama u koritenju vlastitih
resursa za svoje zdravlje.
Razvoj pozitivnih stavova prema zdravlju i zdravstvenoj kulturi.
Osposobiti studenta za provoenje aktivnosti usmjerenih unapreenju
zdravlja.
Sadraj kolegija:
Glavna podruja:
Uenje i ponaanje: teorije uenja/vrste uenja, strategije i tehnike

uenja, motivacija, smetnje pamenja, zaboravljanje, koncentracija,
vjebe i strategije za poboljanje panje, poduavanje, modifikacija
ponaanja, didaktike osnove organiziranih oblika zdravstvenog odgoja
i obrazovanja, rad s pojedincem i obitelji, rad s malom grupom, rad sa
zajednicom, dinamika grupe, razni oblici grupnog rada.
Ljudski odnosi i procesi pomaganja: samosvijest, slika o sebi,
samopotovanje, samopouzdanje, samomotivacija, samozatita,
podrka. Savjetovanje: ciljevi i ishodi savjetovanja, preduvjeti uspjenog
savjetovanja, opa naela savjetodavnog razgovora. Zdravstveno
ponaanje: potrebe, stavovi, vrijednosti, uvjerenja, kultura i obiaji.
Praktini dio nastave (vjebe) slijedi teme teorijske nastave.
Ispit:
Pismeni i usmeni.
ECTS:
3
Barath, A.: Kultura, odgoj i zdravlje, Zagreb, 1995.
Popis literature:
Zarevski, P.: Psihologija pamenja i uenja, Zagreb, 1994.

Varoi, M.: Izvori znanja u stjecanju zdravstvene kulture, Rijeka,
1991.
3. 2. 20. MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM

I. godina, 2. semestar, Predavanja 30; vjebi 15; Ukupno 45
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente s mikroorganizmima koji su potencijalni uzronici

bolesti u ovjeka, prvenstveno s njihovim habitatima, nainima
prijenosa, te postupcima za spreavanje njihovog irenja u bolnikoj
sredini.
Sadraj kolegija:
Student e se upoznati s osnovnim osobinama najeih uzronika

infekcija u ljudi. Tijekom kolegija upoznat e se s najeim moguim
uzronicima, nainima na koji se uzima i transportira materijal za
mikrobioloku obradu, te mjerama koje se moraju poduzeti da se
infektivni agensi ne bi prenosili. Poseban naglasak e biti na
sprjeavanju prijenosa bolnikih infekcija s bolesnika na bolesnika, s
bolesnika na zdravstvenog djelatnika te sa zdravstvenog djelatnika na
29
bolesnika.
Ispit:
Pismeni ispit
ECTS:
3
Obvezna:
Katedra za bakteriologiju, virologiju i parazitologiju:
mikrobiologija i parazitologija. Udbenik. Medicinski
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1996.
Klinika
fakultet,
Kaleni S, Mlinari-Missoni E. i sur.: Medicinska bakteriologija i

mikologija, odabrana poglavlja Prehrambeno tehnoloki inenjering,
Zagreb, 1995.
Popis literature:
Preporuena:
Brudnjak Z.: Medicinska virologija, odabrana poglavlja, 3-e izdanje,
JUMENA, Zagreb, 1989.
Richter B.: Medicinska parazitologija, odabrana poglavlja, 5-to izdanje,
Medicinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1991.
3. 2. 21. OSNOVE ISTRAIVAKOG RADA U SESTRINSTVU

III. godina, 6. semestar, Predavanja 30 ; Seminara 15; Vjebi 30; Ukupno: 75
Ciljevi kolegija:
Omoguiti studentima usvajanje osnovnih znanja iz podruja

istraivake metodologije i koritenja statistikih metoda i postupaka, to
e ga osposobiti za samostalno praenje i evaluaciju rezultata vlastitog
rada, provoenje jednostavnijih strunih istraivanja i praenje strune
literature te doprinijeti razumijevanju informacija znaajnih za obavljanje
svakodnevnih zadataka u procjeni i praenju zdravstvenog stanja,
skupina i zajednice.
Istraivaka metodologija:
Sadraj kolegija:
Istraivaki pristup; pregled istraivakog procesa, izvori i vrste

podataka, specifinosti podataka vezanih uz sestrinsku praksu, vrste
mjernih ljestvica, karakteristike mjernog postupka, postupci prikupljanja
podataka (sistematsko promatranje, mjerenje, liste oznaavanja i
ljestvice procjene, intervju, ankete i upitnici, testovi), izvori strune
literature, izvjetaji o rezultatima istraivanja.
Statistika:
Osnovni pojmovi vjerojatnosti, aritmetika sredina, centralna vrijednost,
dominantna vrijednost, standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti,
pogreka aritmetike sredine, normalna raspodjela, standardizirani
rezultati (z-vrijednosti), statistika znaajnost razlike izmeu raznih
grupa podataka (t-test i hi2 - test za razliite vrste podataka),
povezanosti meu podacima korelacija.
Ispit
Predavai:
Pismeni i usmeni
3
30
Mejovek, Milko (2003.): Uvod u metode znanstvenog istraivanja u

drutvenim i humanistikim znanostima, Jastrebarsko, Naklada slap; 1.
dio Poglavlja: od 1. do 4. (od 17. do 114. stranice)
Popis literature:
Petz, Boris (1997.): Statistika za praksu, Zagreb, Ministarstvo unutarnjih

poslova Republike Hrvatske, Sektor za kadrovske, pravne i obrazovne
poslove.
Marui, M. Uvod u znanstveni rad, Medicinska knjiga,Zagreb, 2003. (
tree izdanje )
Wise,J. Leading and Managing in Nursing,Mosby, 1999. ( 86 108;226
273;
3. 2. 22. OSNOVE ZDRAVSTVENE NJEGE

I godina, 1 semestar, Predavanja 45; Seminara 30; Vjebe 120; Ukupno 195
Uvesti studenta u odabrano zvanje. Upoznati studenta s: temeljnim
teorijama i naelima sestrinstva, ulogom medicinske sestre u
zdravstvenoj zatiti i drutvu profesionalnom ulogom i funkcijom
medicinske sestre, organizacijom sestrinske skrbi. Osposobiti studenta
za primjenu vjetina sestrinske prakse.
Ciljevi kolegija:
Sadraj kolegija:
Ispit:
ECTS:
Nakon zavrenog kolegija student treba: objasniti sustave vrijednosti na

kojima se temelji sestrinstvo, opisati i obrazloiti djelokrug rada
diplomirane medicinske sestre, opisati i objasniti to je sestrinska skrb,
opisati i objasniti kulturalne, duhovne i ostale imbenike koji utjeu na
sestrinstvo i zdravstvenu zatitu, opisati, objasniti, procijeniti i utvrditi
potrebe bolesnika prema 14 potreba V. Henderson te pruiti sestrinsku
skrb i/ili omoguiti uvjete u zadovoljavanju potreba, primijeniti i voditi
sestrinsku dokumentaciju, opisati i objasniti organizaciju rada i nain
pruanja sestrinske skrbi, opisati, objasniti i provoditi sestrinsku skrb
kod osoba s posebnim potrebama, provoditi vjetine sestrinske prakse
Definicija sestrinstva kao samostalne profesije. Sestra kao osoba i

struni djelatnik. Temeljna naela sestrinske skrbi. Teorije, modeli i
praksa zdravstvene njege. Organizacija i djelokrug rada diplomirane
medicinske sestre (samostalno i u timu). Osnnovne ljudske potrebe i
njihov odnos prema zdravstvenoj njezi. Osnove organizacije i nain
pruanja sestrinske skrbi u zdravstvenoj i drutvenoj zajednici.
Sestrinska skrb za posebne skupine. Sestrinska dokumentacija.
Povijesni razvoj sestrinstva. Vjetine sestrinske prakse. Osnove ope
sestrinske skrbi.
Pismeni, usmeni, praktini
11
Obavezna literatura:
Popis literature:
Fukar, G. Proces zdravstvene njege. Medicinski fakultet Sveuilita u

Zagrebu. Zagreb, 1992. (odabrana poglavlja).
31
Fukar, G. Sestrinske dijagnoze. HUSE. Zagreb 1992. (odabrana

poglavlja)
Henderson, V. Osnovna naela zdravstvene njege. HUSE i HUMS,
Zagreb 1994.
nastavni tekstovi
Preporuena literatura:
Sorensen, K.C. Luckmann, J. Basic nursing a psychophysiologic
approach. W.B. Saunders Company Philadelphia, 1994.
Rosdahl, C.B. Textbook of basic nursing. J.B. Lippincott Company,
Philadelphia 1995.
Appling, S.E. et al. Handbook of nursing procedures. Springhouse:
Springhouse Corporation, 2001.
3. 2. 23. PATOFIZIOLOGIJA
I godina, 1. semestar, Predavanja 30; Ukupno 30
Ciljevi kolegija:
Upoznati studenta sa temeljnim mehanizmima poremeaja fiziolokih

procesa u organizmu te razvojem bolesnih stanja. Steena znanja
koristiti e za lake savladavanje predmeta klinike medicine i planiranje
sestrinske skrbi kod raznih oboljenja.
Kolegij ukljuuje stjecanje znanja iz ope patofiziologije i znanja iz
podruja poremeaja funkcije pojedinih organskih sustava.
Zdravlje i bolest, poremeaji homeostatskih mehanizama.
Sadraj kolegija:
poremeaji hematopoetskog sustava i upala, poremeaji funkcije srca,

poremeaji hemodinamike, poremeaji respiracije, poremeaji ravnotee
tjelesnih tekuina i funkcije bubrega, poremeaji funkcije probavnog
sustava i metabolizma, poremeaji funkcije lijezda s unutarnjim
luenjem, tumorska imunologija i imunodeficijencije, poremeaji funkcije
ivanog sustava.
Ispit:
usmeni i pismeni
ECTS
3
Obvezatna literatura:
Popis literature:
Gamulin, Marui i sur.:Patofiziologija, peto obnovljeno i obnovljeno

izdanje, Medicinska naknada Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja)
24. PATOLOGIJA
I. godina, 1. semestar, Predavanja 15 Ukupno 15
Ciljevi kolegija:
Nakon zavrenog kolegija student e stei znanje, razumijevanje i stav

prema vrijednosti patologije u klinikom logaritmu postavljanja
dijagnoze u hospitaliziranih bolesnika. Stei e znanje o vrijednosti
pravilnog uzimanja materijala za patohistoloku obradu. Stei e
znanje o negativnom utjecaju neadekvatne fiksacije i obrade tkiva u
32
postavljanju tone dijagnoze koja ima utjecaj na tijek lijeenja

bolesnika. Student e biti osposobljen za prepoznavanje dijagnoza po
organskim sustavima.
Kolegij ukljuuje stjecanje znanja iz podruja patologije organskih
sustava. Omoguava prepoznavanje histolokih promjena najeih
entiteta po organskim sustavima te prepoznavanje vrijednosti
patohistolokih izvjea u klinikoj praksi u kreiranju terapijskog
pristupa vezano uz ekspresiju pojedinih prognostikih imbenika.
Sadraj kolegija je nadgradnja znanja iz podruja patofiziologije bolesti
i stanja u klinikoj praksi.
Opa patologija e obraditi: vrste i znakovi smrti (prepoznavanje
prirodne i nasilne smrti), grau stanice i prilagodbu stanice, upale i
cijeljenje, osnovne genetske bolesti, poremeaj hemodinamike,
neoplazme, odreivanje stadija bolesti, obrade materijala za
patohistoloku analizu (fiksacija, dehidracija, uklapanje u parafin,
rezanje, bojenje, histoloka analiza), principe hipersenzitivnih reakcija,
glavne znaajke benignih i malignih tumora, metastaziranja i biologija
invazije tumora.
Sadraj kolegija:
Ispit:
ECTS:
Specijalna patologija: Klinike i patoloke osobine najeih

kromosomopatija, Osobitosti autosomno dominantnog, autosomno
recesivnog i x-vezanog recesivnog naina nasljeivanja. Tromboza,
edem, embolija, infarkt i ok, arteroskleroza, aneurizme, najee
priroene i steene bolesti srca, opstrukcijske i restrikcijske plune
bolesti, plune infekcije, tumori plua i pleure, motoriki poremeaji
varikoziteti i tumori jednjaka, gastritisi, peptiki ulkus, dobroudni i
zloudni tumori eluca, vaskularni i upalni poremeaji crijeva,
dobroudni i zloudni tumori crijeva, hepatitisi, ciroza, upale i tumori
unog mjehura i guterae, glomerulonefritisi, intesticijske bolesti
bubrega, tumori bubrega i mokranog sustava, upale i tumori mukog i
enskog spolnog sustava, anemije, upale limfnih vorova, Hodgkin I
non-Hodgkin limfomi, simptomi i morfoloka podloga bolesti endokrinog
sustava, najei dobroudni i zloudni tumori koe, kongenitalne
anomalije, prijelomi, upale i tumori kostiju, cirkulacijski poremeaji,
tumori i trauma mozga.
pismeni i usmeni
2
Obvezna:
1. Juki, S. Patologija za vie medicinske sestre, Medicinska naklada,
Zagreb, 1992.
Popis literature:
2. Jaki-Razumovi, J. Patologija-prirunik, Visoka zdravstvena kola,

2002.
Preporuena:
1. Cotran, RS., Kumar, V., Collins, T., Robbins Pathologic Basis of
Disease. 6th ed. Saunders Company, Philadelphia, 1999.
33
3. 2. 25. PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE

I godina, 2 semestar, Predavanja 45; Seminara 30; vjebe:120; Ukupno 195
Uvesti studenta u proces zdravstvene njege kao metodu rada.
Osposobiti studenta za: primjenu procesa zdravstvene njege,
dokumentiranje zdravstvene njege, te primjenu vjetina sestrinske
prakse potrebnih za provoenje procesa zdravstvene njege.
Ciljevi kolegija:
Sadraj kolegija
Po zavretku kolegija student e biti kompetentan: opisati i

objasniti teorije zdravstvene njege kroz proces zdravstvene njege;
opisati, objasniti i primijeniti proces zdravstvene njege; utvrditi potrebe
za zdravstvenom njegom; planirati zdravstvenu njegu; postaviti
dijagnoze u procesu zdravstvene njege; organizirati, koordinirati i
provoditi planiranu zdravstvenu njegu primjenjujui vjetine sestrinske
prakse prema standardu (algoritmu); evaluirati zdravstvenu njegu;
dokumentirati zdravstvenu njegu
Proces sestrinske skrbi; Utvrivanje potreba za zdravstvenom njegom:
procjena prema osnovnim ljudskim potrebama V. Henderson i
obrascima zdravstvenog funkcioniranja M. Gordon; planiranje
(definiranje ciljeva i intervencija); provoenje zdravstvene njege; trajno
praenje; evaluacija; otpusno pismo zdravstvene njege. Sestrinska
dokumentacija. Najei problemi koje rjeava medicinska sestra
dijagnoze u procesu zdravstvene njege ICNP. Vjetine sestrinske
prakse.
Ispit:
ECTS
12
Fukar, G. Proces zdravstvene njege. Medicinski fakultet Sveuilita u
Zagrebu. Zagreb, 1992. (odabrana poglavlja).
Fukar, G. Sestrinske dijagnoze. HUSE, Zagreb
Popis literature:
Henderson, V. Osnovna naela zdravstvene njege. HUSE i HUMS,

Zagreb 1994.
ICNP
Gordon, M.: Nursing diagnosis, process and application. McGraw-Hill
Book Company, New York 1987.
Carpenito, L.J.: Handbook of nursing diagnosis. 4. izd. J.B. Lippincot
Company Philadelphia, New York 1991.
34
3. 2. 26. SOCIOLOGIJA
I godina, 2. semestar, Predavanja 30, Ukupno: 30
Ciljevi kolegija:
Cilj je omoguiti studentu stjecanje uvida i saznanja o specifinim

pojavama, odnosima (interakcijama) i tendencijama koje se javljaju na
relaciji sestrinstvo zdravstvo drutvena zajednica i da time
pridonese njihovom irem strunom i opehumanistikom
obrazovanju.
Kolegij obuhvaa sadraje iz ope medicinske sociologije, njenom
razvoju, podrujima interesa medicinske sociologije.
Sadraj kolegija:
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Student se upoznaje s pojmom profesije u zdravstvu, te problemima

profesionalizacije sestrinstva, poloaju sestrinstva u odnosu na druge
profesije u zdravstvu. Studenta se upoznaje i s osnovama medicinske
etike i medicinskog prava.
Pismeni i usmeni
2
Cerjan Letica G, Letica S, Babi Bosanac S, Mastilica M,
Orekovi S: Medicinska sociologija. Zagreb, Medicinska naklada,
2003.
Babi, S. Santri, V. Pravednost i pravo na zdravlje i zdravstvenu
zatitu. Zagreb: Biblioteka udbenici i prirunici Medicinskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu, 1992. (odabrana poglavlja).
3. 2. 27. SOCIJALNO I ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO

II godina, 4 semestar, Predavanja - 30 Ukupno: 30
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente sa socijalnim i zdravstvenim zakonodavstvom

Republike Hrvatske, s posebnim osvrtom na zakon o sestrinstvu,
njegov sadraj i nain djelovanja.
Sadraj kolegija:
Kolegij se sadri osnove socijalnog i zdravstvenog zakonodavstva s

odabranim poglavljima vezanim za legislativu i regulativu sestrinske
prakse u Republici Hrvatskoj; Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo
u Republici Hrvatskoj; Regulativa i legislativa sestrinske prakse u
svijetu; Regulativa i legislativa sestrinske prakse u Republici
Hrvatskoj; Zakon o sestrinstvu.
Ispit:
ECTS:
Literatura:
pismeni i usmeni
2
Zakon o sestrinstvu. Narodne novine br. 121; 2003.
Zakon o zdravstvenoj zatiti. Narodne novine, 2004.
35
3. 2. 28. STRANI JEZIK

I., II. godina, 1., 2., 3., 4. semestar, Predavanja 30, Vjebi 30; Ukupno 60
Ciljevi kolegija:
Osnovni cilj nastave iz stranih jezika je upoznavanje i svladavanje

osnovice medicinskog nazivlja koje se rabi u raznim zdravstvenim
strukama.
Sadraj kolegija:
Kolegij obuhvaa osnove gramatike odabranog jezika (engleski,

njemaki, francuski), grau rijei, osnove medicinskog nazivlja.
Obrauju se organski sustavi, najee bolesti, te specifina podruja
onkologije, farmakologije i psihijatrije.
Ispit:
ECTS:
Pismeni i usmeni
8
Engleski jezik:
Mominovi, V., Tanay, V., uri-Havelka, S.: Medical English,
Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1992.
Popis literature:
Njemaki jezik:
Tomai, Lj.: Izbor strunih tekstova, H. Birkenfeld i M. Roschenck:
Medizin 1 i Medizin 2, Max Huber Verlag, Mnchen, 1990.
Francuski jezik:
Devi. I. Francuski jezik za studenta Visoke zdravstvene kole,
skripta, Visoka zdravstvena kola, Zagreb, 2002.
3. 2. 29. ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA

II godina, 3. semestar, Predavanja 45
Vjebe 110, Ukupno: 155
Ciljevi kolegija:
Na kraju uspjeno zavrenog kolegija student e samostalno

demonstrirati znanje i vjetine, imati pozitivne stavove i poznavati
osnovna naela zdravstvene njege zdravog i bolesnog djeteta te vitalno
ugroenog djeteta,.Ukljuena je i sposobnost procjene potreba,
planiranja, provedbe, evaluacije i dokumentacije u zdravstvenoj njezi
zdravog i bolesnog djeteta te vitalno ugroenog djeteta, shvaa vanost
kvalitetne hospitalizacije djeteta kao i uinkovitu i aktivnu komunikaciju
s djetetom i njegovom obitelji. Student usvaja potrebna znanja o
provedbi intervencija u dijagnostiko terapijskom programu na pravi
nain za dijete, roditelje i njihovu sigurnost. Student zna procijeniti stanje
djeteta i roditelja sa stajalita tjelesnih, psihikih, socijalnih i duhovnih
potreba za vrijeme hospitalizacije na odjelu i u JIl a te se osjeajno
suoava sa zdravstvenom njegom vitalno ugroenog djeteta i umirueg
djeteta.
Sadraj kolegija:
Kolegij ukljuuje praktino iskustvo, promovira sadraje koji doprinose

zdravom poetku ivota, normalnom rastu i razvoju djeteta. Usmjeren je
na imbenike koji vitalno ugroavaju zdravlje djeteta kao i na
zdravstvenu njegu bolesnog i vitalno ugroenog djeteta. Takoer
ukljuuje sadraje koji se odnose na poboljanje kvalitete boravka
djeteta u bolnici, komunikaciju s djetetom i roditeljima na odjelu i u
36
jedinici intenzivnog lijeenja, zatim na djeje odgovore na bolest i

hospitalizaciju i njihovo iskustvo te percepciju tih odgovora, ublaavanje
boli kod bolesnog i vitalno ugroenog djeteta, odnose i ulogu medicinske
sestre u zdravstvenoj njezi djeteta sa razliitim zdravstvenim potrebama.
Kolegij ukljuuje i sadraje o pravilnoj prehrani zdravog , bolesnog i
vitalno ugroenog
djeteta, pripremu djeteta za dijagnostiko
terapeutske zahvate.
Ispit:
ECTS:

10
Turuk V. Zdravstvena njega djeteta (nastavni tekstovi), Visoka
zdravstvena kola,2004.
Mardei,D. i sur. Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb, 2000. odabrana
podruja
vel,I. i Grguri, J. zdravstvena zatita djece, kolska knjiga, Zagreb,
1996. odabrana podruja
vel,I. i Grguri, J. Zdravstvena zatita kronino bolesnoga djeteta,
Barbat, Zagreb, 1998 - odabrana podruja
Audy Kolari, Lj i sur. Anestezija i intenzivno lijeenje novoroenadi,
kolska knjiga, Zagreb, 1994 odabrana podruja
Popis literature:
Audy Kolari, Lj i sur. Hitna stanja u pedijatriji, kolska knjiga,

Zagreb,2001 odabrana podruja
Zergollern, Lj., i suradnici: Pedijatrija 1,2. Naprijed, Zagreb, 1994
uturi, N., Prve tri godine ivota, kolska knjiga, Zagreb, 1991
Male, D., Starevi, I., Druenje djece i odraslih, Grafiki zavod
Hrvatske, Zagreb, 1991
Bastai, Z. Lutka ima i srce i pamet, kolska knjiga, Zagreb, 1990
Broadwel Jackson.D, Saunders .B. R, Child Health nursing , a
comprehensive approach to the code of children and their families. J. B.
Lippincot comp, Philadelphia 1993,
Preporueni asopisi:
Pediatric nursing
37
3. 2. 30. ZDRAVSTVENA NJEGA GERIJATRIJSKIH BOLESNIKA

III godina, 6. semestar, Predavanja: 30, Vjebe: 75, Ukupno: 105
Ciljevi kolegija:
Nakon uspjeno svladanih sadraja kolegija student e biti u stanju:

prepoznati patofizioloke promjene kod gerijatrijskih bolesnika; utvrditi
potrebe, planirati i sudjelovati u provoenju zdravstvene njege i
procesu dijagnosticiranja i lijeenja i rehabilitacije kao lan tima;
samostalno evaluirati uinke provedenih sestrinskih intervencija; trajno
se educirati.
Studenti e biti sposobni samostalno prakticirati vjetine obuhvaene
kolegijem.
Sadraj kolegija:
U kolegiju je ukljuena teorijska i praktina primjena znanja usmjerena

na zdravstvenu njegu gerijatrijskih bolesnika s posebnim naglaskom
na holistiki, sistematski i individualiziran pristup tijekom boravka u
bolnici i nakon otpusta kui. Obzirom na kronicitet bolesti, period
rehabilitacije i palijaciju simptoma, bolest se reflektira na bolesnikov
ivot, njegovu obitelj, zajednicu, te su stoga, u sadraj kolegija
ukljuena znanja iz zdravstvene njege u zajednici i palijativne skrbi, s
posebnim naglaskom na edukaciju pacijenta i njegove obitelji.
Provjera znanja:
Pismeni i usmeni ispit
ECTS:
6
1.
Sedi, B. Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika (nastavni
tekstovi), Zagreb: Visoka zdravstvena kola, 2003.
Popis literature:
1. Luckman, J. Manual of nursing care. Philadelphia: Saunders, 1997.
2.
Cassel CK, Reisenberg DE, Sorensen LB, Walsh JR: Geriatric
Medicine. New York: Springer-Verlag,1990.
3.
Durakovi Z, i sur. Medicina starije dobi.Zagreb: Naprijed, 1990
3. 2. 31. ZDRAVSTVENA NJEGA MAJKE I NOVOROENETA

II godina studija, 3. semestar, Predavanja 30 Vjebe 110 Ukupno: 140
Ciljevi kolegija:
Nakon zavrenog kolegija student e poznavati osnovna naela

zdravstvene njege majke i novoroeneta. Pokazati e znanje,
razumijevanje i pozitivan stav za zdravstvenu njegu trudne ene
tijekom antenatalnog, intrapartalnog i postpartalnog perioda kao i za
zdravstvenu njegu novoroenog djeteta. Student e prepoznati
komplikacije u trudnoi i puerperiju, usvojiti znanje iz pravilne
prehrane tijekom trudnoe, dijagnostiko terapeutskog programa u
trudnoi, porodu i babinjama (pripremu za pretrage i tijek pretrage,
primjenu terapije i porodnike operacije), procijeniti stanje
novoroeneta i prepoznati odstupanja. Student e usvojiti osnovnu
terminologiju u porodnitvu.
38
Sadraj kolegija:
Kolegij ukljuuje praktino iskustvo gdje je posebno teite na

fizioloku trudnou, porod i postnatalni period kao zdravo stanje.
Kolegij je usredotoen i na procjenu rizinih faktora koji su odgovorni
za nastanak patolokih zbivanja u antenatalnom, intrapartalnom i
postpartalnom periodu, na procjenu hitnih stanja u porodnivu, te na
zdravstvenu njegu za vrijeme i nakon operativno dovrenog poroaja.
Opisuje zdravstvenu njegu novoroeneta s naglaskom na zdravo
roditeljstvo, procjenu tjelesnih sustava novoroeneta, procjenu
primitivnih refleksa, edukaciju roditelja.
Sadraj kolegija usmjeren je i na pruanje zdravstvene njege kod
prijevremeno roenog djeteta kao i na transportu prijevremeno
roenog djeteta.
Ispit
ECTS:
Pismeni i usmeni
10
Turuk, V., Zdravstvena njega majke i novoroeneta, nastavni
tekstovi, 2004
Keros, P., Anatomija i fiziologija, Visoka zdravstvena kola, Zagreb,
2000
Gayton, AC., Medicinska fiziologija, Medicinska knjiga, Zagreb, 1990
Cunningam FG, MacDonald PC, Gant NF, et al. Williams obstetricks.
12 th ed. Stamford: Prentice Hall International, 1997
Literatura:
Djelmi, j., i sur. Hitna stanja u ginekologiji i porodnitvu, kolska

knjiga,Zagreb 2003
Draani, A., i sur. Porodnitvo, kolska knjiga, Zagreb, 1999
Mardei, D., i sur. Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb, 2000
odabrana podruja iz novoroenog i nedonoenog djeteta
Dickason, Elizabeth J, Olsen M. Maternal infant nursing care, The
C. V. Mosby Company, 1990
Preporueni asopisi:
Midwifery
The American journal of maternal/child nursing (MCN)
39
3. 2. 32. ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH I

II godina, 3. semestar, Predavanja 75 Vjebe 170 Ukupno: 245
32.1. ZDRAVSTVENA NJEGA INTERNISTIKIH BOLESNIKA: - P 45, V 90, ukupno: 135
32.2. ZDRAVSTVENA NJEGA INFEKTOLOKIH BOLESNIKA: - P 10, V 40, ukupno: 50
32.3. ZDRAVSTVENA NJEGA NEUROLOKIH BOLESNIKA: - P 20, V 40, ukupno: 60
Ciljevi kolegija:
Nakon uspjeno svladanih sadraja kolegija student e biti u stanju:

prepoznati patofizioloke promjene kod internistikih, infektolokih i
neurolokih bolesnika; utvrditi potrebe, planirati i sudjelovati u
provoenju zdravstvene njege i procesu dijagnosticiranja i lijeenja i
rehabilitacije kao lan tima; samostalno evaluirati uinke provedenih
sestrinskih intervencija; trajno se educirati.
Studenti e biti sposobni samostalno prakticirati vjetine obuhvaene
kolegijem.
Sadraj kolegija:
U kolegiju je ukljuena teorijska i praktina primjena znanja usmjerena

na zdravstvenu
njegu bolesnika oboljelih od internistikih,
infektolokih i neurolokih
bolesti sa posebnim naglaskom na
holistiki, sistematski i individualiziran pristup tijekom boravka u bolnici
i nakon otpusta kui. Obzirom na kronicitet bolesti, period rehabilitacije
i palijaciju simptoma, bolest se reflektira na bolesnikov ivot, njegovu
obitelj, zajednicu, te su stoga, u sadraj kolegija ukljuena znanja iz
zdravstvene njege u zajednici i palijativne skrbi, s posebnim
naglaskom na edukaciju pacijenta i njegove obitelji.
Provjera znanja:
ECTS:
13
Ozimec, . Zdravstvena njega infektolokih bolesnika (nastavni
Ozimec, . Zdravstvena njega internistikih bolesnika (nastavni
Sedi, B, Zdravstvena njega neurolokih bolesnika (nastavni tekstovi),
Zagreb: Visoka zdravstvena kola, 2000.
Popis literature:
Vrhovac, B. Interna medicina. Zagreb: Naklada Naprijed, 1997.

Kuzman, I., Schonwald, S.Infektologija. Zagreb: medicinska naklada,
2000.
Poeck,K. Neurologija. Zagreb: kolska knjiga, 1994.
Luckman, J. Manual of nursing care. Philadelphia: Saunders, 1997.
Brunner, LS., Suddarth,DS. Textbook of medical surgical nursing.
Philadelphia: Lippincott Company, 1994.
Hickey, JV. Neurological and Neurosurgical nursing. Philadelphia:
Lippincott Company, 1998.
40
3. 2. 33. ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH II

III. godina, 5. semestar, Predavanja 45; Vjebi 90 ; Ukupno: 135
Ciljevi kolegija:
Nakon zavrenog kolegija student e moi: planirati, primijeniti, pratiti i

procijeniti uspjenost preoperativne, perioperativne i postoperativne
zdravstvene njege; planirati, primijeniti, pratiti i procijeniti uspjenost
specijalnih zdravstvenih njega; izvoditi
vjetina predviene
programom kolegija
U kolegiju se posebno teite stavlja na holistiki pristup bolesniku, te
sustavnu preoperativnu, perioperativnu i postoperativnu zdravstvenu
njegu.
Sadraj kolegija:
Sadraji su takoer usmjereni na kvalitetu ivota bolesnika nakon

operativnog zahvata, sudjelovanje njegove obitelji u skrbi,
rehabilitaciju i moguu palijativnu skrb (nadgradnja znanja iz podruja
zdravstvene njege u zajednici odnosno ranom prepoznavanju potreba
i problema bolesnika .
Znaajan dio se odnosi na edukaciju bolesnika i lanove njegove
obitelji )
Ispit:
ECTS:
Pismeni i usmeni
9
Obvezna:
Kalauz, S. Zdravstvena njega kirurkih bolesnika
(nastavni tekstovi), Visoka zdravstvena kola, Zagreb, 2000.
Bradi I. i sur. Kirurgija, Medicinska knjiga, Zagreb, 1995.
Keros, P., M. Peina, M. Ivani-Kouta: Temelji anatomije ovjeka.
Naprijed 1999.
Popis literature:
Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija, 10. izdanje. Zagreb:

Medicinska naklada 2003.
Gamulin S. i sur. Patofiziologija, Medicinska naklada, Zagreb, 1998.
Ignatavicius D.D,Workman L.M. Medical
Saunders Company, Philadelphia, 1995.
surgical
nursing, W.B.
Morris C. Medical surgical nursing core principles and practice,

W.B. Saunders Company, Philadelphia, 1996.
Cambell E.J. Basic trauma
Emergency Physician
life
support, American College of
41
3. 2. 34. ZDRAVSTVENA NJEGA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA

III. godina, 6. semestar Predavanja - 20; Seminara 10; Vjebi -15, Ukupno: 45
Ciljevi kolegija
Nakon uspjeno svladanih sadraja kolegija studenti e moi pokazati:

znanje, razumijevanje i stavove koji se odnose na promociju zdravlja i
pomo osobama i njihovim obiteljima u suoavanju s razvojnim
poremeajima; vjetine potrebne za prikupljanje podataka, planiranje i
provoenje zdravstvene njege i evaluaciju ishoda; osnovna teoretska
znanja i razumijevanje tehnika i specifinih intervencija usmjerenih
rjeavanju zdravstvenih problema; sposobnost funkcioniranja kao
kompetentni lan multidisciplinarnog tima.
Sadraj kolegija, ukljuujui i praktina znanja steena na praktinim
vjebama, usmjeren je na prepoznavanju specifinih problema i stanja
prisutnih kod osoba s posebnim potrebama.
Sadraj kolegija
Provjera znanja
ECTS
Sadraj kolegija ukljuuje pomo u zadovoljavanju osnovnih ljudskih

potreba, prepoznavanje simptoma i pomo u lijeenju i zbrinjavanju
zdravstvenih problema specifinih za pojedini poremeaj, razvijanje
vjetina za trening samozbrinjavanja osoba s posebnim potrebama,
trening socijalnih vjetina i razliite tehnike pomoi u modifikaciji
ponaanja i integraciji osoba u drutvenu zajednicu.
3
Obvezna:
Popis literature
Sedi B. Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama, Visoka

zdravstvena kola, Zagreb, 2005.
3. 2. 35. ZDRAVSTVENA NJEGA PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA

III. godina, 5. semestar, Predavanja - 45; Vjebi 90; Ukupno 135
Ciljevi kolegija
Nakon uspjeno svladanih sadraja kolegija studenti e moi pokazati:

znanje, razumijevanje i stavove koji se odnose na promociju
mentalnog zdravlja i pomo osobama i njihovim obiteljima u
suoavanju s psihikim poremeajima; vjetine potrebne za
prikupljanje podataka, planiranje i provoenje zdravstvene njege i
evaluaciju ishoda; osnovna teoretska znanja i razumijevanje tehnika
pregovaranja, grupne terapije i specifinih intervencija u kriznim
stanjima; sposobnost funkcioniranja kao kompetentni lan
multidisciplinarnog tima.
Sadraj kolegija
Sadraj kolegija, ukljuujui i praktina znanja steena na praktinim

vjebama, usmjeren je na duevno zdravlje i bolest, a nadogradnja je
sadrajima koje su studenti stekli kroz psiholoku grupu kolegija.
Unapreenje duevnog zdravlja i procjena mentalnog statusa ine
osnovu za uenje duevnih bolesti, specifinih tehnika i kontinuirane
zdravstvene njege i rehabilitacije. Sadraj kolegija ukljuuje uvod u
tehnike pregovaranja, intervencije u kriznim stanjima i zdravstvenu
njegu bolesnika na odjelima forenzike.
42
Provjera znanja
ECTS

7
Obvezna:
Sedi B. Zdravstvena njega
zdravstvena kola, Zagreb, 2004.
psihijatrijskih
bolesnika,
Visoka
Preporuena:
Jakovljevi M (ur). Psihijatrija za studente Vie medicinske kole. A.
G. Mato, Samobor, 1995.
Foy W. D: Lijeenje posttraumatskog stresnog poremeaja. Naklada
Slap, Jastrebarsko, 1994.
Popis literature
Hotujac Lj. Zloupotreba sredstava ovisnosti. kolska knjiga, Zagreb,

1992.
Jakovljevi M. Depresija. ProMente, Zagreb, 1998
McFarland K. G., Durand Tomas M. Psychiatric and Mental Helth
Nursing. J. B. Lippincott com., Philadelphia, 1990.
Monat Teylor C. Essentials of Psychiatric Nursing. Mosby, ST. Louis,
1991.
Yalom D. I. The Theory and Practice of Group Psychotherapy. Basic
Books, Inc., New York, 1992.
Sakoman S. Rei ne nije dovoljno. SysPrint, Zagreb, 1995.
arkovi Palijan T., Kovaevi D. Iz forenzike psihijatrije. Ceres,
Zagreb, 2001.
43
3. 2. 36. ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAJEDNICI

III godina, 6 semestar, Predavanja - 60; vjebe 60, Ukupno: 120
Ciljevi kolegija:
Nakon zavrenog kolegija student e usvojiti vjetine i znanja:

Procjene potreba za sestrinskom i zdravstvenom skrbi u domu
korisnika, u zdravstveno socijalnim institucijama kao i ostalim
zdravstvenim i nezdravstvenim institucijama koje sudjeluju u skrbi
populacije u zajednici; Prepoznavanje problema, procjena rizika te
odreivanje prioriteta
u planiranju zdravstvene njege; Provoenje
zdravstvene njege u zajednici; Promicanje zdravlja, provoenje
zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjeivanje stanovnitva;
Uloge sestre u multidisciplinarnom pristupu rjeavanja problema i
ouvanja zdravlja pojedinca i obitelji u zajednici
Usmjeren je na cjeloviti pristup u zbrinjavanju korisnika skrbi,
obiteljsko zbrinjavanje i usmjerenost na zajednicu, preventivno
djelovanje, primjenu sustavnog, loginog rjeavanja problema kroz
proces sestrinske skrbi. Sadraj je usmjeren na zadatke koji se
odnose na:
Sadraj kolegija:
Promicanje i ouvanje zdravlja te spreavanje bolesti kod

novoroenadi, dojenadi, male i predkolske djece, kolske djece i
omladine, ena posebice u razdoblju trudnoe i ena nakon poroda,
starih i nemonih osoba, osoba sa poveanim potrebama zbog
duevnog ili tjelesnog oteenja rizinog ponaanja i loih ivotnih
navika. Prepoznavanje i pravodobno otkrivanje te skrb za bolesne i
nemone koja se provodi tamo gdje ljudi ive i rade. Edukacija
korisnika i obitelji za samozbrinjavanje Edukacija korisnika i obitelji za
koritenje raznih vrsta pomagala.
Upoznavanje korisnika i obitelji sa raznim servisima za pomo u
zajednici te mogunostima za koritenjem pomoi u svrhu poboljanja
zdravstveno-socijalnog statusa; Zdravstvena njega nepokretnih i
slabije pokretnih bolesnika s prolaznim i trajnim stanjima u kojima nije
mogue samozbrinjavanje. Zdravstvena njega nepokretnog i teko
pokretnog bolesnika (toaleta, pomo pri hranjenju i oblaenju,
prevencija komplikacija dugotrajnog leanja, primjena enteralne,
parenteralne i lokalne terapije, uzimanje dijagnostikog materijala kod
nepokretnih bolesnika, skrb poremeaja integriteta koe (ulcus
crurisa, dekubitusa ...); Skrb za bolesnika sa umjetnim otvorom (anus
praeterom, kanilom, uro i cistostomom ).
Ispit:
ECTS:

5
Mojsovi Z i sur: Zdravstvena njega u patronai, Visoka zdravstvena
kola, Zagreb, 1998
Popis literature:
Zdravstvena njega u zajednici - nastavni tekstovi, Zagreb, 2002

Mardei, D i sur. Pedijatrija
Vrhovac, B. Interna medicina. Zagreb: Naklada Naprijed, 1997.
44
3. 2. 37. ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA

II godina, 4 semestar Predavanja - 30, Vjebi 15 Ukupno: 45
Upoznati studente s vanosti cjelovitog pristupa pacijentu uz uvaavanje
meuodnosa psihosocijalnih initelja i tjelesnog zdravlja odnosno
bolesti.
Ciljevi kolegija:
Usvojiti znanja iz podruja psihologije koja poveavaju uinkovitost

preventivnih, dijagnostikih, terapijskih i rehabilitacijskih aktivnosti.
Poboljati odnose izmeu zdravstvenih djelatnika i bolesnika.
Sadraj kolegija:
Ispit:
ECTS:
Popis literature:
Psihologija u zdravstvu. initelji zdravstvenog ponaanja. Stres i

tjelesno zdravlje. Tjelesni nedostaci, bolesti i psihika stanja. Psiholoke
tekoe bolesnika u bolnici. Bol. Psiholoke pojavnosti neizljeivih
bolesti. Zdravstvena psihologija i posao.
Pismeni i usmeni
3
Havelka, M.: Zdravstvena psihologija. Naklada Slap. Jastrebarsko,
1998.
45
3. 3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata
Struni studij se provodi kao jedinstveni studij koji traje tri godine, odnosno est
semestara. Nastava u obliku predavanja, seminara i vjebi moe trajati najmanje dvadeset, a
najvie trideset sati tjedno. Rad studenata u svim oblicima rada ustrojava se u okviru 40-satnog
radnog tjedna ukljuujui i vjebe u nastavnim bazama. Nastava se provodi predavanjima,
seminarima, praktinom nastavom, konzultacijama, mentorstvom, strunim ekskurzijama,
trajnom provjerom znanja, kolokvijima, ispitima i zavrnim radom. Praktinom nastavom smatra
se: redoviti rad studenata u nastavnim bazama, ukljuujui vjebe, strunu praksu, terenski rad i
druge oblike nastave koji doprinose stjecanju propisanog znanja, vjetina i stavova.
Nakon upisa u prvu godinu studija, Odjel za zdravstvene studije na prijedlog proelnika
Odjela za zdravstvene studije, imenuje svakom studentu voditelja iz redova nastavnika i
suradnika Sveuilita. Voditelj prati rad studenta tijekom studija i pomae studentu u svladavanju
studijskog programa. Voditelj nastoji savjetima i napucima rijeiti probleme studenta, a ukoliko u
tome ne uspije obraa se za rjeavanje problema Prodekanu za nastavu.
Student tijekom semestra, s nastave pojedinog predmeta koji se izvodi u obliku
seminara, demonstracija i vjebi, moe opravdano izostati do dvadeset posto fonda sati tih
oblika nastave utvrenim studijskim programom. Voditelj pojedinog kolegija je duan na poetku
svakog semestra utvrditi naine nadoknade opravdanih izostanaka s nastave. Nain kontrole
pohaanje nastave utvruje svaki voditelj posebno. Izuzetno, studentima se moe omoguiti
nadoknada do 50% nastave, a sve u skladu s Pravilnikom studija. Ova odredba vrijedi i za
studente portae.
Znanje studenta se provjerava i ocjenjuje tijekom nastavne godine, a konana ocjena
utvruje se na ispitu. Status redovitog studenta koji studira uz potpunu subvenciju iz dravnog
prorauna ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najvie za vrijeme koje je za
treinu dulje od propisanog trajanja studija, odnosno do kraja akademske godine u kojoj taj rok
istjee. Student stjee pravo upisa u viu godinu studija ako je ispunio sve obveze utvrene
studijskim programom, a sve na prncipu "godina za godinom". Student moe ponovno upisati
istu godinu studija samo jedanput i to ako je ostvario najmanje trideset bodova u godini koju
ponavlja. Ukoliko student ne ispunjava ove uvjete gubi status redovitog studenta.
3. 3. 1. Struktura studija prema studijskim godinama

U sljedeim tablicama je prema godinama studiranja predoen popis obveznih kolegija
po tematskim cjelinama uz prikaz studentskog optereenja u kojem je, osim sati kontaktne
nastave ubrojeno i procijenjeno vrijeme potrebno da se usvoji znanje i savladaju vjetine
potrebne za odreeni kolegij.
46
3.1. Nastavni program prema godinama studija

PRVA GODINA STUDIJA
I Semestar
Predmet
1.
2.
3.
4.
ZDRAVSTVENA
NJEGA
Filozofija i bioetika u
zdravstvenoj njezi
Informatizacija i
administracija u
zdravstvenoj njezi
Osnove zdravstvene
njege
Proces zdravstvene
njege
15
45
30
II Semestar
P
30
15
Ukupno
30
15
30
15
120
45
30
120
45
30
120
45
30
120
30
Prak
sa/U
enj
e
ECT
S
/30
15/4
5
30/5
0
35/4
0
11
12
BAZINE ZNANOSTI
5.
45
6.
Biofizika, biokemija i
osnove radiologije
30
7.
Dijetetika
30
8.
Epidemiologija
30
15
30
9.
Mikrobiologija s
parazitologijom
30
15
30
10.
Patofiziologija
30
12
Patologija
DRUTVENE
ZNANOSTI
15
15
15
/50
10/3
0
15
/40
15
10/3
0
30
30
15
/30
/40
/45
30/3
0
100/
570
61
30
15
12.
Sociologija
30
13.
Strani jezik
15
285
15
30
11. Komunikacijske vjetine
UKUPNO
/80
45
45
15
15
210
135
540
30
15
15
30
30
45
15
30
165
320
345
30
90
375
785
P/S
Praksa
Uenje
Ukupno
1.
ZDRAVSTVENA
NJEGA
210
270
80
165
725
2.
BAZINE ZNANOSTI
225
45
20
290
580
3.
DRUTVENE
ZNANOSTI
75
60
30
115
280
UKUPNO
495
405
130
570
1585
47
DRUGA GODINA STUDIJA
Predmet
ZDRAVSTVENA
NJEGA
Zdravstvena njega
14.
djeteta
Zdravstvena njega
15.
majke i novoroeneta
Zdravstvena njega
16.
odraslih I
I Semestar
II Semestar
Ukupno
30
75
ECTS
20/50
10
15/45
10
15/55
13
10/30
60
/80
30
/50
15
15/45
15
10/30
/20
/30
11
0
11
0
17
0
45
Praksa/
Uenje
11
0
11
0
17
0
45
30
75
BAZINE ZNANOSTI
17.
Farmakologija
30
18.
Klinika medicina I
60
19.
Klinika medicina II
30
20.
30
21.
22.
Strani jezik
24.
Zdravstvena
psihologija
30
15
Metode zdravstvenog
odgoja i promocije
zdravlja
DRUTVENE
ZNANOSTI
Socijalno i
zdravstveno
zakonodavstvo
23.
15
15
30
30
15
15
30
30
15
15
30
15
30
30
30
15
/20
15
15
10/20
15
15
15
10/20
60
420
105/ 495
63
15
IZBORNI KOLEGIJI
25.
Izborni predmet
26.
Izborni predmet
15
15
225
UKUPNO
15
15
420
195
660
30
285
45
380
845
P/S
Praksa
Uenje
Ukupno
1.
ZDRAVSTVENA
NJEGA
150
390
50
150
740
2.
BAZINE ZNANOSTI
195
45
35
235
510
3.
DRUTVENE
ZNANOSTI
90
15
70
175
4.
IZBORNI KOLEGIJI
30
30
20
40
120
UKUPNO
465
480
105
495
1545
48
TREA GODINA STUDIJA
Predmet
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
ZDRAVSTVENA
NJEGA
Koordinacija i
supervizija
zdravstvene njege
Osnove istraivakog
rada u sestrinstvu
Zdravstvena njega
gerijatrijskih bolesnika
Zdravstvena njega
odraslih II
Zdravstvena njega
osoba s posebnim
potrebama
Zdravstvena njega
psihijatrijskih
bolesnika
Zdravstvena njega u
zajednici
BAZINE ZNANOSTI
I Semestar
II Semestar
45
Ukupno
60
15
30
20
10
60
30
30
75
30
75
45
90
90
45
45
30
45
15
30
ECT
S
15/4
0
15/2
0
15/4
0
20/4
5
3
6
9
15
10/2
0
45
90
20/4
5
20
90
15
Prak
sa/U
enj
e
10
60
60
60
60
20/6
0
15
45
15
10/4
0
65
/60
45
/60
34.
Javno zdravstvo
45
35.
Klinika medicina III
65
36.
Klinika medicina IV
37.
Klinika medicina V
45
30
15
30
15
15/6
0
15
15
15
15
10/2
0
22
5
47
5
150/
510
56
IZBORNI KOLEGIJI
38.
Izborni predmet
UKUPNO
18
0
24
0
29
5
420
25
545
25
46
5
965
P/S
Praksa
Uenje
Ukupno
1.
ZDRAVSTVENA
NJEGA
300
420
115
270
1105
2.
BAZINE ZNANOSTI
185
30
25
220
460
3.
DRUTVENE
ZNANOSTI
4.
IZBORNI KOLEGIJI
15
15
10
20
60
UKUPNO
500
465
150
510
1625
49
UKUPNO OPTEREENJE TIJEKOM STUDIRANJA:
1.
2.
3.
P/S
Praksa
Uenje
Ukupno
1. godina
210
270
80
165
725
2. godina
150
390
50
150
740
3. godina
300
420
115
270
1150
Izborni kolegiji
45
45
30
60
180
Ukupno
705
1125
275
645
2750
1. godina
225
45
20
290
580
2. godina
195
45
35
235
510
3. godina
150
30
25
220
395
Ukupno
570
100
80
745
1495
1. godina
75
60
30
115
280
2. godina
90
15
70
175
Ukupno
165
75
30
185
455
UKUPNO
1440
1300
385
1575
4700
ZDRAVSTVENA
NJEGA
BAZINE ZNANOSTI
DRUTVENE
ZNANOSTI
50
3. 3. 2. Obveze polaganja ispita i uvjeti upis na viu godinu

Za upis u drugu godinu studija, student je u obvezi postii 55 ECTS bodova i poloiti kolegije:
1. Anatomija i fiziologija, Patofiziologija i Patologija koji su uvjet za upis svih Klinikih medicina
na viim godinama ,
2. Osnove zdravstvene njege i Proces zdravstvene njege koji su uvjet za upis svih kolegija iz
podruja Zdravstvene njege na viim godinama.
3. 4. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih studija
Sveuilite u Zadru priznaje SVE obavezne predmete i module, kao i SVE izborne predmete
odgovarajuih strunih studija Zdravstveno veleuilite, Strunog studija sestrinstva, Fakulteta za
zdravstvene studije u Splitu, Struni studij sestrinstva, Medicinskog fakulteta u Osijeku i Struni studij,
Medicinskog fakulteta u Rijeci. To znai da su programi Strunih studija Sveuilita u Zadru u
potpunosti sukladni programima Visoke zdravstvene kole i Medicinskog fakulteta u Splitu i Rijeci (to
je rezultat meusobnog dogovora), a navedeno znai da su prelazak studenata, kao i sluanje i
polaganje pojedinih ispita na ove 4 ustanove neupitni i bez ikakvih ogranienja.
Meusobno priznavanje ispita i ECTS bodova sa drugim fakultetima rijeit e se meusobnim
Ugovorima o suradnji.
3. 5. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Postoji mogunost izvoenja predmeta ili modula na nekom od stranih jezika.
3. 6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS - bodova

Kao i u toci 3.4., studenti strunih studija Sveuilita u Zadru mogu prelaziti na bilo koji od 3
preostale ustanove u Republici Hrvatskoj (Visoka zdravstvena kola Zagreb, Medicinski fakultet
Rijeka, Medicinski fakultet Split) i obratno. To znai da se moe ostvariti prelazak i sluanje CIJELE
AKADEMSKE GODINE, kao i sluanje i polaganje BILO KOJEG OBAVEZNOG ILI IZBORNOG
predmeta na nekom od navedenih fakulteta, bez ikakvih ogranienja. Tako ostvareni ECTS-bodovi u
potpunosti se priznaju, jer su JEDANKI i USAGLAENI na sve 4 ustanove.
Druge vrste priznavanja uvjeta i kriterija prijenosa ECTS-bodova sa drugim fakultetima tek se
trebaju rijeiti meusobnim dogovorima i ugovorima.
3. 6. Nain zavretka studija

Student odabire i prijavljuje temu zavrnog rada. Nakon zavrene tree godine studija i
poloenih ispita koji su predvieni nastavnim planom i programom student moe pristupiti obrani
zavrnog rada pred trolanim povjerenstvom kojeg imenuje Struno vijee Odjela.
51
4. Uvjeti izvoenja programa
4. 1. Mjesta izvoenja studijskog programa

Studijski program studija sestrinstva izvodit e se na Sveuilitu u Zadru, te nastavnim bazama:
-
Opoj bolnici Zadar,
Domu zdravlja Zadar,
Zavodu za javno zdravstvo Zadarske upanije.
4. 2. Podaci o prostoru i oprema predviena za izvoenje studija

4.2.1. Prostor
OPIS PROSTORA I OPREME

* Prema potrebi dodati retke u tablici
2.1. Predavaonice
Identifikacija zgrade
Redni broj ili

oznaka
predavaonice
1
Broj sjedeih
mjesta za
studente
48
Povrina u m2
Broj raunala (za

raunalne uionice)
Studentski dom
50 m2
1
(predavaona)
Prostorija 2,7 (Trg
2.9
30 m2
20
1
kneza Vieslava 9)
Prostorija 3,7 (Trg
3.7
30 m2
20
1
kneza Vieslava 9)
Prostorija 1,3 (Trg
1,3
50 m2
48
40
kneza Vieslava 9)
Informatiki kabinet
39
104 m2
20
20
(Novi kampus)
Opa bolnica Zadar
Predavaona 1
70m2
50
1
(predavaona 1)
Opa bolnica Zadar
Predavaona 2
70m2
50
1
(predavaona 2)
*pod opremljenou predavaonice podrazumijeva se kvaliteta namjetaja, tehnike i druge opreme
Broj sati
koritenja u
tjednu
20
Ocjena opremljenosti*
(od 1do 5)
4
40
40
20
60
40
40
2.2. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi

Opa bolnica Zadar
Interna oznaka prostorije

laboratorija/praktikuma
Povrina u m2
Broj radnih mjesta za

studente
Dvorana -pedijatrija
100m2
50
Broj sati
koritenja u
tjednu
20
Ocjena opremljenosti
(od 1 do 5)
4
2.3. Nastavne baze (radilita) za praktinu nastavu

Opa Bolnica Zadar (Stacionarni odjeli)
Sluba za mikrobiologiju i parazitologiju,

Kolovare 2
Naziv nastavne baze
Broj studenata koji pohaa pojedinu

nastavnu bazu
upanijska bolnica regionalnog

znaaja u Zadru
Psihijatrijska bolnica Ugljan
40
Zavod za javno zdravstvo
40
Djeji vrti za djecu s tekoama

u razvoju Latica
Dom za psihiki bolesne odrasle
osobe Sv. Frane
Centar za rehabilitaciju Sv. Filip i
40
40
Tjedni broj sati nastave koja se

odrava u pojedinoj nastavnoj
bazi
2 grupe x 45 sati 6 sati

tjedno
2 grupe x 15 sati 2 sata
tjedno
40
40
52
Jakov
Sluba za patronau, Ivana Maurania 28 a
Dom umirovljenika Zadar
40
Dom zdravlja zadarske upanije
40
2 grupe x 30 sati 4 sata

tjedno
10 grupa x 60 sati 40 sati
tjedno
2.4. Nastavniki kabineti

Broj nastavnikih
kabineta
Prosjena povrina u m2
(od 1 do 5)
Prostorija 3,5 (Trg kneza Vieslava 9)
27
Prosjena povrina u m2
po stalno zaposlenom
nastavniku/suradniku*
3
Prostorija 2,9 (Trg kneza Vieslava 9)
19
Povrina
u m2
Broj sati koritenja

tjedno
(od 1 do 5)
60
40
*ili broj nastavnika/suradnika koji dijele nastavniki kabinet

2.5. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraivaki i struni rad
Interna oznaka
prostorije ili
oznaka
laboratorija
Opa bolnica Zadar
Znanstvena
jedinica
2.6. Knjinini prostor i opremljenost
podatci o knjininom prostoru sastavnice (ako postoji)

Ukupna povrina
u m2
Broj zaposlenih
Svuilina knjinica
Knjinica Ope bolnice

3
Zadar
podatci o opremljenosti knjinice
Broj naslova
knjiga
Broj naslova
udbenika
Broj
sjedeih
mjesta
40
4
Ocjena suvremenosti
knjiga i udbenika
(od 1 do 5)
4780
6000
Postoji li raunalna
baza podataka vaih
knjiga i asopisa
da
Ocjena kvalitete i aurnosti

knjinine mrene stranice (od
1 do 5)
4
120
da
Broj studenata korisnika

knjinice
Broj
naslova
inozemnih
asopisa
Broj naslova
domaih
asopisa
200
150
Ocjena
funkcionalnosti
kataloga knjiga i
asopisa
(od 1 do 5)
Ocjena
dostupnosti
radnoga
materijala
(od 1 do 5)**
Ocjena kvalitete i
dostupnosti elektronikih
sadraja (od 1 do 5)***
** Mogunosti umnoavanja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjinica, katalozi radova nastavnika
*** Pod elektronikim sadrajima podrazumijevaju se elektronika izdanja knjiga, asopisa, baze podataka, ali i on line katalozi vlastite i vanjskih knjinica
2.7. Studentska referada (tajnitvo sastavnice)
Ukupna povrina u m2
Soba 2,8 (Trg kneza Vieslava 9)
Prostor Poslovnog centra Sveuilita u Zadru (DHM)
Broj zaposlenih
1
Radno vrijeme
8-16
8-16
2.8. Kapitalna oprema (navesti podatke o raspoloivoj kapitalnoj opremi sastavnice ija nabavna vrijednost prelazi 200.000 kuna
Naziv instrumenta (opreme)
Nabavna vrijednost
Godine starosti
2.9. Ostali prostori (navesti podatke o ostalim prostorima)

Sve predavaone Sveuilita u Zadru prema dogovoru
U ovom trenutku Odjel korisiti prostore u zgradi Sveuilita na adresi Trg kneza Vieslava 9. Ljetni semestar u
akademskoj godini 2012/2013 preselit emo se u novu zgradu na adresi Splitska ulica 1. Taj prostor sadri
etiri predavaone ukupne kvadrature 213,7 m2, te 68,72 m2 radnog prostora.
53
4.2.1.1. Bolniki prostori Ope bolnice Zadar

Opa bolnica Zadar smjetena je u junom dijelu grada Zadra, lako je pristupana, blizu je
glavnog cestovnog pravca. Izgraena je kao bolnica paviljonskog tipa i sastoji se od sljedeih zgrada:
1. zgrada ravnateljstva sa Odjelom za informatiku
2. zgrada Odjela za transfuziologiju i ginekologiju i porodiljstvo
3. zgrada Odjela za ljekarniku djelatnost
4. zgrada Odjela za pedijatriju, oftalmologiju I kliniku citologiju
5. zgrada Odjela za unutarnje bolesti, radiologiju I prehranu
6. zgrada Odjela za centralnu sterilizaciju,hemodijalizu, neurologiju I psihijatriju
7. zgrada Odjela za patologiju I sudsku medicinu
8. zgrada Odjela za nuklearnu medicinu, onkologiju I radioterapiju
9. zgrada Odjela urologiju i Odjela za bolesti uha grla i nosa.
10. zgrada Odjela za zarazne I kone bolesti
11. zgrada Odjela za laboratorijsku dijagnostiku I polikliniku djelatnost
12. zgrada Odjela za kirurgiju I Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju I intenzivno lijeenje
13. zgrada Odjela prehrane
Zgrada Odjela za transfuziologiju i Odjela za enske bolesti i porodiljstvo
Ima 3294 m2 i sastoji se od:
Odjel za enske bolesti i porodiljstvo
Odjela za transfuziologiju
Odjel za enske bolesti i porodiljstvo
Odjel za enske bolesti i porodiljstvo smjeten je u prizemlju, I I II katu zgrade. Ima 3000 m 2 a
raspolae s 69 bolesnikih kreveta, od toga 44 ginekoloka i 25 kreveta za rodilite. Uz stacionarni dio
Odjel raspolae s tri operacijske sale i 6 poroajnih pregradaka. Unutar iste zgrade u samom prizemlju
nalazi se polikliniki dio Odjela. Nastava i seminari bi se odvijali u dvorani na II katu zgrade.
Odjel za transfuziologiju
Smjetena je u produenom dijelu zgrade sa ukupnom povrinom od 294 m2, a sastoji se
od slijedeih cjelina: ambulantnog dijela, Odsjeka za laboratorijsku dijagnostiku koji ukljuuje
serologiju, koagulaciju I imuno-hematologiju, te Odsjeka za prikupljanje i proizvodnju krvnih
pripravaka.
Bolnika ljekarna
Smjetena je u samostalnom objektu na zapadnom dijelu bolnikog kruga, a ukupne
korisne povrine od 150 m2.
54
Zgrada Odjela za pedijatriju, oftalmologiju i kliniku citologiju

Zgrada je ukupne povrine 6300 m2, a sastoji se iz slijedeih Odjela:
-
Odjel za oftalmologiju
Odjel za kliniku citologiju
Odjel za pedijatriju
Odjel za oftalmologiju
Nalazi se u prizemlju zgrade na povrini od 1100 m2. Unutar Odjela nalazi se operacijska
dvorana, a Odjel raspolae s 15 bolesnikih kreveta.
Odjel za kliniku citologiju
Nalazi se u istonom krilu prizemlja zgrade, na povrini od 483 m2.
Odjel za pedijatriju
Smjeten je na I i II katu zgrade na ukupnoj povrini od 3100 m2. Sastoji se od odsjeka za
dojenad, malu I predkolsku djecu te hitnog prijama s poliklinikim dijelom. Ukupno raspolae sa 32
bolesnika kreveta. Na drugom katu zgrade nalazi se predavaonica sa ukupno 60 sjedeih mjesta.
Zgrada Odjela za unutarnje bolesti i Odjela radiologiju
Zgrada Odjela za unutarnje bolesti ima 6643 m2 i sastoji se od:
Odjela za unutarnje bolesti
Odjel radiologiju
Odjel za unutarnje bolesti
Odjel je smjeten u prizemlju, dijelu I kata, II, III, IV, V I VI katu zgrade, ukupne povrine 4464
m2, raspolae s 138 bolesnikih kreveta, od toga 13 kreveta za intenzivno lijeenje. Nastava e se
odvijati na etvrtom katu zgrade u predavaonici sa ukupno 40 mjesta.
Odjel ine slijedei odsjeci:
1. Odsjek za hitan prijam
2. Odsjek za kardiologiju sa koronarnom jedinicom, kardiolokim laboratorijem te blokom
za interventnu kardiologiju
3. Odsjek za nefrologiju, hemodijalizu i peritonejsku dijalizu
4. Odsjek za gastroenterolgiju sa pododsjekom intenzivne i interventne gastroenterologije
5. Odsjek za hematologiju
6. Odsjek za endokrinologiju
7. Odsjek za plune bolesti
8. Odsjek za polikloniko-konzijijarnu djelatnost
55
Odjel za radiologiju
Smjeten je u dijelu prizemlja I I kata zgrade na povrini od 1030 m2. Sastoji se od slijedeih
organizacijskih jedinica:
-
Magnetska rezonanca
Kompjuterizirana tomografija (MSCT i standardni CT)
Interventna radiologija (Angio sala)
Klasina radiologija
Ultrazvuna dijagnostika
Zgrada Odjela za centralnu sterilizaciju, hemodijalizu, neurologiju i psihijatriju

Kompletna zgrada je povrine 3000 m2, sagraena je i potpuno opremljena 2006 godine, a sastoji
se od slijedeih odjela:
- Odjel centralne sterilizacije
- Torakalni i neurokiruki odsjek Odjela za kirurgiju
- Centar za hemodijalizu Odjela za interne bolesti
- Odjel neurologije
- Odjel psihijatrije
Centralna sterilizacija
Smjetena u prizemnom dijelu novosagraene zgrade tzv. Centralne sterilizacije na povrini od
600 m2 . Kompletno je opremljena 2006 godine te zadovoljava novijim kriterijima i standardima
centralne sterilizacije.
Torakalni i neurokiruki odsjek Odjela za kirurgiju

Smjeten je na prvom katu zgrade na povrini od 600 m2. Raspolae sa ukupno 21 kreveta od
koji je 4 smjeteno u jedinici postintenzivne skrbi.
Centar za hemodijalizu Odjela za interne bolesti

Centar za hemodijalizu smjeten je na II katu zgrade, povrine 600 m2, a sastoji se od 21
ukljunog mjesta za hemodijalizu, izdvojenog prostora za izolaciju I plazmaferezu te ambulante za
peritonejsku dijalizu. Na istom katu nalazi se i manja predavaonica.
Odjel neurologije
Smjeten je na III katu zgrade, povrine 600 m2. Raspolae sa ukupno 25 bolesnikih kreveta
od kojih se 7 nalazi u jedinici postintenzivne skrbi. Na istom katu unutar samog Odjela nalazi se i
manja predavaonica.
56
Odjel za psihijatriju
Smjeten je na IV katu zgrade na povrini od 600 m2. Raspolae sa ukupno 24 bolesnika
kreveta i prostorom za provoenje radne i okupacione terapije. Na istom katu unutar samog Odjela
nalazi se i manja predavaonica.
Zgrada Odjela za patologiju i sudsku medicinu
Zgrada je smjetena u jugoistonom predjelu bolnikog kruga i povrine je 202 m2. Sastoji se od
laboratorijskih prostora i obdukcijske dvorane.
Zgrada Odjela za onkologiju nuklearnu medicinu i radioterapiju
Ukupna povrina zgrade iznosi 469 m2. Sastoji se od odsjeka za onkologiju i odsjeka za
nuklearnu medicinu.
Zgrada Odjela za urologiju I bolesti uha, grla I nosa
Radi se o zgradi adaptiranoj 2001.godine, koja se sastoji iz III kata za slijedee namjene:
-
Odjel za urologiju
Odjel za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju
Odjel za urologiju
Odjel za urologiju je smjetena u prizemlju zgrade Odjela za urologiju i otorinolaringologiju.
Ukupna povrina Odjela je 480 m2 i raspolae s 15 bolesnikih kreveta. Unutar odjela nalazi se
takoer I operacijska sala Odjela za urologiju te u samom produetku Odjela i polikliniki dio Odjela sa
ambulantnim dijelom za izvoenje invazivnih urolokih dijagnostikih postupaka.
Odjel za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju
Smjeten je na I katu zgrade na 480 m2, a sastoji se od operacijske sale I ukupno 23
bolesnika kreveta.U potkrovlju zgrade nalazi se zajednika predavaonica kapaciteta 50 mjesta.
Zgrada Odjela za infektologiju i dermatologiju
Zgrada se nalazi u istonom dijelu bolnikog kruga povrine 732 m2. Sastoji se od dva odjela.
Odjel za infektologiju i Odjel za dermatologiju.
Odjel za infektologiju
Odjel za infektologiju nalazi se u dijelu prizemlja zgrade i I katu, povrine 500 m2. Raspolae
sa 20 bolesnikih kreveta.
Odjel za dermatologiju
Odjel za dermatologiju smjeten je u prizemlju zgrade, povrine 232 m2, a raspolae sa 10
bolesnikih kreveta i prostorom za male kirurke zahvate.
57
Zgrada Odjela za laboratorijsku i polikliniku djelatnost

Nalazi se u jugoistonom dijelu bolnikog kruga i ukupne je povrine 1215 m2.
U prizemlju zgrade nalazi se odjel za laboratorijsku dijagnostiku, a na I katu su smjetene
specijalistike ambulante veine bolnikih Odjela.
Zgrada Odjela za kirurgiju i Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeenje
Zgrada Odjela za kirurgiju i Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeenje
ukupne je povrine 3500m2. Sastoji se iz renoviranog dijela stare kirurgije I JIL-a te novog
nadograenog dijela.
ine je slijedei odsjeci:
Odsjek za hitan kirurki prijam,
Odsjek za traumatologiju,
Odsjek za vaskularnu kirurgiju,
Odsjek za abdominalnu i djeju kirurgiju,
Odsjek za neurokirurgiju i torakalnu kirurgiju,
Operacijski blok, te
Odjel za anesteziju, reanimatologiju i intenzivno lijeenje.
Odjel za kirurgiju
Odjel za kirurgiju je smjeten u prizemlju, I. katu stare, te I. katu nove zgrade tzv. Centralne
sterilizacije. Povrina je 2672 m2 u staroj zgradi i u 600 m2 u dijelu nove zgrade.
Ukupan broj kreveta kojim raspolae Odjel za kirurgiju je 110 bolesnikih krevet. Na Kirurkom Odjelu
unutar operacijskog bloka u funkciji je 5 operacijskih sala, te jedna urgentna operacijska sala u
prizemlju u neposrednoj blizini hitnog prijama. Nastava bi se odravala u predavaonici Odjela,
kapaciteta 50 mjesta.
Odjel za anesteziju, reanimatologiju i intenzivno lijeenje
Odjel je smjeten u prizemlju zgrade kirurgije sa ukupnom povrinom od 828 m2.
Ukupno ima 13 bolesnikih kreveta opremljenih po visokim standardima moderne medicine, a sam
Odjel je kompletno adaptiran prilikom adaptacije i nadogradnje zgrade kirurgije.
Zgrada Odjela prehrane
Sama zgrada smjetena je u junom dijelu bolnikog kruga i trenutno je u procesu izgradnje.
Sastoji se iz dvije etae, od koji je svaka povrine 1200 m2.
Dislocirani bolniki odjeli
U sklopu Ope bolnice Zadar nalazi se i sljedei dislocirani odjel:
Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju koji se nalazi u prostorima Doma za stare i nemone
Sfinga na adresi Trpimirova Obala, ukupne povrine 350 m2. Tijekom 2007.godine zapoinje
58
izgradnja zgrade poliklinike koja se nalazi uz bolniki krug I iji zavretak gradnje se planira 2010.
godine. U istu e se po zavretku gradnje preseliti Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju na
povrinu 700 m2.
4.2.1.4 Dom zdravlja Zadar
Dom zdravlja Zadar je upanijska ustanova na adresi Ivana Maurania 28, koja pokriva
podruje od 8 066,91 kilometara. U okviru ustanove je Sluba hitne medicinske pomoi, Patronana
sluba, 9 opih ambulanti, 4 ginekoloke ambulante, 1 stomatoloka, 1 ambulanta za oralnu kirurgiju,
1 pedijatrijska ambulanta te Sluba za zubni RTG. Slube unutar Doma zdravlja organizirane su u
samom gradu Zadru te po ostalim dijelovima upanije u obliku radnih jedinica. Dom zdravlja Zadar
broji ukupno 157 stalno zaposlenih djelatnika od ega su 85 medicinske sestre. Njih 19 ima zavren
studij za vie medicinske sestre.
4.2.1.5. Zavod za javno zdravstvo Zadarske upanije
Zavod za javno zdravstvo zadarske upanije sastoji se iz slijedeih slubi:
- Sluba za epidemiologiju
- Sluba za socijalnu medicinu
- Sluba za kolsku medicinu
- Sluba za prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti
- Sluba za mikrobiologiju i parazitologiju
- Sluba za zdravstvenu ekologiju
Ukupna povrina Zavoda iznosi 2 400 m2.
59
4.3. Popis nastavnika i suradnika koji e sudjelovati u izvoenju nastave:

4.3.1. ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA
Nastavnici:
Predmet: ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA
Prof.dr.Radivoje Radi
25 sati ( 20P + 5V)
Prof dr. Ines Drenjanevi-Peri
10 sati ( 10 P )
Dr.sc. Tomslav Sori, dr.med.
15 sati ( 5 P + 10 V)
Melanija Raov- Radas, asistent
5 sati ( 10 P)
Dr.sc. Klaudio Grdovi
5 sati ( 10 P)
4.3.2. BIOFIZIKA, BIOKEMIJA I OSNOVE RADIOLOGIJE

Nastavnici:
Predmet: BIOFIZIKA, BIOKEMIJA I OSNOVE

RADIOLOGIJE
Prof.dr. Dario Faj
10 sati ( 10 P )
Doc.dr.sc. Gordana Ivanac, dr.med,

asistent
10 sati (10 P)
Mr.sc. Edi Perovi, asistent
10 sati (10 P)
4.3.3. DIJETETIKA
Nastavnik:
Prof.dr.sc. Marijana Matek-Saric
Predmet: DIJETETIKA
45 sati ( 30 P + 15V)
4.3.4. EPIDEMIOLOGIJA
Nastavnik:
Predmet: EPIDEMIOLOGIJA
Prof.dr.Boris Delalija, red.prof.
5 sati ( 5 P )
Dr.sc. Alan Medi, dr.med.vii asistent
40 sati (25 P +15V)
60
4.3.5. FARMAKOLOGIJA
Nastavnik:
Predmet: FARMAKOLOGIJA
Doc.dr. sc.Aleksandar Kneevi, dr.med.
30 sati ( 30 P )
Eugenija Basioli Kasap,dr.med.
15 sati ( 15V )
4.3.6. FILOZOFIJA I BIOETIKA U ZDRAVSTVENOJ NJEZI

Nastavnik i suradnici:
Mr.sc. Milena Radovan- Burja
Predmet: FILOZOFIJA I BIOETIKA U ZDRAVSTVENOJ

NJEZI
45 sati ( 30 P + 15 V )
4.3.7. INFORMATIZACIJA I ADMINISTRACIJA U ZDRAVSTVENOJ NJEZI

Nastavnik:
Ozren Pesti, dipl.ing.
Predmet: INFORMATIZACIJA I ADMINISTRACIJA U

ZDRAVSTVENOJ NJEZI
45 sati ( 30 P + 15 V )
4.3.8. IZBORNI KOLEGIJI
4.3.8.1. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

Nastavnik:
Prof.dr.sc.Mira Klarin
Predmet: PSIHIKI RAZVOJ OVJEKA

30 sati ( 15 P+ 15 V )
4.3.8.2. TURISTIKA MEDICINA

Predmet: TURISTIKA MEDICINA
Nastavnici:
Doc.dr sc. Dario Naki
10 sati ( 10 P )
Jogen Patrk, asistent
5 sati ( 5 P )
Ivo Klarin, dr.med.,asistent
5 sati ( 5 P )
Melanija Raov- Radas, asistent
5 sati ( 5 V )
Kreimir Ivanac, dr.med.
5 sati (5 V )
61
4.3.8.3. BIOLOKE OSNOVE PONAANJA

Predmet: BIOLOKE OSNOVE PONAANJA
Nastavnik:
Prof.dr.sc. Nataa imi
30 sati ( 15 P + 15 V )
4.3.8.4. PSIHOLOGIJA BOLI

Nastavnik:
Prof.dr.sc. Nataa imi
Predmet: PSIHOLOGIJA BOLI

30 sati ( 30 P )
4.3.8.5. RAD SA GRUPOM U SESTRINSTVU

Predmet: RAD SA GRUPOM U SESTRINSTVU
Prof.dr.sc. Zvjezdan Penezi
15 sati ( 15 P )
ime Stani, vmt
10 sati (10 V )
4.3.8.6. OSNOVE KIRURKE TEHNIKE I INSTRUMENTIRANJA

Nastavnik:
Prof.dr.sc. Neven Skitareli
Predmet: OSNOVE KIRURKE TEHNIKE

30 sati ( 15 P + 15V )
4.3.8.7. MEDICINSKA DEMOGRAFIJA

Nastavnik:
Prof.dr.sc. Vera Matassi Graovac
Predmet: Medicinska demografija

30 sati ( 15 P + 15V )
62
4.3.9. JAVNO ZDRAVSTVO

Nastavnik:
Predmet: JAVNO ZDRAVSTVO
Prof.dr. Boris Delalija, red.prof.
5 sati ( 5 P )
Dr.sc. Alan Medi, dr.med.,vii asistent
55 sati ( 40 P + 15 V )
4.3.10. KLINIKA MEDICINA I

4.3.10.1. INTERNA MEDICINA
Nastavnici:
Predmet: INTERNA MEDICINA
Doc.dr. sc. Albino Jovi,vii asistent
10 sati ( 10 P )
Dr.sc. Draen Zekanovi, vii asistent
10 sati ( 10 P )
4.3.10.2. INFEKTOLOGIJA
Nastavnik:
Prof.dr.sc. Boris Delalija, red.prof.
Predmet: INFEKTOLOGIJA
15 sati ( 15 P )
4.3.10.3. NEUROLOGIJA
Nastavnici:
Predmet: NEUROLOGIJA
Dr.sc. Anamarija Mren, vii asistent
10 sati ( 10 P )
Klaudija Duka Glavor, dr.med.
5 sati ( 5 P )
4.3.10.4. DERMATOLOGIJA
Nastavnici:
Ivana Patrk dr.med.
Predmet: DERMATOLOGIJA
10 sati ( 10 P )
63
4.3.11. KLINIKA MEDICINA II

4.3.11.1. PEDIJATRIJA
Nastavnici:
Predmet: PEDIJATRIJA
Doc.dr.sc.Albino Jovi, dr.med.
5 sati ( 5 P )
Mr.sc. Nataa Skitareli,dr.med.,asistent
25 sati ( 25 P )
4.3.12. KLINIKA MEDICINA III

4.3.12.1. KIRURGIJA
Nastavnici:
Predmet: KIRURGIJA
Dr.sc Ivan Bai, vie asistent
10 sati ( 10 P )
Tihomir Dunatov, predava
10 sati ( 10 P )
Doc.dr.sc. Robert Karlo
10 sati ( 10 P )
4.3.12.2. GINEKOLOGIJA I PORODNITVO

Nastavnici:
Predmet: GINEKOLOGIJA I PORODNITVO
Dr.sc. Petar Lozo, vii asistent
5 sati ( 5 P )
Branko Duki,asistent
5 sati ( 5 P )
4.3.12.3. OTORINOLARINGOLOGIJA
Nastavnik:
Prof.dr. Neven Skitareli
Predmet: OTORINOLARINGOLOGIJA
10 sati ( 10 P )
4.3.12.4. OFTALMOLOGIJA
Nastavnik:
Doc.dr. sc. Suzana Kovaevi
Predmet: OFTALMOLOGIJA
5 sata ( 5 P )
64
4.3.13. KLINIKA MEDICINA IV

4.3.13.1. MENTALNO ZDRAVLJE I PSIHIJATRIJA
Nastavnik:
Predmet: MENTALNO ZDRAVLJE I PSIHIJATRIJA
Prof.dr. Pavo Filakovi,red.prof.
15 sati ( 15 P )
Darko Labura, predava
30 sati ( 30 P )
4.3.14. KLINIKA MEDICINA V

4.3.14.1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNO LIJEENJE
Nastavnici:
Predmet: ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I

INTENZIVNO LIJEENJE
Doc.dr. sc. Tanja imurina
30 sati ( 20 P + 10 V )
Tatjana Andabaka, asistent
15 sati ( 10 P + 5 V )
4.3.15. KLINIKA PROPEDEUTIKA

Predmet: KLINIKA PROPEDEUTIKA
Nastavnici:
Doc.dr.sc.Dario Naki
10 sati
Kreimir Ivanac, asistent
5 sati
Ivo Klarin,asistent
15 sati ( 5 P + 5 V )
Jogen Patrk, asistent
15 sati ( 10 P + 5 V )
( 10 P )
( 5 P + 5V )
4.3.17. KOMUNIKACIJSKE VJETINE

Nastavnici:
Prof.dr.sc. Anita Vuli Prtori
Predmet: KOMUNIKACIJSKE VJETINE

45 sati ( 15 P + 30 V )
4.3.18. KOORDINACIJA I SUPERVIZIJA ZDRAVSTVENE NJEGE

Ivana Gusar, predava
Predmet: KOORDINACIJA I SUPERVIZIJA

ZDRAVSTVENE NJEGE
105 sati ( 45 P + 60V)
65
4.3.19. METODE ZDRAVSTVENOG ODGOJA I PROMOCIJE ZDRAVLJA

Nastavnik:
Doc.dr.sc. Slavica imi ai
Predmet: METODE ZDRAVSTVENOG ODGOJA I

PROMOCIJA ZDRAVLJA
30 sati ( 30P+ 15 S + 15 V )
4.3.20. MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM

Predmet: MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM
Ivanka Matas,asistent
45 sati ( 45 P )
Vesna Broni, lab. ing.
15 sati ( 15 V )
4.3.21. OSNOVE ISTRAIVAKOG RADA U SESTRINSTVU

Nastavnik:
Doc.dr.sc.Ana Slikovi
Predmet: OSNOVE ISTRAIVAKOG RADA U

SESTRINSTVU
75 sati ( 30 P + 15 S + 30 V )
4.3.22. OSNOVE ZDRAVSTVENE NJEGE

Predmet: OSNOVE ZDRAVSTVENE NJEGE
40 sati ( 25 P + 15 S )
Sonja are, predava
35 sati ( 20 P + 15 S )
4.3.23. PATOFIZIOLOGIJA
Nastavnici:
Predmet: PATOFIZIOLOGIJA
Doc.dr.sc. Dario Naki
5 sati ( 5 P )
Dr.sc. Draen Zekanovi
5 sati ( 5 P )
Ivo Klarin, asistent
15 sati ( 15 P )
Ante Ani, asistent
5 sati ( 5P )
4.3.24. PATOLOGIJA
66
Nastavnici:
Predmet: PATOLOGIJA
Doc.dr.sc. Marijana ori
10 sati ( 10 P )
Dr.sc.Ana Krvavica, vii asistent
5 sati
(5P )
4.3.25. PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE

Nastavnici:
Predmet: PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE
Sonja are, predava
45 sati ( 30 P + 15 S)
30 sati (15 P + 15 S)
4.3.26. SOCIOLOGIJA
Nastavnici:
Mr.sc. Nensi Segari, predava
Predmet: SOCIOLOGIJA
30 sati ( 30 P )
4.3.27. SOCIJALNO I ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO

Predmet: SOCIJALNO I ZDRAVSTVENO
ZAKONODAVSTVO
Igor Bili, predava
30 sati ( 30 P )
4.3.28. STRANI JEZIK

Nastavnik:
Doc.dr.sc. Ivan Poljakovi
Predmet: STRANI JEZIK

60 sati ( 60 S )
4.3.29. ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA

Anita Stipanov, predava
Predmet: ZDRAVSTVENE NJEGA DJETETA

45 sati ( 45 P )
4.3.30. ZDRAVSTVENA NJEGA GERIJATRIJSKIH BOLESNIKA

67
Sonja are, predava
Predmet: ZDRAVSTVENE NJEGA GERIJATRIJSKIH

BOLESNIKA
30 sati ( 30P )
4.3.31. ZDRAVSTVENA NJEGA MAJKE I NOVOROENETA

Anita Stipanov, predava
Predmet: ZDRAVSTVENE NJEGA MAJKE I

NOVOROENETA
30 sati ( 30 P )
4.3.32. ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH I

4.4.32.1. ZDRAVSTVENA NJEGA INTERNISTIKIH BOLESNIKA
Predmet: ZDRAVSTVENA NJEGA INTERNISTIKIH

BOLESNIKA
5 sati ( 5 P )
Kristina Bakov, vms.
40 sati ( 40 V )
4.3.32.2. ZDRAVSTVENA NJEGA INFEKTOLOKIH BOLESNIKA

Predmet: ZDRAVSTVENA NJEGA INFEKTOLOKIH

BOLESNIKA
5 sati ( 5 P )
Ines Leto, vms.
25 sati ( 25 V )
4.3.32.3. ZDRAVSTVENA NJEGA NEUROLOKIH BOLESNIKA

Nastavnici:
Predmet: ZDRAVSTVENA NJEGA NEUROLOKIH

BOLESNIKA
10 sati ( 10 P )
Sandra Maga, vms
10 sati ( 10 P )
4.3.33. ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH II
68
Danijela Miljani,predava
Predmet: ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH II

45 sati ( 45 V )
4.3.34. ZDRAVSTVENA NJEGA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA

Predmet: ZDRAVSTVENA NJEGA OSOBA S
POSEBNIM POTREBAMA
Marija Ljubii, predava
45 sati ( 20P+ 10 S + 15 V )
4.3.35. ZDRAVSTVENA NJEGA PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA

Anita karica, predava
Predmet: ZDRAVSTVENA NJEGA PSIHIJATRIJSKIH

BOLESNIKA
45 sati ( 45 P )
4.3.36. ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAJEDNICI

Sonja are, predava
Predmet: ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAJEDNICI

60 sati ( 60 P )
4.3.37. ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA

Nastavnici:
Prof.dr.sc.Anita Vuli- Prtori
Predmet: ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA

20 sati ( 30 P+ 15V )
4. 4. Podaci o angairanim nastavnicima i suradnicima:
69
Nastavnik:
Ivan Bai
Ustanova
zaposlenja:
Opa bolnica Zadar
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Roen sam 1965. godine u ibeniku. Osnovnu i srednju kolu zavrio sam u
Zadru. Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci upisao sam 1984. godine.
Diplomirao sam na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1989.g.
Pripravniki sta odradio sam u Zadru. Struni ispit poloio sam 199O.g. Od
1992. do 1994. godine radim na kirurkom odjelu OB Zadar kao lijenik
sekundarac.Od 1994 do 1999. godine radim kao specijalizant ope kirurgije
u OB Zadar. Specijalistiki ispit iz Ope kirurgije poloio sam 1999. godine
na Klinici za kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci.
Zavrio sam poslijediplomski studij i magistrirao 2000. godine na
Medicinskom fakultetu Sveuilita u Rijeci. Od 2000. do 2002. godine
bio sam na subspecijalizaciji iz torakalne kirurgije na Klinici za torakalnu
kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Subspecijalistiki ispit iz torakalne kirurgije poloio sam 2002.godine. Zavrio
sam doktorski studij na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Splitu i stekao
uvjete za izradu doktorata znanosti. lan sam:
Hrvatskog kirurkog drutva
Hrvatskog drutva za endoskopsku
kirurgiju - Hrvatskog kardiotorakalnog
drutva
Europskog drutva torakalnih kirurga (ESTS)
Europskog udruenja kardiotorakalnih kirurga (EACTS)
Radim kao lijenik specijalist ope i torakalne kirurgije na kirurkom odjelu
Ope bolnice Zadar
RATNE OZLJEDE KOLONA I REKTUMA.Prvi hrvatski kirurki kongres.Split
1994.
RATNE OZLJEDE DUODENUMA.Prvi hrvatski kirurki kongres.Split 1994.
INDIKACIJE ZA KIRURKO LIJEENJE CROHN-OVE
BOLESTI.
Prvi kongres hrvatskog drutva za digestivnu kirurgiju
.Opatija 1995.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
LAPAROSKOPSKA KOLECISTEKTOMIJA.SPECIJALIZANTI KAO

OPERATERI.
Drugi kongres hrvatskog drutva za digestivnu kirurgiju.Opatija 1997.
PALIJATIVNO LIJEENJE MALIGNIH PLELIRALNIH
IZLJEVA
TORAKOSKOPSOM TALK PLEURODEZOM.
Hrvatski kongres endoskopske kirurgije sa meunarodnim sudjelovanjem.
ibenik 1999.
PRIKAZ DIVERTIKULUMA MECKELI U DESETOGODINJEM
70
RAZDOBLJU.
Trei kongres hrvatskog drutva za digestivnu kirurgiju.Opatija 1999.
KARCINOM DOJKE T4. Prvi hrvatski kongres senolokog drutva. Zagreb
2000.
ENDOSKOPSKA BIOPSIJA KAO DIJAGNOSTIKA METODA U
BOLESTIMA
PLEURE I PLUA.
.Hrvatski kongres endoskopske kirurgije sa meunarodnim
sudjelovanjem.Split 2001.
TORAKOSKOPSKA SIMPATEKTOMIJA. SEDMI KONGRES
ENDOSKOPSKE
KIRURGIJE SA MEUNARODNIM SUDJELOVANJE. ibenik 2004.
SKIN SPARING MASTECTOMY USING PRIMARY LATISSIMUS DORSI
FLAP
RECONSTRUCTION 2006..
4. hrvatski kimrki kongres sa meunarodnim sudjelovanjem.Zadar 2006.
1 l.CHEST WALL RECONSTRUCTION USING LATISSIMUS
DORSI AND PECTORALIS MAIOR FLAP. 4. hrvatski kirurki
kongres sa meunarodnim sudjelovanjem.Zadar 2006.
TREATMENT OF HART INJURIES IN WAR AND POST WAR
PERIOD INDEPARTEMENT OF SURGERY, GENERAL
HOSPITAL ZADAR. 4. hrvatski kimrki kongres sa meunarodnim
sudjelovanjem.Zadar 2006.
RETROSPECTIVE PRESENTATION OF TREATMENT OF PRIMARY
LUNG
CANCER IN GENERAL HOSPITAL ZADAR FOR FIVE YEAR PERIOD
(2000.-2005.)
4. hrvatski kirurki kongres sa meunarodnim sudjelovanjem.Zadar 2006.
TREATMENT OF DIAPHRAGM INJURIES IN GENERAL HOSPITAL
ZADAR FOR
TEN-YEARPERIOD( 1995.-2005.).4. hrvatski kimrki kongres sa
meunarodnim sudjelovanjem.Zadar 2006.
SURGICAL TREATMENT OF PATIENTS WITH HIATUS HERNIA BY TYPE
IV. 4. hrvatski kirurki kongres sa meunarodnim sudjelovanjem.Zadar
2006.
RETROSPECTIVE REVIEW OF MALIGNANT MELANOMA
TREATMENT IN
GENERAL HOSPITAL ZADAR,DURING THREE YEAR PERIOD
(2003.-2005.).
4. hrvatski kirurki kongres sa meunarodnim sudjelovanjem.Zadar 2006.
VATS IN DIAGNOSIS AND TREATMENT OF THORACIC ORGAN
DISORDERS IN
71
GENERAL HOSPITAL ZADAR, DURING FIVE YEAR PERIOD (2000.2005.).

4. hrvatski kinirki kongres sa meunarodnim sudjelovanjem.Zadar 2006.
Relevantni radovi za
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
U tijeku izbor u docenta

Klinika medicina III (Kirurgija)
Igor Bili
TURISTHOTEL d.d.
turisthotel@zd.htnet.hr
datum roenja 12. listopada 1955.

mjesto roenja (opina/grad; upanija, drava) ibenik, Hrvatska
zvanje; znanstveni status diplomirani pravnik, vii predava
zaduenje na Odjelu (predmet) Zakonodavstvo u kulturi i turizmu,
Zakonodavstvo u medijima, Osnove zakonodavstva okolia
lanstva 2002. godine imenovan od strane Ministarstva Turizma za lana
Komisije za polaganje strunog ispita za vodie i voditelje poslovnice putnike
agencije.
Osnovnu kolu i klasinu gimnaziju zavrio je u Zadru. Diplomirao na Pravnom
fakultetu u Splitu 1978. godine i stekao struni naziv diplomirani pravnik.
Zaposlio sam se 12. travnja 1979. godine u hotelskoj kui Turisthotel Zadar,
gdje i danas radim. U 25 godina radnog staa u Turisthotelu, osim
pripravnikog staa, radio sam i na poslovima Samostalnog referenta, efa
ope i pravne slube, Direktora Sektora za ope i kadrovske poslove, a sada
obavljam poslove Kadrovskog direktora. Od strane Privredne komore Hrvatske
- Zagreb dobio sam uvjerenje za obavljanje pravnih poslova
vanjskotrgovakog prometa. U mjesecu listopadu 1990. godine mobiliziran
sam u Priuvni sastav hrvatske policije gdje sam proveo par mjeseci da bi
zatim dobio radnu obvezu u Turisthotelu. Na prijedlog upanijske komore
Zadar izabran sam 1994. godine u radnu grupu za kadrove i obrazovanje pri
Ministarstvu turizma Republike Hrvatske. Godine 1997. izabran sam za suca
asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zagreb. Od akademske godine
1996/97 pa do danas, kao honorarni vii predava, predajem na Odjelu za
informatologiju i komunikologiju Sveuilita u Zadru predmet Zakonodavstvo u
kulturi i turizmu. U svojoj radnoj praksi obavio sam vei broj predavanja i
izlaganja zaposlenicima u svojoj matinoj kui te izradio i neke normativne
akte. Bio sam suorganizatorom izvoenja seminara permanentne naobrazbe
za menedere Turisthotela Zadar, koji je organiziran u suradnji s
Hotelijerskim fakultetom Opatija 1997. godine na temu "Uinkovitost
ulaganja kapitala u hotelijerstvu Hrvatske" i "Budetiranje kao instrument
kontrolinga u praksi hotelijerstva Hrvatske". Sudjelovao sam u organizaciji i
izvoenju internog seminara za turistike animatore koji je odran za potrebe
TN "Zaton", pod radnim naslovom "Animacija u turizmu". Recenzent sam
knjige "Sociologija turizma" autora prof.dr.sc. Borisa Juria, Zadar, 1998.
72
godine.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Vii predava
SOCIJALNO I ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO
Milena Radovan Burja

SVEUILITE U ZADRU
Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja predkolske djece
milena.radovan@unizd.hr
Osobna webstranica:
ivotopis:
Datum roenja: 25.04. 1956. Split Matini broj iz Upisnika znanstvenika:

096431
KOLOVANJE:
- gimnazija Vladimir Nazor u Splitu
- Filozofski fakultet u Zadru, grupa Filozofija i Pedagogija, diplomirala
27.09.1978.
- Poslijediplomski studij Filozofija znanosti i povijest filozofije,
(1980/81,1981/82), Centar za postdiplomski studij u Dubrovniku,
Sveuilite u Zagrebu
Magistrirala 14.04.1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, tema
rada: Znanost i etika u djelu B. Russella, mentor prof.dr. Danilo
Pejovi
- Jednogodinji doktorski studij filozofije na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu (2003/2004.)
- Odlukom Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu na
sjednici odranoj 26.01.2006. odobrava mi se izrada doktorske
disertacije i prihvaa se tema pod naslovom Odgoj i moralnost u
filozofiji I.Kanta, mentor dr.sc. Ante ovi, red.prof.
RADNO ISKUSTVO:
- od 1.11.1979. radim na Filozofskom fakultetu u Zadru, Odsjek za
filozofiju
- od 1989. radim na Visokoj uiteljskoj koli u Zadru, odnosno Odjel za
izobrazbu uitelja i odgojitelja predkoldke djece od osnivanja
Sveuilita u Zadru
ZNANSTVENA I NASTAVNA AKTIVNOST:
- Znanstveno podruje: Humanistike znanosti
- Znanstveno polje: Filozofija
- Znanstvena grana: Etika
- Ue polje rada: Filozofija odgoja, Etika i ljudska prava
Takoer sam prijavljena kao suradnik na projektu Zasnivanje integrativne
bioetike glavnog istraivaa dr.sc, Ante ovia, red.prof.
SUDJELOVANJE NASEMINARIMAI SIMPOZIJIMA:
Sudjelovala u seminaru Promicanje obrazovanja za ljudska prava i
73
demokratsko graanstvo na Sveuilitu u Zagrebu, 4.-6. srpnja, 2002.

god. u organizaciji Dokumentacijsko-obrazovnog centra za ljudska
prava UN-a i Vlade RH
- sudjelovala u radu seminara Pravo u svakodnevici u organizaciji
Zavoda za kolstvo RH i Foruma za slobodu odgoja, god. 2003/2004. u
ukupnom trajanju od 40 sati
- sudjelovanje na meunarodnom znanstvenom simpoziju Filozofija i
odgoj u suvremenom drutvu , odranom u Cresu 20 22. rujna
2004. u organizaciji Hrvatskog filozofskog drutva, izlaganje teme:
Ljudska prava i odgoj
sudjelovanje na struno-znanstvenom skupu s meunarodnim
sudjelovanjem Dijete, odgojitelj i uitelj, odranom u Zadru i Preku,
21. i 22. svibnja 2004. god. u organizaciji Strunog odjela za izobrazbu
uitelja i odgojitelja predkolske djece, Sveuilita u Zadru, izlaganje
teme: to nas Kant moe pouiti o odgoju moralnosti kod djece?
- sudjelovanje na meunarodnom znanstveno-strunom skupu Prema
novom kurikulumu u odgoju i obrazovanju, Struni odjel za izobrazbu
uitelja i odgojitelja predkolske djece, Sveuilite u Zadru, 20.i 21. 05.
2005., tema izlaganja: Odgoj moralnosti u slubi humanistikog
kurikuluma
ZNANJE STRANIH JEZIKA: aktivno: engleski i talijanski
LANSTVO U STRUNIM DRUTVIMA: lanica sam HRVATSKOG
FILOZOFSKOG DRUTVA, Zagreb, od 1980. god.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Vii predava
Filozofija i bioetika u zdravstvenoj njezi
Marijana ori
Kliniki zavod za patologiju
KBC Zagreb
Kipatieva 12
marijana.coric@zg.htnet.hr
Datum roenja 26.06.1969.

Radno iskustvo
1987-1993 Medicinski Fakultet Sveuilita u Zagrebu, doktor medicine
1994 -1995 pripravniki sta Klinika za djeje bolesti, Zagreb
1996-2000 specijalizacija iz patologije, KBC Zagreb
1997-1998 poslijediplomski studij iz patologije, Medicinski fakultet, Zagreb
2000 magisterij znanosti, Medicinski fakulfet, Zagreb
2005 doktorat znanosti, Medicinski fakultet, Zagreb
KBC Zagreb doktor medicine; magistar znanosti; doktor znanosti
Usavravanje
1998 i 1999., teaj iz teoretske i dijagnostike histopatologije
74
Alexandroupulis, Grka
London School of Medicine and Dentistry, And the University of Sheffild

Medical School, U.K.
Opa i specijalna patologija
2006, usavravanje u nefropatologiji, Basel, vicarska
Institute of Pathology, University Hospital of Basel
nefropatologija i elektronska mikroskopija
lanstvo u strunim i znanstvenim udrugama:
Hrvatski lijeniki zbor, Hrvatsko udruenje patologa i sudskih medicinara
Hrvatsko drutvo za mikroskopiju naslovni mlai asistent u Katedri za
patologiju od 2000.g. te naslovni vii asistent od 2006.g.
Glazbena kola (10 godina) klavir
B. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUNI RADOVI
a) Radovi objavljeni u asopisima koji se indeksiraju u Current Contentsu:
1. ori M., Seiwerth S., Bumber . Congenital oral gastrointestinal cyst:
an immunohistochemical analysis. Europian Archaives of
Otorhinolaryngology. 2000; 257: 459-61
2. Hlupi Lj, Jaki- Razumovi J, Boikov J, ori M, Belev B, Vrbanec D.
Prognostic value of different factors in breast carcinoma. Tumori, 2004;
90: 112-119
b) Radovi objavljeni u asopisima koji se indeksiraju u drugim meunarodnim
indeksnim publikacijama (SCI ili SSCI, te Indeks Medicus, Excerpta Medica,
Biological ili Chemical Abstracts):
1. ori M., Miculini N., Seiwerth S. Diseminirano pluno okotavanje.
Lijeniki vjesnik 1997; 119:324-26
2. Seiwerth S., ori M., Bumber ., Aralica G., Konjevoda P., ani D.,
Tomii I. Potential prognostic significance of AgNOR and DNA content in
laryngeal cancer.Electronic Journal of pathology and Histology 2001; 7
(1): 011-07
3. Jakic-Razumovic J, ori M, Vrbanec D, Babic D, Hlupic L, Belev B. The
value of searching for additional prognostic factors in combination with
Popis radova u
Nottingham Prognostic Index in breast carcinoma patients Lijec Vjesn.
zadnjih 5 godina:
2005;127(1-2):3-7.
c) Saeci kongresnih priopenja koja su objavljena u asopisima koji se
indeksiraju u Current Contentsu:
1. ori M, Aralica G, Bura M, ani D, Nagy P, Tomii I, Seiwerth S
(1999). AgNOR and DNA index in laryngeal cancer. Virchows Archiv
435(3), 254.
2. ori M, Ili I, Batelja L, Bumber Z, Bura M, Seiwerth S.(2003) Prognostic
significance of catepsin D intratumoral heterogeneity in laryngeal
squamosus cell carcinoma. Virchows Archiv 443 (3), 350
3. ori M, ukanec- poljar M, ui S, Batini D, Matkovi M, Batini D,
Grkovi L.(2003). Investigation of diffuze mesangial proliferative
glomerulonephritis in children. Virchows Archiv 443 (3), 378.
4. ukanec- poljar M, ori M, Batini D, ui S, Matkovi M, Batini D,
Grkovi L.(2003). Evaluation of the renal biopsy importance in isolated
microhematuria in children.Virchows Archiv 443 (3), 379.
5. ori M, Batelja L, Bumber , ani D, Seowerth S. (2005). Prognostic
significance of intratumoral heterogeneity for cathepsin D and cyclin D1
expression in laryngeal squamous cell carcinoma. Virchows Archiv 447
(2), 130.
75
10.
11.
6. ori M, Bili M, Nagy P, Bri L, Batelja Vuleti L. (2006). VEGF in

inverted sinonasal papillomas. Virchows Archiv 448 (5), 680.
d) Ostala kongresna priopenja:
1. ori M, Seiwerth S, Manojlovi M, Cviko
A.Congenital oral
gastrointestinal cyst. 13 th International Meeting Adriatic Society of
Pathology, Rijeka, Hrvatska 1998. Book of Abstracts str 36.
2. ori M, Aralica G, Manojlovi S, Bura M, ani D, Tomi I, Seiwerth S.
Potential prognostic significance of AgNOR and DNA content in laryngeal
cancer. 14 th International Meeting Adriatic Society of Pathology,
Portoro, Slovenija 1999. Book of Abstracts str 45.
3. ori M, Bura M, Aralica G, Bijeli L, Ili I, Manojlovi S, Seiwerth S.
Malignant triton tumor of the orbit a case report. 2nd Croatian Congress
on Pathology and Forensic Medicine, Split 2000. Book of Abstracts, str.
46.
4. Aralica G, ori M, Aralica J, Bijeli L, Konjevoda P, tambuk N,
Manojlovi S, Seiwerth S. Computer analysis of cellular distribution in
intradermal nevi. 2nd Croatian Congress on Pathology and Forensic
Medicine, Split 2000. Book of Abstracts, str. 42.
5. Bijeli L, Vladika I, Aralica G, Bura M, ori M, Ili I, Manojlovi S,
Seiwerth S. Immunohistochemical analysis of p53 in inverted papilloma.
2nd Croatian Congress on Pathology and Forensic Medicine, Split 2000.
Book of Abstracts, str. 37.
6. Ili I, ori M, epuli , Bijeli L, Orli D, Seiwerth S, Manojlovi S.
Chilhood bone tumors Analysis of our material in a 15-year period. 2nd
Croatian Congress on Pathology and Forensic Medicine, Split 2000.
Book of Abstracts, str. 45.
7. Seiwerth S, Bura M, Bijeli L, Aralica G, Vladika I, ori M, Manojlovi S.
Ki-67 and p53 in inverted sinonasal papillomas. XXXIst Memorial Meeting
for Professor Janez Plenik, December 7-8, 2000. Ljubljana, Slovenija.
Book of Abstracts.
8. ori M, Aralica G, Tomii I, Klapan I, Bumber , ani D, Perovi D,
Seiwerth S. Comparison of Ki-67 and flow cytometry in squamosus cell
carcinoma of the larynx and their prognostic significance. XXXIst
Memorial Meeting for Professor Janez Plenik, December 7-8, 2000.
Ljubljana, Slovenija. Book of Abstracts.
9.
ukanec-poljar M, ui S, ori M. Some ultrastructural features
of diagnostic importance in the pathology of human neoplasms. Proceedings
of 6th Multinational Congress on Microscopy, Pula 2003.
Seiwerth S, Batelja L, ori M, Dubur A. Mobile telepathology, a new
intringuing tool. Proceedings of 6th Multinational Congress on Microscopy, Pula
2003.
ukanec poljar M, ori M, Anzulovi D, rne N. Pathohistological
assessment of viral hepatitis in patient from Clinical Hospital Center Zagreb.
XXXV Memorial Meeting for Professor Janez Plenik, , 2004. Ljubljana,
Slovenija. Book of Abstracts, str. 174.
12. Naki D, Gili L, Klari D, Santini Duevi D, ukanec poljar M, ori
M. Uestalost i kliniki tijek pojedinih glomerulonefritisa i O.B. Zadar u
periodu srpanj 2001.oujak 2005. Saeci 4. Hrvatskog kongresa
nefrologije, dijalize i transplantacije, Rovinj, 2005.Acta med Croat, Vol 59,
str 47.
13. Batini D, ukanec-poljar M, Miloevi D, ubat Deulovi M, Saraga
M, elmi J, Pureti Z, Cvitkovi-Kuzmi A, Nii LJ, Vrljiak K, matkovi
M, Kniewald H, Batini D, Grkovi L, Borojevi Flajman S, Kouljandi
76
Vulki , ori M, Glavina-Dundov M, orevi G, Bazina M, Mari ,

Ljubanovi D. Klinike i patohistoloke karakteristike biopsijom dokazanih
bubrenih bolesti djece u Hrvatskoj. Saeci 4. Hrvatskog kongresa
nefrologije, dijalize i transplantacije, Rovinj, 2005.Acta med Croat, Vol 59,
str 16.
ori M, ukanec-poljar M, Jaki-Razumovi J, Majsec D. Whipple
disease: A case report. Proceedings of 2th Croatian Congress on Microscopy
with international Participation, Topusko 2006., str.164.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
Docentica
Patologija
Branko Duki
Opa bolnica Zadar
bdukic@globalnet.hr
Ime i prezime
Branko Duki
Titula
Dr. med.
Godina i ustanova stjecanja titule
1992. Medicinski fakultet Rijeka,
Sveuilite u Rijeci
Adresa
Dubrovaka 9, 23 000 Zadar
Telefon
+ 385 91 5215866
Telefaks
+385 23 312 724
E-adresa
bdukic@globalnet.hr
Osobna mrena stranica
Dravljanstvo
Hrvatsko
Datum i mjesto roenja
Zadar, 23. oujka 1966.
ivotopis:
RADNO ISKUSTVO
(KRONOLOKI)
Datumi (od do)
23.01.1996. do danas
Ustanova zaposlenja
OB Zadar, Odjel za ginekologiju i porodiljstvo
Naziv radnog mjesta
rukovoditelj odjela ginekologije i porodiljstva OB
Zadar (2003.-2010.)
specjalist ginekologije i opstetricije (2002.-2003.)
specijalizant ginekologije i porodiljstva (24.06. 1997.-2001.)
odjelni lijenik (23.01.1996.-24.06.1997.)
Podruje rada
Ginekologije i porodiljstva
Datumi (od do)
30.08.1992-22.01.1996.
Ustanova zaposlenja
MORH
Naziv radnog mjesta
porunik
Podruje rada
lijenik
KOLOVANJE
(KRONOLOKI)
Datum U tijeku
77
Mjesto
Mjesto
Osijek
Ustanova
Medicinski fakultet Osijek
Zvanje Student na doktorskom studiju
Datum 1986.-1992.
Rijeka
Ustanova
Medicinski fakultet u Rijeci
Zvanje Doktor medicine
USAVRAVANJE
(KRONOLOKI)
Godina
2007.
Mjesto
Ljubljana
Ustanova
Clinical center of Ljubljana-Clinic for Gynekology
Podruje
Training session for surgical treatment of stress
inconinence-TVT Secur technique
Godina
2007.
Mjesto
Graz
Ustanova
Krankenhaus der Barmherzige Bruder St.
Veit/Glan, Graz, Austrija
Podruje
III. Preparatioonworkshop fur operative
Gynekologie
Godina
2006.
Mjesto
Zagreb
Ustanova
Medicinski fakultet
Podruje
Poslijediplomski teaj stalnog medicinskog
usavravanja 1. kategorije-Dijagnostika, lijeenje i prognoza i prevencije lezija i
karcinoma vrata maternice
Godina
2003.
Mjesto
Zagreb
Ustanova
Medicinski fakultet
Podruje
Poslijediplomski teaj stalnog medicinskog
usavravanja 1. kategorije-Dijagnostika, lijeenje i prognoza zloudnih tumora
jajnika
Godina
2002.
Mjesto
Zadar
Ustanova
Gynecare
Podruje
Training session on TVT procedure
Godina
1999.-2000.
Mjesto
Zagreb
Ustanova
KB Sveti Duh
Podruje
Poslijediplomski studij iz ginekolokog
ultrazvuka
Godina
1999.
Mjesto
Zabok
Ustanova
OB Zabok
Podruje
Poslijediplomski studij minimalno invazivne
ginekoloke kirurgije
JEZICI
MATERINSKI JEZIK
ENGLESKI JEZIK
Govori
Pie
hrvatski
da
da
ita
da
78
DRUGI STRANI JEZICI

Jezik
Govori
Pie
talijanski
pasivno
da
ita da
NASTAVNA DJELATNOST
(KRONOLOKI; PREDDIPLOMSKA,DODIPLOMSKA, DIPLOMSKA,
POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA )
2009- Sveuilite u Zadru, Odjel za zdravstvene studije, izabran za suradnika
u suradniko zvanje naslovnog asistenta za znanstveno podruje biomedicina
i zdravstva, polje klinika medicina, grana ginekologija, opstetricija i
reproduktivna medicina
2007.-2010. redoviti predava na Hrvatskom poslijediplomskom teaju
ginekoloke kirurgije i endoskopije prve kategorije Medicinskog fakulteta u
Zagrebu s meunarodnim sudjelovanjem.
ORGANIZACIJSKE VJETINE I KOMPETENCIJE
(KRONOLOKI; ORGANIZACIJA DOMAIH I MEUNARODNIH
ZNANSTVENIH DOGAANJA )
Od 2003. do danas Rukovoditelj odjela ginekologije i porodiljstva OB Zadar
1996. Leadership development program-Financiscan health system of the
Ohio Valley 2003
1994.-1995. obnaao dunost naelnika Prvog borbenog sektora Zadarske
upanije
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Asistent
Ginekologija
Klaudia Duka Glavor

Opa bolnica Zadar
klaudia.duka@du.t-com.hr
Datum i mjesto roenja: 15.svibnja 1972.g. u Bruchsalu, Njemaka

Obrazovanje
2001- 2004Postdiplomski znanstveni studij- doktorski stupanj/ MEF Split
28.04.1998. Poloen dravni ispit
1997/1998 Pripravniki sta u OB Zadar
29.06.1996. Poloen diplomski ispit
1990 1996 Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, estogodinji studij
79
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
1986 1990 Klasina gimnazija Juraj Barakovi, Zadar

Radno iskustvo
2003- Specijalizacija iz Neurologije za OB Zadar
2000 2003 Rad u ambulantama ope medicine DZ Dubrovnik
1999 2000 Struni suradnik Hospitalija d.o.o. Zagreb
1998 1999 Rad u ordinaciji ope medicine DZ Zadar
Dodatna znanja i vjetine
Jezici: Engleski aktivno
Njemaki aktivno
Talijanski - aktivno
Informatika znanja: Poznavanje i aktivno koritenje programa u okviru MS
Office
programskog paketa.
Vozaki ispit:
B kategorija
Interesi
Znanstveno istraivaki rad, putovanja, kazalite
Slobodne aktivnosti
Sport, pjevanje, druenje
Znanstveni radovi
Habek M, Duka Glavor K, Mubrin Z Parkinsonism in a patient with
Hepatitis C
Duka K, Petri NM ,Kardum G. Je li oteenje mentalnih i
psihomotorikih funkcija pri niskim koncentracijama etilnog alkohola u
krvi zaista beznaajno? Materljan, E, ur., Zbornik radova Hrvatski dani
primarne zdravstvene zatite, Labin: Dom zdravlja, 2005:185-9
teti V, Duka Glavor K, Milov D. CPA kao prvi simptom kod
akutnog diseminirajueg encefalomijelitisa . Prikaz sluaja
Narani N, Duka Glavor K, Milov D. Miklonizam uremijski
sindrom. Prikaz sluaja
Asistent
Neurologija
Tihomir Dunatov
Opa bolnica Zadar
tihomir.dunatov@zd.t-com.hr
Roen sam 12. svibnja 1953. godine u Dubrovniku.

Osnovnu kolu 1968. te Gimnaziju zavrio sam u Zadru 1972 godine. Iste
godine upisujem Medicinski fakultet u Zagrebu i diplomiram u srpnju 1977.
Obvezni sta obavio sam u ondanjem Medicinskom centru nakon ega sam
se zaposlio u Hitnoj pomoi gdje radim do prelaska na kirurki odjel Ope
bolnice 1982.
S pecijalizaciju iz ope kirurgije sam zavrio 1987. u KB Sestre Milosrdnice
u Zagrebu
80
Tijekom svog kirurkog rada nazoio sam brojnim meunarodnim i domaim

kongresima , teajevima i predavanjima iz domene vaskularne i
traumatoloke kirurgije te kao koautor objavio vie radova uglavnom o
iskustvima naeg kirurkog rada u Domovinskom ratu.
lan sam Kirurkog i Traumatolokog drutva Hrvatskog lijenikog Zbora.
Iskustvo predavaa je zapoeto predavanjem predmeta Higijena u Gimnaziji
1979-1981.
Kao predava strunog predmeta kirugije sudjelovao sam u radu tadanjeg
Centra za usmjereno obrazovanje 1987-1989. danas vrijednog naslova
Medicniske kole Ante Kuzmania.
1. War injuries of major blood vessels treated at the Department of
Surgery of Zadar General Hospital
Z. KOLEGA, T. DUNATOV, J. BUBICIC, K. GRDOVIC - Revue
internationale des services de sant des forces armes, 1998 71:4/5/6, 125-129,
2. War injuries of the heart
J.Bubii, . Kolega, T. Dunatov, A.Viskovi
International Congress of War Surgery , Graz 7-9 March 1996.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
3.
War injuries of the chest

J. Bubii, . Kolega, T. Dunatov, A.Viskovi
International Congress of War Surgery Graz 7-9 march 1996
4.
Fleksijski tip Salter Harris II prijeloma epifize gornjeg dijela

goljenine kosti-Prikaz bolesnika
T. Dunatov, J. Pavi, M. Stipevi
Prvi Hrvatski traumatoloki kongres,
15.-17. studeni 2001.
Zagreb
Predava
Kirurgija
Boris Delalija
Opa bolnica Zadar
boris.dzelalija@zd.t-com.hr
Datum roenja: 10.listopada 1955. godine u Kljuu (Miljevci) opina Drni,

1962. - 1970. Osnovna kola u Drinovcima (Miljevci, Drni)
1970. 1974. Gimnazija u Drniu
1974.- 1979. - Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
1989.- 1990. - poslijediplomski studij iz klinike patofiziologije,
smjer pomorska, tropska i turistika medicina,
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
1980.-1982.- obvezatni pripravniki sta, Medicinski Centar u
81
Zadru
1982.-1984. - lijenik primarne zdravstvene zatite, Hitna
medicinska pomo, podrune ambulante MC Zadar
1984. - lijenik specijalizant za zarazne bolesti, Odjel za zarazne
bolesti Ope bolnice Zadar
1988.- specijalist za zarazne bolesti, Odjel za zarazne bolesti, Opa
bolnica Zadar
1991.- izbor za znanstvenog asistenta
1996.- predava u nastavi na Katedri za infektologiju Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, za potrebe Podrunog
studija medicine u Splitu (dopunski radni odnos),
1999. docent na Katedri za infektologiju Medicinskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu, Podruni studij medicine u Splitu
(dopunski radni odnos).
2005. izvanredni profesor na Katedri za infektologiju Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Podruni studij medicine u
Splitu (dopunski radni odnos).
b) Akademski stupnjevi
1990. godine - magistar znanosti; (Magistarski rad Rikecijske
bolesti na podruju
sjevernodalmatinske
subregije, Medicinski fakultet u Rijeci)
1994. godine - doktor znanosti; (Doktorska disertacija "Klinika,
epidemioloka i ekoloka obiljeja Mediteranske
pjegave groznice u sjevernodalmatinskoj subregiji,
Medicinski fakultet u Zagrebu)
1991. znastveni asistent
1996. - suradnik u nastavi u Katedri za infektologiju Medicinskog
Splitu
1999. - znanstveno-nastavno zvanje docent u dopunskom radnom
odnosu u Katedri za infektologiju Medicinskog fakulteta
Svauilita u Zagrebu za potrebe nastave Podrunog studija
medicine u Splitu.
2005. izvanredni profesor na Katedri za infektologiju Medicinskog
Splitu (dopunski radni odnos).
1999. 2001. - voditelj Odjela za zarazne bolesti Ope bolnice
Zadar
2003. 2007.
voditelj Odjela za zarazne bolesti Ope
bolnice Zadar
c) Znanstveno i struno usavravanje
1984.- 1988. - specijalizacija iz zaraznih bolesti na Odjelu za
zarazne bolesti Ope bolnice Zadar i Klinici za
infektivne bolesti dr. Fran Mihaljevi u Zagrebu. U
srpnju 1988. poloio specijalistiki ispit iz zaraznih
bolesti.
1996. edukacija iz podruja hospitalne infekcije The Best
Intervention for Occupationally Related Infections or
82
Complications, Ohio, USA)

d) Dosadanje znanstveno nastavno zvanje i datum zadnjeg
izbora
1999. - znanstveno-nastavno zvanje docent u dopunskom radnom
odnosu u Katedri za infektologiju Medicinskog fakulteta
Svauilita u Splitu. (5.11.1999.).
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
2005. - znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor u

dopunskom radnom odnosu u Katedri za infektologiju
Medicinskog fakulteta Svauilita u Splitu. (08.09.2005.).
Delalija B, Avi-upanc T. Bartonella henselae kao uzroni agens
bolesti majeg ogreba: prikaz bolesnika. Lije Vjesn 2001;123:14-15.
(Index medicus)
Delalija B, Petrovec M, Avi-upanc T. Probable atypicalcat scratch
disease presenting as isolated pancreatic duodenal lymphadenitis and
abdominal pain. Clin Infect Dis 2001; 33(6): 912-914. (Current contents)
Gveri M, Delalija B, Petrii B, Medi A. Epidemiologic chracteristics of
AIDS in the Zadar area, Croatia. Acta Dermatoven APA 2002; 2(11):63-65.
(Excerpta Medica)
Kovai M, Delalija B. Uinkovitost primjene 0.3%-tne otopine
pefloksacina u lijeenju akutne difuzne upale zvukovoda. Lije Vjesn
2002;124:199-202. (Index.Med.)
Kovai M, Delalija. Retropharyngeal abscess and acute inflammation of
the maxillary sinus: transoral procedure as a surgical method of treatment.
Acta med Croatica 2002;56:69-71. (Index.Med.)
Delalija B, Petrovec M, Avi-upanc T, Strugar J, Ani-Mili T.
Randomized trial of azithromycin in the prophylaxis of mediterranean
spotted fever. Acta med Croatica 2002;56:45-47. (Index.Med.)
Delalija B, Medi A. Latrodectus Bites in Northern Dalmatia, Croatia:
Clinical, Laboratory, Epidemiological, and Therapeutical Aspects. Croat
Med J 2003;44(2):135-138.(Current Contents)
Delalija B, Petrovec M, Avi-upanc T. Meningoencefalitis u bolesnika s
mediteranskom pjegavom groznicom. Infektol Glasn 2003;22(3):93-95.
(Excerpta Medica)
Delalija B, Medi A, Avi-upanc T. Hemoragijska vruica s bubrenim
sindromom: Importirana i/ili autohtona bolest u zadarskoj regiji. Acta Me
Croat 2003;57(2003):437-440. (Index.Med.)
Kovai M, Delalija B. Klinika uspjenost lijeenja kronine upale
srednjeg uha lokalnom i peroralnom primjenom ofloksacina. Lije Vjesn
1999; 121:185-87.(Index medicus)
Delalija B, Avi-upanc T, Medi A. Sluznica probavnog trakta kao
mogue ulazno mjesto Bartonella henselae infekcije. Infektol Glasn
2004;24(1):25-27.(Excerpta Medica)
Skitareli N, Dominis M, Matuli Z, Dujella J, Delalija B. Letalni granulom
sredine lica. Lije Vjesn 2004;126:129-132. (MEDLINE,Index medicus)
Delalija B, Avi-upanc T, Medi A, Mili N. Neuobiajeni oblik bolesti
majeg ogreba. Infektol Glasn 2004;24(2):87-89. (Excerpta Medica)
Medi A, Delalija , Punda Poli V, Gjenero Margan I, Turkovi B, Gili V.
Q fever: Epidemic mong Employeers in a Factory in the Suburb of Zadar,
Croatia. Cro Med J 2005; 46(2):315-319. (Current contents)
Delalija B. Q-groznica. Medicus 2005;14(1):115-19. imurina T,
83
Mikulandra S, Mraovi B, Sonicki Z, Kovai M,

Delalija B, Rudi M. The Effect of Propofol and Fentanyl as Compared
with Sevoflurane on Postoperative Vomiting in Children after
Adenotonsillectomy. Coll Antropol 2006; 30(2):343-347. (Current contents)
Marinko Dobec, Boris Delalija, Volga Punda-Polic, Ivan Zoric. High
prevalence of antibodies to lymphocytic choriomeningitis virus in a murine
typhus endemic region in Croatia. J Med Virol 2006;78(12):1643-1647.
(Current contents)
Delalija B, Medi A, akovi Rode O, Mazzi A. Osip i purulentni
limfadenitis u bolesti majeg ogreba. Acta Med Croatica 2006;60:483-486.
(Index.Med.)
Kongresna priopenja
Delalija B, Avi-upanc T. mediteranska pjegava groznica.terapija i
profilaksa. Croatian and Slovenian symposium on microbiology and infections
diseases, Plitvika jezera, Hrvatska, 2001.
Delalija B, Petrovec M, Avi-upanc T. Probable atypicalcat scratch disease
presenting as isolated pancreatic duodenal lymphadenitis and abdominal
pain.3.. Hrvatski kongres o infektivnim bolestima s meunarodnim
sudjelovanjem, Dubrovnik, Hrvatska, 2002..
Delalija B, Petrovec M, Avi-upanc T. Probable atypicalcat scratch disease
presenting as isolated pancreatic duodenal lymphadenitis and abdominal pain.
International conference on rickettsiae and rickettsial diseases-Joint meeting
with ASR conference, Ljubljana, Slovenija, 2002.
Delalija B, Petrovec M, Avi-upanc T, Strugar J, Ani-Mili T. Single-Dose
Azithromycin in the Prophylaxis of mediterranean Spotted Fever. The Sixth
International Conference on the Macrolides, Azalides, Streptogramins,
Ketolides and Oxazolidinones, Bolonja, Italija, 2002.
Delalija B, Petrovec M, Avi-upanc T, Strugar J, Ani-Mili T. Azitromicin u
profilaksi mediteranske pjegave groznice. 1.hrvatski simpozij o lyme boreliozi s
meunarodnim sudjelovanjem, Poega, Hrvatska, 2002.
Delalija B, Medi A. Importirana hemoragijska vruica s bubrenim
sindromom u zadarskoj regiji. Hrvatsko drutvo infektologa, Hrvatsko
epidemioloko drutvo, Hrvatsko imunoloko drutvo: hemoragijska vruica s
bubrenim sindromom u Hrvatskoj, Zagreb, Hrvatska, 2003.
Delalija B. Bolesti uzrokovane bartonelama: klinike slike.67. Znanstveni
simpozij o infektivnim bolestima s meunarodnim sudjelovanjem, Zagreb,
Hrvatska, 2003.
Delalija B. Rickettsial Diseases: Current Knowledge (invited lecture).
4thCroatian Congress on Infectious Diseases with international participation,
Opatija, Hrvatska, 2004.
akovi-Rode O, Delalija.B Bartonellosis: Current Concepts. 4thCroatian
Congress on Infectious Diseases with international participation, Opatija,
Hrvatska, 2004.
Delalija B , Medi A, Punda Poli V, Gjenero Margan I, Turkovi B, Gili V.
Uloga vjetra u nastanku Q groznice. 68.znanstveno struni simpozij Hrvatskog
drutva infektologa s meunarodnim sudjelovanjem. Abstract (Poster): 37.
Osijek, Hrvatska, 2005.
Delalija B , Medi A, Punda Poli V, Gjenero Margan I, Turkovi B, Gili
V.The role of wind in the outbreak of Q fever. Abstract (Poster): 55.
4thInternational Conference on Rickettsiae and Rickettsial Diseases. Logrono
(La Rioja), Spain, 2005.
Medi A.Delalija B. Epidemiologija HCV infekcije na podruju Zadarske
upanije u populaciji intravenskih ovisnika. 57.struni sastanak Hrvatskog
84
epidemiolokog drutva. Zagreb, Hrvatska, 2005.

Medi A.Delalija , Foret Viskovi V, Lucin I. Epidemija hepatitisa B u Ninu.
58.struni sastanak Hrvatskog epidemiolokog drutva. Jelsa, Hrvatska, 2005.
Medi A.Delalija B. Epidemiologija HCV infekcije meu ovisnicima u
Zadarskoj upaniji. Simpozij s meunarodnim sudjelovanjemKrvlju prenosive
bolesti. Split, Hrvatska, 2005.
Delalija B. Rickettsiosis: Current knowledge (invited lecture). 5thCroatian
Congress on Infectious Diseases with international participation, Zadar,
Hrvatska, 2006.
Delalija B, Medi A. Mediterranean spotted fever in North Dalmatia: is
there a problem? (invited lecture). 2ndCongress of the Alps-Adria working
community on maritime, undersea and hyperbaric medicine, Zadar,
Hrvatska, 2006.
Delalija B, Medi A.Mediteranska pjegava groznica u sjevernoj Dalmaciji.
61.struni sastanak Hrvatskog epidemiolokog drutva. Zagreb, Hrvatska,
2006.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Redoviti profesor, 2010

Infektologija
Zdravstvena njega infektolokih bolesnika
85
Nastavnik:
Dario Faj
Ustanova
zaposlenja:
Klinika Bolnice Osijek
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
Roen sam 1971. godine u Osijeku. Poslije zavretka Matematike

gimnazije (1989. godine) studirao sam matematiku i fiziku na Pedagokom
fakultetu Sveuilita u Osijeku. Studij sam zbog prekida od tri godine
(sudjelovanje u Domovinskom ratu) zavrio 1996. godine. Iste sam se godine
zaposlio kao fiziar na Odjelu za onkologiju i radioterapiju Klinike Bolnice
Osijek. Na Odjelu se bavim dozimetrijom radioterapijskih ureaja, planiranjem i
unaprjeivanjem radioterapije. lan sam ESTRO (European societv of
therapeutic radiologv and oncologv).
Magistarski rad obranio sam 2000. godine na Prirodoslovno matematikom fakultetu u Zagrebu na polju medicinske fizike. Tema
magistarskog rada bila je Utjecaj zatitnih blokova na raspodjelu doze du
referentne osi megavoltnih fotonskih snopova, uz mentorstvo vieg
znanstvenog suradnika Dr. se. Matije Bistrovia.
Izabran sam u suradniko zvanje naslovni asistent u Katedri za
medicinsku fiziku i biofiziku Medicinskog fakulteta Sveuilita u Osijeku za
znanstveno podruje prirodnih znanosti, znanstveno polje Fizika, za predmet
Medicinska fizika i biofizika.
Doktorsku disertaciju pod naslovom "Monte Carlo simulacija ozraenja
cijele ljudske koe elektronima", uz mentorstvo Doc. dr. se. Mladena Vrtar
obranio sam 5. studenog 2004. godine na prirodoslovno -matematikom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Sudjelujem na znanstveno istraivakim projektima Ministarstva znanosti
Republike Hrvatske i to kao istraiva na projektu broj 0122005 i savjetnik na
projektu broj 0127051,
Popis znanstvenih radova:
1. Vukovi B, Faj D, Radoli V, Planini J. Indoor radon and lung
cancer: a case control study. Isotopes in Environmental and Helth
Studies. In Press.
2. Kurbel S, Faj D. Association of skin rash and tumor response to
HER1/EGFR inhibition: Does HER1 stimulated tumor growth depend
on circulatorv instead of paracrine ligands? Med Hvpotheses. 2005; 64:
1244-5.
3. Kurbel S, Gulam D, Kovai D, Mihaljevi I, Faj D. Mutations that
modulate receptor-hormone congruencvas a cause of the primate GH
receptor species specifitv. Theorv in biosciences 2005; 123: 435 440.
4. Faj D, Vrtar M, Krajina Z, Jurkovi S, Margareti D. Model of total
skin electron treatment using the 'six-dual-field' technique. Coll
Antropol 2003; 27: 713-721.
5. Planini J, Faj D, Vukovi B, Faj Z, Radoli V, uveljak B. Radon
exposure and lung cancer. Journal of Radioanalvtical and Nuclear
Chemistrv 2003; 256: 349 - 352.
6. Margareti D, Faj D, Toma I, Dmitrovi B, Krajina Z. Total Skin
Electron Treatment of Extended Cutaneous Lesions from Kaposi's
Sarcoma. Croat Med J 2002; 43: 342 - 5.
86
7. Faj D, Krajina Z, Bistrovi M, Gugi D, Margareti D, Belaj N. In-air

dosimetrv characteristics of the total skin electron therapv implemented
at the Universitv Hospital Osijek radiotherapv department. Libri Oncol.
2001; 29:17-20.
8. Planini J, Faj Z, Radoli V, mit G, Faj D. Indoor radon dose
assesment for Osijek. J. Environ. Radioactivitv. 1999; 44: 97 - 106.
9. Faj D, Bistrovi M. Comparison of four models for calculation of collimator
scatter factors of linac photon beams. Radio. Oncol. 1999; 33:309-13.
Popis radova na kongresima:
1. Lj. orkovi, D. Faj, O. Rubin, S. Dobo. Dosimetrv of the skin dose
in the interventional radiological procedures: how to improve patient's
managment. European congress of radiologv, Vienna, Austria, 2002
(prezentacija u obliku postera).
2. Planini, Josip; Faj, Dario; Vukovi, Branko; Faj, Zdravko; Radoli,
Vanja; ulo, Dominika; Krajina, Z.; Smit, Goran; Suveljak, Boica;
Stani, Denis.
Indoor radon and lung cancer risk in Osijek // Proceedings ofIRPA
Regional Congress on Radiation Protection in Central Europe I
Obeli, B. ; Ranogajec-Komor, M. ; Miljani, S. ; Krajcar Broni, I
(ur.).
Zagreb : Croatian Radiation Protection Association, 2002. 5-6
(meunarodna recenzija, znanstveni rad).
3. Planini, Josip; Faj, Dario; Vukovi, Branko; Faj, Zdravko; Radoli,
Vanja; ulo, Dominika; Stani, Denis.
Raonske doze zraenja i rizik karcinoma plua // Knjiga saetaka Treeg
znanstvenog sastanka Hrvatskog fizikalnog drutva I Jaki, Milko;
Kokanovi, Ivan ; Miloevi, Slobodan (ur.). Zagreb : Hrvatsko fizikalno
drutvo, 2001. 96 (saetak, pregledni rad).
4. D. Faj, D. Margareti, I. Toma, Z. Krajina. Zraenje cijele koe na
radioterapijskom odjelu Klinike bolnice Osijek. Kongres hrvatskog
drutva za radiologiju i onkologiju s meunarodnim sudjelovanjem,
Plitvice 2001 (saetak, pregledni rad).
5. Planini, Josip; Faj, Zdravko; Radoli, Vanja; Faj, Dario.
Indoor radon dose eguivaient of Osijek // Book of Abstracts ofNew
Aspects ofRadiation Measurements, Dosimetry and
Alphaspectrometry I Streil, Thomas (ur.). Dresden : Dresden
University of Technology, 1998. 22 (saetak, znanstveni rad).
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Izvanredni profesor
87
Nastavnik:
Pavo Filakovi
Ustanova
zaposlenja:
Klinika bolnica Osijek
E-mail:
filakovic.pavo@kbo.hr
Osobna webstranica:
Roen 21.02.1949. U Baranjskom Petrovom Selu, opina Petlovac u Baranji.
Stanuje u Osijeku, Vijenac Medvednice 5, Tel. +38531303262, Mobi.
+38598339033. Oenjen, otac 3 djece. Uposlen u KB Osijek na mjestu
predstojnika klinike za psihijatriju, tel. +38531511790, fax +38531512225, email. filakovic.pavo@kbo.hr Od 2002. je Proelnik katedre za psihijatriju i
psiholoku medicinu Medicinskog fakulteta Sveuilita Josip Juraj
Strossmayer u Osijeku.
kolovanje:
Studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1968-1973.
Poslijediplomski studij iz socijalne psihijatrije na Medicinskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu 1982. - 1983.
Specijalizacija iz psihijatrije na Klinici za psihijatriju KBC Rebro u Zagrebu
1979. - 1982.
Primarius od 1993.
Subspecijalizacija iz biologijske psihijatrije na Klinici za psihijatriju KB Osijek
priznata 2003.
Akademski stupnjevi:
ivotopis:
Magistarski rad pod naslovom "Utjecaj psihofarmaka na krvni tlak" obranio

1987. godine na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Doktorsku disertaciju pod naslovom "Hipotalamino-hipofizno-tireoidna os i
depresije" obranio sam 1995. na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Habilitacija za docenta 2000. godine na Medicinskom fakultetu Sveuilita J.
J. Strossmayer u Osijeku.
Izbor u zvanje izvanrednog profesora 2004. godine na Medicinskom fakultetu
Sveuilita J. J. Strossmayer u Osijeku.
Znanstveni rad:
Objavio ukupno 40 strunih i znanstvenih radova: 30 u citiranim asopisima,
od toga 6 radova citiranim u Current Contents.
Nastavniki rad:
Nastavnik iz psihijatrije na Katedri za psihijatriju i psiholoku medicinu
Medicinskog fakulteta sveuilita J. J. Strossmayer u Osijeku od 1989.
godine: asistent od 1989. do 2000., docent od 2000. do 2004., izv. profesor od
2004. Od 26.09.02. proelnika Katedre za psihijatriju i psiholoku medicinu na
Medicinskom fakultetu sveuilita "Josip Juraj Strossmayer" u Osijeku. Nositelj
nastave iz predmeta Psihijatrija i Psiholoka medicina te elektivnog
predmeta Cjeloviti pristup tjelesnom bolesniku suradna psihijatrija.
Sudjeluje i u nastavi iz predmeta Medicinska etika, Temelji neuroznanosti
88
i Ratna medicina. Zajedno s prof. dr. sc. Verom Folnegovi-malc, voditelj

je poslijediplomskog kolegija Klasifikacija i dijagnostika mentalnih
poremeaja.
Struni rad:
Lijenik primarne zatite u DZ Beli Manastir i MC Vukovar od 1973. do 1978.
Uposlen u KB Osijek od 1978. godine. Proelnik Klinikog odjela biologijske
psihijatrije s intenzivnom skrbi na Klinici za psihijatriju KB Osijek od 1988. do
2003. Od 21.05.03. predstojnik Klinike za psihijatriju KB Osijek.
Znanstveni i struni projekti:
Sudjelovao u vie znanstvenih projekata. Aktualno je glavni istraiva u
nekoliko strunih projekata istraivanja novih lijekova i istraiva u
meunarodnom projektu Genetska osnova simptoma PTSP-a i neurobioloki
korelati pod voditeljstvom prof. Arieva Shaleva iz Jerusalema i doc. Nevena
Henigsberga iz Zagreba. Takoer aktivno sudjelujem u projektu Prediktivna
uloga herediteta na terapijski ishod u lijeenju psihoza odobrenom od
Ministarstva zdravstva pod br. 0108099, koji se provodi na Hrvatskom institutu
za istraivanje mozga u Zagrebu.
Znanstvena i struna drutva:
Suradni lan Hrvatske akademije medicinskih znanosti od 1997.
lan Hrvatskog lijenikog zbora (lan Povjerenstva za lijeniku etiku i
deontologiju i Predsjednik suda asti podrunice Osijek)
lan Hrvatskog psihijatrijskog drutva, Hrvatskog drutva za kliniku
psihijatriju,
lan Hrvatskog psihofarmakolokog drutva (dopredsjednik)
lan Hrvatskog drutva za forenziku psihijatriju.
lan Povjerenstva za psihijatriju Ministarstva zdravstva RH.
lan sredinjeg etikog povjerenstva Ministarstva zdravstva.
Nagrade: Spomenica domovinskog rata.
Mentorstva: Mentor nekoliko magisterija i specijalizacija iz psihijatrije.
Kadoi D, Obradovi M, andrli M, Filakovi P. Neurobiological and clinical
consequences of post-traumatic stress disorder. Acta Clin Croat 2000;39:8994.
Mandi N, Filakovi P. Racionalna terapija depresivnih poremeaja. Medicus
2002;11(2):155-160.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
Barki J, Filakovi P, Radanovi-Grguri Lj, Koi O, Laufer D, Pogain I, Koi

E, Hotujac Lj. The influence of Risperidone on cognitive functions in
schizophrenia. Coll Antropol 2003; 27 (Suppl. 1) 111-117.
Filakovi P, orevi V, Koi E, Muini L. Social phobia. Coll Antropol
2003;27(Suppl. 1) 147-157.
Koi E, Filakovi P, Muini L, Matek M, Vondraek S. Mobbing. Rad sigur
2003;1:1-19.
Radanovi-Grguri Lj, Filakovi P, Barki J, Mandi N, Karner I, Smoje J.
Depression in the
patient with thyroid dysfunction. Eur J Psychiat
89
2003;17:133-144.
Pogain I, Mandi N, Filakovi P, Antolovi-Pogain A. The relation between
personality disorder and posttraumatic stress disorder. Soc Psihijat
2003;31(4):173-179.
Filakovi P, Mandi N. Socijalni anksiozni poremeaj. Prepoznavanje i lijeenje
depresije i anksioznih poremeaja. U: Hotujac Lj. (ur) Uloga lijenika primarne
zdravstvene zatite. Hrvatska consensus grupa za depresiju i anksiozne
poremeaje. Zagreb, 2003;49-57.
Pogain I, Barki J, Filakovi P, Koi O. Tattoo and Personality traits in
Croatian veterans. Yonsei Medical Journal 2004; 45(2):300-305.
Koi E, Filakovi P, orevi V, Muini L. Umiljena trudnoa Prikaz
bolesnika. Soc Psihijat 2004;32:83-89.
Radanovi-Grguri Lj, Filakovi P, Laufer D, Vuki-Mihaljevi , Koi O,
Barki J. Panini poremeaj i depresija. Soc Psihijat 2004;32:155-159.
Filakovi P. Terapija depresija kod bolesnika s komorbiditetom. Medicus
2004;13(1):59-67.
Koi O, Filakovi P, orevi V, Koi E, Pogain I, Laufer D. Psychosomatic
disorders in secondary school student sin Osijek. Acta Clin Croat
2004;43(3)257-267.
Pogain I, Filakovi P, Perekovi V. Posttraumatic stress disorder in Croatian
soldiers at east Slavonian front. Psychologische Beitrage 1992;34(Suppl):25863.
Filakovi P, Barki J. Mental disorders in Croatian soldiers in outpatient
treatment
at
East-Slavonian
battlefield.
Psychologische
Beitrage
1992;34(Suppl):250-57.
Vuki-Mihaljevi , Barki J, Mihaljevi S, Mandi N, Filakovi P, Bosni ,
Mihaljevi L. A group of war prisoners from the Slavonia region.
Psychologische Beitrage 1992;34(Suppl):310-22.
Vuki-Mihaljevi , Mandi N, Laufer D, Barki J, Filakovi P. Combat-related
postttraumatic stress disorder and social funcioning. Eur J Psychiat
1998;12(4):225-31.
izvoenje nastave:
Kadoi D, Obradovi M, andrli M, Filakovi P. Neurobiological and clinical

consequences of post-traumatic stress disorder. Acta Clin Croat 2000;39:8994.
Mandi N, Filakovi P. Racionalna terapija depresivnih poremeaja. Medicus
2002;11(2):155-160.
Antropol 2003; 27 (Suppl. 1) 111-117.
Filakovi P, orevi V, Koi E, Muini L. Social phobia. Coll Antropol
2003;27 (Suppl. 1) 147-157.
Pogain I, Mandi N, Filakovi P, Antolovi-Pogain A. The relation between
personality disorder and posttraumatic stress disorder. Soc Psihijat
2003;31(4):173-179.
Filakovi P, Mandi N. Socijalni anksiozni poremeaj. Prepoznavanje i lijeenje
depresije i anksioznih poremeaja. U: Hotujac Lj. (ur) Uloga lijenika primarne
90
zdravstvene zatite. Hrvatska consensus grupa za depresiju i anksiozne

poremeaje. Zagreb, 2003;49-57.
Pogain I, Barki J, Filakovi P, Koi O. Tattoo and Personality traits in
Croatian veterans. Yonsei Medical Journal 2004; 45(2):300-305.
Radanovi-Grguri Lj, Filakovi P, Laufer D, Vuki-Mihaljevi , Koi O,
Barki J. Panini poremeaj i depresija. Soc Psihijat 2004;32:155-159.
Filakovi P. Terapija depresija kod bolesnika s komorbiditetom. Medicus
2004;13(1):59-67.
Koi O, Filakovi P, orevi V, Koi E, Pogain I, Laufer D. Psychosomatic
disorders in secondary school student sin Osijek. Acta Clin Croat
2004;43(3)257-267.
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Redoviti profesor
Mentalno zdravlje i psihijatrija
Klaudio Grdovi
Opa bolnica Zadar
1949. roen u Zadru

1963. zavrio osnovno kolovanje u Zadru
1967. maturirao na Gimnaziji u Zadru
1972. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
1973. zapoeo samostalni rad kao lijenik u ambulanti Nin
1982. zavrio specijalizaciju iz ope kirurgije u Zagrebu
1986. zavrio specijalizaciju iz urologije u Zagrebu
1986. na edukaciji iz urolokog ultrazvuka u Herlev hospitalu Kopenhagen
1991. voditelj mobilne kirurke ekipe za potrebe Specijalne policije
1993. magistrirao iz podruja urologije
1996. stekao naziv primarijusa
1996. na edukaciji u Our Lady of Belefonte Hospital USA
Od poetka svoje lijenike karijere radim u Opoj bolnici Zadar, onda
Medicinski centar Zadar. Od 1978. kada sam zapoeo specijalizaciju pa do
1971. u Slubi za kirurgiju, a od 1991. na Odjelu za urologiju koji je tada
postao samostalna jedinica.
91
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
1. Pinjatela J, Gregov A, Grdovi K

STENOZA DUODENUMA RENALNE ETIOLOGIJE
Acta chir. Iug. Vol. 11 (1979), 262-264
2. Vukovi I, Marekovi Z, Tucak A, Gotovac J, Karlovi B, Mato I, Grdovi
K, Zeli M
HRVATSKA ISKUSTVA U LJEENJU 629 OZLJEDA ORGANA
UROGENITALNOG SUSTAVA
Zbornik radova Ratne ozljede urogenitalnih organa, Znanstveni skup,
Zagreb (1993), 1-6
3. Rado N, Grdovi K, Trnski D, Keros P, Rado J
BIOMEHANICAL ASPECT OF SUPRAVESICAL URINE DERIVIATION BY
BRICKERS METHOD
Acta med. Croat. Vol. 50 (1994), 196-172
4. Kolega , Dunatov T, Viskovi A, Bubii J, Gradovi K, Pavi J, Domini E
RATNE OZLJEDE KRVNIH ILA LIJEENIH NA KIRURKOM ODJELU
OPE BOLNICE ZADAR
Prvi Hrvatski kirurki kongers , Zbornik radova (1994), 397-404
5. Grdovi K, Pinjatela J, Perini O
RATNE OZLJEDE UROGENITALNIH ORGANA ZADARSKO BOJITE
Prvi Hrvatski kirurki kongers , Zbornik radova (1994), 341-343
6. Pinjatela J, Grdovi K, Bili B, Perini O
CISTA SJEMENE VREICE
Prvi Hrvatski uroloki kongres, Zbornik radova (1994), 305-306
7. Pinjatela J, Dujella J, Grdovi K, Perini O
PLASMACYTOMA TESTIS I ANGIOSARCOMA EPIDIDYMIS
VALVULA STRANJE URETRE II TIPA KOD PEDESETPETGODINJEG
MUKARCA
LIJEENJE URETEROLITIJAZE NA ODJELU ZA UROLOGIJU OPE
BOLNICE U ZADRU
10. Vukovi I, Tucak A, Gotovac J, Karlovi B, Mato I, Grdovi K, Zeli M
CROATIAN EXPERIENCE IN THE TRATMENT OF 629 UROGENITAL
WAR INJURIES
The Jurnal of Trauma:Injury, Infection, and Critical Care (1995); Vol. 39,
No. 4, 733-736
11. Grdovi K, Rado J, Trnaski D, Rado N
BIOLOKI ASPEKT KOMPJUTORA: MEJAD6 25(1995) 1-2, 51-56
12. Kolega , Dunatov T, Bubii J, Grdovi K
WAR INJURIES OF MAJOR BLOOD VESSELES TREATED AT THE
DEPARTMENTS OF SURGERY ZADAR GENERAL HOSPITAL
International Review of the Armed Forces Medical Services, Liege (1998),
Vol. 71, 125-129
13. T. Sori, K. Grdovi, O. Perini, K. Markulin
Laparoskopska radikalna prostatektomija. Med Jad 34 (2004) 3-4.
IZLAGANJE NA STRUNIM SASTANCIMA I KONGRESIMA
1. K Grdovi, J Pinjatela, O Perini. Valvula stranje uretre II tipa kod
pedsetogodinjeg mukarca. Prvi Hrvatski uroloki kongres, Zagreb
26.-28. listopada, 1995.
2. K Grdovi, J Pinjatela, O Perini. Lijeenje urolitijaze na odjelu za
92
urologiju Ope bolnice u Zadru. Prvi Hrvatski uroloki kongres, Zagreb

26.-28. listopada 1995.
3. K Grdovi, T Sori, J Pinjatela, O Perini. Rijetki tumori bubregamogunost dijagnoze i diferencijalne dijagnoze naspram malignih
tumora. Drugi Hrvatski uroloki kongres, Rijeka 15.-17. listopada 1998.
4. K Grdovi, J Pinjatela, T Sori, O Perini, Karcinom prostate pregled
petogodinjeg lijenja. Drugi Hrvatski uroloki kongres, Rijeka 15.-17.
listopada 1998.
5. K Grdovi, T Sori, K Markulin, O Perini, Laparoskopske uroloke
operacije. Trei Hrvatski uroloki kongres, Osijek, 21.-24. rujna 2005.
6. K Grdovi, T Sori, O Perini, K Markulin. Laparoskopske uroloke
operacije. Osijek, 21.-24. rujna 2005.
7. K Grdovi, T Sori, O rini, K Markulin. Laparoskopske uroloke
operacije. 7. hrvatski kongres endoskopske kirurgije s meunarodnim
sudjelovanjem, ibenik, Hrvatska, 6.-8.
svibnja 2004.
8. K Grdovi, T Sori, o Perini, K Markulin. Laparoskopske uroloke
operacije. Struni
seminare uropske uroloke kole, Zagreb, 24. studenoga 2004.
9. K Grdovi, T. Sori O Perini, K Markulin. Laparoskopska radikalna
prostatektomija. 8 hrvatski kongres endoskopske kirurgije s
meunarodnim sudjelovanjem Zagreb, 7.-9. prosinca 2006.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Vii asistent, 2013.

Ivana Gusar
Opa bolnica Zadar
ipedic@inet.hr
Roena sam 11.03.1977.g. u Zadru, gdje sam sa odlinim uspjehom

zavrila srednju medicinsku kolu Ante Kuzmania. Nakon toga upisujem na
Medicinskom fakultetu u Rijeci Studij za medicinske sestre koji takoer
uspjeno zavravam u predvienom roku.
Odmah po zavretku pripravnikog staa polozila sam struni ispit te
zasnovala radni odnos kao patronana sestra Doma zdravlja Obrovac, te
potom upisala etverogodinji studij temeljem kojeg sam stekla visoku strunu
spremu i naziv dipl. ing. sigurnosti.
93
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
1997.g. sporazumno sam prekinula radni odnos u Domu zdravlja te

zapoela s radom u Opoj bolnici Zadar na Odjelu za ginekologiju i
porodiljstvo. Odvajanjem Odjela neonatologije od Odjela za ginekologiju
preuzimam radno mjesto glavne sestre Odjela za neonatologiju te sam u tom
periodu sa svojim radovima i prezentacijama aktivno sudjelovala na svim
strunim skupovima i kongresima Hrvatske u podruju neonatologije.
Od 9. mjeseca 2003.g. prelazim na radno mjesto glavne sestre Bolnice,
te 2005.g. upisujem Specijalistiki studij menadmenta na Zdravstvenom
veleuilitu u Zagrebu.
Tokom svog radnog vijeka osnovala sam Podrunicu zadarske
dijabetike udruge u Obrovcu, te sudjelovala u organizaciji i izvoenju raznih
predavanja te sestrinskih skupova.
Gusar.I., Apstinencijski sindrom novoroeneta. Zbornik radova, neonatoloki
kongres, Zagreb,2001.
Gusar.I., Zatita zdravstvenih radnika. Plan trajne edukacije HKMS podrunica
Zadarske upanije, 2005.
Gusar.I., Iveta.V.,Klefrin.S., Juri.M., Ivek.N., Horvati.J., Rogi.M., Hadi.N.,
Ugled radne organizacije, konferencija medicinskih sestara u organizaciji
Zdravstvenog veleuilita , (Sestrinstvo, sigurnost i prava pacijenata) Opatija,
2006.
-Predavanja i radovi izvedeni u sklopu diplomskog specijalistikog studija
Manadment u sestrinstvu, Zdravstveno veleuilite , Zagreb, 2006-2007.
Profilaktika primjena antimikrobnih ljekova u kirurgiji
Vjetine prezentacije
Prevencija i rano otkrivanje kroninih nezaraznih i malignih bolesti kroz
sistematske preglede
Sigurnost na radu, profesionalne bolesti i ozljede na radu Opa bolnica Zadar
Izvori sukoba na radnom mjestu- mini istraivanje, Opa bolnica Zadar
Odgovornost za lijeenje i njegu bolesnika- osobna odgovornost i odgovornost
sustava
2010., predava
Zdravstvena njega majke i novoroeneta
Osnove zdravstvene njege
Koordinacija i supervizija zdravstvene njege
Gordana Ivanac
Zavod za dijagnostiku i intervencijsku radiologiju KB Dubrava", Av.
Gojka uka 6, 10000 Zagreb
Datum i mjesto roenja: 26. kolovoza, 1972. g., Zagreb

Brano stanje: udana, majka jednog djeteta
OBRAZOVANJE:
1987-91. g. Matematiko informatiki obrazovni centar (MIOC), Zagreb.
94
Popis radova u
zadnjih 5
godina:
1991-97. g. Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu.

28.1.1999. g. Dravni ispit pred ispitnom komisijom Ministarstva zdravstva
Republike Hrvatske. 1998-2000. g. Znanstveni poslijediplomski
studij u podruju biomedicine,
Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu. 2004-05. g. Struni
poslijediplomski studij iz radiologije, Medicinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
2005. g.
ERASMUS course Musculoskeletal MRI", Be 31.1-5.2.2005. g.
2005. g
Salzburg Weill Cornell seminar in diagnostic imaging, Salzburg
30.10-5.11.2005. g.
2006. g.
Magistar znanosti. Obrana teme na Medicinskom fakultetu Sveuilita
u Zagrebu pod naslovom Procjena vaskularizacije vorova titnjae sondom visoke
rezolucije (14 MHz)".
14.12.2006. g. Specijalistiki ispit iz radiologije.
RADNO ISKUSTVO:
1997-1998. g. Pripravniki sta za doktore medicine, Klinika za plune bolesti
Jordanovac, Zagreb. 1999-2001. g. Znanstveni novak na projektu
Tumori u autoimunim bolestima
titnjae", pod vodstvom doc. dr. se F. kreba, KB Dubrava", Odjel
za nuklearnu medicinu. 2001-2006. g. Specijalizacija iz radiologije, KB
Dubrava", Zavod za dijagnostiku
i intervencijsku radiologiju.
Saetak u CC-u:
Brkljacic B, Huzjan R, Cikara I, Delic Brkljacic D, Ivanac, G. Duplex
ultrasonographic evaluation of radial and ulnar arteries prior to radial artery harvest
in coronary artery bypass grafting. EUROSON 2005 - XVII European Congress of
Ultrasound in Medicine and Biology Geneva, Switzerland 25-28. September 2005;
abstract in Ultraschall Med 2005;26.
Expercta medica:
Ivanac G, kreb F, Roman B, Huzjan R. Correlation of bone mineral densitiy
measured by qualitative ultrasound and dual energy x-ray absorptiometry. Acta Clin
Croat2004;43:127-131.
Ivanac G, Pavic L, Pavlisa G, (2005, Sep 4). Paravertebral
cervical tumor, {Online}.
URL:http://www.eurorad.org/case.php?id=3676
DOI: 10.1594/EURORAD/CASE.3676
Saetak u EM:
Pavi L, Kalousek V, Ivanac G. Successful thrombolisys of sigmoid sinus
thrombosis complicated with hemoragic cerebral infarction. 2nd Congress of
Croatian Society far Neurovascular Disorders, Zagreb, 14-16.10.2004; abstract in
Acta Clin Croat 2004;43(l):179.
Ivanac G, Huzjan R, Brkljacic B, Mujkic E. MEASUREMENT OF
CRANIOCAUDAL THYROID DIAMETER WITH CURVED-ARRAY
TRANSDUCER, Euroson 2004 June 5-8, Zagreb, Croatia. P.05
Pavi L, Kalousek V, Ivanac G. Uspjena tromboliza tromboze sigmoidnog sinusa
kompliciranog hemoragijskim modanim udarom. Drugi kongres Hrvatskog drutva
za neurovaskularne poremeaje Hrvatskog lijenikog zbora. Zagreb, 1416.10.2004; saetak u Acta Clin Croat 2004;43(Suppl.l):179.
Pavic L, Franceski D, Curic J, Ivanac G, Erceg G, Brkljacic B. Imaging of suprahyoid neck. 6th Congress of Croatian Society of Maxilofacial, Plastic and
Reconstructive Head and Neck Surgery. November 11-13, 2004. Zagreb, Croatia.
Pavic L, Ivanac G, Erceg G, Franceski D, Curic J, Brkljacic B. Imaging of
Pterigopalatine Fossa. 6th Congress of Croatian Society of Maxilofacial, Plastic and
95
Reconstructive Head and Neck Surgery. November 11-13, 2004. Zagreb, Croatia.
Brkljacic B, Huzjan R, Cikara I, Delic Brkljacic D, Ivanac G.
DUPLEX ULTRASNOGRAPHIC EVALUATION OF RADIAL AND ULNAR
ARTERIES PRIOR TO RADIAL ARTERY HARVEST IN CORONARY
ARTERY BYPASS GRAFTING. Ultraschall Med 2005; 26, Geneva,
Switzerland 25.-28. September 2005
Brkljacic B, Huzjan Korunic R, Cikara D, Delic Brkljacic D, Ivanac G. Radial
Artery in coronary artery bypass grafting: Use of ultrasound of forearm arteries in
selection patients for the procedure. European Radiology 2006;16(l):B435.
European Congress of Radiology, March 3-7, Vienna, Austria.
Ivanac G, Brkljacic B, Huzjan R, Cikara I: Vascularization analysis of thyroid
nodules using high resolution transducer (14MHz). 4. Kongres Hrvatskog drutva
radiologa, 11-14. listopada, 2006. Zagreb, Hrvatska.
Brkljacic B, Cikara I, Vidovi Lj, Vojnovi J, Huzjan-Koruni R, Ivanac G.
Benigne i maligne mamografske lezije - kategorizacija prema BIRADS leksikonu.
4. Kongres Hrvatskog drutva radiologa, 11-14. listopada, 2006. Zagreb, Hrvatska.
Brkljacic B, Cikara I, Vidovi Lj, Vojnovi J, Huzjan-Koruni R, Ivanac G, Hrka
A, Kosovi V. Uloga ultrazvuka visoke rezolucije u dijagnostici mamografskih
clustera mikrokalcifikacija. 4. Kongres Hrvatskog drutva radiologa, 11-14.
listopada, 2006. Zagreb, Hrvatska.
Vukeli MM, Marui P, Grgurevi I, Ivanac G, Brkljacic B.The role of
multidetector row CT in staging of gastric tumors. 4. Kongres Hrvatskog drutva
radiologa, 11-14. listopada, 2006. Zagreb, Hrvatska.
Relevantni
radovi za
izvoenje
nastave:
Datum
zadnjeg izbora
u zvanje:
Predmet(-i)
koje izvodi:
Docentica
96
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
Kreimir Ivanac
Opa bolnica Zadar
Obrazovanje:
Srednja kola
Kemijsko-tehnoloka kola, 1986-1990, Zadar.
Fakultet
1990-98. g.
Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Poslijediplomsko obrazovanje Practical Epilepsy Summer School Radovljica

2006,
Slovenija
ivotopis:
Radno iskustvo:
2000-2001. g. Lijenik u Hrvatskom centru za razminiranje.
2001-2003. g. Voditelj medicinskog osoblja u humanitarnoj organizaciji
Norwegian
Peoples Aid.
2003. g.
Zapoeta specijalizacija iz neurologije, Odjel za neurologiju,
Opa bolnica Zadar.
Jezici i lanstva:
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Engleski
Hrvatska lijenika komora
Publikacije:
Current Contents:
Ivanac G, Brkljacic B, Ivanac K, Huzjan R, Skreb F, Cikara I. Vascularization
of benign and malignant thyroid nodules: CD US evaluation. Ultraschall Med;
in press.
Kongesni saetak:
Naki D, Gili L, Klari D, Santini-Duevi D, Mren A, Ivanac K.
Rabdomioliza i akutna renalna insuficijencija uzrokovane intoksikacijom
heroinom, 4. Hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije s
meunarodnim sudjelovanjem 7.-10. listopada 2005, Rovinj, Croatia.
Asistent
Turistika medicina, Klinika propedeutika
97
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Albino Jovi
Opa bolnica Zadar
albino.jovic@zd.t-com.hr
Roen je u Zadru 1950.god. Medicinski fakultet zavrio je u Zagrebu

1973.god. specijalizaciju iz interne medicine 1981.god,a subspecijalizaciju iz
kardiologije takoer u Zagrebu 1984.god. Magistrirao je 1985,a doktorirao
1989.god.iz podruja kardiologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Ranih 8o-tih godina bavi se neinvazivnom kardiologijom i uvodi
ehokardiografiju u kardiolokom laboratoriju bolnice u Zadru. Sa svojim
suradnicima modernizira ergometriju i dinamiku elektrokardiografiju,te
zapoinje s mikrokateterizacijom srca u mirovanju i optereenju kao zaetak
kasnije invazivne kateterizacijske kardiologije.
1986.god. boravio je 6 mj. na Karolinka Institutu u Stockholmu na
edukaciji iz elektrofiziologije i elektrostimulacije srca. Jo poetkom 80-tih
godina zapoeo je s ezofagusnom elektrokardiografijom, najprije u
dijagnostike svrhe, kako aritmija tako i ishemijskih zbivanja u skrivenim
podrujima miokarda. Nastavio je s transezofagusnom elektrostimulacijom
na sofisticiranoj opremi s odlinim mogunostima za terapiju bradikadija,
te zadnjih desetak godina za elektrofizioloko testiranje tahiaritmija u
mirovanju i fizikom optereenju. Ima dvadesetgodinje iskustvo u
elektrofiziologiji i samostalnoj implantaciji i najsloenijih elektrostimulatora
srca. Unatrag 15-tak godina intezivno se bavi prouavanjem patomehanizama
vazovagalne ali i drugih oblika sinkopa, pronalazei razliite protokole za tilttable test, kao i drugih dijagnostikih mogunosti u originalno dizajniranim
algoritmima za dijagnozu sinkope. 1994.godine utemeljio je invazivnu
kardioloku dijagnostiku u O.B Zadar (kateterizaciju srca i koronarografiju) i
stvorio realne uvjete za interventnu kardiologiju.
Od 1995. do 1998. godine u okviru suradnje izmeu Ope Bolnice Zadar i
Franciscan Health System -Hospitals u USA intezivno se dalje educira i
zajedno s lanovima svoga tima iz kardiolokog laboratorija u vie navrata
boravi u USA i ugouje kolege suradnike na zajednikom projektu
unapreenja invazivne kardioloke struke u Opoj Bolnici Zadar. Donacijama
vrlo moderno oprema neinvazivni i invazivni dio kardiolokog kaboratorija,pa
je u razdoblju od 2000-2002.god. stvorio odline uvjete za invazivnuinterventnu elektrofiziologiju i izveo prve zahvate (RF ablacije) u bolesnika s
tahikardnim poremeajima ritma, te prve implantacije kardioverterdefibrilatora (ICD).Utemeljio je invazivnu kardiologiju i napravio jo 1994
god. prvu kateterizaciju srca i koronarografiju,a nakon nekoliko godina
usavravanja koronarografske dijagnostike, zadnjih 4-5 godinau Kao voditelj
Odsjeka Koronarne Jedinice i kateterizacijskog laboratorija zajedno sa
suradnicima svakodnevno radi elektivne koronarografije i koronarografske
intrevencije kao i primarnu angioplastiku u akutnom infarktu srca.
Objavio je preko 90 strunih i znanstvenih radova, te nekoliko poglavlja u
knjigama , a sudjelovao je na brojnim edukacijskim programima, te na
domaim i meunarodnim simpozijima i kongresima iznosio rezultate vlastitih
zapaanja i ispitivanja prvenstveno iz podruja kardiologije.Bio je voditelj
znastveno-istraivakog projekta Ministarstva za znanost RH,te odgovorni
voditelj nekoliko meunarodnih klinikih studija iz podruja klinike
98
kardiologije.Mentor je jedne doktorske disertacije i dugogodinji lan

Povjerenstva za lijekove u Opoj Bolnici Zadar.
lan je Hrvatskoga Kardiolokog Drutva i aktivan u upravnim tijelima
HKD, radne skupine za aritmije i radne skupine za elektrostimulaciju srca
HKD-a, Associazione Italiana di Aritmologia e Cardiostimulazione(AIAC) ,
Mediteranian Society for Pacing and Electropysiology (MESPE) i radne
skupine za elektrostimulaciju Europskog Kardiolokog Drutva (ESC), te New
York Academy of Science.
Glavni istraiva u znanstvenom projektu uz odobrenje i financijsku potporu
Ministartstva znanosti,tehnologije i informatike RH br. 3-01-451 od 1991 do
1994. MOGUNOSTI TRANSEZOFAGEALNE KARDIOLOKE
DIJAGNOSTIKE I TERAPIJE.
Kao znanstveni asistent u znanstvenom podruju "Medicina" registriranje
pod M/br. 126522 od 11.travnja 1990.godine.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
Jovi A. Borilo M, Kneevi A. Timing of first recurrence of syncope

predicts syncopal frequency after a positive tilt table test result. Acta clin
Croat; 40 (Suppl): 68,2001.
ura T, Jovi A. Hitna Transezofagusna elektrostimulacija atrija u
bolesnika sa supraventrikulskim poremeajima ritma. U : Zbornik Radova
VI Strunog Skupa HUMS-a-Sekcije za anesteziologiju,reanimatologiju i
intezivno lijeenje. Str. 80-81.Brijuni 18-21. lipnja 2001, Tisak,Zagreb2001.
Glavan R, Jovi A. Intermitentna dinamika elektrokardiografija u
dijagnostici paroksizmalnih poremeaja ritma i sinkope. U: Zbornik
Radova VI Strunog Skupa HUMS-a Sekcija za
anesteziologiju,reanimatologiju i intezivno lijeenje, Str.73-6.Brijuni 18-21.
lipnja 2001. Tisak,Zagreb 2001.
Jovi A, Borilo M, Kneevi A. Timing of first recurrence of vasovagal
syncope . Europace.2001; 2(Suppl C-17).
The Hirulog and Early Reperfusion or Occlusion (HERO)-2 Trial
investigators * Thrombin-specific antcoagulation with bivalirudin versus
heparin in patients receiving fibrinolytic therapy for acute myocardial
infarction. The Lancet,2001 ; 358 : 1855-63.
Jovi A, Borilo M, Rado G, iki A. The first recurrence of syncope
within 1 month after a positive head-up tilt-table test predicts svncopal
frequency in the long term follow-up. XXII World Congres on
electrophysiology and pacing, Hong Kong, February.2003.
Jovi A. Vasovagal synce.How far we are from optimal therapy?
International Cardiac Symposium on interventional cardiology, Zadar ,
september 2003.
Zekanovi D, Jovi A, Borilo M. Transesophageal electrophysiology
testing for AVN-tachycardias at rest and during physical
exercise.Mediteranean Journal of Pacing
andElectrophysiology:2003;5:26.
Jovi A. Tehniki aspekti biventrikulske elektrostimulacije srca. U:Knjiga
Saetaka II Hrvatskog simpozija o
zatajivanju srca. Opatija, October 10-12. 2003.
Jovi A. Rhythm versus rate control in atrial fibrillation treatment. Abstract
book 6. International Symposium on
Cardiac Arrhythmias. Zagreb, travanj 2004.
Jovi A. Zatajivanje srca izazvano tahikardijom. 7. Hrvatski Simpozij o
Aritmijama i Elektrostimulaciji srca.Zagreb oujak 2006.
Jovi A, Bil B. Magnetic resonance imaging (MR) as an emerging technique
99
for the transmural characterisation of injured myocardium in the patients with

acute myocardial infarction.In Abstract Book 14th Alpe Adria Cardilogy
Meeting and 1st International Congress of the Croatian Cardiac Society.
Cavtat, May 3-7 2006.
Kneevi A, Jovi A,Neki Borilo M, Zekanovi D,Patrk J. Time to syncope
during tilt-table test due to type of response, age and gender. In Abstract
Book 14th Alpe Adria Cardilogy Meeting and 1st International Congress of the
Croatian Cardiac Society. Cavtat, May 3-7 2006.
Jovi A, Brugada P, Geelen P,Mokovi I. Persistent non-sustained ventricular
tachycardia induced tachycardiomyopathy. In Abstract Book 14th Alpe Adria
Cardilogy Meeting and 1st International Congress of the Croatian Cardiac
Society. Cavtat, May 3-7 2006.
Jovi A, Brugada P, Voka D. Tachycardia-mediated cardiomyopathy-own
experiences, diagnosed and cured cases. In Abstract Book 14th Alpe
Adria Cardilogy Meeting and 1st International Congress of the Croatian
Cardiac Society. Cavtat, May 3-7 2006.
Jovi A, Voka D, Gjorgov N, Savi Z, iki A,Ani A. Radiofrequency (RF)
ablation for tachycardias in General Hospital of Zadar. . In Abstract Book
14th Alpe Adria Cardilogy Meeting and 1st International Congress of the
Croatian Cardiac Society. Cavtat, May 3-7 2006.
Jovi A,Neki D, Zekanovi D,Patrk J,uak Z. Coronary reperfusion with
primary percutaneous coronary interventions (PCI) in General Hospital of
Zadar. In Abstract Book 14th Alpe Adria Cardilogy Meeting and 1st
International Congress of the Croatian Cardiac Society. Cavtat, May 3-7
2006.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Docent, 2012.
Interna medicina
100
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Robert Karlo
Opa bolnica Zadar
robert.karlo@zd.t-com.hr
DATUM I MJESTO ROENJA:

05. listopada 1967. godine, Tomislavgrad, Republika Bosna i Hercegovina
ZAPOSLENJE:
Opa bolnica Zadar, Odjel za kirurgiju, Odsjek za djeju kirurgiju,
Boe Periia 5, 23000 Zadar
KOLOVANJE:
Osnovnu kolu zavrio u Tomislavgradu.
1982. 1986. Srednja medicinska kola u Livnu.
1987. 1992.g. Medicinski fakultet u Rijeci (prosjek ocjena 4,35)
1994. g. poloen struni ispit
1992. 1994. g. Poslijediplomski studij iz "Klinike patofiziologije" na
Medicinskom fakultetu u Rijeci.
1995. 2000.g.specijalizacija iz djeje kirurgije (Zavod za djeju kirurgiju, KB
Rebro, KBC Zagreb, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Klinika za djeje bolesti
Rijeka)
AKADEMSKI STUPNJEVI:
5.11.1992. doktor medicine
10.10.2000.g. specijalist djeje kirurgije
2004. magistar medicinskih znanosti
LANSTVO:
Hrvatsko drutvo za djeju kirurgiju,
Hrvatsko kirurko drutvo
101
OBJAVLJENI RADOVI
1. Ozljede djece u prometu, . Medicus, vol 9.: 2000.
2. Pristup traumatiziranom bolesniku, Sestrinski vijesnik, 2002.
3. Prijelomi distalnog humerusa u djejoj dobi , Pediatria Croatica,
vol.3.:2002.
4. Fishtail defomity case report, Medicinski vjesnik, br. 3. 2004.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
STRUNO USAVRAVANJE:
1. Studijski boravak l mj. 1997. St. Francis Hospital, Greenwil , USA
2. Hrvatski kongres djeje kirurgije, Zagreb, 1998, Dubrovnik 2000.,Rovinj
2002.
3. Hrvatski kirurki kongres, Pula 2002.
4. Svjetski kongres djeje kirurgije , Zagreb 2004.
5. Svjetski kongres ginekologije i opstetricije, Zagreb 2005.
6. Hrvatski kirurki kongres, Zadar 2006.
7. Hrvatska pedijatrijska kola , Split, ibenik, 1999-2006.
NASTAVNO ISKUSTVO
Demonstrator i voditelj vjebi na Zavodu za fiziologiju i imunologiju
Medicinskog fakulteta u Rijeci u ak. god. 1988.-1990.
Predava iz predmeta Kirurgija u k. god. 1995/96. u medicinskoj koli A.
Kuzmani u Zadru.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Docent, 2013.
Kirurgija
102
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
Ivo Klarin
Opa bolnica Zadar
ivo.klarin@zd.htnet.hr
Osobni podaci:
Datum i mjesto roenja: 09.12.1970., Zadar
Brani status: oenjen, otac dvoje djece
Formalno obrazovanje:
2004 2006 subspecijalizacija iz podruja gastroenterologije
1998 2002 specijalizacija interne medicine
1995. diplomirao pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu
1989. maturirao pri Gimnaziji u Zadru, smjer kemijski laborant
1985. zavrio osnovnu kolu u Zadru
Radno iskustvo:
1997 pripravniki sta u KBC Zagreb
od 1998 zaposlen u Opoj bolnici Zadar, Interni odjel,
Gastroenteroloki odsjek
1. etvrti Hrvatski kongres o aterosklerozi: PREVALENCIJA RIZINIH
IMBENIKA ATEROSKLEROZE (HIPERTENZIJA, HIPERLIPIDEMIJA,
PRETILOST) KOD DIJABETIARA (poster) Bai-Kinda S, Klarin I,
iki A, Patrk J, Markov B
2. Kozi M, Klarin I, Kozi Sanja: Primary sclerosing cholangitis
Idiopathic form: Case report: Croat J Gastroenterol Hepatol (Vol. 7, No
3-4) 1998, Zagreb, Croatia
3. Godinji sastanak Hrvatskog gastroenterolokog drutva: GLIVEC U
TERAPIJI
GIST-a (prikaz sluaja-poster) - Klarin I, Kozi M,
Dasovi-Kneevi M
4. Godinji sastanak Hrvatskog gastroenterolokog drutva (Opatija): U
KOJEM STADIJU OTKRIVAMO KOLOREKTALNI KARCINOM (poster)
- Kozi M, Klarin I, Kinda E, Turinov J, Marceli R, Kasun D, Matas Z,
Dasovi-Kneevi M, Krvavica A.
5. Kozi M, Klarin I, Kinda E, Turinov J, Marceli R, Kasun D, Matas Z,
Dasovi-Kneevi M, Krvavica A.: U kojem stadiju otkrivamo
kolorektalni karcinom - Med Jad, 33 (2003) 1-2, Zadar, Croatia
6. Mrsi M, Labar B, Radman I, Kovaevi-Metelko J, Serti D, Nemet D,
Bogdani V, Klarin I, Boban D, Markovi M, Sui M, Davidovi Mrsi
S: Treatment patients with myelodisplastic syndrome. First Congress of
European Haematology Association in Bruxelles, 1996 (poster section)
7. III kongres Hrvatskog gastroenterolokog drutva-Zagreb, 2326.09.2001 godine: Kozi M., Klarin I: Vrijednost doplerske sonografije
u dijagnostici kroninih difuznih bolesti jetre (poster i oralna
prezentacija)
8. Godinji sastanak Hrvatskog gastroenterolokog drutva: (Bizovake
toplice): RANA ENDOSKOPSKA SFINKTEROTOMIJA KOD
AKUTNOG BILIJARNOG PANKREATITISA (poster); Kozi M, Klarin I,
Turinov J, Marceli R, Kasun D, Matas Z, Raov Radas M
9. Kozi M., Klarin I., Kasun D, Bai-Kinda S., Kinda E., Mazzi A: Dva
sluaja spontanog hematoma ravnog trbunog miia prikaz sluaja,
Med Jad 33 (2003) Zadar, 3-4
103
10. IV Kongres Hrvatskog gastroenterolokog drutva, Zagreb 2226.03.2006 godine: Kolorektalni karcinom stadij 0 (Tis) kod naih
bolesnika; Klarin I, Kozi M,
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
asistent
Turistika medicina
Kliniki propedeutika
Patofiziologija
Nastavnik
Mira Klarin
Ustanova
zaposlenj
a
Sveuilite u zadru
E-mail
mklarin@unizd.hr
Osobna web-stranica
http://personal.unizd.hr/~mklarin/
Roena sam 03. svibnja 1963. godine u Zadru, gdje sam zavrila osnovnu i srednju
Kratki
ivotopis kolu. Diplomirala sam 1987. i tako stekla zvanje diplomiranog psihologa. Od 1993. u
stalnom sam radnom odnosu na Filozofskom fakultetu u zvanju predavaa U zvanje
(opis
kretanja u vieg predavaa za znanstveno podruje drutvenih znanosti, polje psihologije, grana
razvojna psihologija za predmet Razvojna psihologija od Matinog povjerenstva
struci)
izabrana sam u prosincu 1999. godine. Diplomu Magistra drutvenih znanosti
znanstvenog polja psihologije stekla sam 19. sijenja 1998. godine obranom
magistarske radnje pod naslovom "Utjecaj rada u malim grupama na usvajanje
znanja, stavove i neke aspekte samopoimanja" pod mentorstvom prof.dr. sc. Alije
Kulenovia.
Doktorsku disertaciju obranila sam dvije godine nakon zavrenog magisterija,
18. prosinca 2000. godine pred povjerenstvom prof. dr.sc. Vlasta Vizek-Vidovi, prof.
dr.sc. Slavko Kljaji, prof. dr.sc. Marina Ajdukovi i time stekla akademski stupanj
doktora drutvenih znanosti, polje psihologije.
U zvanje profesora visoke kole izabrana sam 13. srpnja 2001. godine. U to
vrijeme obavljala sam dunost predstojnika Zavoda za predkolski odgoj. Obnaala
sam i dunost prodekana za nastavu. U sijenju 2003. godine Visoka uiteljska kola
prestaje postojati kao samostalna institucija i sada ini jedan od Odjela Sveuilita
(Sveuilini struni odjela za izobrazbu uitelja i odgojitelja predkolske djece) ime
sam stekla pravo napredovanja u znanstveno-nastavna zvanja. U zvanje docenta
izabrana samm 2005. godine.
Osim na Odjelu za izobrazbu uitelja i odgojitelja predkolske djece,
Psihologiju komunikacije vodim na sveuilinom odjelu
za informatologiju i
komunikologiju. Uz posao na Sveuilitu u Zadru, na Visokoj teoloko-katehetskoj
koli u Zadru, Sveuilita u Zagrebu izvodim nastavu iz Razvojne i Edukacijske
psihologije. U svom radnom vijeku objavila sam vie znanstvenih i strunih radova te
pregledne radove i prethodna priopenja u asopisima s meunarodno priznatom
recenzijom i domaim asopisima. Aktivno, priopenjima sudjelovala sam na
meunarodnim znanstvenim skupovima, jednako kao i na domaim znanstvenim i
strunim skupovima.
lan sam Hrvatskog psiholokog drutva i u proirenom predsjednitvu
Komunikolokog drutva Hrvatske.
Aktivno sam sudjelovala u izradi petogodinjeg programa za izobrazbu uitelja,
104
i trogodinjeg-etverogodinjeg strunog studija za odgojitelje predkolske djece.

Recenzirala sam radove za asopis prve kategorije ("Informatologija"),
"Zbornik radova Odjela za izobrazbu uitelja i odgojitelja predkolske djece",
Psihologijske teme radne materijale za predkolske ustanove "Mogu vie i bolje" i
druge publikacije.
U organizacijskom sam odboru znanstveno-strunog skupa "iva batina" i
"Djetinjstvo, razvoj i odgoj" i lan sam urednitva istih publikacija.
Pohaala sam edukaciju "Aktivno uenje i kritiko miljenje u visokokolskoj
nastavi".
Mentor sam studentima kod izrade diplomskih radnji iz podruja Razvojne,
Edukacijske psihologije i Psihologije komunikacije. Uz mentorsku suradnju sa
studentima ostvarujem i druge oblike suradnje i to kroz njihovo ukljuivanje u
istraivanja, obradu podataka, izlaganja na skupovima.
Volontiram pri Zadarskoj nadbiskupiji prireujui predavanja na temu priprave
za brak. Organiziram radionice o roditeljstvu i razvoju djeteta.
Udata sam i imam dvije keri.
Popis
radova u
zadnjih 5
godina
1. Mira Klarin (2002): Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vrnjakim

odnosima djece kolske dobi, Drutvena istraivanja, god. 11, br. 4-5, str. 805825.
2. Mira Klarin (2002): Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih
korelata, Medij kultura i odnosi s javnostima, br. 1, str. 78-81. (pregledni rad)
3. Mira Klarin, Josip Vidakovi (2002): Socijalne vjetine kao temelj ne/uspjene
komunikacije, Mediji, kultura i odnosi s javnostima, 1/2, str. 164-168.
(prethodno priopenje)
4. Mira Klarin, Josip Vidakovi (2001): Internet i meukulturalna komunikacija,
Informatologija, br. 34, 1-2, 81-85. (prethodno priopenje)
5. Mira Klarin (2002): Osjeaj usamljenosti u kontekstu vrnjake interakcije,
Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 9/2, 249-257.
6. Mira Klarin (2002): Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponaanja u
socijalnom kontekstu - longitudinalno ispitivanje, Zbornik radova, br. 2, str. 8195.
7. Mira Klarin (2001): Kvaliteta interakcije s uiteljicom i zadovoljstvo kolom,
Zbornik radova Visoke uiteljske kole u Zadru, br. 1, str. 55-69.
8. Mira Klarin, Marijana Vukovi (2002): Tehnologija obrazovanja i mehanizmi
suoavanja sa stresom, Drutvo i tehnologija, izlaganje sa znanstvenog skupa,
str. 148-150.
9. Gili,A., Klarin, M. (2001): Follow-up of the change of attitudes in group
analysis using the PIE, Zadar, 2001.
10. Klarin, M. (2001): Stavovi studenata prema pedagoki relevantnim pojmovima
u funkciji pouavanja, Drutvo i tehnologija, Opatija, 2001.
11. Mira Klarin (2002): Razvoj u socijalnom kontekstu, Zbornik radova Visoke
uiteljske kole "iva batina", br.1 str. 167-175.
12. Diana Nenadi-Bilan, Mira Klarin (2001): Suradnja djejeg vrtia i muzeja u
upoznavanju batine, Zbornik radova Batina k batini, Hvar
13. Mira Klarin (2002): Razvoj i igra djeteta predkolske dobi, Zbornik radova
"Dani predkolskog odgoja, Split.
14. Mira Klarin, Ljiljana Luki, Ivanka Uljebrka (2003): Ponaanje djeteta rane
kolske dobi u interakciji s uiteljicom, Zbornik radova "Uitelj/odgojitelj u
razvoju djeteta i kole" Visoke uiteljske kole u Petrinji
15. Robert Bacalja, Mira Klarin (2003): O nekim osobitostima recepcije djeje
poezije u mlaim razredima osnovne kole - rezultati jedne ankete, Zbornik
105
radova "Djetinjstvo, razvoj i odgoj

16. Mira Klarin (2004): Oeva uloga u razvitku samopotovanja, Napredak, 144/4,
-450.
17. Mira Klarin (2004): Empatija i vjetine komuniciranja kao temelj
stereotipiziranja i meukulturalne komunikacije, Annales, Annales for Istrian
and mediterranean Studies, 14, 1, 129-141.
18. Mira Klarin (2004): Uloga socijalne podrke vrnjaka i vrnjakih odnosa u
usamljenosti predadolescenata i adolescenata, Drutvena istraivanja, 13/6,
1081-1099.
19. Mira Klarin (2004): Emocionalna privrenost djeteta i odgojitelja/uitelja,
Zbornik radova sa skupa, Dijete, odgojitelj, uitelj, Zadar.
20. Mira Klarin (2005): Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla, Zbornik
radova Odjela za izobrazbu uitelja i odgojitelja predkolske djece, Zadar.
21. Mira Klarin (2005): Doprinos vrnjakih odnosa percepciji socijalne podrke
kod djece kolske dobi, Zbornik radova Odjela za izobrazbu uitelja i
odgojitelja predkolske djece, 5/5, Sveuilite u zadru
22. Mira Klarin (2006): Kvaliteta obiteljske i vrnjake interakcije djece rane
kolske dobi, Zbornik radova Odjela za izobrazbu uitelja i odgojitelja
predkolske djece, Sveuilite u Zadru.
23. Bunja ani, Klarin, Mira. Informazion management in function of modernizing
Croatian tourism industry, tourism and Hospitality industry 2006.
24. Klarin, Mira. Razvoj djece u socijalnom kontekstu: roditelji, vrnjaci, uitelji
kontekst razvoja djeteta. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2006
25. Klarin, M. (2006). Interakcija meu mladima, u Klarin, M., Milita Z., VrkiDimi, J. i sur. (2006). Izvankolske potrebe mladih Grada Zadra, zadar,
Znanstvena knjinica Zadar. (znanstvena monografija)
Radovi i
ostalo to
nastavnik
a
kvalificira
za
izvoenje
nastave
Autor znanstvene monografije pod naslovom Razvoj djece u socijalnom kontekstu:

roditelji, vrnjaci, uitelji
Koautor znanstvene monografije Izvankolske potrebe mladih grada Zadra
Organizacija predavanja na temu roditeljstva, uloga razliitih socijalizacijskih faktora u
razvoju (interakcija s nastavnicima, uloga medija), priprava za brak
Datum zadnjeg izbora u

zvanje
Predmet(i
) koje
izvodi
2010., izvanredni profesor
Razvojna psihologija
Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Aleksandar Kneevi
Opa bolnica Zadar
aleksandar.knezevic@zd.t-com.hr
Roen sam u ibeniku 1954.g. Od svoje tree godine ivim u Zadru gdje sam
pohadao osnovnu kolu i gimnaziju na kojoj sam maturirao 1972.g. Te godine
106
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
upisao sam se na Medicinski fakultet u Zagrebu gdje sam diplomirao

24.06.1977.g. U listopadu 1977. g. zapoeo sam obvezni lijeniki sta u
Medicinskom centru Zadar koji sam zavrio 1979.g. U meuvremenu sam bio
godinu dana u vojsci. Od 1979.g. do 1982.g. radio sam kao lijenik ope
medicine u Slubi za hitnu medicinsku pomo, a zatim sam preao na Intemi
odjel Medicinskog centra Zadar gdje sam zapoeo specijalizaciju iz klinike
farmakologije. Od 1984.g. do 1988.g. nalazio sam se na specijalizaciji iz
klinike farmakologije u Zagrebu tijekom koje sam pohadao postdiplomski
studij iz klinike farmakologije. Od 1988.g. ponovo sam u Zadru gdje od tada
radim kao specijalist klinike farmakologije i postajem predsjednikom Komisije
za lijekove Medicinskog centra Zadar. Iste godine mi je odobrena i
specijalizacija iz interne medicine. Specijalistiki ispit iz inteme poloio sam u
veljai 1991.g., a u oujku iste godine obranio sam magistarski rad s temom iz
potronje lijekova. Od 1990 do 1992 bio sam lanom najprije Republike
komisije za lijekove, a potom Komisije za lijekove Ministarstva zdravstva i
Fonda za zdravstvo Hrvatske. Od 1993.g. lan sam urednikog odbora
asopisa PHARMACA. U travnju 2000. g izabran sam za lana Povjerenstva
za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te sam to bio do
srpnja 2003.g, a u rujnu 2000. g imenovan sam lanom Radne skupine za
reformu farmaceutskog sektora Projekta reforme zdravstva Ministarstva
zdravstva Republike Hrvatske. Od srpnja 2004.g. lan sam Povjerenstva za
lijekove Agencije za lijekove Republike Hrvatske. U rujnu 2002.g. obranio sam
doktorsku disertaciju s temom o patofiziologiji vazovagalne sinkope. U rujnu
2003.g. stekao sam naslov primarijusa, a u oujku 2006. stekao sam uu
specijalizaciju iz kardiologije. Od 1988.g. do 2002.g bio sam predava iz
predmeta farmakologija na srednjoj medicinskoj koli u Zadru, a od 2003.g.
predava sam na Poslijediplomskom studiju iz klinike farmakologije na
Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 2004.g. suvoditelj sam kolegija iz
Racionalne farmakoterapije na Poslijediplomskom studiju iz javnog zdravstva
na Medicinskom Fakultetu u Mostaru. Takoer sam lan Hrvatskog drutva za
kliniku farmakologiju i farmakoterapiju (lan sam Upravnog odbora),
Hrvatskog farmakolokog drutva, Hrvatskog drutva za kemoterapiju i
Hrvatskog kardiolokog dutva (Voditelj sam Radne skupine za
kardiovaskularnu farmakologiju) . Redovito objavljujem radove u strunoj
literaturi te aktivno sudjelujem na sastancima u zemlji i inozemstvu. Sada
radim kao odjelni lijenik na Kardiolokom odsjeku Odjela za internu medicinu
Ope bolnice u Zadru, predsjednik sam Povjerenstva za lijekove Ope bolnice
u Zadru, a od rujna 2000.g. do studenoga 2002.g bio sam pomonik ravnatelja
za medicinske poslove Ope bolnice u Zadru.
Jovi A, Kneevi A. Tilt table testing: concepts and limitations. Acta clin Croat
2001;40 (Suppl): 67.
Jovic A, Borcilo M, Knezevic A. Timing of first recurrence of syncope predicts
syncopal frequency after a positive tilt table test result. Europace 2001, 2
(Suppl C):C19.
Kneevi A. Lijeenje tuberkuloze uzrokovane rezistentnim sojevima
Mycobacterium tuberculosis. U: Punda-Poli V, Bagatin J, Bradari N ur.
Antibiotici-racionalna primjena. 2. dopunjeno izdanje-Split, Medicinski fakultet
2001; 146-53.
Zekanovi D, Jovic A, Borcilo M, Knezevic A, Age and gender differences of
HUT results in the patients with unexplained syncope. Final Program &
Abstracs of the 10th Alpe Adria Cardiology Meeting. Vienna 2002; 54.
Kneevi A, Bari B. Ispitivanje ramiprila u ambulantnih bolesnika s
hipertenzijom.Pharmaca 2002; 40: 42-50.
107
Kneevi A. Je li proao zenit kalcijskih antagonista? Medicus 2002; 11: 4954.

Jovic A, Borcilo M, Knezevic A, Zekanovic D. The first reccurence of syncope
within 1 month after a positive head-up tilt table test result predicts syncopal
frequency in the long-term folow-up. Eur Heart J 2002; 23 (Abstract Suppl): P
1569.
Kneevi A. Procjena uloge mehanoreceptora srca u vazovagalnoj sinkopi tilttable testom (doktorska disertacija). Zagreb: Medicinski fakultet Sveuiita u
Zagrebu;2002.
Kneevi A. Nova revizija liste esencijalnih lijekova SZO. Pharmaca 2003; 41:
38-42.
Knezevic A, Dobrovic K, Morovic M. Resistance to ceftriaxone in two periods.
First of restricted usage and second of unrestricted usage.U Tulunay FC,
Orme M ur. The Proceedings of the Sixth Congress of the European
Association for Clinical Pharmacology and Therapeutics. Istanbul. Springer
Verlag 2003; P-129.
Kneevi A. XIII. revizija Liste esencijalnih lijekova SZO. Pharmaca 2004; 1:
47-51.
Kneevi A, iki A, Jovi A. Prehospitalna primjena acetilsalicilne kiseline u
bolesnika sa suspektnim akutnim koronarnim sindromom. Lije Vjesn 2004;
126 (Suppl 1): 31.
Jovi A, Kneevi A. Vasovagal syncope how far we are from optimal
treatment. Lije Vjesn 2004; 126 (Suppl 1): 54.
Vitezi D, Mavri , Kneevi A, Mri-Peli J, upan G. Farmakoterapija u
lijeenju hipertenzije: znaenje smjernica. Medicina 2004; 42: 207-16.
Kneevi A. Statins today. Period Biol 2004; 106 (Suppl 1): 68.
Vitezic D, Knezevic A, Mavric Z, Mrsic-Pelcic J, Zupan G. Hypertension
control and antyhypertensive drugs usage in Croatia. Cardiovascular Drugs
and Therapy 2004; 18 (Suppl 1): 28.
Bergovec M, Kneevi A, Paladin Pezo S, Plavec D. Ispitivanje sigurnosti i
uinkovitosti telmisartana u lijeenju esencijalne arterijske hipertenzije. Lije
Vjesn 2004; 126 (Suppl 3): 10.
Kneevi A. Normalizacija hepatalnih transaminaza nakon promjene statina
prikaz sluaja. Lije Vjesn 2004; 126 (Suppl 3): 35.
Markov B, Mikovi V, Vuak-Kuli J, Kneevi A, Jovi A. Uporaba
acetilsalicilne kiseline u dijabetiara. Lije Vjesn 2005; 127 (Suppl 1): 54.
Kneevi A. Andol 100 u prevenciji i lijeenju kardiovaskularnih bolesti.
Glasnik Pliva 2005; 17
Kneevi A. Rutinska u usporedbi sa selektivnom invazivnom strategijom u
bolesnika s akutnim koronarnim sindromom. JAMA-HR 2005; 5: 407-8.
Kneevi A. 14. revizija Liste neophodnih lijekova Svjetske zdravstvene
organizacije. Pharmaca 2005; 43:212- 7.
The OASIS-6 Trial Group. Effects of fondaparinux on mortality and
reinfarction in patients with acute ST-segment elevation myocardial infarction.
The OASIS-6 Randomized Trial. JAMA 2006; 295: 1519-30.
Kneevi A, Jovi A, Neki D, Neki-Borilo M, Zekanovi D, Patrk J. Time to
syncope during tilt-table test due to type of response, age and gender. Lije
Vjesn 2006; 128 (Suppl 2): 62.
Kneevi A. Studija IDEAL Atorvastatin u visokoj dozi u usporedbi sa
simvastatinom u uobiajenoj dozi u sekundarnoj prevenciji infarkta miokarda.
JAMA-HR 2006; 2: 143-5.
Vitezic D, Matana Z, Buble T, Mrsic-Pekic J, Knezevic A, Bagatin J, Zupan G,
Simonic A. Cardiovacular drug utilization in Croatia during a four year
108
period. Acta Pharm Sinica 2006; 27 (Suppl 1): 204.

Kneevi A. Nova Lista lijekova HZZO. Pharmaca 2006; 44: 149-51.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Docent, 2013.
Farmakologija
Suzana Kovaevi
Opa bolnica Zadar
suzana.kovacevic@zd.t-com.hr
Roena sam 3. prosinca 1966. godine u ibeniku, gdje sam zavrila

osnovnu i srednju kolu smjer sanitarni laborant.
Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu upisala sam kolske godine
1985/86. Tijekom studija bila sam studentski mentor i demostrator na Katedri
za farmakologiju. Diplomirala sam 1990. godine na Katedri za infektologiju.
Pripravniki sta obavila sam na Klinici za enske bolesti i porode u Zagrebu.
Po zavretku pripravnikog staa pristupila sam polaganju Dravnog ispita
pred komisijom Ministarstva zdravstva 30.03.1992.
Od 31.03.1992. godine bila sam mobilizirana u HV kao lijenik. Te iste
godine u listopadu prela sam u Zavod zrakoplovne medicine Hrvatskog
ratnog zrakoplovstva (danas 336. Institut zrakoplovne medicine). Tijekom rada
u Institutu zavrila sam poslijediplomski studij iz medicinske genetike.
Sudjelovala sam na brojnim domaim i meunarodim kongresima vezanim za
zrakoplovnu medicinu.
Specijalizaciju iz oftalmologije zapoela sam 1993. godine na Klinici za
one bolesti KBC Zagreb. Na Klinici sam provela tri godine i za to vrijeme
upisala poslijediplomski studij iz oftalmologije i na tom kolegiju magistrirala.
Specijalistiki ispit poloila sam 1996.godine i zapoela raditi u Institutu
zrakoplovne medicine u Klinikoj bolnici Dubrava u Zagrebu. Za vrijeme
specijalizacije, a i kasnije sudjelovala sam na brojnim kongresima i workshopovima.
lan sam: Hrvatskog lijenikog zbora, Hrvatskog oftalmolokog
drutva, Hrvatskog drutva zrakoplovne medicine pri HLZ,
Odbora
zrakoplovne medicine pri Akademiji medinskih znanosti Hrvatske, Austrijska
akademija zrakoplovne medicine, Amerike Akademije oftalomologije,
Europsko udruenje za kataraktu i refraktivnu kirurgiju (ESCRS), Europsko
udruenje kontaktologa (ECLSO), Europsko udruenje glaukoma (EGS).
Teaj za sudskog vjetaka zavrila sam 1999. godine i imenovana sam
stalnim sudskim vjetakom za medicinu pri upanijskom sudu u Zagrebu.
Predava sam na teajevima zrakoplovne medicine koji pohaaju lijenici
razliitih profila i time dobivaju mogunost izdavanja letakih dozvola za
pojedine kategorije.
Od 2005. godine lan sam drugostupanjske komisije za ocjenu
zrakoplovnog osoblja pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka.
U Opoj bolnici Zadar, na onom odjelu, radim od 01.04.2001. godine.
109
Zadnje etiri godine voditelj sam slube.

Doktorirala sam 29.12.2005. godine i time stekla zvanje doktora
medicinskih znanosti.
Dosadanja iskustva u nastavnikom radu
Od 1996. godine redoviti sam predava na teajevima zrakoplovne medicine
prema programu AMC, FCL 3.090 (JAR-FCL 3.090) u RH i inozemstvu, u
organizaciji Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Kortikosteroidi u terapiji upalnih bolesti oka

Aspekti patologije oka znaajni za zrakoplovstvo
Comparison of the effect of the two viscoelastic agents on early postoperative
intraocular pressure
Eye trauma in child case report
Pilocarpin in the treatment of keratoconjunctivitis sicca: case report
TOP alogorithm in the anterior ishaemic optic neuropathy
Loss of visual function as early sign of acute progressive glomerulonephritis
Problemi i potekoe pri uenju phacoemulsifikacije
Intraokularne lee
Operacija katarakte metodom fakoemulsifikacije
Neuroophtalmologic Diagnosis of the Sella turcica Region, Collegium
Antropologicum.
Induced vertical phoria and Slab-off prismatic lenses, Ophthalmologia
Croatica.
Incidence of Acute Angle Closure Glaucoma in Dalmatia, Southern Croatia,
Croatian Medical Journal
Glaukom: juer, danas, sutra
Kombinirana terapija u bolesnika s glaukomom
Fiksna kombinacija dorzolamida i timolola u klinikoj praksi
Prva iskustva sa Travatanom
Uloga viskoelastika u kirurgiji katarakte
Suvremeni pristup terapiji glaukoma
Okularna toksoplazmoza
Intraorbital foreign bodies
Uporaba mytomicina u kirurgiji glaukoma
Kontaktne lee i letenje
Uloga ene u zrakoplovstvu
Mikrovalno zraenje i njegov utjecaj na organizam
Suho oko i kontaktne lee
Kavernozni hemangiom orbite
Pseudophakia i NAION
The Differenatial Diagnosis of Red Eye: A Survey of Medical Practitioners from
Eastern Europe and the Meddile East
Mjesto i uloga suradljivosti - compliance u lijeenju glaukoma
docent
Oftalmologija
110
Nastavnik:
Ana Krvavica
Ustanova
zaposlenja:
Opa bolnica Zadar
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Roena sam 4.studenog 1962. u Zadru.Osnovnu i srednju kolu zavrila sam

u Zadru, na Medicinskom fakultetu u Rijeci diplomirala sam 1988. godine. Od
1989.godine zaposlena sam u Medicinskom centru Zadar u svojstvu
specijalizanta patoloke anatomije. Slijedee 1990. godine nastavljam
specijalizaciju u Zavodu za kliniku patologiju Ljudevit Jurak bolnice
Sestara milosrdnica u Zagrebu.
Iste godine upisala sam poslijediplomski studij iz Medicinske onkologije na
Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. 1994. obranila sam magistarski
rad pod mentorstvom doc.dr. Jasne Talan-Hranilovi Znaenje ekspresije S100 i NSE
u stanicama melanoma i nevocitnih nevusa. koji je te godine nagraen od
Zaklade prof. Sergija Saltykowa.
Nakon poloenog specijalistikog ispita 1994. godine radim 10 godina
neprekidno
u Opoj bolnici Zadar kao specijalist patolog na dunosti zamjenice
rukovoditelja
Odjela i zamjenice glavnog mrtvozornika.
1997. sudjelujem kao predava patologije pri Srednjoj medicinskoj koli u
Zadru.
1998. godine bila sam u studijskom posjetu bolnici Our Lady of Bellefonte
Hospital, Kentucky,SAD.
lanica sam Lijenikog zbora Hrvatske Sekcije za patologiju i sudsku
medicinu,
Hrvatske lijenike komore, Drutva za osteoporozu,Drutva za kalcificirana
tkiva,Hrvatskog gastroenterolokog i senolokog drutva, Udruenja za
pomorsku,
podmorsku i hiperbarinu medicinu Split,Hrvatskog katolikog lijenikog
drutva
Kao autor i koautor do sada sam objavila 7 znanstvenih i 10. strunih lanaka
u
citiranim asopisima ( Index medicus i Excerpta medica). Aktivno sam
sudjelovala na 5 meunarodnih i 6hrvatskih kongresa.
15.oujka 2001.godine obranila sam doktorsku disertaciju na Medicinskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu pod naslovom:
ZNAENJE EKSPRESIJE bcl-2, Ki-67, p-53 U UVEJALNIM
MELANOMIMA
pred Povjerenstvom u sastavu:
1. prof.dr.sc. Viktor eparovi
2. prof.dr.sc. Vjekoslav Dorn
3. prof.dr.sc. Jasna Talan-Hranilovi
i dobila akademski stupanj DOKTOR MEDICINSKIH ZNANOSTI IZ
PODRUJA BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA, znanstveno polje KLINIKE
MEDICINSKE ZNANOSTI PATOLOGIJA.
2002.godine ukljuena sam u Popis znanstvenika i istraivaa Ministarstva
111
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
znanosti
Republike Hrvatske.(MB 247855)
1.oujka 2003. g.postala sam rukovoditeljica Odjela za patologiju i sudsku
medicinu. te glavni mrtvozornik upanije zadarske.
26.veljae 2004.g. imenovana sam stalnim sudskim vjetakom iz podruja
medicine-patologije.
1. Dujella J, Klapan D, Krvavica A,Vidui A, Razvoj karcinoma iz polipa
debelog crijeva. Lijeniki vjesnik 1991;Vol 9 (Suppl 1) :18
2. Vidui A, Krvavica A, Klapan D,Dujella J. Klasifikacija karcinoma kolona
po UICC-u kod bolesnika operiranih na Kirurkom odjelu MC Zadar u
razdoblju 1979-1989. Lijeniki vjesnik 1991, Vol 9 (Suppl 1): 19
3. Kozi M, Kujundi S, Krvavica A, Dujella J,Troskot R.Whipple`s Disease.
A case report. The Croatian Journal of Gastroenterology and Hepatology
1994; Volume 3 No4: 107-10
4. Krvavica A, Talan-Hranilovi J,Belicza M. Expression of S-100 and NSE in
various types of naevocellular naevi. Libri Oncol 1995;Vol 24,No3:143-6
5. Krvavica A, Talan-Hranilovi J,Belicza M. Significance of the Difference
between NSE and S-100 protein Expression in Superficial and Nodular
melanomas. Acta clin Croat 1995; 34:215-20
6. Krvavica A. Predictive power of Ki-67 antigen expression in uveal
melanomas. In Talan-Hranilovi J,Krulin B.editors.Book of abstracts.The
10th Ljudevit JurakInternational Symposium on Comparative Pathology.
1999, June 4-5th Zagreb:European Society of Pathology and Academy of
Medical Sciences of Croatia
7. Lozo P, Krpan D, Krvavica A, Brni I. Histomorfometrijska klasifikacija
postmenopauzalne osteoporoze. 3.hrvatski kongres ginekologa i
opstetriara, Plitvice 16-19. svibnja 2001.
8. Lozo P, Krpan D, Krvavica A. Histomorphological characteristics of
postmenopausal osteoporosis, our experiences. 3. hrvatski kongres o
menopauzi i ginekolokoj endokrinologiji, Dubrovnik 21-23. kolovoza
2001.
9. Lozo P, Krvavica A,Brni I,Biloglav D. Zadarski model
prevencije,dijagnosticiranja lijeenja i praenja osteoporoze. 1.hrvatski
kongres o osteoporozi,Rovinj 19-21.listopada 2001.
10. Petri M.N,Krvavica A, Dujella J, Vranjkovi-Petri Lena,Definis-Gojanovi
M. Underwater explosions as a cause of fatalities in diving:croatian
experiences. Medica Jadertina 2002;1-2:page :49-52
11. Lozo P,Krpan D,Krvavica A, Kuec V. Histologic variability in the iliac crest
biopsy of postmenopausal and osteoporotic women. 13th Ljudevit Jurak
International Symposium of Comparative Pathology,Zagreb 7.-8. 6. 2002.
12. Krvavica A,Talan-Hranilovi J, Belicza M. The influence of morphologic
cell types on expression bcl-2, Ki-67 and p-53 in uveal melanomas.13 th
Ljudevit Jurak International Symposium of Comparative
Pathology,Zagreb 7.-8. 6. 2002.
13. Krvavica A. Kratki pregled melanoma dijagnosticiranih u Opoj bolnici
Zadar Simpozij: Melanom nove spoznaje i usklaivanje protokola lijeenja,
Zagreb, prosinac 2002.
14. Lozo P,Krpan D,Krvavica A,Kuec V. Bone Histology in Postmenopausal
Osteoporosis- variation in Bone cell Action. Calcified Tissue International,
Vol. 72 No.4,2003
15. Prihvaena sam kao istraiva na projektu: Organizacija i evaluacija
patolokoanatomskog tumorskog registra i banke tumora (0134002) i
Pretraivanje imbenika rizika u nastanku i razvoju tumora glave i vrata
112
sa Zavodom za molekularnu medicinu Instituta Ruer Bokovi u

Zagrebu i Odjela za otorinolaringologiju Ope bolnice Zadar (2004 g.)
16. Krvavica A,Vukeli-Baturi T,Lozo P,Bai I,Bubii J. Patohistologic
Characteristics and Size of Surgicaly Removed Breast Lesions in Zadar
General Hospital 2002-2004.3rd Croatian Congress of Pathology and
Forensic Medicine with international participation,Opatija 8.-11. May 2005.
17. Krvavica A,Muller D,Vui M,Belicza M. Frequency of Primary Skin
Melanoma in two Croatian Regions Acta Clin Croat. Vol.44, No.2 2005
18. Krvavica A,D.Muller,M.Vui,Ulamec M,Le C, Belicza M.Frequency of
Lentigo Maligna Melanoma in two Croatian Regions 17th Ljudevit Jurak
International Symposium on Comparative Pathology,Zagreb 2-3 june
2006.
19. Krvavica A,Talan-Hranilovi J, Belicza M. Expression of bcl-2,Ki-67 and p53 protein in pT2 and pT3 invasion stages of uveal melanomas. Archives
of Medical Research ( u pripremi za 2007.).
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
via asistentica
Patologija
Darko Labura ,dr.med.

Psihijatrijska bolnica Ugljan
Zd.labura.d@inet.hr
Datum roenja: 27.07.1960. u ibeniku , Hrvat ,oenjen ,otac dvoje djece

Obrazovanje :
Osnovna kola i Gimnazija u ibeniku / 1979. /
Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu ,k.godina 1979/80 1986. ,
diplomirao sa odlinim uspjehom
Tijekom studija asistent u nastavi pri Zavodu za fizilogiju ,1982.-1986.
Sta i posao :
Pripravniki sta Opa bolnica ibenik ,1987.-1989./ uz prekid od 1987.do 1988. radi sluenja vojnog roka /
Od 1989.-do 1991. ,lijenik u dislociranim ambulantama MC-a ibenik :
Primoten ,Murter ,Pirovac , Medicina rada u ibeniku , Podruni ured
Zavoda za zdrav.osiguranje ,ambulante ope prakse ,Hitna sluba-Sinj
Sudjelovanje u domovinskom ratu :
Zapovjednik sn. odjeljenja 113.brigade HV-a , od 1991.-1992.
Naelnik saniteta pri Pomorskom zapovjednitvu za Srednji Jadran HRM-a ,
1992.-1995. ,Nosilac spomenice domovinskog rata.
Sadanje zaposlenje i specijalizacija :
Od 1995.-zaposlenik PB Ugljan , sekundarac ,pa specijalizant psihijatrije
Specijalistiki ispit- 1999.
Rukovoditelj psihijatrijskog odjela / za produljeno lijeenje / Od 2000.2003.
Rukovoditelj Forenzikog odjela- 2003. , ef Slube za forenziku i
113
vjetaenje-2004.
Pomonik ravnatelja za medicinske poslove PB Ugljan-2003.
Ravnatelj PB Ugljan ,od 6.mj.2004.
Poslijediplomski studiji ,znanstveno i struno usavravanje :
Zavren I stupanj poslijediplomskog studija iz forenzike psihijatrije
/Poloeni ispiti i prijavljen magistarski rad -2003./ , MF-Sveuilite u
Zagrebu
Meunarodni poslijediplomski studij-Menadment u zdravstvu-LMHS ,
k.god. 2006/07., MF-Sveuilita u Zagrebu
Poslijediplomski teaj I kategorije Nuzpojave psihofarmaka,5/2006.,
MF-Sveuilita u Zagrebu
Subspecijalizacija iz forenzike psihijatrije-zapoeta 6/2007.
Druge aktivnosti :
Stalni sudski vjetak iz forenzike psihijatrije ,od 2002.
lan vijea podrunice Hrvatskog drutva sudskih vjetaka za Liku ,
ibensko-kninsku i Zadarku upaniju ,od 2006.
Konzultativni psihijatar pri Centru za psihosocijalnu pomo za stradalnike
domovinskog rata ,od 2001.
Predava iz psihijatrije u Medicinskoj koli ,od 2003.
lan upanijskog povjerenstva HLK-e od 2003. i delegat na Skuptini
HLK-a
lan forenzike sekcije HLZ-a i lan Hrvatskog drutva za forenziku
psihijatriju.
lan Organizacijskog odbora Kongresa o Alzheimerovoj bolesti.
1.Grupni psihoterapijski tretman oboljelih od PTSP-a , III Psihijatrijski kongres

Osijek ,rujan , 2002.god.
2.Forenziki pacijent ili osuenik na vjeni boravak u psihijatrijskoj ustanovi , II
Hrvatski psihijatrijski dani , Opatija , oujak 2005.god.
3. Pruanje pomoi pacijentima oboljelim od Alzheimera u PB Ugljan ,
III.Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti , Brijuni , rujan 2006.
4 . Stigmatizacija glavni imbenik dugotrajnosti boravka forenzikih
pacijenata u psihijatrijskim ustanovama , IV Psihijatrijski kongres , Cavtat ,
listopad 2006.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
5. Grupni psihoterapijski tretman oboljelih od PTSP-a imbenik kohezije

grupe i zatita od auto i heteroagresivnih impulsa , IV Psihijatrijski kongres ,
Cavtat ,listopad 2006.
6.Lijeenje forenzikog pacijenta antipsihotikom tree generacije , III Hrvatski
psihijatrijski dani , Opatija , travanj 2006.
7. Suicidalnost , Cybermed , 2006.god.
8. Prikazi sluajeva : Klozapin u terapiji forenzikih pacijenata s tekim
kaznenim djelima ,Darko Labura , IV Hrvatski psihijatrijski dani , Opatija ,
29.03-01.04.2007.god.
9. PTSP kao rizini imbenik u razvoju osobnih i obiteljskih psihopatolokih
114
simptoma ,Darko Labura , Zdravko Nenadi ,prof.Mladen Mavar II Hrvatski

psihijatrijski dani ,Opatija , oujak 2005.god.
10. PTSP kao posljedica Mobbinga Dijagnostike interpretacije i terapijske
smjernice ,Darko Labura , Ivica Medani , prof. Mladen Mavar , I Simpozij
psihotraume ,Rabac 05/2006
11. Prikaz sluaja osobe izloene Mobbingu i rezultati poetnog terapijskog
uinka Darko Labura , Ivica Medani , prof.Mladen Mavar , Psihologijski
kongres ,Rijeka ,02/2007.
12.Timski pristup-glavni imbenik u dijagnozi i terapiji oboljelih od PTSP-a ,
Darko Labura Ivica Medani ,prof.Mladen Mavar, II Smpozij psihotraume ,
Rabac , svibanj 2007.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
ivotopis:
predava
Metalno zdravlje i psihijatrija
Dr. sc. Petar V. Lozo, dr. med.

Poliklinika Lozo
poliklinika-lozo@zd.t-com.hr
E-mail:
Osobna
stranica:
Svi gore navedeni radovi
webRoen sam 1956. godine, u Imotskom sam zavrio osnovnu kolu i gimnaziju.
Upisao sam Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci, te od 1982. godine radim
kao lijenik u Zadru. etiri godine sam proveo radei po otocima Zadarskog
arhipelaga. Proveo sam dvije godine radei kao specijalizant iz onkologije i
raditerapije Ope bolnice Zadar. Zbog ozraivanja zabranjen mi je daljnji rad te
sam premjeten u Slubu za ginekologiju i porodnitvo. Specijalistiki ispit iz
ginekologije i porodnitva poloio sam 1993. godine na Klinici za ginekologiju i
porodnitvo KBC Rijeka. Upisao sam i odsluao poslijediplomski studij iz
klinike patofiziologije na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1990-92. Zavrio sam
poslijediplomske teajeve Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu:
Ultrazvuk dojke, Ginekologije i porodnitva. Zavrio sam poslijediplomske
teajeve Medicinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci: Ultrazvuk urogenitalnog
sustava i Ultrazvuk u hitnoj medicini. Takoer sam sudjelovao na Prvom
meunarodnom poslijediplomskom teaju Ultrazvuk u ginekologiji i fetalnoj
medicini, Ultrazvuk i neplodnost te na 20. i 21. poslijediplomskom teaju Ian
Donald Inter-University School of Medical Ultrasound.
Na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu upisao sam 1996. godine
poslijediplomski studij Ultrazvuk u klinikoj medicini, smjer Ginekologija i
porodnitvo.
Zavrio sam poslijediplomski studij znanosti obranom magistarske teme:
Histomorfometrijske
znaajke
postmenopauzalne
osteoporoze
na
Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, 2003.god.
115
Do sada sam sudjelovao u radu vie domaih i meunarodnih kongresa i

simpozija. Objavio sam nekoliko radova u naim strunim asopisima. S
radovima aktivno sam sudjelovao na Summer school war medicine Croatian
experience u Rijeci 1993. g.; Prvom hrvatskom kirurkom kongresu u Splitu
1994.g.; Desetom kongresu hrvatskih lijenika u Zadru 1996.g.; Prvom
naprednom teaju iz osteoporoze u Zadru 1999.g.; Treem hrvatskom
kongresu ginekologa i opstetriara na Plitvicama 2001.g.; Treem hrvatskom
kongresu o menopauzi i ginekolokoj endokrinologiji u Dubrovniku 2001.g.;
Prvom hrvatskom kongresu o osteoporozi u Rovinju 2001. g.; 29th European
Symposium on Calcified Tissues u Zagrebu 2002. g.; 13th Ljudevit Jurak
International Symposium on Comparative Pathology u Zagrebu 2002. g.;
Drugom hrvatskom kongresu o osteoporozi u Rovinju 2003. g.; IV Hrvatskom
kongresu o ginekolokoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi s
meunarodnim ueem, Brijuni 2003.; IV Hrvatskom kongresu ginekologa i
opstetriara, Plitvice, 2004.; 4. Hrvatskom kongresu o osteoporozi, Cavtat,
2007.; 5. Hrvatskom kongresu ginekologa i opstetriara, Opatija, 2007. i 6.
Hrvatskom kongresu o ginekolokoj endokrinologiji , humanoj reprodukciji i
menopauzi, Brijuni, 2007.
Popis
radova
zadnjih 5 godina:
Osnovao sam 1998. Polikliniku za ginekologiju i porodnitvo, radioloku

dijagnostiku mamografije i ultrazvunu dijagnostiku i rukovodim njezinim
strunim i organizacijskim radom s ukupno deset djelatnika. Uz specijalistiku
ginekoloku ordinaciju, vodim ordinaciju za bolesti dojke, centar za ultrazvunu
dijagnostiku i centar za osteoporozu.
Kao dragovoljac sam aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu. U postrojbama
Hrvatske vojske proveo sam 44 mjeseca. Odlikovan sam Spomenicom
domovinskog rata, Medaljom Oluja i Redom Danice Hrvatske s likom
Katarine Zrinske.
Lozo P, Brni I.
Informatizacija primarne zdravstvene zatite
1. Hrvatski kongres telemedicine sa meunarodnim sudjelovanjem, Makarska
2002.
Lozo P, Krpan D, Brni I, Krvavica A.
Histoloka klasifikacija postmenopauzalne osteoporoze
7. kongres svjetskog zbora hrvatskih lijenika, Stubike Toplice 2002.
Lozo P, Krpan D, Krvavica A, Kuec V.
Histologic variability in the iliac crest biopsy of postmenopausal and
osteoporotic woman. Calcified Tissue International, Vol 70, No 4, 2002.
13th Ljudevit Jurak International Symposium on Comparative Pathology,
Zagreb 2002.
u
Lozo P, Krpan D, Kuec V, Krvavica A, Vukeli-Baturi T.
Histologija kosti u postmenopauzalnoj osteoporozi
Drugi Hrvatski kongres o osteoporozi, Rovinj 2003.
Bone Histology in Postmenopausal Osteoporosis variation in bone cell action
30th European Symposium on Calcified Tissues,
Rome Italy 2003.
Lozo P, Krpan D, Kuec V, Krvavica A, Vukeli-Baturi T.
Histologija kosti u postmenopauzalnoj osteoporozi razliitosti staninih
zbivanja
IV Hrvatski kongres o ginekolokoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i
menopauzi s meunarodnim ueem, Brijuni 2003.
116
Lozo P.
Histomorfometrijske znaajke postmenopauzalne osteoporoze magistarski
rad
Medicinski fakultet sveuilita u Zagrebu, 2003.
Bone histology in postmenopausal osteoporosis variation in bone cell action.
Calcified Tissue International, Vol 72, No 4, 2003.
Lozo P, Krpan D, Krvavica A, Vukeli Baturi T, Fistoni I, Kuec V.
zbivanja
Acta Medica Croatica, Vol 58, No 1, 2004.
Brni, Zoran; Gaparov, Slavko; Lozo, Petar Vladislav; Ani, Petar; Patrlj,
Leonardo; Ramljak, Vesna.
Is quadrant biopsy sufficient in men likely to have advanced prostate cancer?
Comparison with extended biopsy.
Pathology oncology research, Vol 11, No 1, 40-44, 2005.
Lozo P, Vukeli-Baturi T, Krpan D, Kuec V.
Epidemiologija osteoporoze u Zadarskoj upaniji kljuni problemi u
izvjeivanju i praksi
4. Hrvatski kongres o osteoporozi, Cavtat, 2007.
Lozo P, Vukeli-Baturi T, Rukavina D, Duki B, Milka M.
Primarna zdravstvena zatita ena u Zadarskoj upaniji - organizacija i nain
rada
5. Hrvatski kongres ginekologa i opstetriara, Opatija, 2007.
Dui Z, Radi V, Kukura V, Podobnik M, Ciglar S, Zmijanac J, Lozo P.
Trudnoa i tumori adneksa
Lozo P, Vukeli-Baturi T, Gveri A, Crvelin R.
Uloga ginekologa u prevenciji, dijagnostici i lijeenju raka dojke
6. Hrvatski kongres o ginekolokoj endokrinologiji , humanoj reprodukciji i
Lozo P, Vukeli Baturi T.
Uloga ginekologa u prevenciji, dijagnostici i lijeenju osteoporoze
117
Lozo P.
Histomorfometrijske znaajke postmenopauzalne osteoporoze magistarski
rad
Medicinski fakultet sveuilita u Zagrebu, 2003.
Lozo P, Krpan D, Krvavica A, Vukeli Baturi T, Fistoni I, Kuec V.
zbivanja
Acta Medica Croatica, Vol 58, No 1, 2004.
Lozo P, Vukeli-Baturi T, Rukavina D, Duki B, Milka M.
Primarna zdravstvena zatita ena u Zadarskoj upaniji - organizacija i nain
rada
Relevantni radovi za Lozo P, Vukeli-Baturi T, Krpan D, Kuec V.
izvoenje nastave:
Epidemiologija osteoporoze u u Zadarskoj upaniji - kljuni problemi u
izvjeivanju i praksi
4. Hrvatski kongres o osteoporozi, Cavtat, 2007.
Lozo P, Vukeli-Baturi T, Gveri A, Crvelin R.
Uloga ginekologa u prevenciji, dijagnostici i lijeenju raka dojke i vlastita
iskustva
Lozo P, Vukeli Baturi T.
Uloga ginekologa u prevenciji, dijagnostici i lijeenju osteoporoze i vlastita
iskustva
Datum
zadnjeg
Vii asistent, 2013.
izbora u zvanje:
Predmet(-i)
koje
Ginekologija i porodnitvo
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Ivanka Matas
Zavod za javno zdravstvo Zadar, Sluba za mikrobiologiju i parazitologiju
1996. diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu

1996-1999 pripravniki sta pri Institutu za tumore Zagreb i Opoj bolnici
Zadar
2002-2004 Sluba za kolsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Zadar
2004-2008 specijalizacija iz medicinske mikrobiologije s parazitologijom
2007 zavren struni poslijediplomski studij
2008 poloen specijalistiki ispit iz medicinske mikrobiologije s
parazitologijom
2010 upisala doktorski studij iz podruja Biomedicina i zdravstvo pri
Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
Popis radova u
118
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
asistentica
Mikrobiologija s parazitologijom
Dr.sc.Alan Medi
Zavod za javno zdravstvo Zadar
Roen sam u ibeniku 28.01.1969. godine. Tu sam zavrio osnovnu i srednju

medicinsku kolu, smjer sanitarni laborant. Godine 1988. upisao sam Medicinski
fakultet u Zagrebu gdje sam diplomirao 30.11.1994. godine. Nakon obaveznog
dvogodinjeg pripravnikog staa poloio sam struni ispit 1997. godine.
Dvije godine sam radio kao lijenik ope prakse u Domu zdravlja
Biograd, te na otocima Ugljanu i Pamanu. Godine 1999. dolazim u Zavod za
javno zdravstvo Zadar kada zapoinjem specijalizaciju iz epidemiologije.
Godine 2001. poloio sam specijalistiki ispit u koli narodnog zdravlja "
Andrija tampar" u Zagrebu. Zavrio sam poslijediplomski studij medicinske
znanosti na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu i obranio magistarski
rad pod naslovom : Distribucija infekcije virusom hepatitisa C meu ovisnicima
Zadarske upanije 05.04.2005.
Voditelj sam slube epidemiologije
Zavoda za javno zdravstvo Zadar od 2002 godine.
2.a.1. Delalija B, Medi A. Latrodectus Bites in Northern Dalmatia, Croatia:
Laboratory, Epidemiological, and Therapeutical Aspects. Croatian Medical
Journal 2003;44:135-138.
2.a.2. Medi A, Delalija B, Punda-Poli V, Gjenero-Margan I, Turkovi B, Gili
V. Q Fever Epidemic among Employees in a Factory in the Suburb of Zadar,
Croatia. Croatian Medical Journal 2005;46:315-319.
2.b.1. Gveri M, Delalija B, Petrii B, Gveri A, and Medi A. Epidemiologic
characteristics of AIDS in the Zadar area, Croatia. Acta Dermatovenerologica
2002;11:63-65, indeksirano u Embase/Excerpta Medica
2.d.1. Delalija B, Medi A, Avi-upanc T. Hemoragijska vruica s
bubrenim sindromom (HVBS): importirana i/ili autohtona bolest u zadarskoj
regiji, Croatia. Acta Medica Croatica 2003;57:437-440.
2.d.2. Delalija B, Avi-upanc T, Medi A. Sluznica probavnog trakta kao
mogue ulazno mjesto Bartonella henslae infekcije, Croatia. Croatian Journal
of Infection 2004;24:25-27.
2.d.3. Delalija B, Avi-upanc T, Medi A, Mili N. Neuobiajeni oblik bolesti
majeg ogreba, Croatia. Croatian Journal of Infection 2004;24:87-89.
2.f.1. Vrki Lj, Medi A, Stankovi S. Epidemija u djejem vrtiu Radost
uzrokovana Salmonellom enteritidis . Hrvatski kongres klinike mikrobiologije i
infektologije. Zagreb 14-16.10.1999.
2.f.2. Delalija B, Medi A, Punda Poli V, Gjenro Margan I, Turkovi B, Gili
V, Zadar, Split, Zagreb. Uloga vjetra u nastanku Q-groznice. Suvremeno
119
lijeenje infektivnih bolesti, 68. znanstveno struni simpozij s meunarodnim

sudjelovanjem.
2.f.3. Delalija B, Medi A, Punda Poli V, Gjenro Margan I, Turkovi B, Gili
V, Croatia. The role of wind in the outbreak of Q fever.4 th International
Conference on Rickettsiae and Rickettsial Diseases, Logrono, Spain, June 1821, 2005.
3.c.1. II hrvatski kongres o infektivnim bolestima s meunarodnim
sudjelovanjem. Hrvatski lijeniki zbor, Akademija medicinskih znanosti,
Hrvatsko drutvo infektologa, Hrvatsko drutvo za kemoterapiju. Dubrovnik 2427.09.2000.
3.c.2. Organizacija i provedba obveznih cijepljenja-cjelodnevni edukacijski
teaj. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatska lijenika komora, Hrvatski
lijeniki zbor. Split 30.09. 2000.
3.c.3. Struni godinji sastanak Hrvatskog epidemiolokog drutva. Hrvatski
lijeniki zbor, Hrvatsko epidemioloko drutvo. Zagreb 08.12.2000.
3.c.4. Zdravstvena zatita starijih ljudi u reformi hrvatskog zdravstvenog
sustava. Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba- Centar za gerontologiju.
Zagreb 24.01.2001.
3.c.5. Struni sastanak Klinike za infektivne bolesti Dr Fran Mihaljevi .
Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi . Zagreb 14.02.2001.
3.c.6. 24. oujka Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze, DOTS, lijeenje
tuberkuloze dostupno svima. Hrvatsko pulmoloko drutvo HLZa . Zagreb
22.03.2001.
3.c.7. Nova dostignua u dijagnostici I terapiji virusnih hepatitisaposlijediplomski tematski teaj stalnog usavravanja lijenika. Sveuilite u
Zagrebu Medicinski Fakultet. Zagreb 09.06.2001.
3.c.8. Struni godinji sastanak Hrvatskog epidemiolokog drutva. Hrvatski
lijeniki zbor, Hrvatsko epidemioloko drutvo.
Zagreb 14.12.2001.
3.c.9. Simpozij Bjesnoa u Hrvatskoj danas Zavod za javno zdravstvo
Grada Zagreba. zagreb 01.03.2002.
3.c.10. Virusni hepatitisi-struni skup. Hrvatski lijeniki zbor. Zadar
04.04.2002.
3.c.11. Teaj trajne izobrazbe lijenika Tetanus-prevencija. Hrvatsko
drutvo infektologa HLZ-a. Zadar 27.04.2002.
3.c.12. 3. Hrvatski kongres I infektivnim bolestima s meunarodnim
sudjelovanjem. Hrvatsko drutvo infektologa HLZ-a. Dubrovnik 12.10. 2002.
3.c.13. Poslijediplomski tematski teaj- Nova dostignua u dijagnostici I terapiji
virusnih hepatitisa. Sveuilite u Zagrebu- Medicinski Fakultet. Zagreb 16.11.
2002.
3.c.14. Poslijediplomski tematski teaj trajnog usavravanja- Aktualnosti u
epidemiologiji. Medicinski fakultet Zagreb, kola narodnog zdravlja A.
tampar, Hrvatski zavod za javno zdravstvo-Referentni centar za
epidemiologiju, Hrvatsko epidemioloko drutvo HLZ. Zagreb 20. I 21.02.
2003.
3.c.15. Teki akutni dini sindrom-SARS- nova bolest-struni skup. Hrvatski
zavod za javno zdravstvo, Zagreb Klinika za inf. bolesti Dr. F. Mihaljevi
Zagreb. Zagreb 13.05.2003.
3.c.16. 66. Znanstveno- struni simpozij s meunarodnim sudjelovanjem.
Hrvatsko drutvo infektologa HLZ-a. Pula 11.06.2003.
3.c.17. Teaj trajne izobrazbe lijenika ee zoonoze u Hrvatskoj .
Hrvatsko drutvo infektologa HLZ-a. Zadar 21.06.2003.
120
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Vii asistent, 2013.

Epidemiologija
Javno zdravstvo
Dr.sc.Anamarija Mren
Opa bolnica Zadar
Roena sam 19. listopada 1962. g. u Zadru gdje sam zavrila osnovnu i
srednju kolu.1981.g. upisala sam Medicinski fakultet sveuilita u Zagrebu na
kojem sam diplomirala 1987.g. Iste godine obavljam radni sta pri Domu
zdravlja "Vlasta Renduli" u Jastrebarskom. Nakon poloenog strunog ispita,
od veljae 1989.g. zaposlena sam u Opoj bolnici Zadar, u poetku na
poslovima i zadacima znanstvenog pripravnika u Slubi za neurologiju, da bi
od studenog 1992. g. radila kao specijalizant. 1990.g.upisujem
poslijediplomsku nastavu iz neurologije, a 1995 stekla sam znanstveno zvanje
magistra znanosti iz podruja neurologije.
Nakon poloenog specijalistikog ispita 1996.g. odlazim ponovno na Kliniku za
neurologiju KBC " Rebro " 1998.g. da bi se osposobila za samostalan rad u
Neurofiziolokom laboratoriju kao i za rad na podruju epileptologije. Sljedee
godine upotpunjujem svoja znanja na Klinici takoer u Neurofiziolokom
laboratoriju klinike KBC " Rebro " te provodim edukaciju iz
elektromioneurografije. 2002.g. u KBC " Sestre milosrednice " u Refrentnom
centru za neurovaskularne poremeaje stjeem znanja i vjetine iz podruja
neurosonologije.
U tijeku svog rada sudjelovala sam aktivno u edukacijskim teajevima,
poglavito iz podruja epileptologije i dijabetine polineuropatije.
121
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
1. D. Milov, A.Mren: Prikaz sluaja bolesnika u psihomotornom statusu.

2.hrvatski simpozij o epilepsijama, Varadin, 2-4. listopada 1996.
2. A. Mren, D.Milov,V.teti, S. Bai: Transkranijski dopler kod
akutnog ishemiskog modanog udara.
2.hrvatski neuroloki kongres Zagreb 14 17. svibnja 1997
3. A. Mren, P.Baturi, S.arec,S.Bai: Neurofizioloka evaluacija lezije
lumbosakralnog korijena 2.hrvatski
neuroloki kongres Zagreb 14 17. svibnja 1997
4. A.Mren, S. Bai, D.Milov: TCD evaluation of the influence of ACE
inhibitors on cerebral haemodynamic in hypertensive patientes. IUC 2000,
Dubrovnik, 5-10.lipnja 2000.
5. Mren A, Milov D, Bai S, Narani N : TCD evaluacija utjecaja
ACE inhibitora na modanu hemodinamiku u bolesnika sa hipertenzijom.
3.hrvatski kongres o aterosklerozi s meunarodnim sudjelovanjem. ibenik,
13 16 lipanj 2001.
6. A. Mren, D. Milov, S. Bai, N. Narani: Epidemioloki parametri
multiple skleroze u Zadarskoj upaniji. 3.hrvatski neuroloki kongres, Rijeka
10-12.listopada 2001.
7. A.Mren: Improvement in the Transcranial Doppler Parameters of
Hypertensive Patientes after treatment with an Angiotensin I - Converting
Enzyme inhibitor. 7th ESNCH Bern, 26-28.05.2002.
Naki D, Gili L, Klari D, Santini Duevi D, Mren A, Ivanac K :
Rabdomioliza i akutna renalna insuficiencija uzrokovana intoksikacijom
heroinom. IV hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije, Rovinj 7-10
listopad 2005.
Izor u tijeku za docenta

Neurologija
Dr.sc.Dario Naki
Opa bolnica Zadar
Roen sam 21. svibnja 1969. godine u ibeniku. Nakon zavrene

osnovne i srednje kole u Zadru upisao sam 1988. g. Medicinski fakultet
sveuilita u Zagrebu na kojem sam diplomirao u oujku 1994. godine. U
travnju iste godine zapoinjem s obavljanjem dvogodinjeg pripravnikog staa
i po isteku istog u travnju 1996. g. sam poloio dravni ispit. Od lipnja 1996. g.
sam stalno zaposlen na Internom odjelu Ope bolnice Zadar najprije kao
sekundarac, a od sijenja 1997. g. kao specijalizant. Zadnju godinu
specijalizacije provodim na KBC Rebro u Zagrebu i polaem specijalistiki
ispit u listopadu 2000. godine. Povratkom sa specijalizacije u suradnji s
kolegama s nefrolokog odsjeka uvodim nekoliko novih dijagnostikih i
122
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
terapijskih metoda u naem odsjeku

( biopsija bubrega, obrada i lijeenje
renovaskularne hipertenzije, doppler krvnih ila bubrega i transplantiranih
bubrega, postavljanje privremenih i trajnih katetera za hemodijalizu,
sudjelovanje kod uvoenja peritonejske dijalize ... ). Od studenog 2004. g. sam
Voditelj Odsijeka za nefrologiju i hemodijalizu. U studenom 2005. g. sam
obranio znanstveni magistarski rad pod mentorstvom prof.dr. D. Kuzmania
Znaenje polimorfizma ACE gena u klinikom tijeku glomerularnih bolesti . U
istom mjesecu zapoinjem subspecijalizaciju iz nefrologije. Od svibnja 2006. g.
sam pomonik ravnatelja Ope bolnice Zadar za medicinska pitanja.
Sudionik sam Domovinskog rata.
Tijekom kolske godine 1996 / 1997 sam predavao Internu medicinu u
Srednjoj medicinskoj koli Ante Kuzmani u Zadru.
1. Naki D, Santini Duevi D, Klari D, Gili L, ubeli N : Rabdomioliza i
akutna renalna insuficijencija uzrokovane intoksikacijom heroinom
prikaz tri sluaja. Medica Jadertina 2005; Br 1-2: 35-39
2. Naki D, ubeli N, Klari D, Santini Duevi D :
Ksantogranulomatozni pijelonefritis prikaz sluaja. II hrvatski kongres
nefrologije dijalize i transplantacije, Dubrovnik, 21-25 listopad 1998.
3. Klari D, ubeli N, Naki D, Santini Duevi D, Gili L : Neoptimalno
lijeenje eritropoetinom usporedba s rezultatima Hrvatske i Evrope.
Hrvatski simpozij o nadomjesnom lijeenju bubrenog zatajenja s
meunarodnim sudjelovanjem. Pula, 23 24 studeni 2001.
4. Klari D, Kozi M, Naki D, ubeli N, Grdovi K, Dasovi Kneevi M :
Subkapsularni hematom u akutnom pijelonefritisu. III hrvatski kongres
nefrologije, dijalize i transplantacije, Plitvika jezera, 10-13 listopad
2002.
5. Kronja Negro J, Naki D, Vali A : Dijagnostiki znaaj odreivanja
morfologije urinarnih eritrocita fazno kontrastnim mikroskopom. 4.
hrvatski kongres medicinskih biokemiara, Zadar, 24-28 rujan 2003.
6. Naki D, Gili L, Klari D, Santini Duevi D, ukanec poljar M,
ori M : Uestalost i kliniki tijek pojedinih glomerulonefritisa u
O.B.Zadar u periodu srpanj 2001 oujak 2005. IV hrvatski kongres
nefrologije, dijalize i transplantacije, Rovinj, 7 10 listopad 2005.
7. Klari D, Gili L, Naki D, Gili V : Peritonitisi, pet godina iskustva.
IV hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije, Rovinj, 7-10
listopad 2005.
8. Naki D, Gili L, Klari D, Santini Duevi D, Mren A, Ivanac K :
Rabdomioliza i akutna renalna insuficijencija uzrokovane intokikacijom
heroinom. IV hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije,
Rovinj, 7-10
listopad 2005.
9. Gili L, Naki D, ubeli N : Retroperitonealna fibroza, prikaz sluaja.
IV
hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije, Rovinj, 7 -10
listopad
2005.
10. Naki D : Postavljanje i odravanje trajnih katetera za hemodijalizu
Hickman.
IV hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije, Rovinj, 7 10
listopad
2005.
11. Naki D : Proteinurija i progresija renalne insuficijencije. Nefroloki
simpozij
123
imbenici napredovanja zatajenja bubrega , Zadar, 27 28

listopad 2006.
12. Gili L, Santini Duevi D, Naki D : Uestalost hipertenzije u opoj
populaciji
Zadra. Prvi hrvatski kongres o hipertenziji s meunarodnim
sudjelovanjem,
Zagreb, 9 12 studeni 2006.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
docent
Turistika medicina
Klnika propedeutika
Ivana Patrk
Opa bolnica Zadar
Roena sam u Zadru 26.04.1975. gdje sam zavrila osnovnu i srednju

kolu. 1993. godine upisala sam se na Medicinski fakultet u Zagrebu, gdje sam
diplomirala 28. lipnja 1999. na predroku, s prosjekom ocjena 4,0. Nakon
zavrenog fakulteta vraam se u rodni Zadar gdje sam obavila pripravniki
sta u Domu zdravlja Biograd n/m. Nakon poloenog dravnog ispita, dvije
godine sam radila na zamjenama u ambulantama obiteljske medicine u Zadru i
okolici. U srpnju 2003. godine zapoela sam specijalizaciju iz dermatologije i
venerologije za Opu bolnicu Zadar.
Udata sam i majka dvoje djece.
Posljednje 3 kolske godine predavala sam predmet
Dermatovenerologija u srednjoj medicinskoj koli Ante Kuzmania u
Zadru.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
asistent
Dermatologija
124
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Jogen Patrk
Opa bolnica Zadar
Roen sam u Zadru 20. 11. 1970. gdje sam zavrio osnovnu i srednju kolu.
Medicinski fakultet u Rijeci zavrio sam u srpnju 1997. godine s prosjekom
ocjena 4,86. Nakon zavrenog fakulteta vraam se u rodni Zadar gdje
obavljam dvogodinji pripravniki sta u Opoj bolnici Zadar, a nakon
poloenog dravnog ispita zapoinjem, za Opu bolnicu Zadar, specijalizaciju
iz interne medicine koje zavravam u studenom 2004. godine. Od prosinca
2005. sam na uoj specijalizaciji iz kardiologije. Oenjen sam i otac dvaju
sinova.
Za vrijeme specijalizacije iz interne medicine tijekom 2 kolske godine sam kao
povremeni predava u predmetu Interna medicina, sudjelovao u nastavi u
srednjoj medicinskoj koli Ante Kuzmania.
Od samih poetaka njegova djelovanja (2002.) aktivan sam u Hrvatskom
drutvu za reanimatologiju (CroRc) Hrvatskog lijenikog zbora gdje sam kao
punopravni instruktor licenciran od ERC-a ( European Resuscitation Councila)
sudjelovao na brojnim teajevima kardiopulmonalne reanimacijeuznapredovalog odravanja ivota irom Hrvatske.
Patrk J, iki A, Jovi A, Sutli ,: Successful surgical repair of
interventricular septal rupture in acute myocardial inferction; Alpe Adria
cardiology meeting, 2003.
Zekanovic D, Patrk J, Borcilo M, Jovic A, Bilic B, Pavesic K,:MSCT
coronary angiography in patients with suspected coronary artery
disease-our experiences., Alpe Adria cardiology meeting 2006.
asistent
Turistika medicina
Anesteziologija, reanimatologija i intezivno lijeenje
125
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Dr.sc. Zvjezdan Penezi

Odjel za psihologiju
Sveuilite u Zadru
zvjezdan@unizd.hr
Osobna webstranica:
-
ivotopis:
Roen sam 21. oujka 1973. u Bajmoku, Subotica.

1996. godine diplomirao sam jednopredmetni studij psihologije na
Filozofskom fakultetu u Zadru.
Za diplomski rad nagraen sam Zlatnom znakom Ramira
Bujasa za izuzetno vrijedan diplomski rad iz podruja psihologije
1996. godine zaposlio sam se na Odsjeku za psihologiju
Filozofskog fakulteta u Zadru na radnom mjestu znanstvenog novaka.
28. lipnja 1999. magistrirao sam na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu (magistarska radnja pod nazivom Zadovoljstvo ivotom:
relacije sa ivotnom dobi i nekim osobnim znaajkama mentor: prof.
dr. Katica Lackovi-Grgin)
1999. godine izabran sam u zvanje asistenta na Odsjeku za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru.
2004. godine, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranio
doktorsku disertaciju pod naslovom Zadovoljstvo ivotom u
adolescentnoj i odrasloj dobi provjera teorije viestrukih diskrepancija
(mentor: doc. dr. Izabela Sori).
2004. godine izabran sam u zvanje vieg asistenta na Sveuilitu u
Zadru
2004. pokrenut je na Sveuilitu u Zadru postupak za izbor u
znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno podruje
drutvenih znanosti, polje psihologije, grana opa psihologija, za
predmet Psihologija linosti.
2005. izabran sam u znanstveno-nastavno zvanje docenta za
znanstveno podruje drutvenih znanosti, polje psihologije, grana opa
psihologija, za predmet Psihologija linosti.
Sudjelovao sam u nizu istraivanja u sklopu znanstvenoistraivakih projekata na matinom Odjelu
Autor i koautor sam u nizu znanstvenih i strunih radova, a neki
od tih radova uspjeno su prezentirani na domaim i meunarodnim
znanstvenim i strunim skupovima.
U vie navrata bila sam lan Organizacijskog i/ili Programskog odbora
meunarodnog znanstveno-strunog skupa Dani psihologije u Zadru koji
organizira Odjel za psihologiju u Zadru.
2003. - Administrator programskog sustava Statistica na Sveuilitu u
Zadru. Provodio osnovnu edukaciju korisnika u koritenju programskog
sustava.
2004.- Administrator programskog sustava Mathematica na Sveuilitu u
Zadru. U planu je osnovna edukaciju korisnika u koritenju programskog
sustava
lan sam Hrvatskog psiholokog drutva.
Struno usavravanje: International Summer School Cultural
Psychology: Social, Cognitive and Personality Processes; edukacijski
program "Aktivno uenje i kritiko miljenje u visokokolskoj nastavi";
edukacija Training the Trainers (Inicijalno obrazovanje za CARNetove
predavae); online teaj Pretraivanje online baza podataka ; online
126
teaj Izrada online teaja pomou WebCT-a
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
Rokach, A., Lackovi-Grgin, K., Penezi, Z. (2000). The Effects of Culture on

the Causes of Loneliness, Psychology: A Journal of Human Behavior,
37, 1, 6-20.
Penezi, Z., Ivanov, L. (2000). Predikcija zadovoljstva ivotom kod tri razliite
dobne skupine, Psihologijske teme, 8-9, 47-61.
Sori, I., Lackovi-Grgin, K., Penezi, Z. (2000). Suoavanje s usamljenou:
Znaenje iskustva i uzroka usamljenosti, RADOVI Filozofskog
fakulteta u Zadru, Razdio FPSP, 39(16), 17-32.
Ivanov, L., Penezi, Z. (2000). Samoefikasnost: Pregled teorije, RADOVIRazdio FPSP, 39(16), 113-142.
Zekanovi-Korona, Lj., Penezi, Z. (2000). Informatika pismenost studenata
Filozofskog fakulteta u Zadru, Raunala u koli, Zbornik radova
Savjetovanja CE, Opatija, svibanj, 2000. (u okviru XXIII.
meunarodnog skupa MIPRO 2000).
Lackovi-Grgin, K., Grgin, T., Penezi, Z. and Sori, I. (2001). Some
Predictors of Primary Control of Development in Three Transitional
Periods of Life, Journal of Adult Development, 8, 3, 149-160.
Rokach, A., Orzeck, T., Cripps, M.A., Lackovi-Grgin, K. and Penezi, Z.
(2001). The effects of culture on the meaning of loneliness, Social
Indicators Research., 53, 1, 17-31.
Lackovi-Grgin, K., Penezi, Z. i utelija, S. (2001). Dobne i spolne razlike u
samootkrivanju adolescenata razliitim osobama, Drutvena
istraivanja, 10, 3, 341-363.
Lackovi-Grgin, K., Penezi, Z., Varka, L. (2001). Neke odrednice
depresivnosti i zadovoljstva ivotom ena u menopauzi, Medica
Jadertina, 31, 141-152
Rokach, A., Orzeck, T., Lackovi-Grgin, K., Penezi, Z., Sori, I. (2002). The
Effects of Culture On Coping With Loneliness, Psychology and
Education, 39, 1, 1-11.
Lackovi-Grgin, K., Penezi, Z., Neki, M., Dadi, J. (2002). Neke psiholoke
znaajke osoba oboljelih od raka, Medica Jadertina, 32, 3-4, 97106.
Penezi, Z., Lackovi-Grgin, K. (2001). Vanost razvojnih ciljeva u
adolescentnoj, srednjoj i starijoj ivotnoj dobi, RADOVI Filozofskog
fakulteta u Zadru, Razdio FPSP, 40(17), 65-81.
Ivanov, L., Penezi, Z. (2001). Anksioznost od raunala: Usporedba uenika
srednjih kola i studenata, RADOVI Filozofskog fakulteta u Zadru,
Razdio FPSP, 40(17), 207-222.
Lackovi-Grgin, K., Penezi, Z., Tucak, I. (2002). Odnos generativnosti i drugih
komponenti linosti Eriksonova modela u osoba mlae, srednje i
starije odrasle dobi, Suvremena psihologija, 5, 9-30.
Lackovi-Grgin, K., Prorokovi, A., ubela, V., Penezi, Z. (Ur.). (2002). Zbirka
psihologijskih skala i upitnika, Zadar, Filozofski fakultet.
Penezi, Z. (2002). Skala optimizma-pesimizna (O-P skala), U: K. LackoviGrgin, A. Prorokovi, V. ubela, Z. Penezi (Ur.) Zbirka psihologijskih
skala i upitnika, Zadar, Filozofski fakultet, 15-17.
Penezi, Z. (2002). Skala zadovoljstva ivotom, U: K. Lackovi-Grgin, A.
Prorokovi, V. ubela, Z. Penezi (Ur.) Zbirka psihologijskih skala i
upitnika, Zadar, Filozofski fakultet, 20-22.
Ivanov, L., Penezi, Z. (2002). Razliiti tipovi socijalnih i temporalnih usporedbi
tijekom prilagodbe studiju, RADOVI Filozofskog fakulteta u Zadru,
Razdio FPSP, 41(18), 95-116.
127
Penezi, Z., Lackovi-Grgin, K., Neki, M. (2002). Samostiavanje zdravih i od

raka oboljelih osoba, RADOVI Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio
FPSP, 41(18), 161-182.
Zekanovi-Korona, Lj., Penezi, Z., Kalaji, V. (2002). Stavovi studenata o
nastavi informatike u srednjoj koli i na fakultetu, Raunala u
obrazovanju: zbornik radova Savjetovanja CE, Opatija, svibanj, 2002.
(u okviru XXV. jubilarnog meunarodnog skupa MIPRO 2002.).
ubela Adori, V., Manenica, I., Penezi, Z. (2004) (Ur.). Meunarodni
znanstveno-struni skup XIV Dani psihologije u Zadru. Saetci
radova. Odjel za psihologiju. Sveuilite u Zadru.
Prorokovi, A., Lackovi-Grgin, K., ubela, V., Penezi, Z. (Ur.). (2004). Zbirka
psihologijskih skala i upitnika Svezak 2, Zadar, Sveuilite u Zadru.
Ivanov, L., Penezi, Z. (2004). Burnsova skala perfekcionizma, U: A.
Prorokovi, K. Lackovi-Grgin, V. ubela, Z. Penezi (Ur.) Zbirka
psihologijskih skala i upitnika- Svezak 2, Zadar, Sveuilite u Zadru.
Penezi, Z. (2006). Zadovoljstvo ivotom odraslih osoba: kroskulturalna
perspektiva, U: Lackovi-Grgin, K. i ubela Adori, V. (ur.). Odabrane
teme
iz
psihologije
odraslih,
Jastrebarsko : Naklada Slap.
Penezi, Z., Sori, I. (2006). Skala temporalnog zadovoljstva ivotom (TSWLS), U:
ubela Adori, V., Prorokovi, A., Penezi, Z., Tucak, I. (ur.). Zbirka
psihologijskih skala i upitnika Sv. 3. Zadar, Sveuilite u Zadru.
Penezi, Z. (2006). Zadovoljstvo ivotom u adolescentnoj i odrasloj dobi. Drutvena
istraivanja. 84-85, 4-5, 643-669.
Radovi koji me kvalificiraju za izvoenje nastave:
izvoenje nastave:
Magistarska radnja:
Doktorska disertacija:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Zadovoljstvo ivotom: relacije sa ivotnom dobi i nekim

osobnim znaajkama
Zadovoljstvo ivotom u adolescentnoj i odrasloj dobi
provjera teorije viestrukih diskrepancija.
izvanredni profesor
Rad s grupom u sestrinstvu
Komunikacijske vjetine
Ozren Pesti
Opa bolnica Zadar
Roen sam 07. oujka 1953 godine u Zadru, gdje sam zavrio osnovnu kolu i
Gimnaziju.
1971. godine upisao sam Prirodoslovno-Matematiki Fakultet u Zagrebu gdje
sam diplomirao smjer Teorijska fizika, 1975. godine
Poslije studija vraam se u Zadar i radim u zadarskoj Gimnaziji kao profesor
fizike do 1988. godine.
Nakon toga zapoljavam se u Zavodu za javno zdravstvo u Zadru u Slubi za
informatiku kao projektant informacijskog sustava. Projektirao sam i
isprogramirao veliki dio informacijskog sustava Bolnice u Zadru, jer se
128
reformom zdravstva Sluba za informatiku premjestila u Opu bolnicu Zadar.

Radio sam na mainframe serveru Unisys koristei alat za generiranje baza
podataka LINC firme Unisys.
1996. godine postajem rukovoditelj Slube za informatiku, koju obnaam i
danas.
Voditelj sam tima koji je razvio integrirani bolniki informacijski sustav za
potrebe zadarske Bolnice, a koji se poeo primjenjivati i u nekim drugim
bolnicama u Hrvatskoj.
Program je baziran na Oracle bazi podataka i Oracle razvojnim alatima.
Imam veliko iskustvo u dizajniranju baza podataka u zdravstvu, izradi
aplikacijskog softvera, kao i u implementaciji informacijskog sustava u
bolnicama.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Bio sam dio tima za suradnju s amerikom nevladinom organizacijom AIHA, pa

sam i u tom svojstvu proveo niz edukacija o planiranju informacijskih sustava u
zdravstvu, zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika u zemljama Srednje i
Istone Europe, kao i zemalja biveg Sovjetskog Saveza.
Napisao sam skriptu za maturante pod naslovom:
'Elementarne estice i zakoni ouvanja' 1984. godine.
Napisao sam i prirunik na traenje AIHA-e 2003. godine pod naslovom:
' Hospital Information Systems planning and development'
Prirunik je objavljen u digitalnom obliku.
Na traenje firme Infosistem iz Zagreba napisao sam lanak o razvoju
informacijskog sustava,
koji je objavljen u asopisu InfoTrend pod naslovom:
'Bolniki informacijski sustav pogled iz Zadra'.
predava
Informatizacija i administracija u zdravstvenoj njezi
Dr.sc.Ivan Poljakovi
Sveuilite u Zadru
ivan.poljakovic@unizd.hr
2006
Sveuilite u Zadru
Vii predava za engleski jezik 2004
1995
Sveuilite u Aucklandu
Doktor znanosti (njemaka knjievnost) 1999
1997
Sveuilite u Aucklandu
panjolski jezik
1998
Catholic Institute of Theology
Teaj za vjerouitelja 1998
129
1997
UNITEC Institute of Technology (Novi Zeland)
Profesor njemakog, engleskog (kao stranog),
engleskog (kao materinskog) i panjolskog jezika 1995
Reizbor u
zvanje Vieg predavaa visoke kole za njemaki i engleski jezik 1990
Sveuilite u Novom Sadu
Vii predava visoke kole za njemaki i engleski jezik 1989
Wimbledon
School of English (London)
Engleski jezik 1986
Sveuilite u Beogradu
Magistar filolokih nauka (njemaka knjievnost) 1986
1982
Sveuilite u Beogradu
Postdiplomski studij njemaka knjievnost 1980
Sveuilite u Zagrebu
Profesor njemakog jezika i knjievnosti i engleskog jezika 1979
Sveuilite
u Rostocku (Njemaka)
Germanistika 1978
1977
Sveuilite u Zagrebu
Germanistika i anglistika 1977
1976
Sveuilite u Cambridge-u (Engleska)
Engleski jezik 1976
1974
Sveuilite u Innsbrucku (Austrija)
Germanistika i anglistika
Radno iskustvo
danas
2006 Sveuilite u Zadru
Voditelj Centra za strane jezike 2006
1999 Macleans College, Auckland
ef katedre za ESOL (engleski kao strani jezik) 1998
1996 Waitakere College, Auckland
Profesor (honorarno) 1998
1996 Hrvatska katolika kola, Auckland (Novi Zeland)
Profesor engleskog jezika (honorarno) 1996
1988 Sveuilite u Novom Sadu, Graevinski fakultet, Subotica
Vii predava njemaki i engleski jezik 1988
1987 Gimnazija, Subotica
Profesor njemakog i engleskog jezika 1988
1987 Srednja medicinska kola, Subotica
Profesor njemakog jezika 1987
1981 Ivan Milutinovi osnovna kola, Subotica
Nastavnik engleskog jezika
1. Business, Organizational and Social-economic links of Terminals
(prijevod), HAZU, Znanstveni savjet za pomorstvo, sekcija za luke,
Zagreb 1985.
2. Likovi u Bremovoj trilogiji, historija i fikcija s teitem na romanu
Apis i Este (magistarski rad, 80 strana), Beograd 1986.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
3. Dijalog i njegova funkcija u nastavi stranog jezika. Zbornika radova

Graevinskog fakulteta. Broj 9. str. 301 308. Subotica 1993.
4. Johannes Weidenheim 80. Sdostdeutsche Vierteljahresbltter,
2/1998, (str.113 117). Mnchen 1998.
5. MacTest, ESOL Placement Test (CD-ROM), Auckland 2001.
[kompjuterizirani test za odreivanje stupnja engleskog jezika u
130
slobodnoj prodaji na Novom Zelandu].

6. Flucht und Vertreibung in der donauschwbischen Literatur der
Nachkriegszeit unter besonderer Bercksichtigung des Werks von
Johannes Weidenheim [Bjekstvo i progon u poratnoj knjievnosti
Podunavskih vaba s posebnim osvrtom na djelo Johannesa
Weidenheima] (doktorski rad, 260 strana), Auckland 2002.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
docent
Strani jezik
Nastavnik:
Dr.sc. Radivoje Radi
Ustanova
zaposlenja:
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek
E-mail:
anatom.os@jware.hr
Osobna webstranica:
ivotopis:
Roen 05.10.1969. u Osijeku. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u

Zagrebu, Studij medicine u Osijeku 1994. godine, Poslijediplomski studij iz
podruja biomedicine zavrio na Prirodoslovnomatematikom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu 1999. godine s obranjenim magistarskim radom pod
naslovom Dinamika anatomija prednje loe potkoljenice, Doktorsku
disertaciju pod nazivom Razliitosti rasporeda masnog tkiva ljudi u interakciji
s razinom leptina u krvi obranio 2002. godine na Sveuilitu J. J.
Strossmayera u Osijeku. Od 1996. godine uposlen na Medicinskom fakultetu u
Osijeku, a 2003. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta za
znanstveno podruje biomedicine i zdravstva, polje Temeljne medicinske
znanosti, grana Anatomija, za predmet Anatomija, u Katedri za anatomiju
Medicinskog fakulteta Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku.
1) Kurbel S; Radi R; Kristek B; Ivezi Z; Selthofer R; Kotromanovi .
Atmospheric pressure as a force that fills developing bones with marrow and
air. Medical Hypotheses. 62 (2004), 4; 529-532.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
2) Kurbel S; Radi R; Kotromanovi ; Puelji ; Kratofil B. A calcium

homeostasis model: orchestration of fast acting pth and calcitonin with slow
calcitriol. Medical Hypotheses. 61 (2003), 3; 346-350.
3) Radi R; Nikoli V; Karner I; Kosovi P; Kurbel S; Selthofer R; urkovi M.
Circadian rhythm of blood leptin level in obese and non-obese people.
Collegium Antropologicum. 27 (2003), 2; 551-561.
4) alamon A; alamon T; Nikoli V; Radi R; Nikoli T; Jo-Osvati A. Hollistic
approach to functional anatomy of the injured ankle joint. Collegium
Antropologicum. 27 (2003), 2; 645-651.
131
5) Radi R; Nikoli V;
Karner I; Kurbel S; Selthofer R. Ultrasound
measurement in defining the regional distribution of subcutaneous fat tissue.
Collegium Antropologicum. 26 (2002); 59-68.
1) Kurbel S; Radi R; Kristek B; Ivezi Z; Selthofer R; Kotromanovi .
Atmospheric pressure as a force that fills developing bones with marrow and
air. Medical Hypotheses. 62 (2004), 4; 529-532.
2) Kurbel S; Radi R; Kotromanovi ; Puelji ; Kratofil B. A calcium
homeostasis model: orchestration of fast acting pth and calcitonin with slow
calcitriol. Medical Hypotheses. 61 (2003), 3; 346-350.
izvoenje nastave:
3) Radi R; Nikoli V; Karner I; Kosovi P; Kurbel S; Selthofer R; urkovi M.

Circadian rhythm of blood leptin level in obese and non-obese people.
Collegium Antropologicum. 27 (2003), 2; 551-561.
4) alamon A; alamon T; Nikoli V; Radi R; Nikoli T; Jo-Osvati A. Hollistic
approach to functional anatomy of the injured ankle joint. Collegium
Antropologicum. 27 (2003), 2; 645-651.
5) Radi R; Nikoli V;
Karner I; Kurbel S; Selthofer R. Ultrasound
measurement in defining the regional distribution of subcutaneous fat tissue.
Collegium Antropologicum. 26 (2002); 59-68.
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
redoviti profesor
Dr.sc. Anita Vuli-Prtori

Odjel za psihologiju Sveuilita u Zadru
avulic@unizd.hr
http://personal.unizd.hr/~avulic/
Obrazovanje:
Osnovna i srednja kola u Poegi
Studij psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u
Zagrebu, 1979.-1985.
Poslijediplomski studij iz Djeje i adolescentne psihijatrije na Medicinskom
fakultetu u Zagrebu, 1987.-1993.
Doktorski studij iz klinike psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
1999.-2000.
Zaposlenja i dunosti:
Psiholog - struni suradnik u osnovnoj koli u Poegi, 1985.-1995.
Predava na Odsjeku za psihologiju, Filozofski fakultet u Zadru, 1995.2000.
Vii predava na Odsjeku za psihologiju, Filozofski fakultet u Zadru, 2000.2001.
Docent na Odsjeku za psihologiju, Filozofski fakultet u Zadru, od 2001.
Predava i mentor na Poslijediplomskom studiju psihologije, Filozofski
fakultet u Zagrebu, od 2001. godine
132
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
Strune edukacije:
Edukacija iz bihevior terapije, Zagreb, 1988.
Edukacija iz transakcijske analize, Zagreb, 1988.-1990.
Edukacija o ratnim traumama i kriznim intervencijama, Izrael, 1994.
Edukacija iz psihotraume - Advanced Trauma and Recovery Training
Program for Mental Health Proffessionals u organizaciji Drutva za psiholoku
pomo iz Zagreba i University of Texas, Houston, 1995.- 1996.
Edukacija u okviru meunarodnog projekta "Aktivno uenje i kritiko
miljenje u visokokolskoj nastavi" u organizaciji Foruma za slobodu odgoja,
Zagreb, 2002.-2003.
Podruja strunog i znanstvenog interesa:
Klinika psihologija djetinjstva i adolescencije
Razvojna psihopatologija
Psihodijagnostika, prevencija, psiholoka pomo, savjetovanje i
psihoterapija
Struni i znanstveno istraivaki projekti:
Projekt telefona za psiholoku pomo u Poegi - Otvoreni telefon, Poega,
1991.-1992.
Projekt UNICEFa za Republiku Hrvatsku i Zavoda za kolstvo - Psiholokopedagoka pomo uenicima stradalim u ratu, 1992.-1994.
Projekt psiholoke pomoi djeci povratnicima - Nova znanja i vjetine u
ostvarivanju kvalitetnijeg ivljenja djece i mladei, Udruga za poboljanje
kvalitete ivljenja - Zadar, Obrovac, 1996.-1998.
Znanstveno istraivaki projekt Osobni i okolinski faktori reakcija na stres
(broj 070022) u svojstvu istraivaa, Odsjek za psihologiju Filozofskog
fakulteta u Zadru, 1996.-1998.
Projekt prevencije ovisnosti u osnovnim i srednjim kolama- kolski
preventivni program, Centar za prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti,
Zadar, 1999.-2002.
Znanstveno-istraivaki projekt Psihosocijalni aspekti psihopatologije u
djetinjstvu i adolescenciji (broj 0070012) u svojstvu voditelja projekta, od 2002.
godine.
POPIS RADOVA U ZADNJIH PET GODINA:
Vuli-Prtori A. (2000) Somatizacija i kvaliteta obiteljskih interakcija kod djece i
adolescenata, Medica Jadertina, 30 (1-2) 21-31.
Jolley R.P., Vuli- Prtori A. (2000) Croatian children's experience of war is not
reflected in the size and placement of emotive topics in their drawings, British
Journal of Clinical Psychology, 39(4).
Vuli-Prtori A. (2001) Suoavanje sa stresom i depresivnost u djece i
adolescenata, Suvremena psihologija, 4, 1-2, 25-39.
Vuli-Prtori A. (2001) Razvojna psihopatologija: normalan razvoj koji je
krenuo krivim putem, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 40 (17), 161-186.
Vuli - Prtori A., Sori I., (2001) Taksonomija depresivnosti u djetinjstvu i
adolescenciji: Razlike i slinosti s obzirom na spol i dob ispitanika, Medica
Jadertina, 31, 3-4, 115-140.
Vuli - Prtori A., Sori I. (2002) Prikaz skale anksioznosti za djecu -AFS
autora Wieczerkowskog i suradnika, Zbirka psihologijskih skala i upitnika,
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru
Vuli - Prtori A., Sori I. (2002) Prikaz skale atribucijskog stila za djecu CASQ autora N. Kaslow i suradnika, Zbirka psihologijskih skala i upitnika,
Kota E., Vuli - Prtori A. (2002) Prikaz skale stresnih dogaaja za djecu
STRES-D, Zbirka psihologijskih skala i upitnika, Odsjek za psihologiju
133
Filozofskog fakulteta u Zadru

Mihi M., Vuli - Prtori A. (2002) Prikaz skale stavova nastavnika prema
integraciji uenika s tekoama- TIAQ, Zbirka psihologijskih skala i upitnika,
Pedisi A., Vuli - Prtori A.(2002) Prikaz skale stavova prema osobama s
tekoama, Zbirka psihologijskih skala i upitnika, Odsjek za psihologiju
Filozofskog fakulteta u Zadru
Vuli - Prtori A. (2002) Obiteljske interakcije i psihopatoloki simptomi u djece
i adolescenata, Suvremena psihologija, 5, 1, 31-51.
Moranduzzo I., Vuli-Prtori A. (2002) Strategije suoavanja, samopotovanje i
anksioznost kod djece s astmom, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 41
(18), 143-159.
Vuli-Prtori A. (2002) Strahovi u djetinjstvu i adolescenciji, Suvremena
psihologija, 5,2,271-293.
Vuli-Prtori A. (2002) SUO - Prirunik za Skalu suoavanja sa stresom za
djecu i adolescente, Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vuli-Prtori A. (2003) SDD - Prirunik za Skalu depresivnosti za djecu i
adolescente SDD, Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vuli-Prtori A., Gali S. (2003) Opsesivno-kompulzivni simptomi u djetinjstvu i
adolescenciji, Medica Jadertina, 33 (1-2) 41-51
Vuli-Prtori A. (2004) Depresivnost u djetinjstvu i adolescenciji, Jastrebarsko:
Naklada Slap
Vuli-Prtori A. (2004) SKAD-62 - Prirunik za Skalu strahova i anksioznosti za
djecu i adolescente SDD, Jastrebarsko: Naklada Slap.
Prorokovi A., Vuli-Prtori A. (2004) Upitnik automatskih misli - UPAM, Zbirka
psihologijskih skala i upitnika II., Odjel za psihologiju Sveuilita u Zadru
Vuli-Prtori A. (2004) Skala kvalitete obiteljskih interakcija KOBI, Zbirka
psihologijskih skala i upitnika II., Odjel za psihologiju Sveuilita u Zadru
Vuli-Prtori A., Macuka I. (2004) Anksioznost i depresivnost: fenomenologija
komorbidnosti, Suvremena psihologija, 7 (1) 45-64.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
redovita profesorica
Zdravstvena psihologija
Mr.sc. Melanija Raov Radas

Opa bolnica Zadar
Roena sam 03. srpnja 1970 godine u Zadru, gdje sam zavrila srednju
medicinsku kolu. U Zagrebu sam zavrila studij medicine, a dvogodinji sta
u O.B. Zadar. Nakon etiri godine rada u ambulantama ope medicine, 2002.
godine zapoela sam specijalistiko usavravanje iz podruja interne medicine
u O.B. Zadar. Specijalistiki ispit sam poloila u drugom mjesecu 2006.
godine. Zatraeno je odobrenje za nastavak specijalistikog usavravanja iz
134
podruja gastroenterologije.
Sudjelovala sam u pripremi plakata za X Godinji gastroenteroloki
sastanak u Osijeku 2004. godine s temom : "Rana endoskopska
sfinkterotomija kod akutnog bilijarnog pankreatitisa".
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
asistentica
Turistika medicina
Dr.sc.Marijana Matek Sari

Sveuilite u Zadru
Marijana.matek-saric@zd.htnet.hr
Datum i mjesto roenja: 22.03.1971. Zadar

Obrazovanje:
1998.-2002.
Prirodoslovno matematiki fakultet, Zagreb
VIII,Doktorat prirodnih znanosti, polje biologija, grana toksikologija
1995.-1998.
Prirodoslovno matematiki fakultet, Zagreb, smjer: biologija-toksikologija
VII/2, Sveuilini poslijediplomski studij prirodnih znanosti,
1989.-1995.
Prehrambeno biotehnoloki fakultet, Zagreb
VII/1, Studij prehrambene tehnologije
Smjer: Biokemijsko inenjerstvo
1985-1989.
COUO Juraj Barakovi
Smjer: Suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama
DODATNA ZNANJA
Engleski jezik
Aktivno u govoru i pismu
Talijanski jezik
Pasivno u govoru i pismu
Rad na raunalu
Aktivno poznavanje raunalnih aplikacija MS Office-a
Vozaka dozvola
B kategorija
Radno iskustvo:
1995.-2002.
INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAIVANJA I MEDICINU RADA,
ZGREB,Fiziologija mineralnog metabolizma
1995.
1998.
135
-mlai asistent
-asistent
2002.
-vii asistent
2002.ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR, Slubi za zdravstvenu ekologiju
-kemiar u Odjelu za kemiju namirnica, POU i zrak
OSTALO
voditelj kvalitete
Hrvatsko drutvo kemijskih inenjera i tehnologa
Hrvatsko toksikoloko drutvo
Drutvo za znanost o laboratorijskim ivotinjama
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
ZNANSTVENI RADOVI U CC ASOPISIMA:

1) Blanua, Prester Lj, Matek M, Kuak A (1999) Trace element in soil and
coniferous needles. Bulletin of Environmental Contamination and Toxicology
62 (6):700-707.
2) Matek M, Blanua M, Grgi J (2000) Determination of daily dietary selenium
intake in Croatia. European Food Research and Technology 210(3): 155-160.
3) Varnai VM, Piasek M, Blanua M, Matek Sari M, imi D, Kostial K (2001)
Calcium supplementation efficiently reduces lead absorption in suckling rats.
Pharmacology and Toxicology 89 (6):326-330.
4) Blanua M, Kuak A, Varnai VM, Matek Sari M (2001) Uptake of cadmium,
copper, iron, manganese, and zinc in mushrooms (Boletaceae) from Croatian
forest soil. Journal of AOAC International 84 (6):1964-1971.
5) Varnai VM, Piasek M, Blanua M, Matek Sari M, Kostial K (2001) Succimer
treatmanment during ongoing lead exposure reduces tissue in suckling rats.
Journal of Applied Toxicology 21 (5):415-416.
6) Matek Sari M, Blanua M, Piasek M, Varnai VM, Jurea D, Kostioal K
(2002) Effect of dietary calcium on cadmium absorption and retention in
suckling rats. Bio Metals 15 (2):175-182.
7) Kauba V, Rozgaj R, Matek Sari M, Blanua M (2002) Evaluation of
genotoxic damage of cadmium chloride in peripheral blood of suckling Wistar
rats. Journal of Applied Toxicology. 22 (4):271-277.
8) Matek Sari M, Blanua M, Jurea D, ari M, Varnai VM, Kostial K (2004)
Combined early treatment with DMSA and CaDTRPA in acute oral cadmium
exposure. Basic and Clinical Pharmacology and Toxicology. 94 (3):119-123.
9) Varnai VM, Piasek M, Blanua M, Matek Sari M, Jurea D, Kostial K
(2004) Succimer treatmanment and calcium supplementation reduce tissue
lead in suckling rats. Journal of Applied Toxicology 24:123-128.
RADOVI U POSTUPKU OBJAVLJIVANJA U CC ASOPISU:
1) ari M, Piasek M, Blanua M, Varnai VM, Jurea D, Matek Sari M,
Cvijeti S, Ilich JZ, Kostial K (2007) Dietary calcium supplementation during
suckling period and bone mass in adult rats. Nutrition.
RADOVI U OSTALIM ASOPISIMA:
1) Matek M, Blanua M (1998) Comparison of two methods for destruction of
biological material for selenium determination. Arh hig rada 49:301-305.
2) Matek M, Blanua M, Grgi J (1999) Comparison of two methods using
atomic absorptiopn spectrometry for determination of selenium in food. Arh hig
136
rad 50:283-288.
3) Varnai VM, ari MN, Mokrovi G, Piasek M, Blanua M, Buljan Culej J,
Matek Sari M (2003) The effect of dietary supplementation with calcium salts
on skeletal calcium in sucling rats. Arh Hig Rada Toksikol 54:119
SAECI U ZBORNICIMA SKUPOVA SA IBEZ MEUNARODNE RECENZIJE:
1) Blanua M, Matek M, Breki , Ciganovi M (1996) Varijacija koncentracije
metala u hrani za uzgoj laboratorijskih ivotinja. Pokusne ivotinje u
znanstvenim istraivanjima - Prvi Hrvatski simpozijum s meunarodnim
sudjelovanjem, Program i knjiga saetaka / Radai M, Stojkovi R (ur.)
Zagreb, IRB, Hrvatsko drutvo za znanost o laboratoriskim ivotinjama,
Saeci, 50.
2) Matek M, Ivii N, Blanua M (1997) Odreivanje selenija u ribi DPCSV
metodom. XV. Hrvatski skup kemiara i kemijskih inenjera, Saeci /Abstracts.
Vol 2 Gojo M, Trajkov N, Smolec S (ur.) Zagreb, Hrvatsko drutvo kemijskih
inenjera i tehnologa, 364.
3) Matek M, Blanua, Grgi J (1998) Comparison of two methods for
destruction of biological material for selenium determination Interpretation of
chemical, microbiological and biological results and role of proficiency testing
in accreditation of laboratories. Book of Abstracts/ Krauthaker B, Raspor B
(ur.) Zagreb, Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb.
P-32.
4) Matek M, Blanua M, Grgi J (1999) Usporedba dviju AAS metoda za
analizu selenija u hrani. XVI Hrvatski skup kemiara i kemijskih inenjera,
Saeci /Abstracts. Kurtanjek V, kara D, Mei Z (ur.) Zagreb, Hrvatsko drutvo
kemijskih inenjera i tehnologa, 181.
5) Matek M, Blanua M, Varnai VM, Kostial K (2000) Uinci kalcija na
metabolizam kadmija u sisajuih takora (Reduction of cadmium retention in
suckling rats). 2nd Croatian Congress of Toxicology (with international
participation), Final Programme and Abstract Book/ Kniwald J, Prpi-Mai D
(ur.) Zagreb, Croatian Toxicology Society, Institute for Medical Research and
Occupational Health, Zagreb. 52.
6) Varnai VM, Piasek M, Blanua M, Matek M, Kostial K (2000) Dodavanje
kalcija smanjuje koncentraciju olova u crijevu tijekom razdoblja sisanja
(Calcium suplementation reduced lead absorption in the gut during suckling
period). 2nd Croatian Congress of Toxicology (with international participation),
Final Programme and Abstract Book/ Kniwald J, Prpi-Mai D (ur.) Zagreb,
Croatian Toxicology Society, Institute for Medical Research and Occupational
Health, Zagreb. 51.
7) Varnai VM, Piasek M, Blanua M, Matek M, Kostial K (2000) DMSA
treatmant during lead exposure in suckling rats. Abstracts from the 6th
International Symposium on Chelating Agents in Pharnmacology, Toxicology
and Therapeutics, Biomarkers and Environment 3(3,4) Topolan, Onrej (ur.)
Plzen: Cechtuma, s.r.o.11.
8) Kauba V, Rozgaj R, Matek M, Blanua M (2000) DNA breakes in blood
lymphocytes of cadmium exposed suckling rats estimeted by the copmet
assay. Abstracts of EUROTOX 2000, Book of Abstracts, Toxicology Letters
1/116:40.
9) Rozgaj R, Kauba V, Matek M, Blanua M (2000) The micronucleus assey
using reticulocytes from cadmium treated suckling rats.Abstracts of EUROTOX
2000, Toxicology Letters 1/116:41
10) Varnai VM, Piasek M, Blanua M, Matek M, Kostial K (2001) The amont of
lead absorbed in influenced by the level of supplemented calcium in suckling
137
rats. Book of abstracts, Venecija-Italy, 67-67.

11) ari M, Varnai VM, Piasek M, Blanua M, Jurea D, Matek Sari M,
Cvijeti Avdagi S, Kostial K (2002) Effect of calcium supplementation in
suckling on bone mineral density in adult rats. Calcified Tissue International,
Relston, Stuart H. (ur.), New York, SAD: Springer-Verlag, 70 (4):279-279.
12) Piasek M, Blanua M, Matek Sari M, Kostial K (2002) Cadmium and
calcium interactions: experimental data. Calcified Tissue International, Relston,
Stuart H. (ur.), New York, SAD: Springer-Verlag, 70 (4):286-287.
13) Blanua M, Matek Sari M, Jurea D, ari M, Varnaj VM, Kostial K (2003)
Combined early treatment with DMSA and DTPA to mobilze cadmium in rats.
Toxicology Letters, Elsevier, 144 (suppl 1):135-136.
14) Piasek M, Blanua M (Principal Investigator), Kostial K, Matek Sari M,
Varnai VM, Jurea D, ari M (2003) Heavy metals: assesment of exposure,
effects and antidotal efficiency, An Environment for Better Health, Abstract,
Autrup Herman (ur.), Arhus, Denmark, Universiti of Arhus, P-5.
15) Matek Sari M, Ivi I, Otri Kaar J, angulin J (2004) Zdravstvena
ispravnost limenki ananasa zateenih na podruju upanije zadarske u
sijenju 2004. godine. Saeci-30 struni skup zdravstvenih ekologa s
meunarodnim sudjelovanjem na temu: Ekologija Hrvatska Europa, Zagreb,
Hrvatska 2004, 123.
16) Matek Sari M (2004) Toxicokinetic of Cadmium After Treatment with
Calcium and Selenium Compounds. Book of abstracts 2 nd Central European 5
th
Croatian Congress of Food Tehnologists, Biotehnologists and Nutritionists,
Zagreb, Croatia, 159.
17) ari M, Piasek M, Blanua M, Varnai VM, Jurea D, Matek Sari M,
Kostial K (2004) Dietary calcium supplementation in suckling rats: short-term
benifit to bone? Calcified Tissue International. New York: Springer -Verlag,
117-117.
18) Matek Sari M, Vujii A, Petrii N, Grzunov J, Ivi I, Pucar B (2006)
Poboljanje kvalitete maslinovog ulja na podruju Zadarske upanije kao
posljedica edukacije uljara i maslinara. Saeci-31 struni skup zdravstvenih
ekologa s meunarodnim sudjelovanjem na temu Zdravstvena ekologija u
praksi.
STRUNI RADOVI:
1) Pucar B, Dmitrovi Z, angulin J, Matek Sari M, Pero-Pucar D, Bavevi
L, Franievi V (2005)Program praenja stanja i oneienja obalnog i
morskog podruja Zadarske upanije.
2) Bavevi L, Franievi V Pucar B, Dmitrovi Z, angulin J, Matek Sari M,
Pero-Pucar D (2005)Program praenja stanja okolia za podruje marikulture
u Zadarskoj upaniji.
STRUNI RAD U POSTUPKU OBJAVLJIVANJA
1) Pucar B, angulin J, Matek Sari M, Dmitrovi Z, Babin A, Elerek N,
Bavevi L, Franievi V (2007) Program praenja stanja okolia za podruja
za luka otvorene za javni promet i luke posebne namjene na podruju
zadarske upanije.
DISERTACIJE I MAGISTARSKI RADOVI:
1) Matek Marijana
Doprinos metodama procjenjivanja dnevnog unosa selenija
hranom/magistarski rad
Zagreb, Hrvatska: Prirodoslovno-matematiki fakultet, 13.07.1998, 77 str.
Voditelj: Blanua Maja.
138
2) Matek Sari Marijana.

Toksikokinetika kadmija nakon terapije kompleksonima i spojevima kalcija i
selena/doktorska disertacija.
Zagreb, Hrvatska: Prirodoslovno-matematiki fakultet, 03.10.2002, 107 str.
Voditelj: Blanua Maja.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Izvanredna profesorica, 2013.

Dijetetika
Nensi Segari
Sveuilite u Zadru
nensi.segaric@unizd.hr
Roena sam u Splitu 24.10. 1968.g. gdje sam zavrila osnovnu i srednju
kolu. Diplomirala sam na Filozofskom fakultetu u Zadru 22.11.1992.g. i stekla
zvanje profesor njemakog jezika i knjievnosti i profesor sociologije. Od
1993.g. do 2004.g. sam radila kao profesorica njemakog jezika i sociologije u
Hotelijersko-turistikoj i ugostiteljskoj koli u Zadru. Od 2004.g. sam zaposlena
kao znanstvena novakinja na Odjelu za sociologiju Sveuilita u Zadru te
sudjelovala u izvoenju kolegija: osnove sociologije, klasine socioloke
teorije-interpretativni pristupi i metodika nastave sociologije. 1999.g. sam
upisala Poslijediplomski znanstveni studij sociologije, smjer: Socijalna
ekologija na filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Diplomu Magistra
znanosti stekla sam u travnju 2010.g. obranom magistarske radnje pod
nazivom Pretpostavke odrivog razvitka turizma na primjeru mjesta Kukljica
na otoku Ugljanu. U rujnu 2010.g. sam odrala nastupno predavanje i stekla
zvanje naslovne predavaice. 2011.g. sam upisala Zdrueni poslijediplomski
sveuilini studij Sociologije regionalnog i lokalnog razvoja Sveuilita u Zadru
i Sveuilita u Teramu. Zaposlena sam na odjelu za sociologiju Sveuilita u
Zadru, a odravam nastavu sociologije i na Odjelu za zdravstvene studije u
Zadru te Odjelu za nastavnike studije u Gospiu.
predava
Sociologija
139
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Mr.sc. Nataa Skitareli

Opa bolnica Zadar
DATUM I MJESTO ROENJA

30.oujak 1967., Zadar
ZAPOSLENJE
Sluba za zdravstvenu zatitu dojenadi i male djece, Opa bolnica Zadar,
KOLOVANJE
1981.-1985. Gimnazija Juraj Barakovi, Zadar;
1985.-1991. Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci (1992. poloen dravni
ispit);
1995.-2000. Specijalizacija pedijatrije na Klinici za pedijatriju, KBC Zagreb;
1997.-1998. Poslijediplomski studij iz Klinike pedijatrije na Medicinskom
fakultetu u Zagrebu;
2002. Teaj iz Ultrazvuka abdomena, Hrvatsko drutvo za ultrazvuk u medicini
i biologiji, Hrvatski lijeniki zbor, Zagreb.
2002.-2004. Subspecijalizacija iz pedijatrijske nefrologije;
2002.-2004. Poslijediplomski studij Biomedicine i zdravstva.
AKADEMSKI STUPNJEVI
30. travnja 1991. Doktor medicine, Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
(1992. poloen dravni ispit);
6. travnja 2000. Specijalist pedijatar, Klinika za pedijatriju; KBC Zagreb.
8. oujka 2004. Subspecijalista pedijatar nefrolog; KBC Zagreb.
LANSTVO U STRUKOVNIM UDRUENJIMA
Hrvatski lijeniki zbor, Zagreb (od 1992.);
Hrvatska lijenika komora, Zagreb (od 2000.);
Drutvo pedijatara Hrvatske, Zagreb (od 2000);
Pedijatrijsko nefroloko drutvo, Zagreb (od 2002);
Hrvatsko drutvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, Zagreb (od 2003).
RADNO ISKUSTVO
1991.-1992. Medicinski centar Zadar
- obvezatni pripravniki sta
- rad u terenskim ambulantama Ope medicine;
1992.-1994. Sluba za opu medicinu, Medicinski centar Zadar
1994.-1996. Sluba za zatitu zdravlja dojenadi i predkolske djece,
Medicinski centar Zadar
- rad s oboljelom i zdravom dojenadi i predkolskom djecom
- rad na znanstveno-istraivakom projektu: "Streptokokne bolesti u djece na
zadarskom podruju: znaaj i posljedice", prihvaenom od Ministarstva
znanosti Republike Hrvatske 1994.god., kao istraiva;
1996.-2000. Sluba za zatitu dojenadi i male djece, Opa bolnica Zadar
- specijalizant pedijatrije;
od 2000. - Sluba za zatitu dojenadi i male djece, Opa bolnica Zadar
- specijalist pedijatar.
ODLIKOVANJA
1994. - Spomenica Domovinskog rata Republike Hrvatske, kao dragovoljac
Domovinskog rata od veljae 1992.
140
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Znanstveni radovi
a) izvorni znanstveni radovi
1. Skitareli Ne, Morovi M, Gili V, Cavenago-Morovi N, Skitareli Na,
Kriova P.
Terapija streptokoknog faringitisa: recidivi i bakterioloka eradikacija. Acta Fac
Med Flum 1998;23(1):19-27.
2. Skitareli Ne, Mladina R, Morovi M, Skitareli Na. Cervical Necrotizing
Fasciitis: Sources and Outcomes. Infection 2003;31:39-44.
3. Skitareli Na, Sindik N, Skitareli N, Mazzi A, Vuleti A, Miuli J. Uestalost
senzibilizacije na maslinu u bolesnika s peludnom alergijom na podruju Zadra
i Dubrovnika. Lije Vjesn 2004;126:65-70.
Struni radovi
a) struni radovi u asopisu s recenzijom
Skitareli Neven, Skitareli Nataa. Rinobronhalni sindrom. Med Jad
2004;34:71-75.
b) struna kongresna priopenja
1. Skitareli Ne, Morovi M, Gili V, Skitareli Na. Streptokokni faringitis:
dijagnostiki i terapijski aspekti. Deseti kongres hrvatskih lijenika, Zadar 1996.
asistentica
Pedijatrija
Dr.sc.Neven Skitareli
Opa bolnica Zadar
DATUM I MJESTO ROENJA

9.listopada 1962., Zadar
ZAPOSLENJE
Sluba za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju, Opa bolnica Zadar,
KOLOVANJE
1977.-1981. Gimnazija Juraj Barakovi, Zadar;
1982.-1988. Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci (1989. poloen dravni
ispit);
1989.-1991. Poslijediplomski studij iz Klinike patofiziologije smjer Klinika
imunologija i transplantacija na Medicinskom fakultetu u Rijeci;
1995.-1999. Specijalizacija otorinolaringologije na Klinici za
otorinolaringologiju, KBC Zagreb, alata;
1997.-1999. Poslijediplomski studij iz Otorinolaringologije i maksilofacijalne
kirurgije;
1999. Teaj iz Funkcionalne endoskopske sinusne kirurgije na Klinici za
otorinolaringologiju, KBC Zagreb, alata;
2002.- 2005. Subspecijalizacija plastine kirurgije glave i vrata. Klinika za
141
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
otorinolaringologiju KBC Zagreb, alata, Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju

KB Dubrava, Zagreb, Klinika za plastinu kirurgiju, KB Dubrava, Zagreb;
2003. The basic microsurgery course, University Hospital Dubrava, Zagreb;
2004. International Course in Facial Plastic and Reconstructive Surgery,
Department of Otorhinolaryngology, Head&Neck Surgery, Clinical Hospital
Centre Zagreb, University of Zagreb, Croatia.
AKADEMSKI STUPNJEVI
20. oujka 1988. Doktor medicine, Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
(1989. poloen dravni ispit);
28. prosinca 1994. Magistar biomedicinskih znanosti, Znanstveno polje
medicina, Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci;
28. srpnja 1999. Specijalist otorinolaringolog, Klinika za otorinolaringologiju;
KBC Zagreb, alata;
17. prosinca 2001. Doktor biomedicinskih znanosti, Znanstveno polje
medicina, Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci;
25. veljae 2005. Plastini kirurg glave i vrata, Klinika za otorinolaringologiju,
KBC Zagreb, alata.
LANSTVO U STRUKOVNIM UDRUENJIMA
Hrvatski lijeniki zbor, Zagreb (od 1988.);
Europsko rinoloko drutvo, Utrecht (od 1999.);
Hrvatska lijenika komora, Zagreb (od 2000.);
Hrvatsko drutvo za maksilofacijalnu, plastinu i rekonstrukcijsku kirurgiju
glave i vrata, Zagreb (od 2001).
RADNO ISKUSTVO
1988.-1989. Medicinski centar Zadar
- obvezatni pripravniki sta
1989.-1990. Sluba za opu medicinu, Medicinski centar Zadar
1990.-1992. Sluba za zatitu zdravlja dojenadi i predkolske djece,
Medicinski centar Zadar
- rad s oboljelom i zdravom dojenadi i predkolskom djecom
- rad na znanstveno-istraivakom projektu: "Streptokokne bolesti u djece na
zadarskom podruju: znaaj i posljedice", prihvaenom od Ministarstva
znanosti Republike Hrvatske 1991.god., kao istraiva;
1992.-1995. Sluba za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju, Opa
bolnica Zadar
- lijenik-sekundarac;
1995.-1999. Sluba za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju, Opa
bolnica Zadar
- specijalizant otorinolaringologije;
od 1999. - Sluba za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju, Opa
bolnica Zadar
- specijalist otorinolaringolog;
od 2005. Sluba za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju, Opa
bolnica Zadar
- specijalist otorinolaringolog i subspecijalist plastine kirurgije glave i vrata.
ODLIKOVANJA
1994. - Spomenica Domovinskog rata Republike Hrvatske, kao dragovoljac
Domovinskog rata od travnja 1991. te Naelnik zdravstvene struke
112.brigade HV.
1. KVALIFIKACIJSKI RAD
Skitareli N. Znaaj i posljedice streptokokne bolesti u djece na zadarskom
142
podruju: Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci, 1994. (Magistarski rad).

Skitareli N. Infekcije nakon operacije malignih tumora glave i vrata: Medicinski
fakultet Sveuilita u Rijeci, 2001. (Doktorska disertacija).
2. ZNANSTVENI RADOVI
a) izvorni znanstveni radovi
1. Skitareli B, Miuli J, Skitareli N. Klimatski faktori u lijeenju kroninih
plunih bolesti kod djece. U: Batini D, ur. Odabrana poglavlja iz pedijatrije.
Zagreb: Narodne novine; 1990, str. 389-397.
2. Skitareli N, Morovi M, Beli V, Mokovi I, Gili V, Kuzemenska P.
Poststreptokokni reaktivni artritis: dijagnostike tekoe. Lije Vjesn
1996;118:53-56.
3. Bellussi L, Skitareli N. Rinobronhalni sindrom. U: Mladina R, ur. Kronini
kaalj u djece. Zbornik radova. Zagreb: Klinika za otorinolaringologiju i
cervikofacijalnu kirurgiju; 1998, str. 25-28.
4. Skitareli N, Mladina R, Matuli Z, Kovai M. Necrotizing fasciitis after
peritonsillar abscess in an immunocompetent patient. J Laryng Otology
1999;113:759-761.
5. Skitareli N, Morovi M, Gili V, Cavenago-Morovi N, Skitareli N, Kriova
P.
Terapija streptokoknog faringitisa: recidivi i bakterioloka eradikacija. Acta Fac
Med Flum 1998;23(1):19-27.
6. Matuli Z, Bellotti I, Kovai M, Srzenti M, Skitareli N. Prilog kirurkom
lijeenju karcinoma baze jezika kombiniranim transhioidnim i retrofaringealnim
pristupom. Med Jad 1999;29:101-109.
7. Skitareli N, Mladina R, Morovi M, Skitareli N. Cervical Necrotizing
Fasciitis: Sources and Outcomes. Infection 2003;31(1):39-44.
8. Matuli Z, Skitareli N. Rekonstrukcija nosnog vrka kombiniranom
tehnikom hrskavinih diskova i onlay umetka. Lije Vjesn 2004;126:18-21.
9. Skitareli N, Sindik N, Skitareli N, Mazzi A, Vuleti A, Miuli J. Uestalost
senzibilizacije na maslinu u bolesnika s peludnom alergijom na podruju Zadra
i Dubrovnika. Lije Vjesn 2004;126:65-70.
10. Matuli Z, Skitareli N, Knez M. Rekonstrukcija drijela i cervikalnog
jednjaka miokutanim pektoralis major renjem. Acta Med Croat (in press)
b) Znanstvena kongresna priopenja
1. Skitareli B, Skitareli N, Vuleti A. Teofilin u profilaksi astmatine djece.
Praenje serumskih koncentracija. Deveti kongres hrvatskih lijenika. Lije
Vjesn 1991;113 (Suppl 1):45 Zadar, 1991.
2. Morovi CN, Skitareli N, Lozo P. Streptococcus pyogenes infection among
school children in the Zadar area, Croatia. EUSUHM, European Union for
school and university heatlth and medicine, Leuven, Belgium, 1997.
3. Bili M, Janjanin S, ani D, Skitareli N. Fracture of the ethmoid and the
medial orbital wall. Removal of the bullet per viam 3D C FESS. 1.st Croatian
International Symposium on computer Assisted Surgery and Telesurgery,
Zagreb 1999.
4. Skitareli N, Kovai M, Srzenti M, Matuli Z. Kombinirani retrofaringealni i
transhioidni pristup na bazu jezika uz ouvanje hioidne kosti. III Kongres
drutva za maksilofacijalnu , plastinu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata,
Lovran 2001.
5. Matuli Z, Skitareli N. Estetska rekonstrukcija nosnog vrka umetanjem
septalnih diskova. III Kongres Hrvatskog drutva za maksilofacijalnu, plastinu
143
i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata. Lovran 2001.

6. Matuli Z, Skitareli N, Srzenti M. Anterolateralni face-lifting. III Kongres
Hrvatskog drutva za maksilofacijalnu, plastinu i rekonstrukcijsku kirurgiju
glave i vrata. Lovran 2001.
7.Skitareli N, Matuli Z, Morovi M. Infekcije nakon operacije zloudnih
tumora glave i vrata. III Kongrs Hrvatskog drutva za otorinolaringologiju i
cervikofacijalnu kirurgiju. Plitvice 2003. Knjiga saetaka str.99.
8. Skitareli N, Bumber , Matuli Z, Jurlina M, imuni A. Rekonstrukcija
medijalnog onog kuta nakon odstranjenja zloudnog tumora koe. Plitvice
2003. Knjiga saetaka str.136.
9. Skitareli Ne, Vuleti A, Skitareli Na, Sindik N. Uestalost senzibilizacije na
maslinu u bolesnika s peludnom alergijom na podruju Zadra i Dubrovnika. IV
Kongres hrvatskog drutva za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju.
Pore 2005. Knjiga saetaka str. 26.
3. STRUNI RADOVI
a) struni radovi u asopisu s recenzijom
1. Skitareli B, Miuli J, Skitareli N. Usporedba konog testa i
radioalergosorbent testa (RAST-a) na tvari u kunoj praini i
Dermatophagoides pteronyssinus u astmatine djece. Med Jad 1989;19:3946.
2. Morovi M, Skitareli N, Skitareli B, Kolundi R. Akutni poststreptokokni
glomerulonefritis u djece na zadarskom podruju u periodu od 1984 1989.
godine. Neki epidemioloki, dijagnostiki i kliniki aspekti. Med Jad
1989;19:153-158.
3. Skitareli N. Imunologija bakterijske infekcije. Med Jad 1990;20:19-37.
4. Mladina R, Skitareli N, Passali D. A CSF-leak from the nasal septum: A
Case report. Rivista Italiana di Otorinolaringologia Audiologia e Foniatria
2004;(1).41-44.
5. Skitareli Neven, Skitareli Nataa. Rinobronhalni sindrom. Med Jad
2004;34:71-75.
6. Skitareli N, Dominis M, Matuli Z, Dujella J, Delalija B. Letalni granulom
sredine lica. Lije Vjesn 2004;126:129-132.
7.Skitareli N. Klinike manifestacije infekcije virusom humane
imunodeficijencije (HIV) u otorinolaringologiji. Med Jad 2005;35:67-74.
b) struna kongresna priopenja
1. Morovi M, Skitareli N, Skitareli B, Kolundi R. Akutni poststreptokokni
glomerulonefritis u djece na
zadarskom podruju u periodu od 1984.- 1989.godine. 48. Infektoloka sekcija
ZLH, Karlovac 1989.
2.Skitareli B, Miuli J, Skitareli N. Klimatski faktori u lijeenju kroninih
plunih bolesti kod djece. XV struno znanstveni sastanak pedijatara
Hrvatske, Zagreb 1990.
3. akarun , Skitareli N, Vlatkovi J, Biloglav D, ulina , apina G, Klapan
D. Ustroj zdravstvene slune 112.brigade HV tijekom domovinskog rata.
Deseti kongres hrvatskih lijenika, Zadar 1996.
4. Skitareli N, Morovi M, Gili V, Skitareli N. Streptokokni faringitis:
dijagnostiki i tera
pijski aspekti. Deseti kongres hrvatskih lijenika, Zadar 1996.
5.Morovi M, Skitareli N, Gili V, Mokovi I, Beli V, Kuzemenska P.
Streptokokne bolesti u djece na zadarskom podruju (1982-1992). 57.
144
znanstveno struni sastanak Hrvatskog drutva infektologa s meunarodnim

sudjelovanjem, Zadar 1996.
6.Srzenti M, Matuli Z, Dujella J, Skitareli N. Znaenje irine lateralne i donje
resekcijske plohe za nastanak recidiva karcinoma koe lica. I kongres
Hrvatskog Drutva za maksilofacijalnu, plastinu i rekonstruktivnu kirurgiju
glave i vrata, Zagreb 1999.
7.Skitareli N, Matuli Z, Dominis M, Dujella J, Krsti E. Maligni granulom
srednjeg lica: prikaz sluaja. I kongres Hrvatskog Drutva za maksilofacijalnu,
plastinu i rekonstruktivnu kirurgiju glave i vrata, Zageb 1999.
8.Srzenti M, Matuli Z, Skitareli N. Znaaj lokalizacije, dubine i invazije te
irine resekcije u nastanku recidiva karcinoma koe lica. II kongres Hrvatskog
Drutva za maksilofacijalnu, plastinu i rekonstruktivnu kirurgiju glave i vrata,
Osijek 2000.
9.Matuli Z, Srzenti M, Skitareli N. Puckettova korekcija unilateralne paralize
donje usne, uz kritiki osvrt na ostale metode. II kongres Hrvatskog Drutva za
maksilofacijalnu, plastinu i rekonstruktivnu kirurgiju glave i vrata, Osijek 2000.
10. Srzenti M, Matuli Z, Skitareli N, Neki I.Blow-out frakture - mehanizam
nastanka, lijeenje s osvrtom na pristup orbiti. III Kongres Hrvatskog drutva
za maksilofacijalnu, plastinu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata. Lovran
2001.
11. Srzenti M, Matuli Z, Skitareli N, Neki I. Kozmetski pristup kod operacija
doune lijezde. III Kongres Hrvatskog drutva za maksilofacijalnu, plastinu i
rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata. Lovran 2001.
12. Skitareli N, Matuli Z, Srzenti M. Rekonstrukcija donje usne
stepeniastom tehnikom. IV Kongres Hrvatskog drutva za maksilofacijalnu,
plastinu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata. Split 2002.
13. Skitareli N, Matuli Z, Srzenti M. Rekonstrukcija koe obraza. IV
Kongres Hrvatskog drutva za maksilofacijalnu, plastinu i rekonstrukcijsku
kirurgiju glave i vrata. Split 2002.
14. Matuli Z, Skitareli N. Kontroverze u rinoplastici. IV Kongres Hrvatskog
drutva za maksilofacijalnu, plastinu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata.
Split 2002.
15. Skitareli N, Matuli Z, Srzenti M. Karcinom koe medijalnog onog kuta.
V Kongres Hrvatskog drutva za maksilofacijalnu, plastinu i rekonstrukcijsku
kirurgiju glave i vrata. Zadar 2003. Knjiga saetaka str. 23-24.
4. OSTALO OBJAVLJENO
Skitareli N. Zmijski ugriz. Ratni bilten 8, Zadar, 1992, str. 9-12.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
izvanredni profesor
Otorinolaringologija
145
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
Dr.sc. Ana Slikovi

Sveuilite u Zadru
Roena sam 1979. godine u Splitu. Osnovnu kolu sam zavrila na

otoku Hvaru, a srednju medicinsku kolu u Slavonskom Brodu 1998. godine.
Iste sam godine upisala studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zadru,
kojeg sam zavrila u srpnju 2002. godine.
parametara
sinus
aritmije
u funkciji
Za diplomski rad Promjene
promjena
rezidualnog
mentalnog
kapaciteta" nagraena sam Zlatnom znakom Ramira Bujasa za izuzetno

vrijedan
diplomski
rad
iz
podruja
psihologije.
Nakon
odsluanog
poslijediplomskog znanstvenog studija, na Filozofskom fakultetu Sveuilita u

Zagrebu, u lipnju godine 2006. obranila sam magistarski rad pod naslovom
Usporedba parametara srane aktivnosti u jutarnjoj i nonoj radnoj smjeni,
pod mentorstvom prof. dr. sc. Ilije Manenice. U prosincu 2007. godine odobren
mi je postupak stjecanja doktorata izvan doktorskog studija na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu i prihvaena tema za izradu doktorske disertacije. Naslov
doktorske disertacije je Stres kod nastavnika u visokom obrazovanju u funkciji
zahtjeva posla i radnog lokusa kontrole, a voena je pod mentorstvom prof. dr.
ivotopis:
sc. Darje Masli Seri.
Doktorsku disertaciju obranila sam u prosincu 2010.
godine.
Od rujna 2002. godine do danas zaposlena sam na nekadanjem
Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru, odnosno Odjelu za
psihologiju Sveuilita u Zadru. Na Odsjek za psihologiju sam primljena kao
znanstveni novak na projektu Neke psihofizioloke i bihevioralne reakcije na
stres (ifra 0070022), voditelja prof. dr. sc. Ilije Manenice. Od 2003. godine
radila sam kao suradnik u nastavi (asistent do 2011. godine, odnosno vii
asistent od 2011. godine) na Odjelu za psihologiju. 04. 11. 2011. godine
potvren mi je izbor u zvanje znanstvenog suradnika i docenta u podruju
drutvenih znansoti, polje psihologija, grana opa psihologija. Od 01.10. 2011.
godine obnaam funkciju efice Katedre za metodologiju na Odjelu za
psihologiju Sveuilita u Zadru. Sudjelovala sam / sudjelujem u izvoenju
nastave iz niza predmeta na Katedri za metodologiju Odjela za psihologiju. To
su: Psihologijski praktikum I i II (u nereformiranom studiju), Praktikum
eksperimentalne psihologije I i II (u reformiranom studiju),
Osnove
146
psihologijske metodologije, Neeksperimentalne metode u psihologiji, Uvod u

deskriptivnu i inferencijalnu statistiku, Osnove inferencijalne statistike. Od
akademske godine 2009/10 angairana sam i u izvoenju nastave iz predmeta
Osnove istraivakog rada u sestrinstvu na Odjelu za zdravstvene studije
Sveuilita u Zadru. Osim nastave vezane za metodologiju, sudjelovala sam u
izvoenju nastave iz predmeta Psihologija rada u nereformiranom studiju
psihologije.
Sudjelovala sam kao istraiva suradnik na znanstveno-istraivakim
projektima Neke psihofizioloke i bihevioralne reakcije na stres (ifra
te Efekti radnog stresa na
0070022, od 2002. do 2007. godine)
kardiovaskularni i neuroloki status (ifra 269-0000000-3431, od 2008. do

2010. godine).
Objavila sam osam znanstvenih radova te jedan struni rad. Aktivno
sam sudjelovala na nizu meunarodnih i domaih znanstveno-strunih
skupova s ukupno trinaest priopenja.
Akademsku
eksperimentalnu
godinu
2004/05.
psihologiju
provela
Oxfordu
sam
(Department
na
of
Odsjeku
za
Experimental
Psychology, University of Oxford). Tijekom navedenog razdoblja radila sam u

skupini koja se bavila istraivanjima stresa (Stress Research Group) pod
mentorstvom voditeljice grupe Dr Katherine Parkes. Program mog boravka
ujedno je ukljuivao znanstveno i struno usavravanje u podruju psihologije,
rad na vjetinama poduavanja te pisanja znanstvenih lanaka. Od ostalih
aktivnosti namijenjenih strunom
usavravanju izdvojila bih pohaanje
seminara Confirmatory factor analysis and structural equation modelling with

program Mplus u lipnju 2010. godine.
U vie navrata bila sam lan Organizacijskog odbora meunarodnog
znanstveno-strunog skupa Dani psihologije u Zadru koji organizira Odjel za
psihologiju u Zadru, dok sam 2010. godine bila tajnica navedenog odbora.
Viekratno sam sudjelovala u organizaciji Otvorenog dana psihologije
na kojemu se maturantima prezentira studij psihologije na Odjelu za psihologiju
Sveuilita u Zadru. 2011. godine bila sam
predsjednicom upanijskog
povjerenstva za organizaciju i provedbu upanijskog natjecanja iz psihologije za

srednje kole Zadarske upanije.
Od
travnja
2005.
godine
do
travnja
2007.
godine
bila
sam
predstavnicom asistenata u Senatu Sveuilita u Zadru.
147
1. Slikovi, A.; Manenica, I. (2006) A comparison of fatigue parameters in

morning and night working shift, 15th Psychology Days in Zadar Book of
Selected Proceedings, University of Zadar, 331-342.
2. Prorokovi, A.; Slikovi, A.; Bumbak, I. (2008) Osobine linosti i socijalna
poeljnost u selekcijskoj situaciji. Drutvena istraivanja, 17(6): 1157-1177.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
3. Slikovi, A. (2010) Problemi rada u smjenama. Arhiv za higijenu rada i

toksikologiju, 4(61): 465-477.
4. Gregov, LJ.; Kovaevi, A.; Slikovi, A. (2011) Stress in emergency
medical service doctors. Croatian Medical Journal, 52, 8-15.
5. Slikovi, A.; Manenica I. (2011.) Changes in heart rate variability during
working and non-working nights. Medica Jadertina, 41(1-2): 15-22
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
docentica
Osnove istraivakog rada u sestrinstvu
Dr.sc. Tomislav Sori

Opa bolnica Zadar
Roen sam 1970. godine u Zadru, gdje sam zavrio osnovno i srednje
obrazovanje. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao sam 1995.
godine. Nakon uspjeno zavrenog pripravnikog staa poloio sam dravni
ispit 1997. godine. Specijalizaciju iz urologije zapoinjem 1998. godine u Opoj
bolnici Zadar. 2003. godine poloio sam specijalistiki ispit iz urologije i stekao
naziv specijalist urolog. 2006. godine obranio sama magistarski rad i stekao
akademski stupanj: Magistar znanosti. Zaposlen sam na neodreeno vrijeme u
Opoj bolnici Zadar kao specijalist urolog.
Medicinski fakultet u Zagrebu upisao sam kolske godine 1989/90. Diplomirao
sam 1995. godine. Nakon zavrenog pripravnikog staa poloio sam dravni
ispit 1997. godine. Specijalizaciju iz urologije zapoinjem 1998. godine u Opoj
bolnici Zadar. Tijekom specijalizacije iz urologije pohaao sam na
Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu nastavu prve godine strunog
poslijediplomskog studija iz urologije u trajanju od listopada 2000. do srpnja
2001. godine i poloio propisane ispite. Nakon toga upisao sam i zavrio
razlikovnu godinu znanstvenog poslijediplomskog studija na Medicinskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu u kolskoj godini 2001/02. Magistarski rad
sam obranio dana 27.6.06. i stekao na Sveuilitu u Zagrebu, Medicinskom
fakultetu akademski stupanj: MAGISTAR ZNANOSTI, iz znanstvenog podruja
148
biomedicine i zdravstva, znanstvenog polja: Klinike medicinske znanosti,

znanstvene grane: Urologija.
Pasivno sam sudjelovao na strunim sastancima Hrvatskog urolokog
drutva, kao na domaim i meunarodnim kongresima i simpozijima, a
aktivno na strunim sastancima i kongresima:
1. Struni sastanak Hrvatskog urolokog drutva odranog dana 7. listopada
2000. u Zadru s predavanjem: Sori T, Pinjatela J, Grdovi K, Perini O.
Prikaz sluaja dvaju tumora istog testisa.
2. 7. hrvatski kongres endoskopske kirurgije s meunarodnim sudjelovanjem
ibenik, Hrvatska, 6.-8.svibnja 2004. s predavanjem: Grdovi K, T Sori, O.
Perini, K Markulin. Laparoskopske uroloke operacije.
3. Struni seminar europske uroloke kole, Zagreb, 24. studenoga 2004. s
predavanjem:
Grdovi K, T. Sori, O. Perini, K Markulin. Laparoskopske uroloke
operacije.
4. Struni sastanak Hrvatskog urolokog drutva, Zadar, 3. lipanj 2005 s
predanjem: T. Sori, K. Grdovi, K. Markulin, O. Perini. Laparoskopska
radikalna prostatektomija
5. Trei Hrvatski uroloki kongres, Osijek, 21-24. rujna 2005. s predavanjem:
T. Sori, K Grdovi, O Perini, K Markulin. Perkutana nefrolitotripsija.
6. 8. hrvatski kongres endoskopske kirurgije s meunarodnim sudjelovanjem
Zagreb, 7-9. prosinca s predavanjem: T. Sori, K Grdovi, O Perini, K
Markulin. Laparoskopske operacije tumora bubrega.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Prvi sam autor u znanstvenim lancima:

Sori T, Relji A. Five years of ureteroscopy in department of urology Sestre
milosrdnice university hospital. Acta clin Croat 2002;41:51-55.
Sori T, Kraus O, Rui B, Katui J, ustovi Z, Tomakovi I, timac G,
Trnski D. Percutaneous endopyelotomy. Acta clin Croat 2002;41:41-45.
Sori T, Rui B, Katui J, , Tomakovi I, ustovi Z, timac G, Trnski D.
Percutaneous lithotripsy: possibilities, indications, experience and results. Acta
clin Croat 2002;41:35-41.
T Sori, K. Grdovi, O Perini, K Markulin. Laparoskopska radikalna
prostatektomija. Med Jad 34 (2004) 3-4.
Koautor sam u znanstvenim lancima:
Boris Rui, Davor Trnski, Ognjen Kraus, Igor Tomakovi, Tomislav Sori,
Goran timac, Alek Popovi, Zaim ustovi. New modification of transurethral
incision of the prostate in surgical treatment of bladder outlet obstruction:
prospective study. CMJ 2002;43:610-614.
Igor Tomakovi, Tomislav Sori, Davor Trnski, Boris Rui, Ognjen Kraus.
Giant testicular mixed germ cell tumor. Med Princ Pract 2004;13:111-11.
K Grdovi, T Sori, J Pinjatela, O Perini. Rijetki tumori bubrega-mogunost
djagnoze i diferencijalne dijagnoze naspram malignih tumora. Drugi Hrvatski
uroloki kongres, Zbornik radova 1998;176-179.
K Grdovi, J Pinjatela, T Sori, O Perini. Karcinom prostate pregled
petogodinjeg lijeenja. Drugi Hrvatski uroloki kongres, Zbornik radova
1998;141-144.
Vii asistent, 2013.

149
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Dr.sc. Nataa imi

Sveuilite u Zadru
Roena sam 11.09.1973. godine u Jablanici, Bosna i Hercegovina.

Studij psihologije upisala sam 1992. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru,
kojeg sam zavrila obranom diplomskog rada 31.01. 1997. godine.
Od 1.oujka 1997. godine zaposlena sam na Odjelu za psihologiju
Sveuilita u Zadru. Od poetka zaposlenja do 1999. godine radila sam kao
znanstveni novak na projektu Osobni i okolinski faktori reakcija na stres
(070022), kojeg je vodio prof.dr.sc. Ilija Manenica. 1997. godine upisala sam
poslijediplomski studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kojeg
sam zavrila 23. travnja 1999. godine, obranom magistarskog rada Efekti
stresa na imunoloki sustav. Odlukom Fakultetskog vijea Filozofskog
fakulteta u Zadru 13. srpnja 1999. godine izabrana sam za suradnika u nastavi
u suradniko zvanje asistenta.
Doktorski rad pod naslovom Neke psihofizioloke reakcije na ispitni
stres obranila sam 5. studenog 2003. godine na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, te sam stekla akademski stupanj doktora znanosti. Odlukom Vijea
drutvenih, prirodnih i drugih znanosti Sveuilita u Zadru, 2. oujka 2004.
godine birana sam za suradnika u suradniko zvanje vieg asistenta.
Sudjelovala sam u izvoenju vjebi iz kolegija Fizioloka psihologija,
Psihologijski praktikum I i II, Psihologijski praktikum III i IV, Psihologija rada. U
periodu 1999-2006. godine bila sam voditelj kolegija Psihologijski praktikum III
i IV. U izvoenju vjebi iz Fizioloke psihologije sudjelujem od poetka
zaposlenja, tj. od 1997. godine, a od akademske 2003/2004 godine voditelj
sam kolegija Fizioloka psihologija.
25. listopada 2006. odlukom Strunog vijea Sveuilita u Zadru birana
sam u znanstveno-nastavno zvanje, na radno mjesto docenta na Odjelu za
psihologiju, gdje sam voditelj kolegija iz podruja bioloke i fizioloke
psihologije (Uvod u bioloku psihologiju, Graa i funkcija somatskog ivanog
sustava, Vegetativni i endokrini sustav, Bioloke osnove ponaanja).
Od akademske 2005/2006 godine takoer sam voditelj kolegija iz
podruja bioloke psihologije na studiju psihologije Fakulteta Filozofskohumanistikih znanosti u Mostaru.
Od 1999 do 2001. bila sam suradnik na projektu Osobni i okolinski
faktori reakcija na stres, a u periodu 2001-2006 aktivno sam sudjelovala u
realizaciji projekta Neke psihofizioloke i bihevioralne reakcije na stres,
kojeg je voditelj prof.dr.sc. Ilija Manenica.
Do sada sam samostalno ili u koautorstvu objavila ukupno 13 znanstvenih
radova, a prezentacijom rezultata vlastitih istraivanja sudjelovala na
ukupno 17 znanstvenih skupova.
Bila sam lan Organizacijskih odbora XI i XIII Dana psihologije u
Zadru, kao i lokalnog Organizacijskog odbora The 2nd IBRO/FENS
International Summer School iz neuroznanosti, tajnica Organizacijskih odbora
XIV Dana psihologije i 7th Alps-Adria Conference in Psychology u Zadru.
lan sam takoer Izvrnog odbora Gradskog drutva Crvenog Kria, te
150
Nadzornog odbora Udruge za pomo eni i djetetu "Duga".

U periodu 1998-2004 radila sam s ovisnikom populacijom na
"Needle exchange" programu, te u Savjetovalitu za mlade i obitelj Crvenog
kria Zadar. Odravala sam predavanja i radionica za roditelje i mlade u
Zadarskim osnovnim i srednjim kolama, u organizaciji Crvenog Kria Zadar,
jedanput tjedno, u periodu 2002- 2006. Provodila sam takoer dvodnevne
edukacije za volontere Udruge Duga o Telefonskom savjetovanju. Bila
sam osniva i predsjednica (1999-2001), te lan Izvrnog odbora
(20012004) Udruge Duga, kao i voditelj projekta "Telefonska pomo za rtve
obiteljskog nasilja" (2000), koji je financirao Vladin ured za udruge.
1. OBJAVLJENI ZNANSTVENI RADOVI
Znanstveni radovi (a1) objavljeni u meunarodno priznatim asopisima i
publikacijama
imi, N.,Manenica,I.(1998):Promjenenekihpsihofiziolokihvarijablitijekom
menstrualnog ciklusa. Radovi- Razdio filozofije, psihologije, sociologije i
pedagogije,
36 (13), str. 79-90 (izvorni znanstveni rad).
imi, N., Manenica, I. (2000): Changes in Stress Level during Preoperative and
Postoperative Period. Radovi- Razdio filozofije, psihologije, sociologije i
pedagogije,
38 (15), str. 47-57 (izvorni znanstveni rad).
imi, N., Kalebi, K. (2000): Teorijski pristupi objanjenju etiologije predmenstrualnog
sindroma. Radovi- Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije 38
(15), str.
123-132 (pregledni rad).
imi, N. (2002): Neke metodoloke potekoe u psihoneuroimulokim ispitivanjima.
Radovi- Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije , 40 (17), str.
143-160
(pregledni rad).
Valerjev, P., imi, N. (2002): Sound rhythm effects on cardiac parameters. Review of
Psychology, 9 (1-2), str. 41-48 (izvorni znanstveni rad).
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
Valerjev, P., imi, N. (2004): How do sound rhythms affect heartbeat: Comparison
of linear and non-linear analysis of R-R intervals. Review of Psychology, 11
(1-2), str.
3-10 (izvorni znanstveni rad).
A) IM I , N . (2005): ISPIT IV AN JE N EK IH ZN A AJK I
ISPIT NOG ST R ES A. PED A GO GIJSKA IST R A I VAN JA, 2 ( 1) ,
STR. 139-150 (PRETHODNO PRIOPENJE).
imi, N. (2006): Evaluacija ispitnog stresa na osnovi promjena parametara

sinus aritmije.
Acta Medica Croatica (u tisku) (izvorni znanstveni rad).
Krajnovi, F., imi, N., Frankovi, S. (2007): Utjecaj nekih
sociodemografskih varijabli na
pojavnost negativnih oblika ponaanja u radnom okruju medicinskih
sestara i
tehniara. Lijeniki vjesnik (u tisku) (izvorni znanstveni rad).
Znanstveni radovi (a2) objavljeni u drugim asopisima i publikacijama
12. imi, N. (1999): Neuroticizam i psihofizioloke promjene tijekom
menstrualnog
ciklusa. Medica Jadertina, 29 (1-2), str. 5-20 (izvorni znanstveni rad).
151
imi, N. (1999): Uinci stresa na imunoloki sustav. Medica Jadertina, 29 (34), str.111- 125 (pregledni rad).
13. imi, N. (2000): Uinci faza menstrualnog ciklusa na kratkotrajno pamenje i
krvni tlak.
Medica Jadertina, 30 (3-4), str. 145-156 (izvorni znanstveni rad).
A)
IM I , N . (2003): PR OM JEN E P AR AM ET AR A SIN U S
AR IT M IJE U PSIH OFIZ I OL O KIM IST R A IV AN JI M A. MED IC A
JA D ERT INA , 33 ( 3- 4) , ST R. 85- 92 ( PREG L EDN I R AD ) .
2. SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA

Sudjelovanje na meunarodnim skupovima u inozemstvu
14. Kalebi, K., imi, N. (1999): Effects of phases of menstrual cycle on
signal
detection and complex reaction time. 5th Alps-Adria Conference, Pecs,
Hungary.
15. imi N., Manenica, I. (1999): Effects of stress caused by surgical
operation on
some psychological variables. 5th Alps-Adria Conference, Pecs,
Hungary.
Valerjev P., imi N. (2002): Sound rhythm effects on cardiac parameters. 6th
Alpe
Adria Conference of Psychology, October 3-5, Roveretto, Italy.
2.2 Sudjelovanje na meunarodnim i domaim skupovima u
Hrvatskoj
imi, N., Manenica, I. (1997): Promjene nekih psihofiziolokih varijabli tijekom
ciklusa. XIII Dani Ramira Bujasa, Zagreb.
menstrualnog
imi, N. (1998): Stupanj neuroticizma i neke psihofizioloke promjene tijekom

menstrualnog ciklusa. XI Dani psihologije u Zadru, Zadar.
Manenica, I., imi, N., Mihaljevi, S., Tucak, I. (1998): Promjene nekih
psihofiziolokih parametara kod neuvjebanih i uvjebanih ispitanika
pri
izvoenju psihomotornog zadatka. XI Dani psihologije u Zadru, Zadar.
imi N., Manenica I., Vali A. (1999): Efekti stresa na imunoloki sustav.
XIV.
Dani Ramira Bujasa, Zagreb.
Kalebi K., imi N. (2000): Changes in complex reaction time and signal
detection task
efficiency during menstrual cycle. XII. Dani psihologije u Zadru, Zadar.
imi N. (2002): Promjene nekih psihofiziolokih parametara pri izvoenju
zadataka
152
Fittsovog tappinga. XIII. Dani Psihologije u Zadru, Zadar

imi, N., Manenica, I. (2003): Promjene nekih aspekata ispitnog stresa u
predispitnom i postispitnom periodu. XVI Dani Ramira Bujasa, Zagreb.
imi, N., Manenica, I., (2004): Linear analyses of HRV during an easy and
difficult
exam. XIV. Dani psihologije u Zadru, Zadar.
Valerjev, P., imi, N., (2004): Linear and non-linear analyses of R-R intervals
during
listening of sound rhythms. XIV. Dani psihologije u Zadru, Zadar.
imi, N., Manenica I. (2005): Habituation of some aspects of cardiac activity
during
an exam. 7th Alps-Adria Conference in Psychology, Zadar.
Krajnovi, F., Frankovi S., imi, N. (2005): Negativni oblici ponaanja unutar
profesije
medicinskih sestara. Mobbing Prvi hrvatski interdisciplinarni simpozij,
Opatija.
Otri, D., Gregov, Lj., imi, N. (2005): Brzina percipiranja oblika,
akromatskih i
kromatskih kvaliteta vidnog podraaja. XVII Dani Ramira Bujasa,
Zagreb.
Kovaevi, A., imi, N., Gregov, Lj. (2005): Vrijeme asocijacija mukaraca i
ena na slike i
rijei razliitog konotativnog znaenja. XVII Dani Ramira Bujasa,
Zagreb.
imi, N., Manenica, I. (2006): Ispitno iskustvo i reakcije na ispitni stres. XV.
Dani
psihologije u Zadru, Zadar
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
izvanredna profesorica
Bioloke osnove ponaanja
Psihologija boli
153
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
Dr.sc. Tatjana imurina

Opa bolnica Zadar
tatjana_simurina@yahoo.com
ivotopis:
OBRAZOVANJE:
28.01.1988. Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Diploma o visokoj
strunoj spremi
VII/1 stupnja, broj: 2/402-1988;
1988-1989. Lijeniki sta u Medicinskom centru Zadar
17.05. 1989. Uvjerenje o strunoj osposobljenosti za samostalni rad,
Medicinski centar Zadar, broj 02-2261;
26.03.1997. Odobrenje za samostalni rad, Hrvatska lijenika komora, broj
1727;
13.11.1989. Poslijediplomski studij za znanstveno usavravanje, Medicinski
fakultet Sveuilita u Zagrebu;
20.02.1996. Magistarski rad, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, broj
2594-M 7026/96;
17.11.1997. Poloen specijalistiki ispit iz anesteziologije i reanimacije,
Ministarstvo zdravstva RH, broj 534-02-13/97-0002;
09.13.10.2003. Biotechnology and Publich Health, 6th International
Conference, Cavtat;
12-16.12.2003. Postgraduate Assembly, The New York State of
Anesthesiologists, USA;
27.05. 2005. Doktorski poslijediplomski studij Temeljne i klinike medicinske
znanosti smjer Klinika medicina, Medicinski fakultet, Sveuilite u Splitu;
21.12. 2006. Znanstveni projekt Prediktivni modeli u zdravstvu, voditelj dr sc
Sonicki Z., Medicinski fakultet u Zagrebu
LANSTVO U ZNANSTVENIM I STRUKOVNIM UDRUENJIMA:
Hrvatski lijeniki zbor,
Hrvatska lijenika komora,
Hrvatskom drutvo za anesteziju i intenzivno lijeenje,
Hrvatskom drutvo za regionalnu anesteziju i analgeziju i
Hrvatsko drutvo za intenzivnu medicinu.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
1. imurina T, Mraovi B, Sonicki Z. Inicdence of PONV: Is 50% nitrous oxide

friend or foe? Anesthesiology 2006; 105: A1401. Presented on the annual
American Society of Anesthesiologists meeting, Chicago, IL, USA, Oct 14-18,
2006.
2. Mraovi B, imurina T, Sonicki Z, Duki B, Mari M. Does nitrous oxide
increase PONV in gynecological laparoscopy? 2nd World Congress of
Minimally Invasive Gynecologic Surgery, Dubrovnik, Croatia, June 22, 2006.
3. imurina T, Krsti E, Srezenti M, Mraovi B, Grdovi K, Andabaka T.
Transient Hearing Loss After Spinal Anaesthesia. Lijecnicki Vijesnik 2005; 127
:124 Supl. 2: O-9. 1st International Symposium on Regional Anaesthesia and
Pain Control, Dubrovnik, Croatia, June 16-18, 2005.
4. imurina T, eri J, Kovai M, Sonicki Z, Delalija B, Srzenti M, Ramov
E. The incidence of the postoperative vomiting after adenotonsillectomy in
children undergoing general anesthesia with sevoflurane in comparison with
anaesthetic technique with propofol, fentanyl, vecuronium. 3th EuropeanAmerican Anesthesia Congress, Split, Croatia, September 08-13, 2003.
NAJNOVIJI OBJAVLJENI LANCI:
154
1. imurina T, Mikulandra S, Mraovi B, Sonicki Z, Kovai M. Delalija B,

Rudi M. The Effect of Propofol and Fentanyl as Compared with
Sevoflurane on Postoperative Vomiting in Children after
Adenotonsillectomy. Coll. Antropol. 2006; 2(30): 343347. An original
scientific paper in the Current Contents cited journal.
2. Kovai M, Rudi M, Neki I, Lisica-iki N, Kranjec Z, imurina T. Giant
Pilomatrixoma (Benign Calcifying Epithelioma of Malherbe) of the Neck and
Face. Dermatol Surg 2007; 33:1-4. Case report in the Current Contents
cited journal.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
docentica
Anesteziologija, reanimatologija i intezivno lijeenje
Dr.sc. Draen Zekanovi

Opa bolnica Zadar
Roen sam 28. rujna 1965. god. u Poljicima. Osnovnu i srednju kolu zavrio
sam u Zadru. Studij medicine upisao sam 1985 god. na medicinskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu i diplomirao poetkom 1991. god.
Struni ispit poloio sam 1992. god. Specijalistiki ispit iz interne medicine
poloio sam 1998. god. Iste godine zavrio sam poslijediplomski studij ,,UZV u
klinikoj gastroenterologiji i hepatologiji".
2003. godine sam obranio magistarsku radnju i stekao titulu magistra znanosti.
2003. godine poloo sam subspecijalistiki ispit i stekao titulu internist kardiolog. Od
listopada 1992. godine radim na odjelu interne medicine - odsjek kardiologije
u Opoj
bolnici Zadar, a isto tako sam u navedenom razdoblju aktivno sudjelovao u
radu domaih i
inozemnih strunih kongresa iz podruja kardiologije
Jovi A , Zekanovi D. Improving of atrial thresold test in the patients with
DDD
pacing using esophaegeal ECG leads. Journal fur Kardiologie 1997;2:19.
Jovi A, Zekanovi D, Troskot R. Sinus node automacitv in patients with
paroxysmal
atrial fibrillation. Journal fur Kardiologie 1997;2:20.
Jovi A, Borilo M, Zekanovi D. Kronotropna funkcija sinusnog vora
nakon
medikamentozne konverzije parox.fibr.atrija u sinusni ritam.U: Zbornih
radova
2.kongresa HKD, Zagreb 17-19.1istopada 1996.god.
Zekanovi D, Jovi A, Borilo M.Transesophageal electropsvlogicl testing for
AVN155
tachvcardias at rest and during phvsical exercise. Mediterranean Journal of

Pacing and
Electrophysiology 2003,5:16.
Neki D, Jovi A, Zekanovi D.Koronarografija u OB Zadar-naa iskustva.U:
Zbornik
radova 2.kongresa HKD. Zagreb 17-19.listopada 1996.god;32.
Zekanovi D, Patrk J,Borilo M, Jovi A, Pavesic K. Multislice computed
tomography
coronary angiography in patients with suspected coronary artery
disease-our
experiences. U: Zbornik radova Alpe Adria Cardiology meeting, Cavtat 2006.
Zekanovi D , Jovi A, Savi Z, uak Z. Programirana TEAS u
dijagnostici
supraventrikulskih krunih tahikardija. U: Zbornik radova sa 3. kongresa
HKD.
Zagreb 25-281istopada 1998.god.
PetrovskiB,Kotevski V,Hristovski ,Biisjetic O,Jovic A, Nekic D,
Zekanovi
D.Project for early treatment of acute myocardial infarction. U: Zbornik
radova
5.kongresa HKD, Opatija 16-19.svibnja2005.
Jovi A,Gjorgov N, Zekanovi D, Savi Z. Intrakardijalna elektrokonverzija
tijekom
EPS. U zbornik radova 5. kongresa HKD, Opatija 16-19. svibnja 2005.
Jovic A, Nekic D, Matas , Savic Z, Rados G, Zekanovi D. Prijedlog
jedinstvenog
hrvatskog registra za bolesnike s akutnim infarktom miokarda. U: Zbornik
radova 5.
kongresa HKD, Opatija 16-19 svibnja,Opatija 2005.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Izbor za docenta u tijeku

Interna madicina
Marija Ljubii
Opa bolnica Zadar
marija.ljubicic@zd.t-com.hr
Datum roenja 29. kolovoza 1970. g. u Zadru

Brano stanje Udata, majka dvoje djece
Formalna edukacija
25. veljae 2005. g. diplomirala je na Medicinskom
fakultetu Sveuilita u Splitu i stekla zvanje via
medicinska sestra
U rujnu 2000. g. upisala se na Studij sestrinstva pri
156
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Veleuilitu u Splitu. Nakon odluke Ministarstva znanosti i

tehnologije nastavlja studij na Medicinskom fakultetu
Sveuilita u Splitu od 27. veljae 2002. g.
19. svibnja 1992. g. poloila je struni ispit u KBC Split
pred Ispitnom komisijom Ministarstva zdravstva Republike
Hrvatske.
Od svibnja 1990. do lipnja 1991. g. obavljala je
pripravniki sta u Opoj bolnici Zadar.
Od rujna 1985. do lipnja 1989. g. pohaala je Centar za
odgoj i usmjereno obrazovanje u Zadru, te je stekla zvanje
medicinske sestre opeg smjera
Dodatna edukacija
U prosincu 2005. g. na Filozofskom fakultetu Sveuilita u
Zadru upisala je Dodatno predagoko - psiholoko,
didaktiko i metodiko obrazovanje nastavnika. Navedeno
obrazovanje je zavrila u lipnju 2006. g. i osposobljena je
za obavljanje poslova nastavnika, uitelja i strunog
suradnika u srednjem i osnovnom kolstvu Od veljae do lipnja 2005.
g. na Narodnom sveuilitu u Zadru pohaala je teaj engleskog
jezika (II stupanj) 30. oujka 2005. g. sudjelovala je na teaju /
radionici za zbrinjavanje akutnih i kroninih rana u organizaciji
Stoma medical 09. - 10. veljae 2001. g. u Stubikim toplicama
pohaala je seminar ^Sestrinska skrb kardiolokih i kardiokirurkih
bolesnika
RADNO ISKUSTVO . Od 22. srpnja 2005. g. obnaa dunost
glavne sestre (v.d) Odjela za urologiju Ope bolnice Zadar Od 12.
listopada 1993. g. do 21. srpnja 2005. g bila je zaposlena na Internom
odjelu, Odsjeku za kardiologiju i postkoronarnu skrb u planiranju i
provoenju zdravstvene njege.
VJETINE
Rad na raunalu Strani jezik
Engleski (II stupanj) LANSTVO U UDRUGAMA

Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i
tehniara (HSSMST)
Hrvatska udruga medicinskih sestara (HUMS PREPORUKE
Dostupne na zahtjev
Proces sestrinske skrbi kod bolesnika oboljelih od ishemine
bolesti srca Diplomski rad Medicinskog fakulteta Sveuilita u
Splitu Studij sestrinstva, Split 2005.
imbenici koji utjeu na kvalitetu komunikacije izmeu bolesnika i
sestre Sestrinski glasnik 2005. g. broj 3. str. 42.-46
Predava, 2010.
Zdravstvena njega bolesnika s posebnim potrebama
157
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Danijela Miljani
Opa bolnica Zadar
Roena sam u Zadru 18.11.1968. gdje i ivim u Zagrebakoj ulici 76. Udata
sam i majka dvoje djece. Srednju medicinsku kolu zavrila sam u Zadru 1987.
Studij sestrinstva pri Sveuilitu u Splitu na Medicinskom fakultetu upisala sam
u 10. mjesecu 2001. te na istom diplomirala 03. mjesec 2005.
Pripravniki sta obavila sam u ondanjem Medicinskom centru s poetkom u
12. mjesecu 1988. te zavrila stairanje i poloila struni ispit 1990. 1990.
godine primljena sam na zamjenu na Odjel za Kirurgiju na poslovima sestre u
Hitnom kirurkom prijemu. !992. godine dobivam stalno radno zaposlenje na
Kirurgiji. Od 16.02.1994. do 16.02.2003. radila sam na abdominalnom odsjeku,
a od 17.02.2003. do danas radim na traumatolokom odsjeku kao odgovorna
sestra.
U 12. mjesecu 2005. godine upisala sam diplomski studij Menadment u
sestrinstvu pri Visokoj zdravstvenoj koli u Zagrebu, te se duboko nadam
diplomirati do kraja 2007.godine.
Aktivni ( 8 radova samostalnih ) i pasivni sam sudionik niza strunih i
meunarodnih skupova. lan sam HKMS.
Predava, 2010.
Zdravstvena njega odraslih II
Sonja are
Branko.sare@zd.t-com.hr
Datum i mjesto roenja:

6. lipnja 1968., Zadar
1987- zavretak kolovanja u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje u
zdravstvu (osloboena polaganja zavrnog maturalnog ispita zbog prethodno
odlino ostvarenog uspjeha u svim razredima srednjeg i osnovnog
obrazovanja)
2006-zavretak kolovanja na Sveuilitu u Splitu, Centru za strune studije,
smjer sestrinstvo ( poseban uspjeh, od odsluanih 43 kolegija 80% ocijenjeni
su odlinom ocjenom, diplomski rad posebno pohvaljen od lanova komisije
na temu Zdravstvena njega bolesnika s Parkinsonovom bolesti)
SEMINARI
2006- Kirurki kongres medicinskih sestara i tehniara s
158
meunarodnim sudjelovanjem
RADNO ISKUSTVO
MEDICINSKI CENTAR ZADAR- pripravniki sta
ZAVOD ZA SMJETAJ I REHABILITACIJU FILIP JAKOV
MEDICINSKI CENTAR ZADAR
DOM ZA STARE I NEMONE OSOBE ZADAR (2007god.)
Rad na raunalu aktivno i svakodnevno koritenje
Strani jezici engleski jezik u govoru i pismu
STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIARA
HRVATSKE UDRUGE MEDICISKIH SESTARA
SESTRINSKOG VIJEA ZA OIVLJAVANJE
LAN IZVRNOG ODBORA HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH
SESTARA PODRUNICE ZADAR
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Nastavnik:
Ustanova
zaposlenja:
E-mail:
Osobna webstranica:
ivotopis:
Hospicij i palijativna skrb- lipanj,2006, Zadar, edukacijska predavanja (HKMS )
Predava, 2010.
Zdarvstvena njega gerijatrijskih bolesnika
Anita karica
anita.skarica@email.t-com.hr
Osobni podaci
Roena: 29. 01. 1970. u Zadru, otac pok. Josip i majka Mirjana
Dravljanstvo: Hrvatsko
Nacionalnost: Hrvatica
Adresa: Put Dikla 8, 23000 Zadar
Telefon: posao 023/ 505-250 505-244, kua 023/ 335 - 193 GSM: 098/ 91 98
382
E mail: anita.skarica@email.t-com.hr
Vozaki ispit: B kategorija
Podaci o obrazovanju
Zdravstveno veleuilite, Zagreb zavren specijalistiki struni studij
Menadment u sestrinstvu
2009. (120 ECTS bodova)
Visoka zdravstvena kola, Zagreb zavrni rad 2002., zavrena trea
razlikovna godina 2004. (180
ECTS bodova)
Srednja kola: Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje u zdravstvu, Zadar
1984 1988.
Osnovna kola: Krsto LJubii, Zadar 1976 1984.
Radno iskustvo
Pripravniki sta: Opa bolnica Zadar
159
Struni ispit: poloen 1994., Split.

Opa bolnica Zadar:
- Sluba za bolesti uha, grla, nosa, kirurgiju vrata, lica i eljusti (operacijska
dvorana, rad na
odjelu, ambulanti) rad u tri smjene
- Odjel za interne bolesti - Centar za dijalizu smjenski rad, glavna sestra
- Odjel za maksilofacijalnu kirurgiju glavna sestra
- Odjel za psihijatriju rad u tri smjene, glavna sestra - sadanje radno mjesto.
Ustanova za kunu njegu Medialis, Zagreb rad na terenu.
Klinika za traumatologiju, Zagreb: Odjel za opekline (operacijska dvorana,
intenzivno lijeenje) rad
u tri smjene.
Mentor na Studiju sestrinstva Sveuilita u Zadru za predmet:
- Osnove zdravstvene njege
- Proces zdravstvene njege
- Zdravstvena njega neurolokog bolesnika
- Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika
- Koordinacija i supervizija u zdravstvenoj njezi
Predava na Studiju sestrinstva Sveuilita u Zadru za predmet:
Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika
Radni sta: 17,7 g.
Rad na raunalu, strani jezici
Sluim se PC-em, engleskim i talijanskim jezikom.
Hobi
Vonja biciklom.
Popis radova u
zadnjih 5 godina:
1. okota, A., Kalauz S. Lijekovi oblici i primjena. Zagreb: Zdravstveno

veleuilite & Naklada Slap.2008
2. karica, A. Progresivna miina relaksacija - teaj. HKMS, OB Zadar,
2009.
3. karica, A. Komunikacija. Struni skup zdravstvene njege psihijatrije
HKMS, Zagreb, 2008.
4. okota, A. Terapijsko okruenje. HKMS Podrunica Zadarske upanije,
2006.
5. okota, A. Opekline. HKMS, OB Zadar, 2006.
6. okota, A., Gusar, I., Miljani, D. Informatizacija opskrbe lijekovima. Snaga
hrvatskog sestrinstva -prvi nacionalni kongres hrvatskog sestrinstva s
meunarodnim sudjelovanjem HKMS. Zagreb,2006.
7. okota, A., Gili, A., Tii, D., Lisica, M. Prijem agitiranog psihijatrijskog
bolesnika. Zbornik predavanja Hitnoe 3, 4. Meunarodni kongres o
prehospitalnim hitnim stanjima, 3. Susreti simpozij o urgentnoj medicini i
spaavanju. Pore, 2005.
8. Gili, A., kifi, B., Tii, D., okota, A. Osobitosti hospitalizacije zbog
alkoholne bolesti prije,tijekom i poslije Domovinskog rata u Opoj bolnici
Zadar. Med Jad 35 (2005) 1-2:41-48.
9. okota, A., Kasumovi, E., Vulin, M., Naki, Z. Proces zdravstvene njege
kod perinatalnog gubitka djeteta. Zbornik radova 29. simpozija Hrvatske
udruge primalja s meunarodnim sudjelovanjem.Zadar, 2005.
10. okota, A., Babi, A., Brunac, S. Nursing care of psychiatric patients.
Book of AbstractsSymposium with international participation Psychiatrist in
General Hospital, Zadar 2005.
11. Gili, A., kifi, B., Tii, D., okota, A. Special features of hospitalizations
due to the alcohol
160
disease before, during and after the patriotic war in Zadar General Hospital.
Alcoholism. 2004; 40Suppl: 72.
12. okota, A., Baraba, L., or, Z. Sestrinske intervencije kod moguih
komplikacija nakontireoidektomije. Zbornik radova HUMS VII struni skup
medicinskih sestara kirurke djelatnosti.Pula, 2002.
13. okota, A. Rezultati upitnika za pomo pri izradi diplomskog rada; koliko
smo samostalni u radu.Zbornik radova HUMS VII Struni skup Sekcije za
anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnolijeenje. Bizovac, 2002.
14. okota, A. , Alini, H., Smoli, T., Ilekovi, D., Uloga medicinske sestre u
preoperativnoj,intraoperativnoj i postoperativnoj zdravstvenoj njezi bolesnika s
karcinomom glave i vrata. Zbornik radova HUMS IX simpozij onkoloko
hematoloke sekcije. Zadar, 2002.
15. okota, A. este komplikacije enteralne prehrane; uzroci i sestrinske
intervencije. HUMS Podrunica Opa bolnica Zadar, 2002.
16. Baraba, L., okota, A. Uloga medicinske sestre u zdravstvenoj njezi
bolesnika sa zloudnim tumorom grkljana. Zbornik radova HUMS IX simpozij
onkoloko hematoloke sekcije. Zadar, 2002.
17. okota, A., Vrani, B., Dugina, K. Infekcije i opekline. Zbornik radova
HUMS VI Struni skup Sekcije za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno
lijeenje. Brijuni, 2001.
18. okota, A., Vrani, B., Dugina, K. Opekline - mogu li se i kako sprijeiti?!
Sestrinski glasnik 2001; 1: 13 14.
19. okota, A., Leskovar, M., Leder, B., Dugina, K. Patients' dressing
following micrografting. 5 th International Congress on Nursing, Psychosocial
and Rehabilitative Care of the Burned Patient. Abstracts book. Rotterdam,
Netherlands, 2000.
20. okota, A., Vrani, B., Dugina, K. Opekline - mogu li se i kako sprijeiti
intervencije medicinske sestre. Zbornik radova HUMS VI struni skup
medicinskih sestara kirurkih djelatnostii. Zadar, 2000.
21. okota, A., Leder, B. Suzbijanje boli kod opeklina. Zbornik radova HUMS
V struni skup medicinskih sestara kirurkih djelatnosti. Zagreb, 1999.
Humanae vitae za sva vremena: ljudska spolnost ivljenja u velikodunosti
i razboritosti meunarodni kongres. Ured HBK za obitelj, Zadarska
nadbiskupija, Hrvatsko lijeniko drutvo,
Hrvatsko katoliko drutvo medicinskih sestara i tehniara. Zadar, 2008.
Upravljanje rizicima u zdravstvenoj njezi HKMS i Basler osiguranje.
Zadar, 2008.
Sestrinstvo, sigurnost i prava pacijenata Zdravstevno Veleuilite.
Opatija, 2006.
Etika u skrbi za psihijatrijske bolesnike. PB Vrape & HKMS. Zagreb, 2006.
Upravljanje kvalitetom u zdravstvenoj njezi Visoka zdravstvena kola
Zagreb, Hrvatska udruga viih medicinskih sestara , kola za medicinske
sestre Mlinarska. Opatija, 2003.
VI struni skup Neuroloka sekcija & HUMS. Zadar, 2003.
Peti kongres hrvatskih bolnica Udruga poslodavaca u zdravstvu. Zagreb,
2002.
Sterilization Seminar Sterilization and Sterilization Monitoring 3M &
HUMS. Zagreb, 2002.
Management u sestrinstvu Visoka zdravstvena kola Zagreb, Hrvatska
udruga viih medicinskih
sestara , kola za medicinske sestre Mlinarska. Opatija, 2002.
Obrazovanje medicinskih sestara - to nam treba i zato? Visoka
zdravstvena kola Zagreb,
161
Hrvatska udruga viih medicinskih sestara, kola za medicinske sestre

Mlinarska. Opatija ,2001.
Suvremeno zbrinjavanje dekubitalnih ulceracija HUMS Sekcija za
anesteziologiju,reanimatologiju i intenzivno lijeenje & ConvaTec, Stoma
medical. Zagreb, 2001.
Mehanika ventilacija bolesnika respiratori Bennet HUMS, Sekcija za
anesteziologiju,reanimatologiju i intenzivno lijeenje. Zagreb, 2000.
Novi izazovi za sestrinstvo na pragu novog tisuljea Drugi meunarodni
kongres HUMS a.Zagreb, 2000.
izvoenje nastave:
Datum zadnjeg
izbora u zvanje:
Predmet(-i) koje
izvodi:
Predava, 2010.
Zdarvstvena njega psihijatrijskih bolesnika
162
4. 5. Popis nastavnih radilita za provoenje praktine nastave

Nastavna radilita za provoenje praktine nastave:
-
Opa bolnica Zadar,
Dom zdravlja Zadar,
Zavod za javno zdravstvo Zadarske upanije.
U prilogu Vam dostavljamo suglasnost ravnatelja nastavne baze u kojoj se odvija praktina
nastava, te izjavu o postojanju potrebne opreme i prostora za izvoenje praktine nastave sukladno
studijskom programu.
Popis i kvalifikacija suradnika koji e izvoditi praktinu nastavu:

1. Gordana Stoi, vms
2. Sanja Glavi, vms
3. Anita Zekanovi, vms
4. ime Stani, vmt
5. Gordana Petrievi, vms
6. Tatjana Orlovi, vms
7. Branka Rumora, vms
8. Suzana Salama, vmms
9. Ivona erek, vms
10. Kristina Pavi, vms
11. Davorka Smoli, vms
12. Ana Pavlovi, vms
13. Majda urkovi, vms
14. Marko Strpi, vmt
15. Lidija Baraba, vms
16. Ljiljana Grgi, vms
17. Kristijan Verban, vmt
18. Ines Leto, vms
19. Marija Kasun, vms
20. Vesna Broni, lab.ing.
21. Vedrana Pedi, vms
22. Ana Mavar, vms
23. Kristina Bakov, vms
24. Manda Pavii, vms
163
25. Jadranka Raetina, vms

26. Nediljka Milai, vms
27. Sonja are, vms
28. Antonija Ivanov, vms
29. Ana Devi, vms
30. Marija Zubi, vms
31. Danijela Miljani, vms
32. Rua Uremovi, vms
33. Katarina Grgi, vms
34. Nada Sori, vms
35. Marija Ljubii, vms
36. Anita okota, vms
37. Biljana Babi, vms
38. Dubravka Brkljai, vms
39. Ivanka Kanjer, vms
40. Vedrana Vitlov, dipl.iur.
4. 6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati

Obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika kojima raspolae Sveuilite u Zadru i njegove
nastavne baze optimalan broj je 40, do maksimalno 60 studenata.
4. 7. Procjena trokova studija po studentu

Procjena trokova studija po studentu prema izraunu iznosi 32.467,00 kuna.
4. 8. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa

Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadraja
predmeta, radu predavaa i voditelja vjebi. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadraj, pripremljenost
nastavnika, jasnoa izlaganja, koliina novih sadraja i ostale dimenzije sadraja.
Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju
predavanja i vjebe
164

Stručni Studij Sestrinstva - Hrvatski Zadnja Verzija111

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stručni Studij Sestrinstva - Hrvatski Zadnja Verzija111

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA ZDRAVSTVENE STUDIJE

Prijedlog studijskog programa

Adresa: Obala kralja Petra Kreimira IV. Br. 2

Razlozi za pokretanje studija

Rukovodei se naelima Minhenske deklaracije da kolski programi moraju biti usklaeni

Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe trita rada

Procjena opravdanosti strunog studija sestrinstva u Zadru

upanije trenutno je zaposleno oko 2000 medicinskih sestara sa zavrenom srednjom

raditi po naelima jedinstvene sestrinske skrbi potujui individualnost tienika,

voditi sestrinsku dokumentaciju i ocijeniti rezultate;

organizirati sestrinsku skrb za razliite korisnike u razliitim zdravstvenim i socijalnim

suvereno vladati znanjima i vjetinama koje doprinose unapreenju zdravlja, te poduzimati

procijeniti potrebe za edukacijom i primijeniti naela i tehnike poduavanja pojedinca,

primijeniti adekvatnu komunikaciju sa tienicima, obiteljima, lanovima tima i drugima;

vladati znanjem i vjetinama praenja zdravstvenog stanja bolesnika i ivotno ugroenih i

sudjelovati u planiranju i provoenju dijagnostikih i terapijskih zahvata koji su ordinirani i

ukljuiti se i djelovati u zdravstvenom timu na svim razinama zdravstvene zatite, kao i

rukovoditi timom zdravstvene njege, organizirati i rukovoditi sestrinskom slubom na svim

razvijati profesionalan odnos i odgovornost, ponaati se sukladno zakonskim, moralnim i

zalagati se za poboljanje standarda sestrinske prakse;

sudjelovati u obrazovanju sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika, a po potrebi i ostalih.

2. 6. Mogunosti nastavka studija

3. 1. 1. Popis obveznih kolegija ( po abecednom redu)

Biofizika, biokemija i osnove radiologije

Filozofija i bioetika u zdravstvenoj njezi

Klinika medicina III

Osnove istraivakog rada u sestrinstvu

Osnove zdravstvene njege

Proces zdravstvene njege

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo

Zdravstvena njega djeteta

Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika

Zdravstvena njega majke i novoroeneta

Zdravstvena njega odraslih I

Zdravstvena njega odraslih II

Zdravstvena njega osoba s posebnim

3. 1.2. Popis izbornih kolegija ( po abecednom redu)

Bioloke osnove ponaanja

Rad sa grupom u sestrinstvu

Osnove kirurke tehnike i instrumentiranja

3. 2. Okvirni obrazovni program po predmetima (po abecednom redu)

Upoznati studenta sa osnovnom morfologijom i ivotnim funkcijama

Opa anatomija i funkcijska organizacija ljudskog tijela, graa i

Keros P.,Peina M., Ivani-Kouta M.: Temelji anatomije ovjeka,

3. 2. 2. BIOFIZIKA, BIOKEMIJA I OSNOVE RADIOLOGIJE

Omoguiti studentu da uvidi vezu izmeu fizikalnih zakona i funkcije

potrebno pomagalo, znati koji poloaji tijela uzrokuju velika naprezanja

Eterovi D: Fizikalne osnove slikovne dijagnostike, u: S. Jankovi i D.

Omoguiti studentu razumijevanje osnovnih naela suvremene

Upoznavanje s nainom pravilne prehrane; preventivni i kliniki pristup

Kulier I. Prehrambene tablice- kemijski sastav namirnica,Zagreb,

Daki B: Prehrana bolesnika, Zagreb,Hrvatski farmer, 1995.

Kai-Rak A. i Antoni K.: Tablice u sastavu namirnica i pia, Zavod

Kolegij iz epidemiologije ima za cilj proiriti znanje medicinskih sestara

Student e kroz niz predavanja ovladati osnovnim farmakolokim

Bulat, M., Geber, J., Lackovi, Z. Medicinska farmakologija. Zagreb,

3. 2. 6. FILOZOFIJA I BIOETIKA U ZDRAVSTVENOJ NJEZI

Po zavretku kolegija student e biti kompetentan: opisati etiku kao

Etika, moral, bioetika, deontologija, medicinska deontologija. Poeci

Deklaracije, rezolucije na etikoj razini obvezatne za sva nacionalna

Pozai, V.: ivot prije roenja, Centar za bioetiku FTIDI Zagreb,

Glasnici Hrvatskoga katolikoga lijenikog drutva