Filozofija pitanja za orijentaciju u dijelovima gradivu

Pojmovi Filozofemi Argumenti Odnosi

1. racionalizam Rene Descartes Objasni Descartesov Po čemu se
2. metodička sumnja argument o postojanju Descartesova
3. cogito (kogitacija) U što je sve Descartes sebe i bića koje se ne metodička sumnja
4. urođene ideje posumnjao i zašto u vara u spoznaji (boga), i razlikuje od
5. dokaz o božjem svako od tih uvjerenja? koji je njegov stav o znanstvenog
postojanju postojanju vanjskog istraživanja i od
6. mišljenje i Descartesov pojam svijeta (res extensa) sumnje Skeptika?
protežnost (res razuma („misleća
cogitans i res extensa) stvari“).
7. supstancija
Što je za njega istina
(istinita spoznaja)?

Do kojih istina dolazi?

Kritika njegove metode.

Što je supstancija, i zašto

Descartes navodi da ih je
dvije?

1. iskustvo John Locke: 1. Na koji način Locke 1. Koja je razlika u

2. empirizam Ciljevi njegovog opovrgava postojanje poimanju „ideje“
3. načelo istraživanja i njegovi „urođenih ideja“? između Lockea i
neprotuslovlja odgovori. Platona (ili
4. senzacija Što je za Lockea razum? 2. Kako Locke dolazi do Descartesa)?
5. refleksija Što su njegovi predmeti? svojega poimanja
6. ideja (Locke i Hume) Postoji li razlika između razuma? 2. Koja je razlika u
7. kvaliteta (Locke) razuma i njegovih poimanju razuma
8. kauzalitet (uzročno predmeta? 3. Zašto Locke uvodi između Lockea i
posljedični odnos) Koje su naše spoznajne dvije moći spoznavanja? Descartesa?
9. navika moći i što su? Kako do
10. vjerovanje njih dolazi? 4. Zašto i kako Locke 2. Koje probleme
11. indukcija Što su primarne a što uvodi razliku primarnih i uočavaš u teorijama
(induktivan zaključak) sekundarne kvalitete? sekundarnih ideja? istine Descartesa i
12. skepticizam Lockea?
13. 'znanje što' i 5. Što bi Descartes
'znanje kako' mogao reći na izvjesnost 3. Usporedi Lockeov i
spoznaje prema Lockeu? Descartesov pristup
problemu spoznaje i
njihove rezultate.

David Hume: 1. Zašto Hume razlikuje 1. Usporedi

Koja je razlika između odnose između ideja i Lockeovu i Humeovu
istina o odnosima činjenice? ocjenu o izvjesnosti
između ideja i činjenica? 2. Navedi primer za spoznaje. Bi li se
proces kojim dolazimo moglo reći da Locke
 Kako možemo razlikovati
je li neki sud istina o
odnosu između ideja ili
je činjenica („Humeov
test“)? Navedi primjer!
Koja područja znanja na
temelju tog kriterija
možemo razlikovati?
Opiši način na kojem
temeljimo sva
„zaključivanja“ o
činjenicama.
Je li naša spoznaja o
činjenicama izvjesna?
Zašto?
Spoznajemo li mi za
Humea razumom?
Immanuel Kant:
1. pojava – stvar o „kopernikanski obrat“ i
sebi njegovo značenje,
2. a priori – a apriornost prostora i
posteriori vremena,
3. vrijeme i prostor Spoznaja:
(čisti zorovi) 1. Osjetilnost: stvar o
4. kategorije razuma sebi – pojava – apriorni
(čisti pojmovi): uvjeti (prostor i vrijeme);
Jedinstvo, mnoštvo, 2. Razum: pojava – čisti
cjelokupnosti... pojmovi;
supstancija i akc., Što je priroda; što su
kauzalitet, ideje i njihova
zajedništvo... (v. nespoznatljivost; čisti
tablicu u udžbeniku) pojmovi (kategorije);
5. ideje – duša, svijet i Iz koje se kategorije
bog razuma stvara ideja o
svijetu, a iz koje ideja o
duši? Možemo li mi išta
znati o idejama (svijetu,
duši i bogu)? Zašto?
Zašto smo, prema Kantu,
ipak „osuđeni“ da
razmišljamo o njima?
do spoznaje o uzročno staje gdje Hume
posljedičnom odnosu počinje? Obrazloži.
između stvari.
Zašto mi, prema Humeu,
ne spoznajemo, nego
vjerujemo da su stvari
kauzalno vezane?
3. Bi li problem koji je
naglasio Hume mogli
nazvati 'problem
indukcije ' ili 'problem
navike'? Zašto?
Stvara li to problem u
utemeljenju stavova
prirodnih znanosti (tj.
znanja o prirodi)?
Obrazloži.
4. Što nas, prema
Humeu, u životu vodi?
Obrazloži. Je li moguće
biti dosljedan skeptik?
1. Što je za Kanta 1. Na koji način Kant
osjetilnost a što razum? smatra da rješava
Čini li ga taj stav problem
racionalistom? Zašto ne? nemogućnosti znanja
Zašto nije ni empirist? o prirodi koji je
Hume otvorio?
2. Obrazloži tvrdnju:
Kant tvrdi da je svijet koji
(znanstveno)
promatramo „naš“
model a ne svijet kakav
jest („stvar o sebi“), no
zajednički svim ljudima.
(pokušaj dati i razloge
protiv ovog Kantovog
stava)
3. Zašto mi nužno,
prema Kantu, stvaramo
ideje (duše („ja“), svijeta
i boga) u svijesti, i zašto
mi o njima ništa ne
možemo znati?
Etika
Teleologija Aristotel – etika: 1. Na koji način Aristotel 1. odnos fraze „sreća
Blaženstvo Blaženstvo, teleologija obrazlaže da životom je u malim stvarima“
(eudaimonija) (sve ima sebi svojstvenu tjelesnih užitaka, i Aristotelove etike
Vrlina svrhu, pa i čovjek), životom časti i životom
Mana Pet načina življenja (ž. bogatstva čovjek ne
Načelo sredine Tjelesnih užitaka, ž. može živjeti blaženo
Sloboda Bogatstva, ž. Časti, (sretno)?
Razboritost i razum društveni (politički) i
(um) misaoni ž.), vrline i 2. Kako Aristotel
mane; obrazlaže svoj pojam
Što je sloboda? ljudskog dobra (vrlinu;
zašto sredina između
dvije krajnosti)?

3. Je li djelo iz vrline ili

mane uvijek isto ili može
kod različitih ljudi biti
različito? (npr. Može li
isto djelo kod jednoga
biti ounaka vrline a kod
drugog mane)?
1. ideal mudraca Epikur ... ...
2. duševni mir ...
(ataraksija)
3. hedonizam
4. razboritost
Etika prava John Locke – Dovedite u vezu ova
Prirodna prava – učenja s uređenjem u 1. Usporedi
Život, sloboda, kakvom živimo. Lockeovu i
jednakost, vlasništvo, Aristotelovu etiku –
pravo na očuvanje ovih Na koji problem u čemu nam
prava nailazimo kada neka Lockeova može biti
prava proglasimo orijentir a u čemu na
prirodnima? može, a u čemu
Problematiziraj svako od Aristotelova može a
onih koje je Locke u čemu ne?
smatrao prirodnim.
Moralni osjećaj D. Hume
Kako Hume razlikuje Na što moramo pristati ...
osjećaj koji smatra ako ne prihvaćamo
moralnim od ostalih? postojanje takvog
„objektivnog“ osjećaja, a
na koje probleme
... nailazimo ako ga
prihvaćamo?
...