POSTOJI LI UOPCE BALKANSK| POLUOTOK?
Zablude nepostojeceg
poluotoka
S obzirom na to da se i u Hrvatskoj opet sve vise koriste pojmovi
»Zapadni Balkan«, balkanske zemlje
je ponovno poblize obrazloziti taj geografsko-politicki pojam
Tekst prof. dr sc. Dragutin Feletar
ro je neprimjereno uvratavati Hrvatsku
‘a nekakve balkanske dréave jer ona tamo ne
pripada ni u geografskom niu povijesno-
drustveno-politigkom smislu, Svrstavajuci
Hrvatsku u »Zapadni Balkan« (zemlje bivse
Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija),
europski politicki moénici jo8 jednom po-
nifavaju nagu zemlju. To Eine i svi oni w sa-
‘moj Hrvatskoj koji su taj naziv i takvo svr-
stavanje pribvatii.
Razmotrimo najprije pojam Balkan s
geografskog stajalista. Da bi neki dio ko-
1pna mogao geografski biti poluotok, morske
(vodene) katete moraju biti duze od kopnene.
To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slu-
&j. Kopnena kateta od Trsta do Odese duga
je oko 1330 km, sto je vise od morske istoéne
katete Odesa - Rt Matapan (Pelopone7) koja
je duga 1230 km. I druga, zapadna morska
kateta od Trsta do rta Matapana (Peloponez)
neSto je kraéa od kopnene - duga je 1270 km.
Zapravo, nikome u geografskoj znanosti nije
jasno kako je kopno koje je tako Sirokim kra-
kom vezano za kontinent uopce moglo biti
proglaseno poluotokom. Da bi ti geografski
parametri bili jos neyjerojatnij, valja spo-
‘menuti da je od crte Trst - Odesa (1330 km)
mnogo blize Trstu luka Szczecin (920 km) ili
Rostock (950 km) na Baltizkom moru!
90 Meridijani| sijeéanj 2010
Balkanski poluotok, potrebno
Pogreska stara 200 godina
Ako i zanemarimo geografsku definiciju po-
Iuotoka (Sto nikako ne bismo smjeli uéiniti),
onda je i pos¥e nejasno zaito je taj dio jugois-
tone Europe dobio ime bas Balkanski polu-
otok. Naime, Stara planina nalazi se na sjeve-
ru Bugarske ine dominira ovim dijelom Eu-
rope. Vike od nje ovim prostorom domini-
raju, recimo, Dinariai, Veleit ili Prokletije
sligno, Francuski geolog Ami Boue (1794. -
1881.) nije ni slutio kada je u ednom svojem
radu bugarsku Staru planinu nazvao Bal-
kan - kakve ée probleme ovdainjim narodi-
ma izazvati. Naziv Balkan dolazi od turske
rijeéi balkan ili balkanar, to znagi 3umovi-
te planine.
Kako to obiéno biva kad nam stranci
4daju imena, u edniom svojem radu njemacki
geografJ. A.Zeune 18089. godine upotrijebio
je naziv Balkanski poluotok ili Balkan. Do
toga je u stvari doslo Zeunovom pogreskom.
Ne prougavajuci atlas i karte, on je mislio da
je Stara planina ili Balkan dominirajuci ste-
disnji planinski sustav jugoistoéne Europe.
Zeunova pogreska nije u potetku prouzro-
Gila neke tede posliedice u geografskom na-
ziviju Europe. Naime, naziv Balkanski polu-
‘tok se kroz gotovo cijelo 19. stoljece u geo-
sgrafskoj literaturi vrlo malo koristio.Rice sedecr 1)
PU Oa Cd
CUO 6 eek)
ane
Eee nas
europskoga kontinenta,
Ee Cen Oey
DER net)
ea ela
RCL une
Bo racesPotkraj 19. stoljeca, preko francuske li
terature, votkrili« su ga srpski
se poglavito odnosi na najveceg s
ografa Jovana Cvijiéa (Loznica 1865.
ad 1927,). Nasuprot nizu europskih geogra
fa koji su ukazivali na nelogicnost prog!