1. Luiza Wagner Janovi - osnovala sjedite za socijalno higijenski rad sestara 1930g., zasluna za razvoj patronae u RH . 1933. !

estre preuzi"aju dunosti socijalnih djelatnika #s"anjen "ortalitet dojen$adi, %riga o %olesnici"a i neudani" "ajka"a& 3. 1935. !iste"atski i zdravstveni odgoj #higijenski-do"a'inski te$ajevi, te$ajevi "ajka i dijete, njega %olesnika u ku'i& (. Radni dan patronane sestre ) patronane sestre raspore*ene su po centri"a pri". zatite, gdje i"aju svoje prostorije i opre"u, radno vrije"e je +-1,h, podijeljeno u dijela, prvi dio provodi u a"%ulanti-dostupna za tel.kontakte i dogovore& zati" odlazi na teren, u so%i pat. !estre provode se preventivne "jere kontrole i edukativni rad za korisnike koji dolaze sa"i ili po uputi lije$nika, radi se individualno ili u "anji" grupa"a Posjet puerperi i novoroenetu nakon dolaska iz rodilita Dojilja sa puerpealnim mastitisom Predkolsko dijete sa smetnjama u razvoju Potreba za zdravstvenom njegom u kui bolesnika nakon CVI Posjet bolesniku koji boluje od eerne bolesti s mnogobrojnim komplikacijama Umirui od maligne bolesti uberkulozni bolesnik

,. Funkcije med. sestre proiz aze iz- pruanja i organiziranja skr%i i upravljanja njo"e - pou$avanje korisnika i zdrav. djelatnika - djelovanje u sklopu u$inkovitog zdrav. ti"a - razvoj sestrinstva kroz kriti$ko raz"atranje i istraivanje .. !unosti medicinske sestre ) prakti$arka i skr%nica, edukator, savjetnik, odvjetnica ili zastupnica interesa korisnika, vo*a, "enader, zastupnica pro"jena, voditeljica ili $lan istraiva$kog ti"a. /ed. sestra prua po"o' u zadovoljavanju osnovnih ljudskih i ivotnih potre%a, potre%a s cilje" unaprje*enja zdravlja, sprje$avanje" gu%itka zdravlja, o$uvanja zdravlja i vra'anje pore"e'enog zdravlja +. "estra case menager ) z%rinjavanje ne"o'nih, %olesnih, oso%a s pose%ni" potre%a"a Klinika0 procjenjivanje, koordiniranje, evaluacija cjelokupnog z%rinjavanja Rukovodna0 uklju$uje aktivnosti razli$itih zd. radnika koji pruaju uslugu korisniku Financijska0 koritenje najisplativijih postupaka, servisa i izvoditelja

#. "estrinska dokumentacija ) skup doku"enata koje sestra ispunjava ili u njih zapisuje podatke o svoji" postupci"a tijeko" cjelokupnog procesa skr%i, sa svrho" sustavnog pra'enja stanja pojedinaca, o%itelji i zajednice, planiranja, vrednovanja i kontrole u$injenog 9. $as o% jeva piramida1. 1izioloke potre%a, . !igurnost, 3. 2rutvene potre%e, (. 3otovanje, ,. !a"opotvr*ivanje 1&. 'roces zdrav. njege ) pristup u otkrivanju i rjeavanju pacijentovih pro%le"a iz podru$ja zdrav. njege. 3ro%le" je svako stanje koje odstupa od nor"alnog ili poeljnog i zahtijeva intervenciju "s. 1aze procesa0 utvr*ivanje potre%a, planiranje, provo*enje, evaluacija 11. (so)ine procesa ) sustavnost, dina"i$nost, 4leksi%ilnost 1*. +a,e a procesa ) us"jerenost na pacijenta, uvaavanje pacijenta kao su%jekta, cjelovito z%rinjavanje pacijenta # holisti$ki pristup& 13. "estrinske dijagnoze ) zaklju$ak ute"eljen na znanstveni" odrednica"a pacijentovih pro%le"a iz zdravstvene njege, proizaao iz klini$ke analize njegova ponaanja, naravi njegove %olesti i %rojnih drugih $initelja koji utje$u na njegovo stanje. # aktualne, potencijalne, "ogu'e5vjerovatne, povoljne, skupne& 1-. Raz ike patronane skr)i i zdrav. njege u kui 3atronana skr% ) djelatnost do"a zdravlja, provodi je 6/!, prevencija, edukacija, nadzor njege i edukacija 7drav. njega u ku'i ) privatna ustanova, provodi je "s, zdravstvena njega i lije$enje 15. .mpatija ) je sposo%nost suosje'anja i razu"ijevanja tu*eg iskustva, e"ocionalnog stanja, raz"iljanja i ponaanja. 8iti u stanju gledati iz tu*e perspektive. 2o%ro opaati ver%alnu i never%alnu ko"unikaciju. 6er%alizirati e"patiju zna$i re4lektirati nae razu"ijevanje osje'aja i tu*ih e"ocionalnih stanja. 9ever%alni znakovi e"patije- iskazivanje panje i interesa, znakovi lju%aznosti: 1/. 0sertivna komunikacija ) na$in ponaanja i opho*enja koji uklju$uje jasno iskazivanje vlastitih osje'aja, potre%a i ideja %ez ugroavanja prava drugih oso%a. 11. 2omunikacija sa suradnicima ) patr. sestra ko"unicira sa veliki" %roje" stru$njaka raznih pro"icijencija kako iz ustanove u kojoj radi tako i iz drugih ustanova - psiholozi, socijalni radnici, djelatnici policije, predkolske i kolske ustanove, civilni ljudi:&. 1#. "3( ) +. ;ravnja 19(-. osnovana, djeluje u sustavu <9 kao upravlja$ i koordinator zdravstvenih akcija, te je jedinstven instru"ent "e*unarodne zdravstvene suradnje iz"e*u drava. =ilj djelovanja !7> je dostignu'e najvieg stupnja zdravlja svih naroda ) zdravlje kao te"eljno ljudsko pravo. ?ndrija @ta"par ) upotrije%io izraz da 'e se %oriti za svakog #health 4or everA%odA&, i kasnije zdravlje za sve 19. (ta%a 19#/. ) pet strategija postavljenih u >taBskoj povelji za unaprje*enje zdravlja neophodno je za uspjeh - izgradnja drutvene politike zdravlja - stvaranje okoline koja podrava zdravlje - ja$anje akcije zajednice - razvijanje oso%nih vjetina - preus"jeravanje zdrav. slu%i

, klju$nih uloga !7> ) zdravstvena savjest, in4or"acijski centar za zdravlje i razvoj zdravlja, pro"otor politike zdravlja, pro"otor politike zdravlja, davati u$inkovite instru"ente, djelovati kao katalizator za akciju . na$ela zdravlja za sve ) s"anjenje nejednakosti u zdravlju, sprje$avanje %olesti i unaprje*enje zdravlja, suradnja razli$itih sektora u drutvu, u$e'e zajednice, pri"arna zdrav. zatita, "e*unarodna suradnja *&. 4i j zdravstvene njege umirui5 ) u"anjiti i odgoditi patnje i %ol, po"o'i i osigurati %olesniku kvalitetan ivot, o"ogu'iti odravanje dostojanstva u procesu u"iranja *1. 'odr6ka o)ite ji umirui5 ) kada nastupi s"rt %iti spre"an suo$iti se s %oli, o"ogu'iti o%itelji da ostane s pokojniko", po"o'i da o%avijeste naj%lie i o%ave neophodne ad"inistrativne o%aveze. >%itelj uklju$iti u ti" koji se skr%i o %olesniku, o"ogu'iti upora%u snage i rezervi svih $lanova o%itelji, uklju$iti i preventivnu zdrav. skr%. # voditi, in4or"irati, %iti podrka& **. 'a ijativna skr) ) grana "edicine koja prou$ava postupak s %olesnici"a o%oljeli" od akutne, progresivne, uznapredovale %olesti s nepovoljno" prognozo". ;eite skr%i je na kvaliteti ivota do s"rti. 3alijativno 5 hospicijska skr% se provodi na %olni$ki" odjeli"a, pose%ni" ustanova"a, u stanu o%oljelog, dnevni hospicij *3. 4i jevi skr)i stariji5 judi - 3rona'i one stare oso%e koje i"aju zna$ajne zdravstvene i socijalne teko'e, procijeniti vrstu i koli$inu potre%ne po"o'i - 9a osnovu procjene planirati i provesti sve intervencije koje osiguravaju rjeavanje prona*enih pro%le"a - <tvrditi "ogu'nosti sa"oz%rinjavanja procjeno" 4unkcionalnog statusa - 3o"o'i stari" oso%a"a da 4unkcioniraju s preostali" "ogu'nosti"a, ko"penziraju'i izgu%ljene vjetine - 3ruiti potre%no znanje i podu$iti ih vjetina"a sa"oz%rinjavanja - 3o"o'i u o$uvanju sa"o potovanja i dostojanstva - <klju$iti o%itelj u %rigu i skr% - >rganizirati po"o' drugih oso%a i slu%i u z%rinjavanju starih i voditi %rigu o kvaliteti te po"o'i *-. 'rimarna prevencija stari5 judi - 3>;C=?9DE !;?RCH FD<2C 9? ?G;C6?9 HC6>; - >2I>6?R?D<J? 3REHR?9? C <6DE;C !;?9>6?9D? - C78DEI?6?9DE @;E;9CH <;DE=?D? >G>FC@? !3REK?6?9DE 9E!REJ? C >7FDELC6?9D? =ilj0 uklanjanje poznatih rizi$nih $i"%enika# puenje, tjelesna neaktivnost, alkohol, loe hihijenske navike, $isto'a ku'anstva& *5. "ekundarna prevencija stari5 judi =iljevi0 pravodo%no otkrivanje %olesti, lije$enje, provo*enje zdravstvene njege, reha%ilitacija */. 7ercija na prevencija stari5 judi - G>9;R>F? 3REHR?9E C 3R>3C!?9E ;ER?3CDE - 3RC3RE/? 7? >2RELE9E ;ER?3E<;!GE 3>!;<3GE - 1<9G=C>9CR?9DE ! 3RE>!;?FC/ 1<9G=CD?/? - G>9;R>F? 3R>6>LE9D? 3RE6E9;C69CH /DER? #deku%itus, hipostatska pneu"onia, kontraktura i sl.& - 3>;C=?9DE 7? 8RCI< > !E8C C 2R<IC/?, C9;EIR?=CD? 72R?6!;6E9? 9DEI? </CR<JEI 8>FE!9CG? *1. 'ove ja iz (ta%e - 7dravlje stvaraju ljudi u prilika"a svakodnevnog ivota gdje u$e , rade, igraju se i vole. 7dravlje se stvara %rigo" za sa"og se%e i za druge , osposo%ljeno'u da se odlu$uje i da se kontroliraju ivotne okolnosti , te osiguranje" ivota u takvo" drutvu koje 'e o"ogu'iti svi" svoji" $lanovi"a da postignu zdravlje

*#. "amoz)rinjavanje - je na$in koji ozna$ava aktivnosti koje pojedinac poti$e i izvodi u vlastito" interesu z%og odravanja ivota, zdravlja i %lagostanja 5 1u$kar, 199 .5 >re"ova spo"inje dvije vrste zahtjeva za sa"oz%rinjavanje0 1.<niverzalni ,svojstveni su svi" ljudi"a i prisutni su u svi" razvojni" 4aza"a 5 od ro*enja do s"rti5 . 7ahtjevi koji proizlaze iz gu%itka zdravlja # u slu$aju %olesti,povreda ili su u vezi "ed.-teh. 7ahvati"a !a"oz%rinjavanje s kategorijo" podrazu"ijeva0 traenje "edicinske po"o'i adekvatne postupke u vezi s patoloki" stanje" pridravanje "edicinskih uputa pro"jenu na$ina ivota uzrokovanu %ole'u o$uvanje sa"opuzdanja i sa"otovanja *9. 3dravstveno pona6anje - 7dravstveni" ponaanje" nazivaju se o%lici ponaanja i aktivnosti koje oso%e poduzi"aju s cilje"0 1.<naprijede vlastito zdravlje-pozitivno zdravstveno ponaanje .3reveniraju oso%no zdravstveno stanje ukoliko s"atraju da su zdrave ili zdravstveno ugroene 3.<tvr*uju vlastito stanje zdravlja i "ogu'nost lije$enja-ukoliko se s"atraju %olesni"a (.Cspunjavaju upute i savjete o lije$enju zdravstveni radnik "ora poznavati sociopsiholoke osnove zdravlja i osnovna na$ela "odi4ikacije ponaanja - ljudi razli$ito participiraju u unapre*enju svoga zdravlja, razli$ito poduzi"aju preventivne postupke, u razli$iti" stadiji"a %olesti trae "edicinsku po"o' - razli$ito se ponaaju kad su %olesni 3&. "amokontro a - je proces koji uklju$uje tri koraka0 - sa"opro"atranje -sa"oevaluaciju -sa"opotkrepljenje !?/>G>9;R>F? se u zdravstveno" odgoju koristi kao postupak koji" se "otivira %olesnika da se0 - aktivno uklju$i u izlje$enje - upozna svoju %olest - sa" regulira pravila kojih se "ora pridravati 31. (snovni ci jevi savjetovanja - prihva'anje odgovornosti za pro%le"e - razu"ijevanje pro%le"a - preuzi"anje odgovornosti za vlastiti ivot i razu"ijevanje onog to na" se doga*a - stvaranje i odravanje do%rih odnosa s drugi" ljudi"a koje karakterizira iskrena i otvorena ko"unikacija Medicinska sestra/savjetodavac mora 0 3oznavati i razu"jeti se%e 2o%ro psihi$ko zdravlje >sjetljivost >tvorenost >%jektivnost 3ouzdanost 3ro4esionalan ko"petencija 3*. 'reporuke za dje,ju pre5ranu8 vanost i prednost prirodne prehrane u dojena$koj do%i stjecanje zdravih prehra"%enih navika vanost tjelesne aktivnosti u kasnijoj predkolskoj do%i

zdrava prehrana u vrije"e intenzivnog rasta i razvoja djeteta direktno utje$e na rast, kognitivni i 4izi$ki razvoj pozitivno zdravstveno ponaanje stavovi i navike garancija su do%rog zdravlja u kasnijoj ivotnoj do%i 33.9egetarijanska pre5rana !ojen,e do /mj. 2ojenje >prez kod vegan-"ajkiMMMM dijete tre%a pri"ati dodatne koli$ine kalcija, vita"ina 2 i 81 & 2ojena$ke 4or"ule na %azi soje #N& !ijete od 1mj do 1#mj. 2ojenje 9edostatak eljeza, kalcija, vita"ina 2 i 81 >%roci niske kalorijske gusto'e #pothranjenost, usporen rast, ane"ija, rahitis:& 9eophodan dodatak ulja, e'era, vita"ina i "inerala 3ravilna ko"%inacija na"irnica %iljnog podrijetla !o5rana kod djece vegana 6o'e , 3ovr'e,Hitarice0ria, kukuruz, heljda, penica, 3roizvodi od soje0 to4u, te"peh, sojino "lijeko /ahunarke od -."jeseca, ?lge #ko"%u,Baka"e, nori&-kuhane, !je"enke i oraasti plodovi-prene i sa"ljevene kao dodatak itni" kaica"a od 1.godine !troga vegetarijanska prehrana, %ez stru$nog nadzora i paljivog planiranja i ko"%iniranja na"irnica "oe dovesti do0 -usporenja rasta i razvoja, -pore"e'aja "ineralizacije kostiju, -razvoja de4icitarnih %olesti od kojih je naj$e'a sideropeni$na ane"ija !trogu vegetarijansku prehranu tre%a iz%jegavati0 u trudno'i, tijeko" dojenja i kod djece do . godine starosti. <koliko se provodi, ona zahtjeva stru$ni nadzor u planiranju, te dodatnu suple"entaciju de4icitarni" vita"ini"a i "inerali"a. God odraslih se preporu$uje vegetarijanska prehrana kao o%lik Opravilne prehraneP 3-. 7ego)e u trudnoi 6to se ti,e pre5rane 3otre%e na energiji su pove'ane, %udu'i da trudnica tre%a energiju za0 rast i razvoj 4etusa pove'anje 8/ skladitenje "asnog tkiva rast uterusa i "lije$nih lijezdi pove'anje volu"ena krvi pro"jena tjelesnih aktivnosti 9a$in i vrsta prehrane u trudno'i utje$u na razvoj organa djeteta, tijek trudno'e i njenu ugodnost jesti za dvojeN 9E. Raznovrsna, kvalitetna iz%alansirana prehrana. 8azirana na na"irnica"a podne%lja i sezoni. , o%roka $:;+<+0 < prvo" tro"jese$ju 6ie "alih o%roka, svakih 1- sata 7ajutrak u OGrevetuP #Grekeri kraj uzglavlja& Cz%jegavati na"irnice koje uzrokuju "u$ninu 9adoknaditi izgu%ljenu teku'inu ('"7<'04<J0 < '(J090 =.$.R(<!0 Hrana %ogata vlakni"a #itarice, "ahunarke, vo'e, povr'e, sje"enke, vo'ni sokovi, 3ro%avin& Redovito vje%anje 2ovoljan unos teku'ine >?0R09<40 /ali, $esti o%roci, potpuno vakanje hrane

<nos teku'ine iz"e*u o%roka Cz%jegavanje jako za$injenih i "asnih jela <spravno sjedenje tijeko" jela te leanje s povieno" glavo" #1 sat nakon o%roka& 35. 'atronaa je zas una za %olja ko"unikacija roditelja i %e%a ve'a sigurnost roditelja ugodnija i oputenija kli"a u o%itelji prepoznavanje ranih pore"e'aja prevencija teko'a u najranijoj do%i reduciranje trokova zdravstvenih,socijalnih,pravnih i penalnih ustanova

3/.2omunikacija u 6ko skoj do)i 3otaknuti dijete da izrazi osje'aje i e"ocije Goristiti ver%alne i never%alne "etode #plakanje crtanje, pjevanje, pri$e, igre..& 2opustiti ispitivanje i postavljanje pitanja 3rovjeriti da li je djete razu"jelo 3ohvaliti 31. ;im)enici koji utje,u na rast i razvoj ?.+.7"2< ;<$@.+<4< < "o"entu oplodnje do%iva"o svoj genetski Oprogra"P Ho'e li se cijeli ostvariti ovisi o okolinski" $i"%enici"a !"atra se da su kona$na visina i %rzina rasta odre*eni geni"a 2jelovanje gena na razvojne pro"jene vie dolazi do izraaja uz povoljne uvjete okoline (2(L<+"2< ;<$@.+<4< Endokrine lijezde, 3rehrana, 8olesti, 3sihi$ki stresovi, !ocijalno-ekono"ski $i"%enici, <tjecaj godinjih do%a i kli"e 31. Re5a)i itacija A osposo) javanje 3odjela reha%ilitacije 1. Medicinska ) sudjeluju "edicinske sestre, 4izioterapeuti, psiholozi, de4ektolozi, prosvjetni djelatnici, socijalni djelatnici . Profesionalna ) stvaranje stru$nog zvanja 3. Socijalna - 3o"o' oso%i da shvati pravu sliku stanja, uspostavljanje pravilnog odnosa u o%itelji, upoznati o%itelj s njeno" ulogo" (. Psihika - %riga za zdravlje, %riga za porodici, s"rt u porodici, nesigurna %udu'nost, s"anjeni prihodi z%og %olovanja 3#. 'roBesiona na re5a)i itacija >%avlja se u0 1. 3rakti$ni" rado" na svo" radno" "jestu . 7atitni" radionica"a 3. 3ose%ni" kola" za reha%ilitaciju invalida (. ;e$ajevi"a ,. !tjecanje" stru$ne spre"e po pose%ni" propisi"a REH?8CFC;?=CD? 2DE=E 1. >te'ena vida . >te'ena sluha 3. 3ore"e'aj u govoru i glasu (. ;jelesno invalidna djeca ,. 2jeca s psihi$ki" zaostatko" .. Go"%inirane s"etnje

+. 39. "ocija na re5a)i itacija A 9? !>=CD?F9< REH?8CFC;?=CD< <;DEK<0 1. Garakter i trajanje %olesti . >%i" 4izi$ke nesposo%nosti 3. Cnteligencija i tip oso%e (. Gvaliteta odnosa u o%itelji i na poslu ,. -&. !eka racija 0 ma a ta 2eklaracijo" o pri"arnoj zdravstvenoj zatiti iz 19+-.god. u ?l"a-?ti jasno je zacrtan put koji" tre%a napredovati, ne sa"o o%jekti razvoja ve' njegovi glavni $inioci. -1. 'atronaa zdravstvene za6tite C je "edicinsko socijalna djelatnost u svrhu pro"icanja i o$uvanja zdravlja pojedinca o%itelji i zajednice - edukativna djelatnost, us"jereno prvenstveno oso%a"a i skupina"a s pove'ani" riziko" za zdravlje. - preventivna djelatnost us"jerena na rano otkrivanje %olesti,ano"alija i rizi$nog ponaanja kroz posjete o%itelji"a,kola"a i vrti'i"a -*. +a,e a patronae pro4esionalnost odre*ena usvojeni" standardi"a radaQ cjelovit pristup z%rinjavanju korisnika skr%iQ o%iteljsko z%rinjavanje i us"jerenost na zajednicuQ preventivno djelovanje pri"jena sustavnog, logi$nog rjeavanja pro%le"a kroz proces sestrinske skr%iQ partnerski odnos -3. 'o oaji dojenja A lee'i poloaj, poloaj kolijevke, poloaj nogo"etne lopte, uspravan poloaj, unakrsni hvat --. .mociona na privrenost vana za 4izi$ki, intelektualni, e"ocionalni razvoj - oso%ine djeteta #zdravlje,te"pera"ent,zadovoljstvo& - osjetljivost "ajke #sposo%nost prepoznavanja djetetovih signala& - vlastito iskustvo roditelja u djetinjstvu - vjetina njegovanja - o%iteljski odnosi - podrka drutva -5. ?ent e teac5ing A autizam - nenasilni pristup - %aziran na pro"jena"a u na"a - postupno s"anjenje Ohladne interakcijePs nae strane - postepeno pove'anje Otople interakcijePs nae strane - uspostavljanje osje'aja partnerstva - stvaranje kulture ivljenja - podu$iti oso%u da se osje'a sigurno", uklju$eno", voljeno" i da voli -/. 1& koraka za poticanje dojenja A

-C/?;C 3C!?9? 3R?6CF? > 2>DE9D< 2>!;<39? =DEF>G<39>/ 72R?6!;6E9>/ >!>8FD<3><KC;C 72R?6!;6E9> >!>8FDE 6DE@;C9?/? 3>;RE89C/ 7? 3RC/DE9< ;CH 3R?6CF?>8?6CDE!;C;C !6E ;R<29C=E > 3RE29>!;C/? /?DKC9? /FCDEG? C > ;>/E G?G> !E 2>DC -3>/>JC /?DG?/? 2? 3>K9< 2>DC;C 6EJ 3>F? !?;? 9?G>9 2DE;E;>6? R>LE9D? -3>G?7?;C /?DG?/? G?G> !E 2>DC C G?G> !?K<6?;C C7F<KC6?9DE /FCDEG? K?G C ?G> !< >26>DE9E >2 !6>DE 2>DE9K?2C -9E 2?6?;C 2>DE9K?2C 9CG?G6< 2R<I< HR?9< CFC 3CJE, 6EJ !?/> /?DKC9> /FCDEG> ->/>I<JC;C /?DG?/? C 2DE=C 2? 8<2< 7?DE29> ( !?;? 9? 2?9 -3>;C=?;C /?DGE 2? 2>DE 9? 2DE;E;>6> ;R?HE9DE -9E 2?6?;C 2<2E - 6?R?FC=E 2DE=C G>D? 2>DE -3>;C=?;C >!9C6?9DE IR<3? 7? 3>;3>R< 2>DE9D< C <3<;C;C /?DGE 9? 9DCH 3RC C7F?!G< C7 R>2CFC@;? CFC 8>F9C=E -/. +ajnovije re evantne inBormacije o pre5rani maj,inim m ijekom

-1. "k adi6tenje m ijeka $aj,ino m ijeko moe se po5raniti na s jedeim temperaturama83re o m ijeko8 +a so)noj temperaturi

do 1, R= ....... ( sata 19- R= ....... 10 sati , R= ........... (-. sati 30-3- R= ......... ( sati

: 5 adnjaku8na te"peraturi 0-( R= ....... do - dana : zamrziva,u8

u pretincu za"rziva$a unutar hladnjaka #te"peratura nije stalna z%og $estog otvaranja vrata hladnjaka&...... do tjedna u pretincu za"rziva$a koji je dio hladnjaka od dva dijela #za"rziva$ i"a pose%na vrata&....... 3-( "jeseca u za"rziva$u s konstantni" du%oki" s"rzavanje" na -19R= ....... . "jeseci ili due /lijeko pohranjujte u "anji" spre"nici"a jer 'ete tako s"anjiti koli$inu %a$enog "lijeka koje dijete nije pojelo. /lijeko koje je %ilo pohranjeno u hladnjaku i"a vie antiin4ektivnih svojstava od onog za"rznutog.

A -#. (rganizacijske grupe potpora dojenju A < grupa"a "ajke ostvaruju psiholoke do%ro%iti0 osje'aj pripadnosti, s"anjenje napetosti i osje'aja krivnje, druenje, ja$anje uloge pojedinca i o%itelji, "ogu'nost davanja oduka e"ocija"a, ocjena valjanosti iskustva u svezi s ostvareno" %rigo" o

djetetu, potvrda i razvoj sposo%nosti za prevladavanje poteko'a, istraivanje razli$itih o%lika ponaanja, te uzaja"na potpora i sposo%nost prihva'anja odre*ene situacije kao nor"alne. $ode grupa C zasniva se na zajedni$koj aktivnosti zdravstvenih djelatnika i "ajki. /odel se te"elji na Fa Feche Feagueu #FFF& =rvatska mode grupa C grupu osniva patronana sestra koja je ujedno i suvoditeljica grupe zajedno s "ajko" voditeljico" grupe - do%rovoljko", koja savjetovanje te"elji na vlastito" iskustvu s dojenje". -9. 'raenje razvoja i rano otkrivanje poremeaja zdravstvenog stanja trudnica upute o na$inu prehrane, upute o op'i" higijenski" uvjeti"a i oso%noj higijeni, upute o prevenciji psiho4izi$kih trau"a kontrola tlaka i urina, kontrola provo*enja dijetetskih i terapijskih "jera, pripre"a za porod i dolazak novoro*en$eta u o%itelj, pripre"a za dojenje, uvid u socijalno gospodarsko stanje o%itelji... 5&. 'atronana skr) rodi ja <pute o prehrani, higijeni,psiho4izi$ki" aktivnosti"a,prevenciji ko"plikacija#tro"%oze, "astitisa&, kontrola "e*ice i lohija,rad na pro"icanju dojenja,pravilno postavljanje djeteta na prsa,pra'enje psiho4izi$kih pro"jena nakon poroda... 51. ='L A hor"oni trudno'e, pogotovo hu"ani placentarni laktogen #H3F&, pogoduju glukoznoj intoleranciji 5*. .k ampsija A hipertenzija u trudno'i 1aktori rizika0 pri"igravide, "la*e ene, "ulti4etalna trudno'a, o%iteljsko optere'enje, trudno'a s novi" partnero", neudate ene, dija%etes, %u%rene %olesti, hipertenzija prije trudno'e 53. 'red6ko ska zdravstvena za6tita A <napre*enje i $uvanje zdravlja !pre$avanje %olesti i njihovih posljedica ;rajno pra'enje rasta i razvoja, rano otkrivanje zaostajanja 3repoznavanje i uklanjanje 4aktora rizika, poja$ani nadzor ugroene djece radi ranog otkrivanja pore"e'aja 3ravodo%no otkrivanje i lije$enje %olesti i "al4or"acija, te osposo%ljavanje i reha%ilitaciju %olesnih radi spre$avanja o"etenosti u psiho4izi$ko" razvoju <klju$uje preventivnu i kurativnu zdravstvenu zatitu 3rogra" preventivnih "jera 77 dojen$adi i "ale djece provodi se u savjetovaliti"a za djecu kroz siste"atske preglede i provo*enje planiranog kalendara cijepljenja. !avjetovalite "ora raditi redovito, s"jenski, uvijek u isto vrije"e i u iste dane Radno vrije"e "ora %iti uskla*eno s radni" vre"eno" roditelja da ne %i "orali izostajati s posla 2uljina radnog vre"ena u savjetovalitu ovisi o %roju djece koju ti" i"a u svojoj 77 5-. 'ravci razvoja motorika A 9ajo$itiji u prve dvije godine #$este i pravilne pro"jene o"ogu'uju odre*ivanje starosti djeteta pre"a stupnju "otori$kog razvoja& Razvija se u dva osnovna pravca Cefokaudalni #od glave pre"a stopali"a& 2ijete najprije usvaja kontrolu gi%anja glave i prsnog koa, zati" se osovljava u sjede'i poloaj pa na noge Proksimodistalni #od sredita tijela pre"a udaljeni"& 9ajprije se razvija kontrola gru%ih pokreta cijele ruke, a poto" 4inih pokreta ake i prstiju

55. 'oremeaji u razvoju 3ore"e'aje u razvoju razlikuje"o0 3re"a uzroci"a nastanka #nasljedni i ste$eni& 3re"a vre"enu nastanka #prenatalno, perinatalno, postnatalno& 3re"a razvojno" podru$ju #tjelesni, psihi$ki, ponaajni& 3re"a teini #laki u"jereni, teki& 3re"a vre"enu "ani4estacije #u rano" djetinjstvu, kolskoj do%i, adolescenciji& 3re"a "ogu'nosti reha%ilitacije #je li ih "ogu'e otkloniti, u%laiti, ili 'e trajno ostati pa $ak se progresivno pogoravati& 5/. ()ite j C je krug oso%a vezanih %rako" i srodstvo"#krvni",adaptivni"&iz"e*u kojih postoje odre*ena prava i dunosti $ije nepotovanje povla$i za so%o" odre*ene pravne sankcije >p'a de4inicija o%itelji0 o%itelj je povijesno pro"jenjiva drutvena grupa $ija su univerzalna o%iljeja da po$iva na heteroseksualni" veza"a po"o'u kojih "ukarci i ene zadovoljavaju prirodne,spolne i druge potre%e#duhovne,"oralne,estetske& -drutvena -socijalna i -%ioloka zajednica 51. Razine podr6ke A 1.3ovre"ena podrka0na %azi potre%e.2aje se oso%i kojoj tre%a kratkotrajna podrka u prijelazni" 4aza"a ivota#9p.gu%itak posla,akutno "edicinsko stanje&./oe %iti "anje ili vie intenzivna u periodu pruanja. .>grani$ena podrka0konzistentna tijeko" vre"ena,dakle vre"enski je ograni$ena,ali nije povre"ena 3.>psena podrka0prua se svakodnevno u neki" socijalni" okolina"a i nije vre"enski ograni$ena. (.!veo%uhvatna podrka0 intenzivna je,dugotrajna i kontinuirana.3rua se kroz sve ivotne okolnosti. 5#. 7ipovi krize kod rodite ja A 3 tipa krize 'rvi tip 0 po$etni ok,kriza.Davlja se u trenutku najve'e osjetljivosti tj. Gad se ro*enje" djeteta s ote'enje" rui slika o Osavreno" djetetuP !rugi tip8 je tzv.Pkriza oso%nih vrijednostiP.2ovodi do prezati'ivanja ili e"ocionalnog od%ijanja djeteta s ote'enje",a "oe dovesti i do potpunog negiranja djeteta.Davlja se osje'aj krivnje i neuspjeha.;akav tip krize "oe trajati cijeli ivot. 7rei tip0 je realna kriza koja nastaje pod utjecaje" vanjskih $i"%enika.2jelo"i$no je pod kontrolo" roditelja,a posljedica je ne"ogu'nost integracije u vlastitoj o%itelji. 59. 'redisponirajui ,im)enici za mastitis8 rijetki podoji i preskakanje podoja, nepravilna tehnika dojenja, ragada koja kolonizira !taphAlococcus aureus, %olest "ajke ili djeteta, preko"jerna koli$ina "lijeka, pre%rzo odvajanje od dojke, pritisak na dojku #uski grudnjaci, pojas u auto"o%ilu...& kandidijaza %radavice, stres ili u"or "ajke, neuhranjenost ili sla%okrvnost "ajke /&. =o isti,ki pristup C cjelovitost %i'a u socijalno" i kulturalno" okruenju /1. Rad sa psi5i,kim )o esnicima se teme ji na pravi ima ''! ) planirati pro"atrati djelovati

/*. :zroci meta)o i,ki5 )o esti A /3. 7ercija na prevencija modanog udara - spre$avanje recidiva %olesti i po%oljanje kvalitete ivota o%oljelih Fije$enje i reha%ilitacija %olesnika koji su pre%oljeli /< ili ;C?0 -pro"jena stila ivljenja - uvo*enje speci4i$nih lijekova #antiagregacija, antikoagulacija& i 5ili operativnih zahvata - regulacija $i"%enika rizika