SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

STRUČNI STUDIJ SESTRINSTVA

Viktora Cara Emina 5

MODELI RASPOREDA RADA MEDICINSKIH SESTARA

(seminarski rad)

Predmet: Organizacija, upravljanje i administracija u zdravstvenoj njezi

Mentor: Doc dr sc Sandra Bošković, prof.reh.

Studentica: Andrea Marjanović

Rijeka, lipanj, 2020. 

SADRŽA
J
1. UVOD.............................................................................................................1

2. MODELI RASPOREDA RADA MEDICINSKIH SESTARA.....................2

2.1. MEDICINSKE SESTRE-ZAPOSLENICI...............................................2

2.2. KATEGORIZACIJA PACIJENATA.......................................................3

2.3. MODELI RASPOREDA RADA..............................................................3

2.3.1. Decentralizirani model.......................................................................4

2.3.2. Centralizirani model...........................................................................5

2.4. FLEKSIBILNA ORGANIZACIJA RADA MEDICINSKIH SESTARA5

3. ZAKLJUČAK.................................................................................................7

4. LITERATURA...............................................................................................8
1. UVOD

U procesu rada postoje tri temeljna stupa, a čine ga zaposlenici, planiranje i

organizacija rada te sustav kontrole (1). Prva dva direktno ovise jedan o drugome, a treći služi
kao pokazatelj učinkovitosti. Manjak zaposlenika značajno će utjecati na planiranje i
organizaciju rada, a isto tako bez obzira ima li zaposlenika dovoljno, ako planiranje i
organizacija nisu dobro odrađeni, to će u konačnici utjecati produktivnost i kvalitetu rada.
Zbog toga je izrada rasporeda rada medicinskih sestra vrlo kompleksan posao.

U svijetu su provedena mnoga istraživanja na temu rasporeda rada medicinskih sestra,

njegovom utjecaju na kvalitetu zdravstvene skrbi, utjecaja na zadovoljstvo medicinskih
sestara, utjecaj smjenskog, osobito noćnog, rada na kvalitetu života medicinskih sestara, a
napravljena su i mnoga testiranja i istraživanja na temu pronalaženja »savršenog« modela
rasporeda rada. No, međutim »savršeni« raspored rada ne postoji, jer su ljudski resursi pod
utjecajem raznih faktora na koje često ne možemo utjecati.

Cilj ovog rada je prikazati modele rasporeda rada, ukazati na njihove prednosti i nedostatke,
te predložiti moguća rješenja.
2. MODELI RASPOREDA RADA MEDICINSKIH SESTARA

2.1. MEDICINSKE SESTRE-ZAPOSLENICI

Medicinske sestre čine najveći broj zaposlenih u sustavu zdravstva, a opet potreba za
njima je najveća, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Zadovoljstvo radom, uvjetima rada,
radnim vremenom, plaćom, komunikacijom unutar radne sredine, ima direktan utjecaj na
kvalitetu rada s bolesnicima. Zadovoljan zaposlenik produktivniji je na poslu, pridonosi
pozitivnoj radnoj sredini, a time direktno utječe na kvalitetu zdravstvene skrbi.
Medicinske sestre u zdravstvenoj skrbi možemo razmatrati sa tri razine. Po razini naobrazbe,
dijelimo ih na medicinske sestre, medicinske sestre opće njege, prvostupnice sestrinstva,
magistre sestrinstva i diplomirane medicinske sestre. Također ih možemo podjeliti i prema
poslovima koje obavljaju, pa tako imamo medicinske sestre u javnozdravstvenom djelovanju,
patronažnoj skrbi, specijalnoj njezi i općoj njezi. Treća razina podjele je na status unutar
strukture radne organizacije (1).

PRVOSTUPNICE
SESTRINSTVA

MEDICINSKE
MAGISTRE
SESTRE OPĆE
SESTRINSTVA
NJEGE

RAZINA DIPLOMIRANE
MEDICINSKE
MEDICINSKE
SESTRE NAOBRAZBE SESTRE

GLAVNA SESTRA
MEDICINSKE JAVNOZDRAVSTVENO
USTANOVE…
SESTRE DJELOVANJA

STATUS
GLAVNA SESTRA VRSTA
KLINIKE UNUTAR PATRONAŽNA SKRB
DJELATNOSTI
ORGANIZACIJE

VODITELJ ODSJEKA VODITELJ ODJELA OPĆA NJEGA SPECIJALNA NJEGA

2
Svaka medicinska sestra posjeduje određene kompetencije iz područja zdravstvene njege, te je
proces zdravstvene njege njena primarna djelatnost i autonomno područje djelovanja, a razina
kompetencije određena je stupnjem obrazovanja.
Broj medicinskih sestara na pojedinim radilištima predmet je rasprava već desetljećima. Kada
se prvi put počelo raspravljati o potrebnom broju medicinskih sestara na nekom odjelu, gledao
se broj bolničkih kreveta. Tako je odjel koji je imao više bolničkih kreveta automatski imao
pravo na veći broj medicinskih sestara. Nakon toga uslijedio je model koji se bazirao na
vremenu potrebnom za zdravstvenu njegu, to jest količinu radnih sati. Taj model se i dan
danas prakticira u nekim bolnicama. S vremenom se pokazalo kako takva raspodjela ljudskih
resursa nije dobra, jer se razina zahtjevnosti zdravstvene njege razlikuje od pacijenta do
pacijenta, pa tako i od odjela do odjela. Primjerice odjel koji broji četrdeset bolesničkih
kreveta, a većina pacijenta je pokretna i potrebna im je minimalna pomoć medicinske sestre,
razlikuje se od odjela koji broji deset bolesničkih kreveta na kojem su svi pacijenti nepokretni
i polupokretni i u potpunosti ovise o pomoći medicinske sestre. Iako ovaj drugi ima manji
broj pacijenata, potrebe za medicinskim sestrama su veće. Upravo to je dovelo do razvoja
sestrinske dokumentacije i kategorizacije pacijenata kao najboljeg pokazatelja za stvarnim
potrebama medicinskih sestara na pojedinom odjelu.

2.2. KATEGORIZACIJA PACIJENATA

Kategorizaciju bolesnika prvi put spominje još Florence Nightingale koristeći

neformalnu metodu klasifikacije, a u fokus se ponovno stavlja sredinom prošlog stoljeća kada
se uvodi i termin progresivne njege: »Progresivna njega pacijenta znači njeno maksimalno
prilagođavanje potrebama pacijenta, odnosno, patofiziološkim promjenama u organizmu.
Zahtijeva pravovremeno primanje pacijenta, smještanje u postelju, poduzimanje
odgovarajućeg liječenja i usmjeravanje njege liječenju. Prema suvremenoj klasifikaciji, težak
pacijent je onaj kome je potrebna najveća količina rada u njezi i liječenju« (2).

M.E. Warstler (1972.) navodi 5 kategorija pacijenata s obzirom na potrebu za zdravstvenom

njegom kroz 24 sata :

 samonjega 1-2 sata

 minimalna njega 3-4 sata

3
  intermedijalna njega 5-6 sati
 modificirana intenzivna njega 7-8 sati
 intenzivna njega 10-14 sati (3)

Kategorizacija pacijenta pruža brzi uvid u težinu stanja pacijenta na odjelu, potrebe za
zdravstvenom njegom, a time i brojem medicinskih sestara koji je potreban za pružanje
odgovarajuće zdravstvene njege (2). Broj potrebnih medicinskih sestara na taj način nije više
stvar procjene, već dokumentiranih činjenica o količini potrebne zdravstvene njege.

U Hrvatskoj se pacijenti svrstavaju u 4 kategorije, ovisno o potrebnoj pomoći za

zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba te dijagnostičkim i terapijskim postupcima koje se
provode. Čimbenici koji utječu na kategorizaciju su higijena, oblačenje, hranjenje,
eliminacija, hodanje/stajanje, sjedenje, premještanje/okretanje, rizik za pad, stanje svijesti,
rizik za nastanak dekubitusa, vitalni znakovi, komunikacija, specifični postupci u
zdravstvenoj njezi, dijagnostički i terapijski postupci i edukacija (slika 1).

Slika 1 Primjer kategorizacije pacijenta

Izvor: https://slideplayer.com/slide/14442359/

4
2.3. MODELI RASPOREDA RADA

Djelokrug rada medicinskih sestara je dinamičan. Ovisno o odjelu ili ustanovi

potrebe za osobljem mogu se mjenjati doslovno iz minute u minutu. Zbog toga je izrada
rasporeda rada izuzetno zahtjevan posao jer treba voditi računa o nizu čimbenika. Raspored
rada ovisi i o rasporedu radnog vremena u organizacijskoj jedinici. Raspored radnog vremena
može biti organiziran u smjenama, turnusima i dežurstvima.

• Rad u smjenama podrazumijeva rad u tri smjene:

o Prijepodnevnu – od 7- 15 h

o Poslijepodnevnu -14 - 22 h

o Noćnu – 23 – 07 h

• Rad u turnusu odnosi se na turnuse od 12h i to od 7-19h i od 19-07h

• Rad u dežurstvu podrazumijeva rad od 16-08 h

Iznimno, u slučajevima izvanrednih okolnosti, poput katastrofa i epidemija većih razmjera

moguće je uz prethodno odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo , utvrditi i drugačiji
početak i kraj radnog vremena kao i organizaciju rasporeda rada (4).

U literaturi se spominju dva osnovna modela izrade rasporeda rada : centralizirani i

decentralizirani, a svaki ima svoje prednosti i mane.

2.3.1. Decentralizirani model

Decentralizirani model rasporeda rada primjenjuje glavna sestra odjela ili
organizacijske jedinice. Raspored rada može izrađivati i neka druga kvalificirana medicinska
sestra, a rukovodeća medicinska sestra ga pregledava i odobrava. Prednosti ovog modela su
što rukovodeća medicinska sestra najbolje poznaje način rada u svojoj organizacijskoj
jedinici, osobine pacijenata i osoblja, potrebe za zdravstvenom njegom te direktno komunicira
sa svojim zaposlenicima i time može procijeniti kako bi raspored trebao izgledati da zadovolji
potrebe organizacijske jedinice, a da istovremeno zaposlenici budu zadovoljni (Prilog 1).
Upravo ovo zadnje može predstavljati »dvosjekli mač« prilikom izrade decentraliziranog
modela rasporeda. Što organizacijska jedinica ima više zaposlenih, to izrada rasporeda može
biti zahtjevnija. Ako rukovodeća medicinska sestra nema potrebnih znanja i vještina u
rukovođenju i organizaciji, a pritom i loše komunikacijske vještine, moguće je da bude

5
izmanipulirana od strane zaposlenika ili da raspored sastavlja tako da ide u korist osobama
koje su joj više simpatične na štetu onih koje baš i ne voli previše. Iako je to karakteristika
lošeg rukovoditelja, na žalost nije rijedak slučaj u praksi. Pored svega toga rukovodeća
medicinska sestra mora voditi računa o planu godišnjih odmora, prekovremenim satima,
slobodnim danima, plaćenom dopustu, bolovanjima, potrebama za tjednim odmorom i odnosu
srednjih i viših medicinskih sestara. Sve to potrebno je prilagoditi potrebama organizacijske
jedinice na mjesečnom planu, a po potrebi raspored rada korigirati u toku mjeseca u slučaju
nepredviđenih situacija poput bolovanja.

2.3.2. Centralizirani model

Centralizirani model rasporeda rada izrađuje koordinator, najčešće ekonomist, na
razini cijele zdravstvene ustanove. Kao prednosti ovog modela navodi se uvid koordinatora u
cjelokupnu strukturu osoblja, njihov broj u svakoj organizacijskoj jedinici, razinu obrazovanja
i potrebe određene organizacijske jedinice u tom trenutku. To mu daje mogućnost da negdje
poveća broj osoblja, a negdje ga ograniči. Za ovakav model je bitno da postoji dobra suradnja
između rukovodeće medicinske sestre i koordinatora, te da se uvažavaju sve sugestije od
strane rukovodeće medicinske sestre (1). Zašto je to bitno? Koordinator ima uvid u brojeve,
ali ne poznaje medicinske sestre, njihove potrebe i želje. Razina obrazovanja ne predstavlja
nužno i potrebno znanje i iskustvo koje možda posjeduje medicinska sestra s nižim stupnjem
obrazovanja, ali više godina radnog iskustva od mlađe kolegice s višim stupnjem obrazovanja,
a to je ono u što će rukovodeća medicinska sestra imati puno bolji uvid od koordinatora.
Također, nisu sve organizacijske jedinice iste po svojoj zahtjevnosti. Na primjer, rasporediti
medicinsku sestru sa odjela dermatologije u jedinicu intenzivnog liječenja, jer je trenutno
tamo potreban veći broj medicinskih sestara, osim što predstavlja ogroman stres za tu istu
medicinsku sestru, nije rješenje niti za ispomoć jedinici intenzivnog liječenja, jer je
zahtjevnost posla i razina znanja u jedinici intenzivnog liječenja puno veća i potrebne su
godine iskustva i dodatnog usavršavanja za rad na takvom radilištu. Ovim problemom bavi se
fleksibilna organizacija medicinskih sestara.

2.4. FLEKSIBILNA ORGANIZACIJA RADA MEDICINSKIH SESTARA

Fleksibilna organizacija rada medicinskih sestara bitna je za održavanje kvalitete

rada i kontinuirane skrbi. Ovakva organizacija rada podrazumijeva razmještanje trenutnog
viška medicinskih sestara s odjela na kojima je manje opterećenje, na odjele gdje je povećana

6
potreba za medicinskim sestrama zbog povećanja opterećenja. Cilj takvog sustava je uskladiti
broj medicinskih sestara s potrebama pacijenata (1). Kako bi ovaj sustav funkcionirao bitno je
provoditi kategorizaciju bolesnika, jer ona predstavlja mjerilo uz koje možemo odrediti
opterećenje pojedine organizacijske jedinice. Kako je već spomenuto, ovakav sustav neće
funkcionirati između odjela koji imaju potpuno drugačiji sistem rada, ali je vrlo učinkovit na
odjelima poput kirurgije ili interne medicine, gdje se najčešće i primjenjuje. Poželjno je da se
u ispomoć šalje medicinska sestra koja već ima iskustva rada na tom odjelu kako bi se brže i
bolje snašla. Nedostatak je upravo u tome kada se šalje medicinska sestra bez iskustva, jer joj
treba puno više da se prilagodi novim kolegama, prostoru i načinima rada, pa to često može
dovesti do suprotnog efekta. Kako bi se ovakvi problemi izbjegli, potrebo je da se osoblje
stalno dodatno usavršava, ne samo iz područja skrbi vezano za odjel na kojem radi, već i šire,
kako bi po potrebi mogli »uskakati« i na ostala radilišta.

7
3. ZAKLJUČAK

Upravljanje ljudskim resursima jedna je od najbitnijih uloga dobrog menadžmenta,

pa tako i menadžmenta u zdravstvu, a izrada dobrog rasporeda rada medicinskih sestara
unutar određene organizacijske jedinice jedna je od vodećih sastavnica upravljanja ljudskim
resursima i bitno utječe na kvalitetu zdravstvene skrbi, ali i zadovoljstvo zaposlenika. Na
izradu rasporeda rada utječu mnogi faktori poput broja medicinskih sestara u organizacijskoj
jedinici, stupanj obrazovanja zaposlenih medicinskih sestara, potrebe zaposlenih medicinskih
sestara te njihove eventualne želje o slobodnim danima ili određenim smjenama određene
dane. Poštivanje zaposlenih medicinskih sestara doprinosi zadovoljstvu, njihovoj
učinkovitosti te kvaliteti obavljanja zdravstvene njege na odjelu. No pored njihovih želja i
potreba, rukovodeća medicinska sestra mora prije svega voditi računa da zadovolji potrebe
svoje organizacijske jedinice. To znaći da broj medicinskih sestara mora zadovoljiti potrebe
pacijenata za zdravstvenom skrbi. Sukladno Zakonu o radu te Kolektivnom ugovoru za
djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, radno vrijeme medicinske sestre iznosi 40 sati
tjedno, a ti se sati odrađuju u smjenama i turnusu. Na rasporedu se radno vrijeme označava
kraticama J (jutarnja smjena), P (popodnevna smjena), D (dnevna smjena), N (noćna smjena)
i dodatno GO (godišnji odmor), PD (plaćeni dan), BO (bolovanje). U slučaju potrebe
medicinska sestra na odjelu prekovremeno smije raditi najviše 10 sati tjedno, a poslodavac je
radnika dužan o rasporedu ili promjeni rasporeda obavijestiti najmanje tjedan dana unaprijed,
osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. Medicinska sestra između dva uzastopna radna
dana ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Na žalost manjak medicinskog
osoblja dovodi do toga da se uglavnom ne može zadovoljiti obje strane, a mnoge studije
dokazuju kako se to uglavnom lomi upravo na medicinskim sestrama koje sve više rade iznad
svojih mogućnosti. Broj prekovremenih sati sve je veći problem, a svjedoci smo i sve češćih
tužbi zbog nepravilnog obračuna prekovremenih sati. Pored toga, noćni rad dokazano utječe
na zdravlje i normalan bioritam medicinskih sestara te bi zbog toga trebalo voditi računa da se
medicinske sestre rotiraju po radilištima kako bi nakon određenog broja godina provedenog
na radilištu s noćnim radom, bilo smjenskim, bilo u turnusima, medicinskoj sestri omogućio
samo rad u jutarnjoj ili popodnevnoj smjeni. Da sve to bude moguće i provedivo, potrebno je
da organizacijske jedinice imaju dovoljan broj medicinskih sestara, da su medicinske sestre
osposobljene za rad na drugim radilištima, a sve to zahtjeva promjene u organizaciji rada i
motivaciju za dodatnu edukaciju.

8
9
4. LITERATURA

1. Kalauz, S. (2015). Organizacija i upravljanje u području zdravstvene njege. Zagreb:

Medicinska naklada

2. HKMS. Razvrstavanje pacijenata u kategorije ovisno o potrebama za zdravstvenom

njegom [Internet]. Zagreb; 2006 [pristupljeno 06. lipanj 2020.]. Dostupno na:
http://www.hkms.hr/data/1321863892_120_mala_Kategorizacija-bolesnika
%5B1%5D.pdf

3. Warstler, M.E. Some management techniques for nursing service administrators. J

Nurs Adm [Internet].1972.;2(6):25–6. [pristupljeno 06. lipanj 2020.] Dostupno na:
http://journals.lww.com/00005110-197211000-00009

4. Pravilnik o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i

privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe [Internet].
[pristupljeno 08. lipanj 2020.]. Dostupno na: https://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_4_78.html

10
PRILOZI

Prilog 1

Primjer decentraliziranog rasporeda rada medicinskih sestara

11
Prilog 2

Slika 1 Primjer kategorizacije pacijenta.....................................................................................4

12