Svrha kategorizacije pacijenata ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom je:

-osigurati dovoljan broj medicinskih sestara i na taj nain omoguiti kvalitetnu skrb
zdravstvene njege pacijentima. -olakati organizaciju rada medicinskih sestara
Ciljevi kategorizacije su: omoguiti brzi uvid u teinu stanja pacijenata po odjelima
omoguiti uvid u mijenjanje stanja pacijenata tijekom dana, ili iz dana u dan
omoguiti pravednu raspodjelu medicinskih sestara unutar bolnice, odjela i drugih
sektora zdravstvene djelatnosti svakom pacijentu omoguiti najbolju skrb
zdravstvene njege prema njegovim potrebama omoguiti pravilnu raspodjelu
vremena po pacijentu, a prema potrebama za zdravstvenom njegom omoguiti
argumentirano ugovaranje potreba za sestrinskim kadrovima.
Visoka zdravstveno-sanitarna kola strukovnih studija VISAN

Predmet:ZDRAVSTVENA NEGA

KATEGORIZACIJA BOLESNIKA
-seminarski rad-
Svrha kategorizacije pacijenata ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom je:
-osigurati dovoljan broj medicinskih sestara i na taj nain omoguiti kvalitetnu skrb
zdravstvene njege pacijentima. -olakati organizaciju rada medicinskih sestara
Ciljevi kategorizacije su: omoguiti brzi uvid u teinu stanja pacijenata po odjelima
omoguiti uvid u mijenjanje stanja pacijenata tijekom dana, ili iz dana u dan
omoguiti pravednu raspodjelu medicinskih sestara unutar bolnice, odjela i drugih
sektora zdravstvene djelatnosti svakom pacijentu omoguiti najbolju skrb
zdravstvene njege prema njegovim potrebama omoguiti pravilnu raspodjelu
vremena po pacijentu, a prema potrebama za zdravstvenom njegom omoguiti
argumentirano ugovaranje potreba za sestrinskim kadrovima.
Profesor: Student:

Dr.spec.Maja S.Ili Ljubica Grgi 33-III/ 2015

Beograd, novembar 2015

SADRAJ:

Strana

UVOD...............................................................................................1
Svrha kategorizacije pacijenata ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom je:
-osigurati dovoljan broj medicinskih sestara i na taj nain omoguiti kvalitetnu skrb
zdravstvene njege pacijentima. -olakati organizaciju rada medicinskih sestara
Ciljevi kategorizacije su: omoguiti brzi uvid u teinu stanja pacijenata po odjelima
omoguiti uvid u mijenjanje stanja pacijenata tijekom dana, ili iz dana u dan
omoguiti pravednu raspodjelu medicinskih sestara unutar bolnice, odjela i drugih
sektora zdravstvene djelatnosti svakom pacijentu omoguiti najbolju skrb
zdravstvene njege prema njegovim potrebama omoguiti pravilnu raspodjelu
vremena po pacijentu, a prema potrebama za zdravstvenom njegom omoguiti
argumentirano ugovaranje potreba za sestrinskim kadrovima.

1.UVOD
O potrebi za kategorizacijom pacijenata u zavisnosti od koliine nege koju je
potrebno pruiti pacijentu govorila je jo i Florence Nightigale, a veliki znaaj o
organizovanju i pruanju potrbne koliine zdravstvene nege pacijentu prepoznata
je poetkom 20-og veka, a znaajan razvoj dogodio se 50-tih, 60-tih godina 20-og
veka sa razvojem progresivne negE.

2. PROGRESIVNA NEGA
Svrha kategorizacije pacijenata ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom je:
-osigurati dovoljan broj medicinskih sestara i na taj nain omoguiti kvalitetnu skrb
zdravstvene njege pacijentima. -olakati organizaciju rada medicinskih sestara
Ciljevi kategorizacije su: omoguiti brzi uvid u teinu stanja pacijenata po odjelima
omoguiti uvid u mijenjanje stanja pacijenata tijekom dana, ili iz dana u dan
omoguiti pravednu raspodjelu medicinskih sestara unutar bolnice, odjela i drugih
sektora zdravstvene djelatnosti svakom pacijentu omoguiti najbolju skrb
zdravstvene njege prema njegovim potrebama omoguiti pravilnu raspodjelu
vremena po pacijentu, a prema potrebama za zdravstvenom njegom omoguiti
argumentirano ugovaranje potreba za sestrinskim kadrovima.
Najtei bolesnici prema potrebi za negom bili su najblii sestrama, dok su laki
bolesnici i rekonvalescenti zauzimali udaljene krevete.

FLORENCE NIGHTINAGLE

1956 godine.u SAD-u poinje da se primenjuje naziv: PROGRESIVNA

NEGA.Progresivna nega je maksimalno prilagoavanje zdravstvene nege
potrebama pacijenata, odnosno patofiziolokim promenama u
organizmu.Progresivna nega podrazumeva:

1.Pacijenti se grupiu u zavisnosti od stepena potrebe za zdravstvenom negom.

2.Primenu odreenih medicinskih procedura i primenu odreene medicinske

opreme.

3.Rad strunog osoblja sa odgovarajuom strunom spremom i radnim iskustvom.

3.KATEGORIZACIJA PROGRESIVNE NEGE

Najee se koriste tri stepena razvrstavanja progresivne nege , to su:

I stepen: minimalna (stndardna) nega

II stepen: poluintenzivna nega

III stepen: intenzivna nega

Mary Ellen Warstler je 1972 godine. postojee tri kategorije nege modifikovala na
pet kategorija:

-Samonega 1-2 sata (za jednog pacijenta tokom 24 sata).

-Minimalna nega 3-4 sata.

-Intermedijalna nega 5-6 sati.

Svrha kategorizacije pacijenata ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom je:
-osigurati dovoljan broj medicinskih sestara i na taj nain omoguiti kvalitetnu skrb
zdravstvene njege pacijentima. -olakati organizaciju rada medicinskih sestara
Ciljevi kategorizacije su: omoguiti brzi uvid u teinu stanja pacijenata po odjelima
omoguiti uvid u mijenjanje stanja pacijenata tijekom dana, ili iz dana u dan
omoguiti pravednu raspodjelu medicinskih sestara unutar bolnice, odjela i drugih
sektora zdravstvene djelatnosti svakom pacijentu omoguiti najbolju skrb
zdravstvene njege prema njegovim potrebama omoguiti pravilnu raspodjelu
vremena po pacijentu, a prema potrebama za zdravstvenom njegom omoguiti
argumentirano ugovaranje potreba za sestrinskim kadrovima.
-Modifikovana intezivna nega 7-8 sati.

-Intenzivna nega 10-14 sati.

4.KATEGORIZACIJA BOLESNIKA

Utvrivanjem teine stanja pacijenta (kategorizacija pacijenata) prua bri uvid u

teinu stanja pacijenta na odeljenju, a time ukazuje i na potrebe za zdravstvenom
negom koju je potrebno pruiti, odnosno broj medicinskih sestara koji je potreban
zapruanje odgovarajue zdravstvene nege.

Pri katergorizovanju pacijenata koriste se dva pristupa:

1.Opis odreenih faktora koji su bitni za pojedine kategorije

2. Posebnim bodovanjem pojedinih faktora i izraunavanjem prosene vrednosti

koja tada predstavlja kategoriju pacijenta.

KRITINI FAKTORI ZA KATEGORIZACIJU BOLESNIKA

Kritini faktori su indikatori koji predstavljaju aktivnosti koje najvie utiu na
vreme utroeno na pruanje zdravstvene nege.Kritini faktori potrbni za
kategorizaciju pacijenata zasnivaju se na definiciji zdravstvene nege V.Hederson
koja definie ulogu medicinske sestre kao pruanje pomoi pacijentu pri
zadovoljavanju etrnaest osnovnih ljudckih potreba.Definicije zdravstvene nege
D.Orem koja se temelji na ideji samozbrinjavanja.U zavisnosti od pomoi
medicinske setre Omerova razlikuje tri sistema:

-Kompenzatorni sistem/sistem potpune zdravstvene nege(pojedinac je potpuno ne

aktivan, a medicinska sestra mu pomae inei sve za njega i umesto njega).
Svrha kategorizacije pacijenata ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom je:
-osigurati dovoljan broj medicinskih sestara i na taj nain omoguiti kvalitetnu skrb
zdravstvene njege pacijentima. -olakati organizaciju rada medicinskih sestara
Ciljevi kategorizacije su: omoguiti brzi uvid u teinu stanja pacijenata po odjelima
omoguiti uvid u mijenjanje stanja pacijenata tijekom dana, ili iz dana u dan
omoguiti pravednu raspodjelu medicinskih sestara unutar bolnice, odjela i drugih
sektora zdravstvene djelatnosti svakom pacijentu omoguiti najbolju skrb
zdravstvene njege prema njegovim potrebama omoguiti pravilnu raspodjelu
vremena po pacijentu, a prema potrebama za zdravstvenom njegom omoguiti
argumentirano ugovaranje potreba za sestrinskim kadrovima.
-Delimino kompenzatorni sistem/sIstem delimine zdravstvene nege(pacijent I
medicinska sestra meusobno sarauju u aktivnostima samozbrinjvanja).

-Suportivno- edukativni sistem zdravstvene nege (pacijent je sposoban, moe i sme

obavljati aktivnosti samozbrinjavanja)

Pri biranju kritinih faktora za kategorizaciju pacijenata zavisno od potrebe za

zdravstvenom negom u obzir su uzeti dijgnostiki i terapijski postupci.

Kategorizacijom pacijenti se razvrstavaju u etiri kategorije u zavisnosti od

potrebne pomoi za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba i u zavisnosti od
dijagnostikih i terapijskih postupaka koji se kod pacijenata sprovode.Od potrebne
pomoi za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba i pomoi pri terapijskim I
idijagnostikim postupcima, zavisi I koliina zdravstvene nege koju medicinska
sestra prua, odnosno broj i kompleksnost intervencija koje ona
prua.Kategorizacija pacijenata u etiri kategorije koristi se i u primarnoj
zdravstvenoj zatiti.

FAKTORI KATEGORIZACIJE
1.Procena samostalnosti:higijena, oblaenje,hranjenje, eliminacija

Svaka aktivnost se posebno procenjuje prema koliini pomoi koju medicinska

sestra prua pacijentu, zavisno od korienja pomagala.U kategoriju 1 smetaju se
pacijenti koji su samostalni, odnosno koriste pomagalo.

2.Fizika aktivnost:hodanje i stajanje, sedenje, premetanje i okretanje

Aktivnosti se procenjuju prema koliini pomoi koju medicinska sestra prua

pacijentu, zavisno od korienja pomagala. U kategoriju 1 smetaju se pacijenti
koji su samostalni, odnosno koriste pomagalo.

3.Rizik za pad
Svrha kategorizacije pacijenata ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom je:
-osigurati dovoljan broj medicinskih sestara i na taj nain omoguiti kvalitetnu skrb
zdravstvene njege pacijentima. -olakati organizaciju rada medicinskih sestara
Ciljevi kategorizacije su: omoguiti brzi uvid u teinu stanja pacijenata po odjelima
omoguiti uvid u mijenjanje stanja pacijenata tijekom dana, ili iz dana u dan
omoguiti pravednu raspodjelu medicinskih sestara unutar bolnice, odjela i drugih
sektora zdravstvene djelatnosti svakom pacijentu omoguiti najbolju skrb
zdravstvene njege prema njegovim potrebama omoguiti pravilnu raspodjelu
vremena po pacijentu, a prema potrebama za zdravstvenom njegom omoguiti
argumentirano ugovaranje potreba za sestrinskim kadrovima.
Ukoliko ne postoji rizik za pad, pacijent se svrstava u prvu kategoriju.Ukoliko
postoji rizik za pad, on se procrnjuje pomou Morseove skale za procenu rizika za
pad.U zavisnosti od broja bodova, pacijenti se svrstavaju u kategorije: nizak
rizik(0-24 boda), umeren rizik(25-44 boda), visok rizik(45 i vise bodova).

4.Stanje svesti

U zavisnosti od teine promene stanja svesti, pacijenti se svrstavaju u pojedine

kategorije:pacijent koji je pri svesti, orijentisan u vremenu i prostoru svrstava se u
prvu kategoriju, smeten pacjent u drugu, pacijent u stupor u treu, dok se pacjent u
stanju predkome I kome svrstava u etvrtu kategoriju.

5.Rizik za nastanak dekubitusa

Rizik za nastanak dekubitusa se procenjuje pomou Braden skale.Uzavisnosti od

broj bodova pacijenti se svrstavaju u 1, 2, 3 i 4 kategoriju. Prema Braden skali:
nema rizika (19-23 boda), prisutan rizik (15-18 bodova), umeren rizik (13-14
bodova), visok rizik (10-12 bodova), vrlo visok rizik (9 i manje bodova).

6.Vitalni znaci

Kategorija pacijenta zavisi od uestalosti kojom se procjenjuju vitalni znaci kod

pacijenata( vei broj merenja oznaava viu kategoriju pacijenta).

7. Komunikacija

Pacijent je svrstan u pojedinu kategoriju, u zavisnosti od njegove sposobnosti da

primi i razume usmena i pismena uputstva, u zavisnosti od komunikacije sa
zdravstvenim i drugim osobljem, komunikaciji pri zadovoljavanju osnovnih
ljudskih potreba, kao i pri svim drugim postupcima (terapijskim i dijagnostikim).
Budui da je komunikacija obostrani (dvokanalni) proces, procjenjuje se
komunikacija medicinska sestra - pacijent, odnosno pacijent medicinska sestra,
npr.: pacijent s afazijom (senzornom i motornom, smeta se u 4. kategoriju,
Svrha kategorizacije pacijenata ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom je:
-osigurati dovoljan broj medicinskih sestara i na taj nain omoguiti kvalitetnu skrb
zdravstvene njege pacijentima. -olakati organizaciju rada medicinskih sestara
Ciljevi kategorizacije su: omoguiti brzi uvid u teinu stanja pacijenata po odjelima
omoguiti uvid u mijenjanje stanja pacijenata tijekom dana, ili iz dana u dan
omoguiti pravednu raspodjelu medicinskih sestara unutar bolnice, odjela i drugih
sektora zdravstvene djelatnosti svakom pacijentu omoguiti najbolju skrb
zdravstvene njege prema njegovim potrebama omoguiti pravilnu raspodjelu
vremena po pacijentu, a prema potrebama za zdravstvenom njegom omoguiti
argumentirano ugovaranje potreba za sestrinskim kadrovima.
pacijent s dislalijom (ili nerazumljivog govora) zavisno od intenziteta
dislalije/potekoe, smeta se u odgovarajuu kategoriju.

8.Specifini postupci u zdravstvenoj nezi

Ova kategorija odnosi se na specifine postupke u zdravstvenoj nezi nega rana,

nega centralnog venskog katetera, drenae, specifinosti pri eliminaciji
eliminacija putem stoma (nefrostoma, kolostoma, ileostoma), katetera, aspiracija
bronhalnog stabla. Ukoliko je pacijent samostalan pri ovim postupcima, svrstava se
u kategoriju 1 (ili ukoliko ovi postupci nisu potrebni), a u vie kategorije svrstava
se zavisno od koliine pomoi medicinske sestre koja mu je potrebna.

9. Dijagnostiki postupci

Kategorija pacijenta zavisi od dijagnostikog postupka koji e se sprovoditi kod

pacijenta zavisi od vrste pripreme koja je potrebna (fizika/psihika), potrebnoj
pratnji medicinske sestre, asistiranju pri zahvatu, intenzitetu nadzora koji je
potreban po zavretku dijagnostikog postupka.

10.Terapijski postupci

Pacijenti su kategorizirani zavisno od vrste i uestalosti terapije koja se kod njih

primjenjuje.

11.Edukacija

Kategorija pacijenta zavisi od intenziteta edukacije koja se sprovodi, vrsti znanja

koju je potrebno usvojiti teorijska, praktina, a zavisi i od ukljuenosti lanova
porodice u edukaciju.

LISTA KATEGORIZACIJE BOLESNIKA

Svrha kategorizacije pacijenata ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom je:
-osigurati dovoljan broj medicinskih sestara i na taj nain omoguiti kvalitetnu skrb
zdravstvene njege pacijentima. -olakati organizaciju rada medicinskih sestara
Ciljevi kategorizacije su: omoguiti brzi uvid u teinu stanja pacijenata po odjelima
omoguiti uvid u mijenjanje stanja pacijenata tijekom dana, ili iz dana u dan
omoguiti pravednu raspodjelu medicinskih sestara unutar bolnice, odjela i drugih
sektora zdravstvene djelatnosti svakom pacijentu omoguiti najbolju skrb
zdravstvene njege prema njegovim potrebama omoguiti pravilnu raspodjelu
vremena po pacijentu, a prema potrebama za zdravstvenom njegom omoguiti
argumentirano ugovaranje potreba za sestrinskim kadrovima.