UNIVERZITETUSARAJEVU

FAKULTETZDRAVSTVENIHSTUDIJA

ENDOTRAHEALNA
INTUBACIJA

Studenti:
Doc.dr. Jasmina
Suljevi Melisa
Mahmutovi
igi Adnan

Sarajevo, 2017.
 SADRAJ

1.Endotrahealna intubacija-definicija, indikacije za

postavljanje
2. Pribor za endotrahealnu intubaciju
3 . Postupak endotrahealne intubacije
4. Sestrinske intervencije
5. Zdravstvena njega
 Endotrahealna intubacija je postupak zbrinjavanja disajnog puta
gdje se plasira endotrahealni tubus direktno u traheju.

To je krajnja alternativa kad treba hitno uspostaviti prohodnost

disajnih puteva pacijenata bez svijesti.

Endotrahealnu intubaciju izvodi ljekar, a medicinska sestra ili

tehniar moraju znati postupak da bi pomogli pri intubaciji.

Endotrahealni tubus omoguava potpuni nadzor nad dinim

putevima i direktnu ventilaciju plua.

Indikacije za endotrahealnu intubaciju su: srani

zastoj (provoenje kardiopulmonalne reanimacije),
potreba za zatitom i osiguranjem dinog puta,
nemogunost odgovarajue oksigenacije i
ventilacije pacijenta, toaleta dinog puta, primjena
lijekova intrapulmonalno, hipoksemija bilo kojeg
uzroka, hiperkapnija bilo kojeg uzroka, povrede
glave , anestezija, operativni zahvati.
 Pribor za endotrahealnu intubaciju
Laringoskop i patule (baterije, rezervne baterije)
ET tubusi raznih veliina - lokalni anestetik (u gelu ili spreju)
prica za napuhavanje balona
Magillova hvataljka - fiksator tubusa ili zavoj - aspirator i
kateteri za sukciju
Stetoskop
Kapnometar za provjeru poloaja tubusa
Rukavice
Kisik i ostala potrebna pomagala
Oprema za ventilaciju pacijenta prije samoga postupka
intubacije (samoirei balon s maskom odgovarajue veliine,
orofaringealni i nazofaringealni tubus)
Prije same intubacije oprema mora
biti provjerena i ispravna, a u
jedinicama intenzivne njege nalaze se
kolica za reanimaciju gdje se sve
provjerava vie puta u toku noi i
dana, a u sluaju potrebe reanimacije
van intenzivnih jedinica postoje torbe
koje su opremljene za intubaciju i za
medikamentozno djelovanje.

Endotrahealnuintubacijumora
provoditidobrouvjebanitimkakose
nebidesilekomplikacije.

Priborzaintubaciju
 Postupak endotrahealne intubacije
Sam zahvat izvodi struno osposobljeno osoblje (doktori, medicinske sestre/tehniari).
Vrijeme same intubacije ne smije trajati due od 30 sekundi.

Vrat pacijenta treba da bude lagano flektiran s malim jastukom ispod okcipitalnog djela i
glava bi trebala biti ekstendirana, a ako postoji sumnja na povredu vratne kime glava i
vrat bi se trebali odrati u neutralnom poloaju.

Medicinska sestra/tehniar otvara usta pacijenta drei laringoskop lijevom rukom, zatim
pregledava usnu upljinu pazei pri tome na zubnu protezu ili strani sadraj. Laringoskop
se uvodi po desnoj strani, jezik se pomie u lijevo do sredine.
Kada je tubus postavljen napue se baloni (cuff) sa pricom kako bi se osigurao dini
put, zatim se stavlja na tubus samoirei balon spojen na visoki protok kisika .
Kada se utvrdi pravilan poloaj tubusa fiksira se zavojom ili ljepljivom trakom i ujedno
se moe staviti orofaringealni tubus da se sprijei ugrizi i oteenja tubusa.
Ukoliko se odie samo desna strana grudnog koa tada se ispue baloni jer je dokaz da
je tubus u desnom bronhu i treba ga izvui 1-2 cm , a zatim opet napuhati baloni i
ponovno provjeriti poloaj tubusa.
Prikaz intubacije
 Sestrinske intervencije

1. Asistiranje u izvoenju endotrahealne intubacije

poznaje postupak
priprema opremu za endotrahealnu intubaciju
asistira kod provoenja postupka
odrava sigurnost endotrahealnog tubusa
sudjeluje u odravanju prohodnosti endotrahealnog tubusa
2. Aspiracija sekreta, vlaenje zraka- cilj: smanjenje nakupljanja sekreta u
dinim putevima

3. Toaleta tubusa po aseptikim uvjetima, svakodnevno promatranje- cilj

spreavanje infekcija.

4. Davanje propisanih analgetika ili narkotika- cilj smanjiti intezitet boli

5. Praenje eliminacije- pacijenti imaju najee urinarne katetere pa se tako

obavezno mora evidentirati koliina urina i izgled. Ako je pacijent due u
intenzivnoj obavezno se mora promjeniti kateter, a isto tako bitno je i higijena
anogenitalne regije koja se provodi etiri do est puta dnevno.

6. Higijena pacijenata- higijena usne upljine, anogenitalne regije

7. Sigurnost- Odnosi se na sve postupke kojima moemo ugroziti pacijenta. Tu

ubrajamo higijenu ruku, koritenje sterilnih materijala i mijenjanje redovito
jednokratnog pribora, pravilna njega usne upljine, tubusa, kanile, panja kod
previjanja operativnih rana ili postavljanje invazivnog monitoringa
 Mjere za prevenciju prenosa patogena s jednog
bolesnika na drugog
1.Higijena ruku, pranje sapunom i vodom. Noenje rukavica za rukovanje
respiratornim sekretima.
2. Noenje rukavica ne umanjuje potrebu za higijenom ruku.
3. Noenje maske i naoala kod oekivanog prskanja respiratornih sekreta.
4. Noenje zatitne odjee pri bliskom i duem kontaktu s bolesnikom u
izolaciji.
5. Provoenje svih invazivnih postupaka u aseptikim uvjetima.
6. Sav pribor koji dolazi u kontakt posredno ili neposredno s dinim
putovima intubiranog bolesnika mora biti sterilan ili dezinficiran visokim
stepenom dezinfekcije.
7. Izolacija inficiranog/koloniziranog bolesnika posebno ukoliko se radi o
infekciji/kolonizaciji multirezistentnom bakterijom.
8. Noenje zatitne odjee pri bliskom i duem kontaktu s bolesnikom u
izolaciji.
 Kvaliteta rada zdravstvenih radnika i pruene
zdravstvene njege ovisi hoe li se razviti potencijalni
problemi tj. sestrinska dijagnoza.

Da bi utvrdili zdravstvene potrebe i planirali provoenje

njege moramo dobro poznavati proces zdravstvene
njege.

Moramo uzeti pravilnu sestrinsku anamnezu, postaviti

dijagnozu i cilj, planirati zdravstveno zbrinjavanje,
provedbu, intervencija, a sve to moramo evidentirati i
dokumentirati.

Svaki pacijent koji je na mehanikoj ventilaciji

zahtijeva rad cijelog tima a ne samo jedne osobe;
tu je medicinska sestra, anesteziolog, hirurg,
fizioterapeut, neurohirurg
 Zakljuak
1. Endotrahealna intubacija (ETI) je postupak uvoenja plastine
cijevi (tubusa) u traheju. Postupak ini dini put sigurnim za
spontanu i umjetnu ventilaciju.
2. Endotrahealnu intubaciju izvodi ljekar, a medicinska sestra ili
tehniar moraju znati postupak da bi pomogli pri intubaciji.
3. Zdravstvena njega bolesnika na endotrahealnoj intubaciji
zahtijeva planiranje cjelovite njege koje je samo po sebi
sastavni dio zdravstvene njege. Proces zdravstvene njege
zapoinje prikupljanjem podataka, analizom prikupljenih
podataka te definiranjem problema odnosno sestrinskih
dijagnoza.
 Literatura
epec S. Kompetencije medicinskih sestara
ope zdravstvene njege. Zagreb, Hrvatska
komora medicinskih sestara.
Uroi N. Zdravstvena njega bolesnika na
mehanikoj ventilaciji. Zavrni rad,
Zdravstveno veleuilite,
Zagreb, 2013; 40-46.
Kovaevi I, Bijuk R, uzel M. Sestrinska
skrb za bolesnika na mehanikoj ventilaciji.
Shock. 2013.6-15.