SVEUČILIŠTE J.J.

STROSSMAYERA
FAKULTET ZA DENTALNU MEDICINU I ZDRAVSTVO
Sveučilišni preddiplomski studij Sestrinstvo

ŽIVOT I RAD VIRGINIAE HENDERSON

Kritički osvrt

Seminarski rad iz predmeta

Osnove zdravstvene njege

Antonija Zeba
Nova Gradiška, listopad 2019.
 Prva dama sestrinstva ili Nightingale modernog sestrinstva opisni su nadimci dodijeljeni
Virginii Henderson. Ako pak laiku i dalje ne bi bio jasan značaj ove dame onda bismo mu rekli
kao je Henderson medicinska sestra koja nam je u nasljedstvo ostavila definiciju, ali i smjernicu
svoga zanimanja. Ona glasi: "Uloga medicinske sestre je pomoć pojedincu, bolesnom ili zdravim,
u obavljanju aktivnosti koje pridonose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi obavljao
samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje. Pomoć treba pružiti na način koji će
pridonjeti što bržem postizanju njegove samostalnosti." V. Henderson rođena je 1897. godine u
Kansas Cityu, a diplomu sestrinstva stekla je 1921. na vojnom fakultetu sestrinstva u Washingtonu.
Prvi posao bio je u neprofitnoj organizaciji Henry Street Visiting Nurse Service, N.Y. Nakon dvije
godine rada, razmišljala je o promjeni karijere ali jača je bila njena želja pomoći struci i redefiniciji
uloge sestre i njege pacijenta. Time potaknuta nastavlja svoje obrazovanje te postaje profesorica,
istraživačica i autorica radova koji su smjernica današnjem sestrinstvu i njezi.

U svojoj definiciji zadaća i brige medicinske sestre Henderson navodi pojedinca, a ne

općenito populaciju. Razlog tomu je specifičnost svakog pacijenta. Pri tome ona ne uzima samo u
obzir medicinsko stanje pacijenta, nego i njegove biološke, psihološke, sociološke i duhovne
potrebe. Poznavajuči svoju okolinu i međusobne razlike pojedinaca potpuno je shvatljiv ovakav
pristup. Razine dopamina i serotonina nisu nam jednake, ne preferiramo i ne podnosimo iste
namirnice, dok je danas možda nama ugodna temperatura za tek kratku majicu netko drugi ima
potrebu ogrnuti se vestom, od umora će osoba sklapanjem kapaka odmah zaspati unatoč vanjskoj
buci dok će u meni ista izazvati nekakvu anksiozu, uputnicu za nesanicu. Među nama je i stara i
mlada populacija, pokretna i nepokretna, komunikativna i povućena, katolici i muslimani. Dakle
svi smo različiti, ali na koncu s jednakim osnovnim potrebama koje samo traže prilagođen pristup.
Na osnovu ovakvog humanističkog gledišta Virgina Henderson je razvila svoj model četrnaest
potreba po kojem je teoretizirala kvalitetne aktivnosti njege. Autonomna funkcija nam je disanje,
izvor energije nam je hrana, voda nam je sastavna i funkcionlna tvar i na koncu sve to navedeno
trebamo eliminirati iz organizma. Naš skelet i muskulatura stvoreni su za pokret,aktivnost ali za
dobar performans potreban je i adekvatan odmor, nismo strojevi. Mozak, naša upravljačka ploča i
centra svijesti, ovisan je o adekvatnom snu, razvija se učenjem i zadovoljava novim spoznajama i
vještinama te je reflekcija psihičkog stanja na kojeg utječe komunikacija, utjecaj okoline,
predodžba sebe. Rad i rekreacija velika su mentalna podrška, uzmimo u obzir sreću i roditelja i
djeteta kada napravi svoje prve korake. Čistoća tijela također, osim što je bitna za naše fizičko
zdravlje ima utjecaj i na psihičko. Na koncu, nekima od nas ove potrebe više ne mogu biti
zadovoljene jer nam je preostala samo jedna-mirna smrt, ali ne usamljena.

Virgina Henderson u temelje načela njege i svih zadaća medicinske sestre osim medicinskog
znanja usađuje i humanističku psihologiju. Za Henderson su tijelo i svijest nerazdvojivi. Slažem
se s njom, i nadodat ću kako su međusobno uvjetovani. Brigom o biološkim, psihološkim,
sociološkim i duhovnim potrebama osobe medicinska sestra uvjetuje zdravlje osobe, tjelesne i
intelektualne sposobnosti i emocionalno stanje. Njena zadaća jest da čini ono što je najbolje za
osobu i što bi osoba činila sama za sebe kada bi bila sposobna, ili ako pak i ne bi ovako ju
osposobljava za pravilnu brigu o svome tijelu i duhu. Njena teorija potreba je temelj procesu njege.
Medicinskim znanjem i praćenjem potreba ponaosob ona će moći skupiti podatke koji će joj
pomoći u utvrđivanju potreba, dijagnozi, planiranju i provođenju zdravstvene njege sve sa ciljem
uspješnog krajnjeg rezultata. Cilj je učinkovitost, a njen pokazatelj jest očuvanje zdravlja ili
oporavak te što brže osamostaljenje. Nasljednica Florence Nightingale utjecala je na poboljšanje
njege, pridodala joj veći značaj te ukazala kolika je uistinu značajna uloga medicinske sestre u
zdravstvu i utjecaj koji ostavlja van njega.
Literatura:

1. Prlić N.: Zdravstvena njega, 1.izd. ŠK, Zagreb 1995.

2. International Journal of Caring Sciences May-August 2015 Volume 8 Issue 2
(Integrating Nursing Theory and Process into Practice; Virginia’s Henderson Need
Theory)
3. Henderson V. Osnovna načela zdravstvene njege, HUSE i HUMS, Zagreb, 1994.