SKRIPTA OKO

Veerina Matija

Rijeka 18.11.12.

A- Staklasto tijelo,B-lea,C-ronica,D-zjenica,E-arenica,G-opt.ivcac,H-mrenica, !jeloo"nica

Podjela oka :
Bjeloonica i ronica Uvea ( srednja ona ovojnica) : arenica ,cilijarno ili zrakasto tijelo,ilnica Mrenica ili retina ( osjet oja !nji"i i ta#i"i svjetlosni #odraaj ! elektrini i$#!ls)

Ona lea (lens cristallina) :

#e$instveno prozirno tkivo Sposo!nost mijenjanja %orme &re'rana iz okolni' tkiva i str(kt(ra G(!itak prozirnosti )opaci%ikacija lee ili katarakta )re$(kcija vi$ne otrine

Anatomija i fiziologija lee

Bikonkavna opti"ka str(kt(ra, zon(larne %i!re- veza sa cilijarnim miiem &romjer * mm, $e!ljina + mm ,(kle(s, korteks,epitel, kaps(la -+ . vo$e ,/+ . proteina- lene niti, epitelna p(mpa,

Razvojne anomalije
%on&enitalna a'akija (nerazvijena le"a %olo o$ le"e ( de'ekt dijela le"e (zarez na ekvator!, o ino ez zon!la) Mikro'akija ( $ala le"a )enticon!s *&lo !s+de'ekt zakrivljenosti ,kto#ija le"e ( s! l!-atio et l!-atio lentis ( &! itak #ot#ore zon!la )

Katarakta ili mrena zamuenje lee

./R,M,012 M,31B/)45M1+dezinte&racija i 6idroliza #roteinski6 ele$enata, $ijenja se odnos kalij+natrij, starenje $ito6ondrija, s$anjenje koliine &l!tationa i askor inske kiseline, &o$ilanje vode )e"na vlakna ! re ,nastaj! vak!ole Us#orena sinteza #roteina+ za$!"enje te ! kasnoj 'azi s$anjivanje vode

Simptomi:
7$anjenje vidne otrine /sje"aj za ljetenja ! !vjeti$a svjetla Mio#ski #o$ak ( skleroza n!kle!sa !zrok!je odredjeni st!#anj $io#ije Monok!larna di#lo#ija ( ez $o&!"nosti korekcije

Podjela katarakti:
.riro8ena (cataracta con&enita Mladenaka+ cataracta j!venilis 7taraka (cataracta senilis 3ra!$atska ,elektrina, dija etika, tetanika, co$#licata (!z dr!&e olesti

Tipovi katarakti prema izgledu:

9retenata, zvjezdasta, #rainasta, diskoidna, tokasta, #rednja i stranja #olarna, ka#s!larna, kortikalna, n!klearna, ekvatorijalna, .ro&redijentne i stacionarne

Kongenitalana katarakta
Sva (ro$jena ili postnatalno nastala zam(enja lee 0 1enetska pre$ispozicija 2 %aktori okoline3 4on1enitalna katarakta je naj"ee $io sin$roma ,(klj("(j(i i kromosomske anomalije aktori okoline-in%ektivni, %izikalni, kemijski meta!oli"ki

Kataraktogeni faktori okoline:

5n%ektivni ) r(!eola, parotitits, mor!ili, in%l(enca, toksoplasmoza 6oksi"ki )lijekovi, pomanjkanje vitamina izikalni ) tra(me i zra"enja 7eta!oli"ki ) poremeaj 1(tera"e i paratireoi$eae

Tipovi katarakti prema lokaciji zamuenja:

,8C9EA: ,8C9E: 09A7E99A:3 S8&:E,8C9EA: C;:65CA9 S868:A9 &;S6E:5;: S8BCA&S89A:

Th. Katarakti: ( lokalna retro ul arna ane!tazija"

o o o o Ekstrakaps(larna ekstreakcija katarakte 5mplantacija &C 5;9 4ornelni rez 86< %akoem(lzi%ikacija katarakte 86< => kHz

5a$jena le"a ote"ena se vadi i #ostavlja se !$jetna

!"A (#arenica cilijarno t$ i %ilnica)

o o 8pale 6(mori Kripte i lakune arenice Mlade arnice Melanom arenice 5:5D;C549565S? (palni percipitati na en$otel( ronica ,eovosk(larizacija arenice i iri$ektomija Melanom ilnice Korioretinitisa

&re%nica
Mrenica (retina) ili !n!tranja ona ovojnica dio je oka zasl!an za osjet svjetla. /na :o lae; cijel! !n!tranjost oka od naz! ljene linije (ora serrata) ! #rednje$ dijel! do vidno& ivca &dje ivane stanice koje #renose vidni #odraaj izlaze iz oka. U $renici se nalaze 'otosjetljive stanice !nji"i i ta#i"i koji svjetlosni #odraaj #retvaraj! ! od&ovaraj!"i elektrini i$#!ls koji se dalje #renosi #reko i#olarni6 stanica #re$a &an&lijski$ stanica$a koje dalje kroz svoje nastavke (aksone) koji tvore vidni ivac #renose si&nal #re$a centri$a ! $oz&!. Mrenic! $oe$o !s#orediti s 'il$o$ ! 'otoa#arat! odnosno 'otoosjetljivi$ i#o$ (<<=) ! video ka$eri. >!nji"i s! zasl!ni za dnevni vid i osjet oja. .ostoje #ose ne vrste !nji"a osjeljivi6 na crven!, zelen! i #lav! oj! (R?B #o#!t elektroniki6 i#ova). @ta#i"i s! osljetljiviji na svjetlo i sl!e #revnstveno za no"ni vid. Ras#ored !nji"a i ta#i"a na $renici nije jednolik. >!nji"i s! najzast!#ljeniji ! centralno$ dijel! $renice !toj #je&i na koji se 'ok!sira slika a #re$a #eri'eriji nji6ova &!sto"a o#ada. @ta#i"i se nalaze vie na #re$a #eri'eriji $renice. Mrenica, #ose no $ak!larni dio (dio !te #je&e), izrazito je $eta oliki aktivna i za6tjeva o&at! o#skr ! krvlj! to se o$o&!"!je kroz krvne ile $renice i ilnice. =e&enerativne #ro$jene, arterijska 6i#ertenzija, arterioskelroza, dija etes #ost!#no ote"!j! cirk!lacij! $ali6 krvni6 ilica i s vre$eno$ !zrok!j! ote"enja $renice. 4sto tako #eri'erna #!kn!"a $renice dovode do #rodiranja tek!"ine $e8! slojeve $renice i raslojavanje $renice te konano odizanje (a lacij!) $renice.

Amslerova mreica, ili Amslerova karta, koja se !#otre ljava od 1ABC. &odine, je $rea 6orizontalni6 i vertikalni6 linija, a koristi se za testiranje centralno& vidno& #olja. Razvio j! je Marc 1$sler, vicarski o'tal$olo&. 3o je dija&nostiki alat koji #o$ae #ri !oavanj! viz!alni6 s$etnji !zrokovani6 #ro$jena$a ! $renici, #ose no ! !toj #je&i, kao i ! vidno$ ivc! i vidni$ #!tevi$a do $oz&a. 3oko$ is#itivanja, #acijent &leda svaki$ oko$ odvojeno ! sitn! tok! ! sredini $ree. .acijent s olesti$a $ak!le $oe !oiti da s! neke linije kriv!dave, ili #ak da neke linije nedostaj!. /ri&inalna 1$slerova $reica ila je crno+ ijela. / ojena verzija s #lavi$ i !ti$ linija$a #ove"ava osjetljivost is#itivanja i $oe se koristiti za is#itivanje razni6 ne#ravilnosti ! vidni$ #!tevi$a, !klj!!j!"i i one #ovezane s $renico$, vidni$ ivce$ i6i#o'izo$.

$irektne i in$irektne o%talmoskopija Biomikroskopska in$irektna o%talmoskopija 0B5;3 l(oresceinska an1io1ra%ija :azli"iti na"ini viz(alizacije mrenice otkrivaj( razli"ite poje$inosti !olesni' promjena 0nativna %(n$(s- %oto1ra%ija, crno-!ijela %(n$(s- %oto1ra%ija, %l(oresceinska an1io1ra%ija3

Senilna makularna de'eneracija

7ak(larna $e1eneracija je promijenjeno stanje (te pje1e 0mak(le3 kao polje$ica $e1enerativni' promjena (zrokovani' starenjem. )e&alna slje#o"a je stanje kada oso a i$a najvie 1D #osto vida, odnosno kada je vidno #olje s!eno na 2D st!#njeva ili $anje. 3o znai da oso a nije ! cijelosti slije#a, jer i$a sa!van #eri'erni vid, ali ! centralno$ vid! je #ris!tna ta$na $rlja, koja ne nestaje s #okretanje$ oka. Mak!la je $jesto najjasnije& vida na $renici ($ac!la l!tea je latinski naziv za !t! #je&!). .ostoji vie !zroni6 i$ enika koji se dovode ! vez! s nastanko$ ove olesti, no toan $e6aniza$ nastanka nije do kraja #oznat. Me8! i$ enike rizika s#adaj! ivotna do , naslije8e, 6i#ertenzija, #!enje, #oviene $asno"e ! krvi, s!neva svjetlost i dr. .osljedica $ak!larne de&eneracije je #ore$e"aj centralno& vida. .ostoje razliiti st!#njevi $ak!larne de&eneracije. U najtee$ sl!aj! #ostoji #ot#!ni &! itak centralno& vida z o& e&a oso a ne $oe itati ili voziti. U dr!&i$ sl!ajevi$a $oe #ostojati sa$o la&o iskrivljena slika #ri &ledanj!. =va &lavna o lika ove olesti s! s!6a i vlana $ak!larna de&eneracija.

7!6i o lik je znatno e"i, a nje&ovo o iljeje s! dr!ze i &! itak (atro'ija) #i&$entni6 stanica $renice. =r!ze s! sitne !"kaste nak!#ine is#od #i&$entni6 stanica $renice z o& koji6 #ro#adaj! #i&$entne stanice. .i&$entne stanice s! itne za #re6ran! 'otorece#tora (ta#i"a i !nji"a) #o$o"! koji6 &leda$o. Ukoliko s! ote"ene #i&$entne stanice, dolazi i do #ost!#no& #ro#adanja 'otorece#tora s #osljedini$ s$anjenje$ centralno& vida. 9lani (eks!dativni) o lik #ris!tan je ! oko 1D #osto olesnika. %atkad #ostoji stvaranje novi6 krvni6 ila i #roli'eracija veziva ! o lik! $e$ rane. Eovostvorene krvne ile vrlo s! njene i lako #!caj! z o& e&a dolazi do krvarenja, eks!dacije i ote"enja okolno& tkiva. Ukoliko se ne lijei, olest na#red!je z o& e&a se sve vie #o&orava centralni vid. U zavrno$ stadij! ! $ak!li ostaje oiljak. U oso a sa s!6i$ o liko$ $ak!larne de&eneracije ote"enje centralno& vida je #ost!#no i lae, dok ! oso a s vlani$ o liko$ $oe nast!#iti na&lo i znaajno s$anjenje centralne vidne otrine. %ao #osljedica ote"enja centralno& vida javljaj! se #oteko"e #ri itanj! ili o avljanj! #oslova koji za6tijevaj! #recizan vid. /so a #ri$je"!je iskrivljen! slik! #ro$atrano& #red$eta (#ravilne linije iz&ledaj! iskrivljeno i vij!&avo, n#r. r! ovi #rozora ili vrata). =ija&noza olesti #ostavlja se #re&ledo$ one #ozadine (o'tal$osko#ija). /stale #otre ne #retra&e !klj!!j! testiranje vidne otrine, 1$slerov test koji #okaz!je da li je dolo do iskrivljenja slike, 'l!oresceinsk! an&io&ra'ij! (F1?) za sni$anje krvni6 ila $renice !z #o$o" kontrasta, te o#tik! ko6erentn! to$o&ra'ij! (/<3) koja o$o&!"ava sni$anje $renice ! slojevi$a, te $o&!"nost #ravovre$eno& otkrivanja ede$a i #ravovre$eno& lijeenja.

(ija)etika retino*atija
=ija etika retino#atija #osljedica je djelovanja #ove"ane razine e"era ! krvi na krvne ile oka. Eajraniji stadij te olesti #oznat je #od nazivo$ ne#roli'erativna dija etika retino#atija. U toj 'azi, arterije $renice #ostaj! osla ljene i #oinj! #ro#!tati #laz$! i krvne stanice, z o& e&a nastaj! sitna, tokasta krvarenja. 3ako8er, nastaj! $ikroane!riz$e (iz oenja ka#ilara) i eks!dati (de#oziti ! $renici kao rez!ltat #ove"ane #ro#!snosti krvni6 ila). U $ak!li (!toj #je&i) $oe se #ojaviti zade ljanje (ede$) to dovodi do s$anjenja vidne otrine i iskrivljenja slike to se $oe re&istrirati i #ratiti 1$slerovi$ testo$. 3ei st!#anj olesti naziva se #roli'erativna dija etika retino#atija. 5 o& s$anjene o#skr e $renice kisiko$ i #osljedine is6e$ije, stvaraj! se nove krvne ile (or&aniza$ na taj nain eli #ove"ati do#re$! krvi i kisika ! !&roeno #odr!je). 7tvaranje novi6 krvni6 ila zove se neovask!larizacija. Eo, nove krvne ile loije s! kvalitete i lako #!caj! te $oe do"i do krvarenja ! staklovin! (!n!tranjost oka) z o& e&a oso a $oe vidjeti :le de"e $!tnine; i $rlje #red za6va"eni$ oko$, a vid $oe iti i znatnije s$anjen.

U zadnje$ stadij! olesti, daljnji rast a nor$alni6 krvni6 ila i stvaranje vezivni6 oiljaka !n!tar oka !zrok!j! oz iljne ko$#likacije kao to s! odlje#ljenje $renice i &la!ko$ (ote"enje vidno& ivca z o& #ovieno& ono& tlaka) s #osljedini$ #ot#!ni$ &! itko$ vida. Eeki od si$#to$a dija etike retino#atije !klj!!j!: $!tan i iskrivljen vid (esto #ovezan s razino$ e"era ! krvi) :le de"e $!tnine; i ljeskove #red oko$ na&li &! itak vida.

U oso a s dia eteso$ vane s! redovite kontrole vida kako i se to ranije otkrile i lijeile event!alne ko$#likacije. 9e"ina oso a s dija eteso$ #od stalni$ je nadzoro$ interniste ili endokrinolo&a koji lisko s!ra8!je i s o'tal$olo&o$. =ija&noza dija etike retino#atije #ostavlja se na te$elj! detaljno& #re&leda one #ozadine.

Podjele
Ee#roli'erativna dija etika retino#atija ( la&a, !$jerene, teka) .roli'erativna dija etika retino#atija ( #oetna, s kriteriji$a visoko& rizika), sa od$aklo$ dija et. ole.oka) =ija etiki $ak!larni ede$ ( $ak!larni ede$, klin.znaajan $ak!larni e.)

Th:
lijekovi koji @za(stavljaj(A rast novi' krvni' ilica ( ok( ( o!lik( injekcija 0anti 9,?F lijeenje3.
Laser je najstarija i (je$no najvanija meto$a lije"enja $ija!eti"ke retinopatije. &rincip

ra$a lasera jest $a on koa1(lira o$nosno zaepljuje krvne ilice i mikroane(rizme koje s( (zrok otekline centra vi$a i poslje$i"no1 sla!ljenja vi$a. 9aser je meto$a iz!ora za lije"enje ove !olesti jer je nje1ov efekt dugotrajan,te se njime postie za(stavljanje sla!ljenja vi$a. 9itrekto$ija to je kir(rki post(pak kojim se lije"e komplikacije te !olesti kao to je krvarenje ( staklovin( 0tvar pop(t 1ela koja isp(njava oko3. 6ijekom vitrektomije, retinalni kir(r1 paljivo (klanja krv i staklovin( iz oka kao i vezivne tra"ke koji polaze iz staklovine i 'vataj( se za mrenic( 0nji'ovim natezanjem mrenica se moe o$vojiti ili rascijepiti te i' sto1a tre!a (kloniti3. ;so!e s proli%erativnom $ija!eti"kom retinopatijom imaj( povean rizik za pojav( o$vajanja 0a lacije3 i rascjepa mrenice. 4ir(rkim za'vatom pomo( lasera spajaj( se rascjepi mrenice. A!lacija mrenice za'tijeva kir(rki za'vat kojim se mrenica vraa ( prvo!itni poloaj na o"noj poza$ini. &ro1noza oporavka vi$a ovisi o opse1( i vremen( trajanja a!lacije.

Prevencija
5straivanja s( pokazala $a oso!e s $ija!etesom koje $o!ro kontroliraj( razin( eera ( krvi imaj( manje o"ni' komplikacija ne1o oso!e s loom kontrolom. &ravilna pre'rana i re$ovita tjelovje!a i1raj( van( (lo1( ( cjelok(pnom z$ravstvenom stanj( oso!a s $ia!etesom.7o1(nost o"ni' komplikacija manja je ( o!oljeli' oso!a koje s( po$ stalnim na$zorom o%talmolo1a i re$ovito se kontroliraj(. 7no1i se pro!lemi lake i (spjenije lije"e (koliko se otkrij( ( ranoj %azi. 4ontrole ko$ o%talmolo1a tre!a o!avljati svaka tri $o "etiri mjeseca.

+laukom
Gla(kom je sin$rom, o$nosno sk(p simptoma koji (klj("(j( oteenje vi$no1 ivca, ($(!ljenje papile vi$no1 ivca, oteenje vi$no1 polja i 1otovo (vijek povieni o"ni tlak. Spomen(ti simptomi se razvijaj( ka$ je o$ravanje (o!i"ajeno1 protoka o"ne vo$ice kroz oko oteano, to ima za poslje$ic( porast o"no1 tlaka koji vri pritisak na iv"ana vlakna i krvne ile vi$no1 ivca. ,akon o$reBeno1 raz$o!lja povieni o"ni tlak moe $ovesti $o trajno1 oteenja vi$no1 ivca, !($(i $a se 1lava vi$no1 ivca z!o1 pritiska $e%ormira. :ez(ltat je oteenje vi$a i na kraj( sljepoa. &rocjenj(je se $a ( svijet( o$ 1la(koma !ol(je -C milij(na lj($i, o$ to1a je =,+ milij(na lj($i slijepo z!o1 te !olesti to 1a "ini $r(1im vo$eim (zrokom sljepoe ( svijet(. Gla(kom je !olest koja se ne moe izlije"iti, ali za'valj(j(i ranom otkrivanj( !olesti i o$1ovaraj(em lije"enj( moe se sprije"iti trajni 1(!itak vi$a i kontrolirati tijek !olesti.

Tipovi glaukoma
&rema iz1le$( k(ta pre$nje o"ne so!ice 0k(t izmeB( ronice i arenice ( kojem s( smjeteni otvori za protok o"ne vo$ice3, (z pretpostavk( $a 1la(kom nije poslje$ica neke $r(1e o"ne ili ope !olesti, 1la(kom se $ijeli na?

glaukom otvorenog kuta glaukom zatvorenog kuta

#laukom otvorenog tipa

je naj"ei o!lik 1la(koma. 4o$ ovo1 tipa 1la(koma o"ni tlak raste polako i post(pno (nitava vi$ po"evi o$ peri%erije. 6akvo stanje se opis(je pojmom DDt(nelski vi$D jer !olesnici ( po"etk( imaj( s(eno vi$no polje. S vremenom se o"ni ivac sve vie ote(je i ($(!lj(je se papila vi$no1 ivca 0mjesto na kojem vi$ni ivac nap(ta oko3 i $olazi $o potp(no1 1(!itka vi$a. &acijent nema osjeaj $a 1a neto !oli. Gla(kom otvoreno1 k(ta je po$m(kla !olest koja napa$a o!a oka. D(1o vremena moe !iti !ez simptoma. Bolesti kao $ija!etes i 'ipertenzija $o$atni s( rizi"ni "im!enici, a oso!ito s( (1roene oso!e koje imaj( neko1a ( o!itelji s 1la(komom. 9ije"enje se osniva na normalizaciji o"no1 tlaka, a time se sprje"ava $aljnje propa$anje vi$a

#laukom zatvorenog tipa

( naim je krajevima mno1o rjeBi, otprilike E,- sl("aja na E>>.>>> stanovnika. ;vaj tip 1la(koma prevla$ava ( azijskim zemljama 1$je je "ak ("estaliji o$ 1la(koma otvoreno1 k(ta. ;!i"no za'vaa je$no oko, ali velika je vjerojatnost $a e se ( !liskoj !($(nosti iste te1o!e

javiti i na $r(1om ok(. ;"ni tlak raste iznena$a to moe $ovesti $o 1(!itka vi$a za samo nekoliko sati. #avlja se o!i"no (z jak( 1lavo!olj(, !ol ( po$r("j( oka, zama1ljen vi$, pojav( $(1ini' !oja oko izvora svjetlosti, m("nin( i povraanje. ,astaje sto1a to arenica pritie tra!ek(larn( mre( ( k(t( pre$nje so!ice oka, pa o"na vo$ica vie ne moe normalno otjecati. Ako se k(t zatvori o$je$nom, simptomi mo1( !iti $ramati"ni i to je stanje koje, za razlik( o$ kroni"no1 1la(koma otvoreno1 k(ta, za'tijeva 'itn( intervencij(. 8koliko se o"ni tlak ne snizi (n(tar nekoliko sati pomo( lijekova ili operativno1 za'vata moe $oi $o trajno1 oteenja vi$a

$im enici rizika

Glavni imbenik rizika za razvoj glaukoma je dob. Glaukom se najee javlja kod osoba starijih od 50 godina. Od ove bolesti boluje oko 2% osoba starijih od 40 godina a zahvaa !odjednako oba s!ola. Ostali imbeni"i rizika su genetska sklonost visoki krvni tlak eerna bolest kratkovidnost #dio!trija vea od 4$ dugotrajna tera!ija steroidima te ozljeda oka rasa # kod "rna"a 4.5 % ee$.

%ijagno!tika
Glaukom se mo&e otkriti mnogo !rije nego se !rimijete bilo kakvi sim!tomi. 'ednostavne i bezbolne !retrage omoguuju !ostavljanje dijagnoze a ukljuuju uzimanje !ovijesti bolesti mjerenje onog tlaka #tonometrija$ !regled onog &iv"a #o(talmosko!ija$ kontrolu onog kuta #goniosko!ija$. )odatne !retrage kao to je !regled vidnog !olja #!erimetrija$ mogu otkriti stu!anj bolesti. *a&alost budui da je bolest u !oetku bez sim!toma !a"ijenti se esto otkriju tek sa uzna!redovanim oteenjem vidnog &iv"a i gubitkom vidnog !olja.

&ije'enje
+ilj tera!ije glaukoma otvorenog kuta je smanjiti oni tlak i s!rijeiti !ro!adanje onog &iv"a a samim time i !rogresiju gubitka vidnog !olja. Oni tlak je glavni rizini (aktor i zasada jedini !arametar bolesti na kojeg se mo&e utje"ati. ,o se !osti&e lijekovima koji smanjuju !roduk"iju one vodi"e ili !oveavaju otje"anje one vodi"e. -vrha lijeenja lijekovima je normaliza"ija !ovienog onog tlaka.

Konjukti,itis
4onj(ktivitis je !olest kojoj je (zrok (pala konj(ktive oka. 4onj(ktiva je ( normalnim (vjetima r(i"asta, pa se ( sl("aj( crvene !oje konj(ktive moe s(mnjati na (pal(. Do (pale $olazi "esto z!o1 strano1 tijela ( ok(. 4onj(ktiva ta$a poja"ava sekrecij( s(za, pok(avaj(i na taj na"in iz!aciti strano tijelo iz oka. <!o1 poveano1 $otoka krvi ( ok(, $olazi $o crvenila i osjeaja topline ( ok(. 4onj(ktivitis je je$na o$ naj"ei' !olesti oka i (zro"nik joj je "esto neka !akterija ili vir(s. &ostoji vie tipova konj(ktivitisa, a neki o$ nji' s(? Ak(tni kataralni konj(ktivitis ) &o"etni simptomi s( svr!e i pe"enje o!a oka, te osjeaj kao $a se ima neko strano tijelo ( ok(. ;"i s( crvene i krmeljive, a vi$ je

zama1ljen. Festo !olest prestaje tijekom par $ana, $ok se ( rijetkim sl("ajevima !olest nastavlja i $olazi $o komplikacija. S(!ak(tni kataralni konj(ktivitis ) ,aj"ee se javlja ko$ o$rasli' oso!a, ( an1(larnom o!lik(, ( pre$jel( k(tova vjeBa, a (zrok(je 1a !acil 7oraG-AGen%el$. 4roni"ni kataralni konj(ktivitis ) #avlja se naj"ee kao poslje$ica zanemareno1 ak(tno1 kataralno1 konj(ktivitisa. Simptomi s( m( pe"enje i svr!e oka i osjeaj teine vjeBa. likten(larni konj(ktivitis ) Simptom je razvoj "voria r(i"aste !oje ( ok(. &roljetni konj(ktivitis ) #avlja se kao poslje$ica razni' aler1ija, a simptomi s( m( svr!e i pe"enje.

LIJEENJE
9ije"enje konj(ktivitisa zavisi o nje1ovom (zrok(. Dija1noza se $onosi na osnov( crvenila, sekrecije i pre1le$a oka o$ strane lije"nika. ,ajlaki o!lici konj(ktivitisa se lije"e o!lo1ama otopine !orne kiseline, ako$ tei' sl("ajeva prist(pa se i $r(1im terapijama. &rije sve1a neop'o$ne s( jake 'i1ijenske mjere opreza. &acijent ne smije $irati oko r(kama ili raznim maramicama. A ovisno o tip( konj(ktivitisa, o$nosno (zro"nik( !olesti, lije"nici mo1( prepisati i razne anti!iotike ili $r(1e lijekove.

A)lacija mre%nice
A!lacija mrenice je o$vajanje mrenice o$ ilnice. 8 veini sl("ajeva o$vajanje (zrok(je otvor ( mrenici koji nastaje z!o1 $e1eneracije mrenice ili zato to se staklovina o$vaja o$ mrenice i tr1a je. ;tvor se o!i"no stvara !liz( pre$nje1 r(!a mrenice. 6ek(ina iz staklovine istje"e kroz otvor i po"inje o$vajati mrenic( o$ ilnice. Ako se stanje ne lije"i, proces se nastavlja, pa se mrenica sve vie o$ljeplj(je. ,a kraj(, ona se na pre$njem $ijel( oka $ri samo cilijarno1 tijela 0pro$(etka ilnice3, a na stranjem $ijel( oka samo r(!a $iska vi$no1 ivca 0zavretak vi$no1 ivca3.A!lacija moe za'vatiti o!a oka, ali 1otovo nika$ istovremeno.

Simptomi
#e$ini simptomi s( poremeaji vi$a na za'vaenom ok(. ,o, !($(i $a je $r(1o oko 1otovo (vijek normalno, po"etni simptomi ne opaaj( se (vijek. &rvi znaci to1 poremeaja mo1( !iti !ljeskovi koji se "esto javljaj( neto prije no to ( mrenici nastane otvor. 4a$ je otvor ve nastao, !olesnik vi$i pl(taj(e, crne, "esto pa("inaste o!like. :azvojem a!lacije 1(!i se $io vanjsko1 vi$no1 polja ( !olesnom ok(. 6o "esto iz1le$a kao $aje preko oka nav("ena crna zavjesa. Ako se a!lacija ne lije"i, 1(!i se "itavo vi$no polje.

&ije'enje a lacije mre(nice

Ako se na mrenici otkrije otvor prije no to je po"ela a!lacija, otvor se trajno zatvara smrzavanjem ili laserom (z lokaln( anestezij(. Ako je a!lacija mrenice ve po"ela, operacija se vri (z op( anestezij(. Hanjski slojevi o"ne ja!("ice ( pre$jel( otvora na mrenici potisk(j( se prema mrenici i otvor se trajno zatvara smrzavanjem. 7renica i ilnica mo1( zatim apsor!irati tek(in( koja se stvara izmeB( nji' - ili, ako se to ne $o1o$i,

tek(ina otje"e i mrenica se ponovno vraa ( normalni poloaj.Ako se kir(rki za'vat o!avi prije no to je a!lacija za'vatila makulu luteu 0sre$inji $io mrenice3, vi$ se o!i"no vraa nakon operacije. &roiri li se a!lacija i $irektan vi$ osla!i, ta$a e vi$ ( nekoj mjeri !iti trajno zama1ljen, prem$a se o!i"no "itavo vi$no polje vraa na normal(. 8 E>. sl("ajeva potp(ne a!lacije mrenica se ne sp(ta na ilnic( nakon operacije, a to zna"i sljepo(. ,akon operacije a!lacija mrenice se ponovno javlja samo ( malom !roj( sl("ajeva. ,akon a!lacije mrenice na je$nom ok( postoji znatna opasnost $a e se ona razviti i na $r(1om ok(, pa ete morati pre1le$ati to okoI (1roena mjesta na mrenici mo1( se otkriti i lije"iti, "esto isto$o!no ka$ i a!lacija mrenice $r(1o1 oka.

Ozljede oka
Strano tijelo ro(nice:
Br(enje, varenje GraBevinarski ra$ovi Hjetar :a$ ( praini

A razije ro(nice i !pojnice:

:a$ ( vrt(, (ma ,okat 0i1ra s $jetetom3

Po!jekotine vje)a
&rometni ($esi 0vjetro!ransko stakloI ka$ nis( vezani3 Cjepanica o$letjela ispo$ sjekire &(canje staklene ili plasti"ne !oce, "ae Dje"ja i1ra Sport

* rinjavanje po!jekotina vje)a:

Steristrip Javi Ana-6eK

Strana tijela u o'noj ja u'ici:

Brza i mala

Hea o$ / mm razore o"n( ja!("ic( 7etak zra"nice &rometni ($esi 5n$(strija

+!tala:
:(pt(ra stranje1 $ijela o"ne ja!("ice 0t("njava3. 6(pa ozlje$a or!ite ) pa$ na 1lav( :(pt(ra stranje1 $ijela o"ne ja!("ice 0t("njava3. rakt(ra or!ite 0pa$3 6ra(matska katarakta

Penetrirajua ozljeda o'ne ja u'ice:

;ko je pro!(eno Jarenica je (kljetena ( otvor penetriraj(e ozlje$e o"ne ja!("ice &oneka$ nalik(je stranom tijel( ronice <jenica je izo!li"ena

Krvarenje u prednjoj !o ici (hifema"

Sportske ozlje$e 0lopta3 6("e

+zljede tupim udarcem

6("njava Sport 7oe otetiti !ilo koji $io oka, sve $o vi$no1 ivca i mrenice

Korozija ro(nice jetkim !red!tvima

Ak(m(latorska kiselina 4(anska sre$stva za "ienje 0l(ine3 5n$(strija