METODE ISTRAIVANJA U

SOCIJALNOJ PSIHOLOGIJI
4.3.2015. GODINE

METODE ISTRAIVANJA U
SOCIJALNOJ PSIHOLOGIJI
Socijalna psihologija je empirijska znanost sa dobro
razvijenim skupom metoda za odgovaranje pitanja o
socijalnom ponaanju. Njen predmet istraivanja:
socijalni utjecaj i socijalno ponaanje mogu se empirijski
istraiti.
METODA POSMATRANJA
KORELACIJSKI PRISTUP
EKSPERIMENTALNI PRISTUP

EMPIRIJSKI- koji naglasava ili koji se

temelji na opaanjima i eksperimentu.

METODE ISTRIVANJA U
SOCIJALNOJ PSIHOLOGIJI
METODA

CILJ/DOMET/MOGUN
OSTI

ODGOVARA NA
PITANJE

OPAANJE

OPISIVANJE

Kakva je priroda pojave?

KORELACIJA

PREDVIANJE

Poznavajui X, moemo
li predvidjeti Y?

EKSPERIMENT

UZRONOST

Je li varijabla X uzrok
varijable Y?

Primjeri...
Istraiva eli saznati da li bi prosjena odrasla osoba
posluala naredbu uvjerljive strune osobe da na drugoj
osobi primijeni bolne,a moda i smrtonosne elektrine
okove. U tom sluaju istraiva bi poeo promatranjem i
biljeenjem broja odraslih koji se pokoravaju naredbama
autoriteta (OPISIVANJE/DESKRIPCIJA POJAVE).
Istraivaa uglavnom zanima ZATO SE LJUDI
PONAAJU NA ODREENI NAIN!

KORELACIJSKO ISTRAIVANJE
Nudi djelimino objanjenje.
Moemo saznati na primjer jesu li skloniji poslunom
ispunjavanju naredbi mukarci ili ene, ekstroverti ili
introverti i sl. Znai li to spol uzrok poslunosti?
Da li dobijeni nalaz da su poslunije osobe tokom
eksperimenta samoizvjetavale o poveanoj napetosti se
moe interpretirati da je napetost znak straha od
posljedica neposlunosti, to onda znai da je
poslunost uzrokovana strahom pojedinca od onoga to
bi im se moglo dogoditi ako bi bili neposluni?

EKSPERIMENT U SOCIJALNOJ
PSIHOLOGIJI
Ekperimentalno istraivanje je izriito namijenjeno
pruanju kauzalnih informacija. Eksperiment je metoda u
kojoj istraiva namjerno unosi neke promjene u situaciju
da bi ispitao posljedice tih promjena.

EKSPERIMENT U SOCIJALNOJ
PSIHOLOGIJI
Osnovne karakteristike:
Cilj: utvrdjivanje UZRONE POVEZANOSTI
nezavisnih i zavisnih varijabli
Postupak: Eksperimentalna manipulacija nezavisnom
varijablom biljeenje uticaja na zavisnu varijablu
Kljuni aspekt: kontrola svih relevantnih uslova

Ako promenim varijablu A, da li e se kao rezultat javiti

promena u varijabli B?

EKSPERIMENT U SOCIJALNOJ
PSIHOLOGIJI
Bavei se pitanjem uzronosti, socijalni psiholozi
najee primjenju neku varijaciju ope eksperimentalne
metode,iako je tu mogunost varijacija velika. Dvije
najee su:
1. PRAVI EKSPERIMENT
2. KVAZI-EKSPERIMENT

 KOJA SU OBILJEJA PRAVOG

EKSPERIMENTA?

EKSPERIMENT U SOCIJALNOJ
PSIHOLOGIJI
OBILJEJA PRAVOG/LABORATORIJSKOG EKSPERIMENTA
-

istraivanje u kojoj istraiva ispituje uinke jedne skupine

varijabli (nezavisne varijable) na drugu skupinu varijabli (zavisne
varijeble)- NAMJERNO IZAZIVANJE POJAVE KOJA SE ELI MJERITI
SISTEMATSKO VARIRANJE USLOVA pod kojima se pojava javlja.

Uslov koji se namerno menja NEZAVISNA PROMENLJIVA

Promena na pojavi koju to izaziva ZAVISNA PROMENLJIVA
-

Provodi se u laboratorijskim uvjetima

Istraiva ima kontrolu nad nezavisnom varijablom i nad tim ko
je toj varijabli izloen
Metoda u kojoj istraiva sluajno rasporeuje sudionike u
razliite situacije i osigurava da su te situacije istovjetne po
svemu osim po nezavisnoj varijabli (onoj za koju se smatra da
ima uzrono djelovanje na ponaanje ljudi i iji uinak je ispituje),

EKSPERIMENT U SOCIJALNOJ
PSIHOLOGIJI
OBILJEJA KVAZI-EKSPERIMENTA
-

istraivanje u kojoj istraiva provodi istraivanje u prirodnim ili

terenskim uvjetima nad kojim istraiva ima manju kontrolu
U kvazi-eksperimentu istraiva ne moe kontrolirati ko je izloen
djelovanju nezavisne varijable
Nema sluajnog odabira suidonika u istraivanju- u tipinom
kvazi-eksperimentu unaprijed odreene skupine ispitanika jesu ili
nisu izloene nezavisnoj varijabli

RAZLIKE IZMEU EKSPERIMENTA I

KVAZI-EKPERIMENTA
EKSPERIMENT

KVAZI-EKSPERIMENT

PREDNOSTI

SIGURNOST SA KOJOM SE
MOGU IZVODITI
ZAKLJUCI O
KAUZALNOSTI OPAENIH
ODNOSA IZMEU
NEZAVISNIH I ZAVISNIH
VARIJABLI

PROVODI SE U RELATIVNO
PRIRODNIM UVJETIMA

NEDOSTACI

NEPRIRODNO OKRUENJE SMANJENA MOGUNOST

U KOJEM SE PRIKUPLJAJU KONTROLE- SMANJENA
PODACI
SIGURNOST U IZVOENJU
ZAKLJUAKA O KAUZALNOSTI

RAZLIKE

U REALIZMU OKRUENJA U KOJEM SE PRIKUPLJAJU

PODACI
U STUPNJU KONTROLE KOJI ISTRAIVA IMA NAD
OKRUENJEM

Primjeri...
Pruanje odgovora na pitanje utjee li promatranje
nasilja u filmu ili televiziji na kasnije ponaanje gledatelja
Primjer pravog eksperimenta...
Eksperiment koji su proveli Liebert i Baron (1972). Djeaci i
djevojice iz dvije dobne skupine rasporeeni su sluajnim
izborom u jednu od dvije vrste eksperimentalnih uvjeta.
Tako je jedna skupina gledala odlomak iz televizijskog
programa s nasiljem, a druga uzbudljivu utrku atletiara.
Kasnije se djeci iz obje skupine pruila prilika toboe
povrijediti drugo dijete. Oni koji su promatrali nasilje bili su
spremniji iskoristiti tu priliku nego oni koji su gledali
program bez nasilja.

Primjeri...
Pruanje odgovora na pitanje utjee li promatranje
nasilja u filmu ili televiziji na kasnije ponaanje gledatelja
Primjer kvazi-eksperimenta...
Studija Blacka i Bevana (1992)
Oni su traili od ljudi da ispune kratki upitnik kao mjeru
spremnosti da iskau agresivno ponaanje u jednom od
etiri uvjeta;
dok ekaju u redu ispred kina kako bi gledali film sa
nasiljem;
Dok ekaju u redu ispred kina kako bi gledali film bez
nasilja;

Primjeri...
Studija Blacka i Bevana (1992)
Nakon to su pogledali nasilan film;
Nakon to su vidjeli film bez nasilja.
Istraivai su ustanovili slijedee:
- Oni koji su ekali da gledaju nasilan film iskazivali su
vie agresivnosti od onih koji su ekali gledanje
nenasilnog filma.
- Oni koji su upravo gledali nasilan film iskazivali su vie
agresivnosti od onih koji su tek ekali da ga gledaju.
- Nije bilo razlike u rezultatima izmeu onih koji su upravo
gledali nenasilan film i onih koji su tek ekali da ga
gledaju.

Primjer kvazi-eksperimenta
Iako je takav model nalaza u skladu sa zakljukom da
gledanje filma sa nasiljem poveava tendenciju
agresivnosti, injenica da ispitanici nisu bili sluajno
stavljeni u razliite uvjete istraivanja znai da i druga
tumaenja ne mogu biti iskljuena. Na primjer, mogue
je da filmovi sa nasiljem samo poveavaju agresivne
tendencije u onih koje najvie privlai gledanje takvih
filmova.

Kvazi-eksperiment kao nunost

esto etiki i praktini razlozi esto onemoguavaju da
ispitanici budu sluajno rasporeeni u razliite
eksperimentalne uvjete. Na primjer, namjeravate li da
ispitujete uinke tugovanja jasno je da ne moete
zadovoljiti uvjet sluajnog odabira ispitanika. Sve
socijalne intervencije, kao to su nove metode
pouavanja u koli, novi naini lijeenja psihiki oboljelih
osoba, nove tehnike upravljanja- podrazumijevaju da
ispitanici u njima nisu sluajno birani za
sudjelovanje.Stoga se uinci takvih socijalnih intervencija
mogu promatrati samo kvazi-eksperimentalno.

Vjeba 1. Primjer Milgramovog

eksperimenta
Stanley Milgram, psiholog sa sveuilita Yale, je 60-ih godina prolog
stoljea proveo niz eksperimenata s naglaskom na sukobu izmeu
poslunosti i osobne savjesti, a koji su rezultirali iznenaujuim rezultatima.
Ovi eksperimenti danas pruaju snaan i uznemirujui uvid u mo
autoriteta i poslunost. http://www.youtube.com/watch?v=yr5cjyokVUs

Pitanja za diskusiju!
ta je Stanley Milgram istraivao u svojoj
eksperimentalnoj studiji?
Na koji nain je to inio?
Koja je alibi pria iskoritena u njegovom istraivanju?
Koja je kljuna nezavisna varijabla u njegoj studiji, a koja
je zavisna varijabla?
Je li bilo vie nezavisnih varijabli u njegovoj studiji?
Koje su sve ukljuene nezavisne varijable u istraivanje?
Rezultati...
O emu treba voditi rauna kod odabira zavisne
varijable(mjere)?

KLJUNA OBILJEJA
SOCIJALNOPSIHOLOGIJSKOG
EKSPERIMENTA
Eksperimentalni scenario
Nezavisna promenljiva
Zavisna promenljiva
Manipulacija i kontrola
Dodatne mjere
Debrifing

1. Eksperimentalni scenario je kontekst

u kojem je istraivanje predstavljeno.
U terenskom eksperimentu ili eksperimentu u prirodnim
uvjetima to se idealno, dogaa prirodno, bez udjela
eksperimentatora.
U laboratorijskim uvjetima, meutim vano je odrediti
scenarij za koji postoji uvjerljivo i konzistentno
objanjenje, jer se situacija treba ispitanicima doimati to
stvarnijom, a eksperimentalne manipulacije i postupci
mjerenja trebali bi biti to neupadljiviji. Tipini
laboratorijski eksperiment je poput predstavljanja
predstave.

1. Eksperimentalni scenario je kontekst

u kojem je istraivanje predstavljeno.
Opiite scenarij u Milgramovoj eksperimentalnoj studiji!
(Predstavljeni scenarij se odnosio na ispitivanje uinaka
kazne na uenje. Ispitaniku je odreena naizgled sluajno,
uloga uitelja, dok je eksperimentatorov saradnik, koji je
glumio drugog ispitanika, dobio ulogu uenika.
Uenikov tobonji zadatak bio je zapamivanje liste parova
rijei.
Uiteljev zadatak bio je proitati prvu rije svakog para
kako bi se vidjelo moe li se uenik tano sjetiti druge rijei,
te primijeniti postupni niz kazni. Eksp. scenario je bio da se
uvjeri ispitanik da su el. okovi istinski....

2. Nezavisna varijabla

varijabla koju
eksperimentator
namjerno mijenja da bi
ispitao njen uinak na
jednu ili vie zavisnih
varijabli.
Kljuna nezavisna
varijabla u Milgramovom
eksperimentu- blizina
uenika i uitelja
Ostale nezavisne
varijable:.........

3. Zavisna varijabla
Varijabla za koju se oekuje da se mijenja u funkciji
promjena u nezavisnoj varijabli. Zato zavisna? Zato
to ovisi o manipuliranim promjenama u nezavisnoj
varijabli.
U Milgramovom eksperimentu zavisna varijabla je bila
broj okova u slijedu od trideset koraka koje je uitelj bio
u stanju zadati ueniku.
Kljuno pitanje kod izbora zavisne mjere je- koliko se
njome moe dobro mjeriti osnovni teorijski konstrukt?! U
sluaju ovoga ekperimenta to znai je li spremnost
drugome nanositi naizgled sve jae okove, dobra mjera
destruktivne poslunosti?

4. Manipulacija i kontrola
Prikladnost nekog eksperimenta esto ovisi o
uinkovitosti manipulacije nezavisne varijable.
Pod pojmom uinkovitosti manipulacije smatramo:
1. Opseg u kojem nezavisna varijabla zahvata bitne
kvalitete konstrukta za koji se teorijski oekuje da e
imati uzroni utjecaj na ponaanje;
2. Veliinu promjena koje se uvode.
U Milgramovom eksperimentu trebamo posmatrati koliko e
uspjeno etiri uvjeta blizine zahvatiti konstrukt blizine.

5. Dodatne mjere
U socijalnopsihologijskim eksperimentalnim
istraivanjima postala je uobiajena praksa da se meu
mjerene varijable ukljui jedna ili vie mjera uinkovitosti
manipulacije i te se mjere nazivaju provjerama
manipulacije (mjera efikasnosti nezavisne varijable). To
je jedna od najvanijih dodatnih mjera.
Tipina provjera manipulacije namijenjena je mjerenju
ispitanikovih percepcija onih obiljeja eksperimentalnog
scenarija koja su bitna za tu manipulaciju.

6. Obavjetenje ispitanika (Debrifing)

Se provodi na kraju eksperimenta i odnosi se na proces
obavjetavanja ispitanika, to je mogue potpunije o
prirodi i smislu eksperimenta, te ulozi njihovog
sudjelovanja u istraivanju u cjelini.
Posebno je vano da se obavjetenje obavi sa
ispitanicima eksperimenta u kojem je koritena prevara u
cilju pojanjenja zato je prijevara bila neophodna.

Etika pitanja
Socijalni psiholozi suoavaju se s konfliktom izmeu
elje da njihovi eksperimenti budu realistini i elje
da izbjegnu izazivanje nepotrebnog stresa i
nelagode kod sudionika.
Dilema je manje problematina kad istraivai mogu
dobiti pristanak obavijetenih sudionika.
No nekada je nuno da laemo.Zato?

Etika naela psihologa u provedbi

istraivanja (APA)
1. Psiholozi moraju poduzeti potrebne korake kako bi u
svojim istraivanjima izbjegli nanoenje tete
sudionicima.
2. Dok planiraju istraivanje, psiholozi moraju procijeniti
njegovu etiku prihvatljivost. S obzirom da pojedini
istraivai ne mogu biti objektivni procjenjivai etike
prihvatljivosti svojih istraivanja, trebaju potraiti etiki
savjet od drugih, ukljuujui i Etika povjerenstva
institucije.
3. Koliko god je mogue, istraiva treba objasniti
postupak sudionicima prije nego to se ukljue u
istraivanje i dobiti pristanak obavijetenih sudionika koji
dokazuje njihovo slaganje da sudjeluju u istraivanju na
nain koji im je objanjeno.

Etika naela psihologa u provedbi

istraivanja (APA)
4. Obmana se moe koristiti samo ako ne postoje drugi
naini za provjeru hipoteza i samo ako Etiko povjerenstvo
institucije presudi da se sudionici izlau nepotrebnom
riziku. Nakon istraivanja, u posteksperimentalnom
razgovoru (debrifing), sudionicima se mora pruiti cjelovit
opis i objanjenje svih postupaka.
5. Svi sudionici moraju biti upoznati sa time da su slobodni
odustati od istraivanja u bilo kojem trenutku.
6. Svi podaci dobiveni od pojedinog sudionika moraju biti
strogo povjerljivi, osim ako nije dobivena saglasnost
sudionika da se iznesu u javnost.

EKPERIMENTALNI NACRTI
JEDNOKRATNA STUDIJA SLUAJA
POST-TEST NACRT SA KONTROLNOM GRUPOM
FAKTORIJALNI EKSPERIMENT

JEDNOKRATNA STUDIJA SLUAJA

je nacrt istraivanja u kojima se opaanja vre na grupi

nakon to se odigrao neki dogaaj ili je obavljena neka
manipulacija.
Ovdje je problem da ne postoji nita sa ime bismo
mogli uporediti ova opaanja tako da nema naina da
saznamo da li su dogaaji ili manipulacija imali neki
efekat.
Prema Cooku i Campbellu koristi se simbol X kao
oznaka za manipulaciju a simbol O za opaanje pa nacrt
izgleda ovako:
X
O
___________
vrijeme

POST-TEST NACRT SA
KONTROLNOM GRUPOM
Minimalni nacrt za pravi eksperiment. Ispitanici po
sluaju rasporeeni u dvije grupe.
EKSPERIMENTALNA GRUPA- izloena nezavisnoj
varijabli
KONTROLNA GRUPA- nije izloena nezavisnoj varijabli.
Kod obje grupe mjeri se zavisna varijabla te se
usporedbom grupa na ovoj mjeri utvruje je li nezavisna
varijabla imala ili nije imala utjecaja.

POST-TEST NACRT SA
KONTROLNOM GRUPOM
U ovom sluaju opaanje u eksperimentalnim uvjetima
(O1) se moe usporediti sa opaanjem u kontrolnim
uvjetima (O2).
Druga vana modifikacija jest da su u tom nacrtu
ispitanici sluajno stavljani u dva uvjeta, ime se
iskljuila mogunost pojave razlike izmeu O1 i O2 zbog
razlika koje su postojale prije nego je primijenjen x.

Faktorijalni eksperiment

Sloeniji dizajn: manipulie se vie nego

jednom nezavisnom varijablom (faktorom)
Opis dizajna:
A
x
B
x
C
Broj nivoa
(situacija) prvog
faktora

Broj nivoa
(situacija)
drugog faktora

Broj nivoa
(situacija) treeg
faktora

FAKTORIJALNI EKSPERIMENT
Osnovna znaajka faktorijalnog eksperimenta jeste da
sadri sve mogue kombinacije nezavisnih varijabli.
Glavni efekt je izraz koji se koristi da bi se oznaili
zasebni efekti svake nezavisne varijable u faktorskom
eksperimentu.
Interakcijski efekt je izraz koji se koristi kada kombinirani
efekti dvije ili vie nezavisnih varijabli u faktorijalnom
eksperimentu izazivaju ishod koji se razlikuje od zbira
glavnig efekata.

Faktorijalni eksperiment
Razliiti tipovi u zavisnosti od
1. Broja nezavisnih varijabli: dvofaktorski, trofaktorski....
2. Broja zavisnih varijabli: univarijantni, bivarijantni i multivarijantni
3. Da li su grupe subjekata zavisne: neponovljeni (between-subject) i
ponovljeni (within-subject)

Kljuno: dizajn treba da ukljui sve mogue kombinacije nivoa

nezavisnih varijabli

Osnovna prednost je mogunost ispitivanja:

.
.

posebnih (GLAVNIH) efekata i

kombinovanih (INTERAKCIONIH) efekata
nezavisnih varijabli na zavisnu

Problemi validnosti u eksperimentalnom

istraivanju
Interna validnost odnosi se na zakljuak da opaena veza izmeu NV i
ZV odraava kauzalnu vezu
Potencijalni problem: konfundacija

Konstrukt validnost varijable adekvatno odraavaju konstrukte koje

treba da predstavljaju
Problem 1: Socijalna poeljnost
Problem 2: Karakteristike zahteva (pretpostavke koje ispitanici imaju o
prirodi eksperimenta)
Problem 3: Oekivanja eksperimentatora (nenamerni uticaj na ispitanike i
poveanje verovatnoe da se hipoteze potvrde)

Eksterna validnost u kojoj meri se utvreni odnos moe generalizovati

a. na druge situacije (ivotni i psiholoki realizam)
b. na druge ljude

EKSPERIMENTALNI PRISTUP
- P- vrijednost RAZINA ZNAAJNOSTI
P<0,05 - vjerovatnost da je rezultat proizaao iz
sluajnih faktora, a ne iz prouavane
nezavisne varijable manja je od 5 sluajeva
na 100 mjerenja.
KLJU DOBROG EKPERIMENTA je postizanje
UNUTARNJE VALJANOSTI- stupnja
sigurnosti da nita osim nezavisne varijable
nije moglo utjecati na zavisnu varijablu; to
se postie kontrolom svih ireleventanih
varijabli i sluajnim rasporedom ljudi u
razliite eksperimentalne situacije.

EKSPERIMENTALNI PRISTUP
-

Postizanjem dovoljno kontrole nad

situacijom sluajno rasporeujui ljude u
eksperimentalne situacije i iskljuujui
utjecaje irelevatnih varijabli, situacija moe
postati donekle umjetna i daleka od
stvarnog ivota. Zato je vano voditi rauna
i o postizanju:
VANJSKE VALJANOSTI- stupanj u kojem
se rezultati istraivanja mogu generalizirati
na druge situacije i ljude.

EKSPERIMENTALNI PRISTUP
-

VANJSKE VALJANOSTI- stupanj u kojem

se rezultati istraivanja mogu generalizirati
na druge situacije i ljude (terenski
eksperimenti).
Generalizacija na druge situacije:
Tenja ka stvaranju situacija slinim sa
situacijama u stvarnom ivotu- IVOTNI
REALIZAM
Tenja ka postizanju situacije u kojoj su
psiholoki procesi izazvani u ekperimentu
slini psiholokim procesima i dogaajima u
ivotu- PSIHOLOKI REALIZAM. Ako se
ljudi u exp ponaaju kako bi i u stvarnom
ivotu, rezultate je mogue generalizirate ne
druge situacije.

EKSPERIMENTALNI PRISTUP
-

Psiholoki realizam je povean ako se ljude

zaokupi stvarnim dogaajem. Kako bi se to
postiglo, esto je neophodno dati
sudionicima lano objanjenje- opis svrhe
istraivanja koje se razlikuje od prave svrhe.
Mogunost generalizacije rezultata na druge
ljude:
-replikacija- ponavljanje istraivanja esto
sa sudionicima iz drugih populacija ili u
drugaijem okruenju
Metaanaliza- statistiki postupak koji uzima
u obzir prosjek rezultata dvaju istraivanja
kako bi se ustanovilo je li uinak nezavisne
varijable pouzdan.

Vjeba 1
Kreirati jedan eksperimentalni nacrt- rad u grupi od 3
uesnika