JAVNA USTANOVA

SREDNJA STRUČNA ŠKOLA „DŽEMAL BIJEDIĆ“

GORAŽDE

POVEZANOST VRŠNJAČKOG PRITISKA I RIZIČNIH STILOVA

PONAŠANJA KOD MLADIH
-nacrt empirijskog istraživanja-

KANDIDAT MENTOR
Ilda Hadžimusić Sevda Popović, prof.

Goražde, maj 2019. godina

 Povezanost vršnjačkog pritiska i rizičnih stilova ponašanja kod mladih

SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................................................... 3
2. METODOLOGIJA EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA ................................................................................ 5
2.1. Problemi istraživanja ............................................................................................................... 5
2.2. Cilj istraživanja ......................................................................................................................... 5
2.3. Hipoteze .................................................................................................................................. 5
2.4. Ispitanici .................................................................................................................................. 6
2.5. Mjerni instrumenti .................................................................................................................. 6
3. PLANIRANI STATISTIČKI POSTUPCI U OBRADI PODATAKA .............................................................. 6
4. LITERATURA ..................................................................................................................................... 7

SSŠ „Džemal Bijedić“ | Maj, 2019.

 Povezanost vršnjačkog pritiska i rizičnih stilova ponašanja kod mladih

1. UVOD

Adolescencija je razdoblje koje osim razvojnih promjena, karakterizira i potreba za

identifikacijom, odnosno traganje za ljudima koji mogu poslužiti kao uzor. Tada se kod
adolescenata javlja želja da se osjete prihvaćenima od strane nekog društva, što samim time
može dovesti i do njihove podložnosti utjecaju od strane vršnjaka (Lacković-Grgin, 2006).

Utjecaj vršnjaka sastavni je dio vršnjačkih odnosa koji može djelovati na pozitivan i
negativan način. Od vršnjačkog utjecaja koji je nemoguće izbjeći, autori razlikuju vršnjački
pritisak. On se odnosi na očekivanje vršnjaka da se pojedinac ponaša na određeni način bez
obzira na njegove želje, jer ako se adolescent konformira očekivanjima vršnjaka, oni ga
prihvaćaju, a ako do konformiranja ne dođe, slijede sankcije poput odbacivanja, ogovaranja,
izbjegavanja i slično. Jedno od najtežih emocionalnih stanja u kojem se adolescent može naći
jest odbačenost od prijatelja, stoga sve što adolescent radi samo kako bi došao do pozitivnog
potkrjepljenja ili izbjegao sankcije vršnjaka definira se kao podložnost vršnjačkom pritisku.

Vršnjački utjecaj ovisi o dobi te je on prema rezultatima nekih istraživanja, najjači u

ranoj adolescenciji, dok kasnije počinje slabjeti. On također ovisi i o samom pojedincu. Kako
je vršnjački pritisak predstavlja dio vršnjačkog utjecaja, te on može biti pozitivan i negativan.
Pozitivan vršnjački pritisak najčešće se veže uz društveni život adolescenta, dok se negativan
vršnjački pritisak veže uz rizična ponašanja. Dakle, kada je riječ o odijevanju, muzici i izboru
prijatelja, tada je mišljenje vršnjaka mnogo važnije od mišljenja roditelja. Međutim, pri izboru
škole i zanimanja, adolescentima je važnije mišljenje roditelja. No, kada je u pitanju
negativan utjecaj vršnjaka, primjerice kada je riječ o pušenju, uzimanju droge i delikvenciji
dosadašnja istraživanja uglavnom su se bavila negativnim utjecajima vršnjaka na pojedinca
(adolescenta) te rezultati brojnih istraživanja pokazuju da vršnjaci imaju značajan utjecaj na
manifestiranje rizičnog socijalnog ponašanja adolescenata (Forko i Lotar, 2012).

Urberg i sur. (2003) spominju rezultate različitih istraživanja prema kojima su efekti
odabira prijatelja važniji od samih efekata utjecaja prijatelja na različita ponašanja
adolescenata, a pogotovo na rizična ponašanja. Isti autori predlažu dvokomponentni model
utjecaja vršnjaka na ponašanje adolescenata na temelju kojeg se mogu razumjeti rizična
3
ponašanja mladih.

SSŠ „Džemal Bijedić“ | Maj, 2019.

 Povezanost vršnjačkog pritiska i rizičnih stilova ponašanja kod mladih

1. Odabir prijatelja - proces odabira prijatelja nije slučajan. Kao što je već navedeno
adolescenti biraju prijatelje i društva koja su slična njima. Oni su im slični čak i prije nego što
se počnu družiti, budući da je proces odabira prijatelja kod osoba uvjetovan potrebom za
najmanjom mogućom promjenom vlastitih stavova, uvjerenja i ponašanja.

2. Utjecaj prijatelja – važni čimbenici koji vode do (ne) konformiranja s vršnjacima

jesu osobine ličnosti adolescenta, odnos s prijateljima i kontekst u kojemu se druže.
Individualne karakteristike mogu adolescente učiniti više ili manje podložnima na utjecaj
vršnjaka, pa tako adolescenti s poremećajem socijalne anksioznosti podložniji utjecaju
vršnjaka za konzumiranje marihuane, od onih kod kojih taj poremećaj nije prisutan.

Rizična ponašanja definiraju se kao ponašanja koja nisu kršenje pravnih propisa, ali
često prethode delinkvenciji ili se javljaju uz neka delinkventna ponašanja (Dodig i Ricijaš,
2011a).

Rezultati različitih pedagoških, socioloških, javno zdravstvenih istraživanja pokazuju

da djeca i mladi koji već u ranoj životnoj dobi konzumiraju alkohol (bilježe se slučajevi
desetogodišnje i dvanaestogodišnje djece alkoholičara), droge, opijate, duhan, koji bježe ili
napuštaju školu, nasilni su prema sebi i drugim osobama, skloni skitnji, hazardnim igrama,
ranom stupanju u intimne seksualne odnose i dr., predstavljaju populaciju izloženu mnogim
rizicima kao i posljedicama za njihovo zdravlje, postignuće i ukupni razvoj.

Prema službenim podacima zdravstvenih, socijalnih, odgojno-obrazovnih ustanova te

izvještaja policije spektar rizičnih ponašanja djece i mladih proširuje se na neka “nova”,
primjerice – politoksikomaniju (kombiniranje različitih psihoaktivnih tvari i alkohola); brzo
opijanje “bringe drinking”; “hook up” kulturu, hazardne noćne utrke i rizične vožnje
motornim vozilima; iskakanja i uskakanja u jureća vozila; patološka ponašanja i psiho-
somatske probleme (depresija, anksioznost i dr.); poremećaje spavanja, probleme ishrane
(anoreksija, bulimija); dugotrajna noćna izbivanja, kao što se primjećuju i druga rizična
ponašanja.

Mnogi problemi u djece i mladih ljudi često uslijed ignoriranja ili neprimjerene
pomoći i zaštite u obitelji, školi ili široj okolini, te osim što mogu izazvati različite oblike
4
rizičnih ponašanja, u suprotnosti su sa humanim ciljevima zaštite djece a što predstavlja
primarnu brigu psihologa i pedagoga u školi.

SSŠ „Džemal Bijedić“ | Maj, 2019.

 Povezanost vršnjačkog pritiska i rizičnih stilova ponašanja kod mladih

2. METODOLOGIJA EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA

2.1. Problemi istraživanja

Predmet i problem ovog istraživanja jest vršnjački pritisak, odnosno podložnost
adolescenata vršnjačkom pritisku.

Budući da adolescenti provode veliku količinu vremena u društvu vršnjaka, samim

time su izloženi i vršnjačkom utjecaju, odnosno vršnjačkom pritisku. Vršnjački pritisak može
biti pozitivan i negativan. Dakle, vršnjaci mogu utjecati na druge kada se radi o društvenom
životu pojedinca (način zabave, sudjelovanje u slobodnim aktivnostima), ali ih isto tako mogu
navesti na rizična ponašanja (bježanje s nastave, konzumacija alkohola). Adolescenti često
nisu ni svjesni da netko vrši pritisak nad njima, ali isto tako i da oni vrše pritisak nad nekim
drugima, što također ukazuje na problematičnost ovog fenomena.

2.2. Cilj istraživanja

Rad istražuje učestalost i posljedice vršnjačkog pritiska na razvoj rizičnih stilova
ponašanja kod adolescenata. Cilj rada je ispitati učestalost i posljedice vršnjačkog pritiska na
razvoj rizičnih stilova ponašanja kod adolescenata s obzirom na njihova sociodemografska
obilježja, ispitati koji su oblici rizičnih stilova ponašanja najčešći u srednjoškolskoj populaciji
adolescenata te moguću povezanost između podložnosti vršnjačkog pritiska i rizičnih stilova
ponašanja adolescenata.

Nezavisne varijable su sociodemografska obilježja ispitanika (dob, spol, obrazovanje

roditelja, vrsta škole, razred i školski uspjeh). Zavisne varijable su oblici su rizični stilovi
ponašanja, te podložnost vršnjačkom pritisku.

2.3. Hipoteze
H1: Adolescenti su podložniji negativnim aspektima vršnjačkog pritiska za razliku od
adolescentica.

H2: Adolescenti i adolescentice koji pohađaju prvih i drugih razred podložniji su vršnjačkom
pritisku za razliku od adolescenta i adolescentica koji pohađaju treći i črtvrti razred.

H3: Postoji pozitivna korelacija između podložmosti vršnjačkom pritisku i rizičnih stilova
ponašanja 5

SSŠ „Džemal Bijedić“ | Maj, 2019.

 Povezanost vršnjačkog pritiska i rizičnih stilova ponašanja kod mladih

2.4. Ispitanici
U istraživanju je je planirano da učestvuje 60 učenika učenika prvih i trećih razreda
Srednje srtučne škole „Džemal Bijedić“ u Goraždu i 60 učenika učenika prvih i trećih razreda
Srednje tehničke škole „Hasib Hadžović“ u Goraždu. Razlog zbog kojeg su odabrani prvi i
treći razred jest utvrđivanje koja je skupina podložnija vršnjačkom pritisku, budući da su
adolescenti u početku kasne adolescencije najviše izloženi vršnjačkom pritisku.

2.5. Mjerni instrumenti

Za potrebe ovog istraživanja kreiran je anketni upitnik koji sadrži pitanja zatvorenog tipa.
Upitnik se sastoji od četiri skupine pitanja i to od: uvodnih pitanja, pitanja o različitim
aspektima vršnjačkog pritiska, prisutnost rizičnih stilova ponašanja kod ispitanika i pitanja
vezana za dostupnost i navike konzumiranja duhana, droge, alkohola. Uvodna pitanja odnose
se na sociodemografske podatke: dob, spol, obrazivanje i radni status roditelja, potpunost
porodice, vrstu škole, razred i školski uspjeh. Drugi dio pitanja se odnosio na vrednovanje
prijateljstva i pripadnosti grupi. Treći dio upitnika čini 8 tvrdnji kojima se ispituje prisutnost
rizičnih stilova ponašanja kod ispitanika. U drugom i trećem dijelu upitnika, za vrednovanje
odgovora korištena je Likertova skala od 5 stupnjeva (1- nikad, 2- rijetko, 3- ponekad, 4-
često, 5- uvijek). Sve tvrdnje formulirane su u istom smjeru, dakle, viši rezultat znači veću
podložnost vršnjačkom pritisku. Četvrti dio pitanja se odnos na dešavanja i vrijeme koje
ispitanici provode u svom okruženju, sa vršnjacima u školi i van škole, te u porodici.

3. PLANIRANI STATISTIČKI POSTUPCI U OBRADI PODATAKA

Varijabla spol mjeri da radi o djevojkama ili dječacima, a varijabla razred o prvom ili
trećem razredu, te će se računati pomoću frekvencijskih tablica. Rezultati povezanosti između
podložnosti vršnjačkom pritisku, spola i razreda, te rezultati povezanosti između podložnosti
vršnjačkom pritisku i rizičnih stilova ponašanja biće obrađeni pomoću Pearsonovog
koeficijenta korelacije.

SSŠ „Džemal Bijedić“ | Maj, 2019.

 Povezanost vršnjačkog pritiska i rizičnih stilova ponašanja kod mladih

4. LITERATURA

1. Dodig, D. (2013). Izazovi procjene i odrednice izraženosti psihosocijalnih posljedica

kockanja adolescenata. Kriminologija i socijalna integracija,
2. Forko, M. i Lotar, M. (2012). Izlaganje adolescenata riziku na nagovor vršnjaka -
važnost percepcije sebe i drugih. Kriminologija & socijalna integracija, 20 (1), 35-47.
Preuzeto s: http://hrcak.srce.hr .
3. Jeđud, I. (2007). Percepcija djece i mladih rizičnog ponašanja o značaju vršnjaka -
kvalitativni pristup. Kriminologija & socijalna integracija, 15 (2), 51-65. Preuzeto s:
http://hrcak.srce.hr .
4. Lacković – Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
5. Lebedina-Manzoni, M., Lotar, M. i Ricijaš, N. (2008). Podložnost vršnjačkom pritisku
kod adolescenata – izazovi definiranja i mjerenja. Ljetopis socijalnog rada, 15 (3),
401-419. Preuzeto s: http://hrcak.srce.hr .
6. Lebedina-Manzoni, M. i Ricijaš, N. (2013). Obilježja mladih s obzirom na podložnost
vršnjačkom pritisku. Kriminologija & socijalna integracija, 21 (1), 29-38. Preuzeto s:
http://hrcak.srce.hr .
7. Urberg, K.A., Luo, Q., Prilgrim, C., Degirmencioglu, S.M. (2003): A two-stage model of
peer influence in adolescent substance use: individual and relationship-specific differences
in susceptibility to influence. Addictive Behaviors. 28 (7).

SSŠ „Džemal Bijedić“ | Maj, 2019.