Fenomenologijska sociologija i etnometodologija

slicnosti i razlike
korjeni se vezuju uz filozofski rad Edmunda Husserla
Schutz - osnivacje transformirao Husserlovu filozofiju u sociologiju
Harold Garfinkel je osnivac etnometodologije
Slicnosti:
-

obje se usredotocuju na socijalne definicije na to kako se akteri definiraju socijalne

siutacije
kreativne soiologije akteri nisu pasivni primaoci nego aktivni kreatori socijalne
scene u kojoj djeluju
Mikro pristup

Razlike:
- kljucna razlika u metodoloskom pristupu
a) fenomenologija malo se bavi empirijskim istrazivanjima ostaje u filozofskim okvirima
konceptualnih radova i misaonih eksperimenata
b) etnometodologija je vrlo empirijski usmjerena (tel. Razgovori, pol.govori) Audio
analize
c) etnometodologija akcija i interakcija, fenomenologija zaokupljena svijscu i
kulturom
d) etnm. sloboda aktera, fenom. Akteri ograniceni u svom djelovanju

fenomenologijska sociologija
djeluje na principima filozofijske fenomenologije
Fenomenologija je usmjerena na proucavanje ljudske svijesti
Sociologija fenomenoloskog usmjerenja za svoj interes uzima opis opce strukture subjektivnih
orijentacija
Korjeni;
Edmund Husserl
Koncept prirodnog stajalista ljudi dozivljavaju svijet kao vrhunski uredjen. Akteri su
uvijek angazirani u aktivnom u krajne slozenom procesu uredjivanja svijeta. Medjutim akteri
nisu svjesni da proces uredjivanja svijete zapravo aktivno sami sprovode. Akteri ne ispituju
proces uredjivanja.
Fenomenolozi su svjesni da se taj proces stalno dogadja te ga proucavaju
Znanstveno proucavanje osnovnih struktura svijesti je njihovo podrucje istrazivanja.
Zainteresiran za ciste oblike svijesti s koje su skinuti svi empirijski sadrzaji.
Ideja transcedentalnog ega interes za osnovne I stabilne karakteristike osobina ljudske
svijesti.
Osnovni interes fenomenologije ideja fenomena
Fenomene treba odvojiti od stvarnosti kojoj pripadaju akteri u stvarnom svijetu

Alfred Schutz
Predmet istrazivanja sociologije: nacin na koji ljudska bica konstituiraju ili kreiraju svijet
svakodnevnog zivota
Mikro pristup
Djeli svjetske fenomene na one koji mogu biti
a) filozofski analizirani i mi-odnosi, kao i svijet izravno prozivljenog iskustva (Umwelt)
b) oni koji mogu biti podvrgnuti znanstvenoj analizi kako je sistemom objektivnog znanja
moguce uhvatiti strukture subjektivnog znacenja?
Tako da se interesira za tipicne aktere a ne stvarne aktere
4 podrucja socijalne stvarnosti;
Umwelt direkt erlebte soziale Wirklichkeit
Mitwelt indirekt erlebte soziale Wirklickeit predmet proucavanja Schutza
Folgewelt podrucje nasljednika slobodan i nedeterminiran svijet, nije predmet Schutzovog
interesa jer je nemoguc za proucavanje
Vorwelt podrucje prethodnika ne postoji niti jedan slobodan element jer su se stvari vec
dogodile
Umwelt
Socijalna konstrukcija stvarnosti desava se u podrucju iskustva pa se moze znanstv.
Proucavati.
Mentalni procese i interakcija licem u lice izostavljeni iz znanstvene sociologije
Mitwelt svijet suvremenika
Ljudi se srecu sa medjusobno ili sirim soc. Strukturama ,ali ne sa stvarnim akterima
Mitwelt podjeljen u stupnjeve prema kriteriju jacine anonimiteta
Tipizacije recepti za djelovanje u kulturi kao cjelini
kako je sistemom objektivnog znanja moguce uhvatiti strukture subjektivnog znacenja?
Tako da se interesira za tipicne aktere a ne stvarne aktere

Konstrukcija idealnih tipova mora slijediti sljedece postulate;

1. relevantnost
2. adekvatnost
3. logicka konzistentnost
4. kompatibilnost
5. subjektivna interpretacija
tipovi znanja;
a) znanje umijeca (pr. Umijece hodanja)
b) korisno znanje (pr. Upravljanje autom, sviranje klavira)
c) znanje recepata (sells speech)
mi- odnosi - dio Umwelta, bazirani na iskustvu I znanju biografskih cinjenica sugovornika,
neophodni za I kroz socijalizaciju

oni-odnosi mogu biti znanstveno proucavani

interakcija se impersonalnim suvremenicima (npr. Postar koji anonimno sortira nasu postu) a
ne suradnicima
Svijest
Tvrdi da je znanstveno proucavanje svijest nemoguce (time pobija osnovni stav
fenomenologije)
Znacenje:

nacin na koji akteri determiniraju vazne aspekte socijalnog svijeta

subjektivno znacenje (iskustvo) objektivno znacenje (postoje kao kmulturna
cjelina)
Motivi: razlozi koji stimuliraju aktere da rade upravo ono sto rade
Zbog motive individ. Razlozi akcije
Jer motive retrospektivni pregledi svih cinilaca
Schutz je najjedinstveniji apstraktni mislilac
Pokusaj translacije fenomenologije iz filozofije u sociologiju
Psathas i Waksler
Proucavanje licem-u-lice interakcije
Berger i Luckmann
Socijalna konstrukcija zbilje
Pokusaj prosirenja fenomenologije na sire drustvene strukture tako da se prosiri Meadovom
socijalnom psihologijom te socijetalnim interesom Marxa i Durkheima
Zele razmotriti dvostruki karakter drustva sa objektivnim fakticitetom i subjektivnim
znacenjem
Sociologija znanja bavi se socijalnom konstrukcijom zbilje. Ljudi prihvacaju svakodnevni
zivot kao objektivno uredjenu stvarnost kroz upotrebu jezika
Socijalne strukture- ukupan zbroj onih tipizacija i povratnih obrazaca interakcije koji su uz
njihovu pomoc uspostavljeni.
Jezik najvazniji tip simbola, omogucava raspravu o stvarima koje nismo osobno dozivjeli
Govore o;
-

objektivnim komponentama drustva drustvo kao objektivna stvarnost

institucionalizacijin ljudi moraju eksternalizirati kako bi shvatili stvarnost
uloge tipizacija onog sto se od aktera moze ocekivati u datim socijalnim situacijama
postvarenje prihvacanje ljudskih pojava kao stvari neljudskog ili nadljudskog
legitimacije objasnjenja ili opravdanja institucionalnog sistema

Etnometodologija
Metode koje se koriste u dnevnim situacijama
Osnovni interes istraziti: kako je drustvo tekuce prakticno ostvarenje racionalnih
pojedinaca

Oslanjaju se na istrazivanje i empiriju prilikom teoretiziranja

Definicja etnometodologije: proucavanje cjeline uobicajnog znanja i dosega procedura i
razmatranja pomocu kojih obicni clan drustva stvara smisao, nalazi svoju orijentaciju i
djeluje u okviru okolnosti u kojima se i sam nalazi.
Glavna podgrana Etml konverzacijska analiza koriste audio i video zapise
Konverzacija kamen temeljac svih drugih ponasanja osoba
Hodanje izvodjenje hodanja (Ryave i Schenkein)
Analiza telefonskih razgovora (Schegloff) kako otpocinju tipicni tel. Razgovori
Izazivanje smijeha (Jefferson)
Poticanje aplauza (Heritage i Greatbatch) proucavaju konferencije politickih stranaka
Osnovni program etnometodologije
Odnos izmedju ljudi I struktura interaktivan je odnos u kojem se svakim uspjesnim I novim
djelovanjem prosiruje njegov okvir.
Posvecivanje paznje akciji I interakciji koja proistice iz mentalnih aktivnosti
5 osnovnih pogleda na prirodu socijalne stvarnosti;
1. stvarnost kao refleksivna djelatnost
2. stvarnost kao koherentna cjelina znanja
3. stvarnost kao interaktivna djelatnost
4. fragilnost stvarnosti podlozna promjeni
5. permeabilnost stvarnosti kretanje izmedju razlicitih socijalnih svijetova I stvarnosti
Aaron Cicourel
Usmjerenje prema strukturalizmu, tezi integrirati etnometodologiju sa lingvistikom (duboke
structure) i tradicionalnom sociologijom (normativna I pogodbena pravila)