SKRIPTE

za sociologiju
PREMA UDBENIKU
Sociologija
udbenik za gimnazije
AUTOR: dr. Nenad Fanuko

NAPISAO: Kristijan Orekovi

Ekonomsko-turistika kola
 SOCIOLOGIJA

- znanost koja prouava drutva i kako oni oblikuju ponaanje, vjerovanja i identitet
ljudi
drutvo se sastoji od ljudskih skupina ( obitelj, zajednica, nacija, )

MIKROSOCIOLOGIJA
- izuava ljudsko ponaanje izbliza i promatra to se dogaa u izravnoj interakciji ( face
to face)
MAKROSOCIOLOGIJA
- prouava vee grupe, institucije i drutvene sustave (drave, klase, religije,)
- bavi se dugotrajnim procesima promjene

Namjeravanje i nenamjeravane posljedice akcija

- uinak agregacije- veliki broj ljudi ine iste stvari to moe proizvesti uinak
suprotan njihovim pojedinanim namjerama
Robert K Merton uveo je razlikovanje:
a) manifestnih ( oitih) funkcija pojedinac ih namjerava i priznaje
b) latentnih ( skrivenih) funkcija nenamjeravane i nespoznate posljedice

SOCIOLOKA PITANJA
INJENINA- odnose se na injenice o drutvenim pojavama i procesima
- npr. Koliki je prosjean broj djece po obitelji u Hrvata?
KOMPARATIVNA- usporeuju podatke/ injenice te omoguavaju generalizaciju
- npr. Ima li razlike u prosjenom broju djece u Hrvata na selu i u gradu?
RAZVOJNA- usporeuju pojave s njihovim prolim stanjima
- npr. Jeli prosjean broj djece u Hrvata danas vei ili manje nego prije 10 godina?
TEORIJSKA- propituju zato se stvari dogaaju na odreeni nain, daju smisao i
objanjenje empirijskim injenicama
- npr. Utjee li smanjenje poljoprivrednog stanovnitva na prosjean broj djece u
Hrvata?

Znanost- sustav znanja o nekom podruju temeljena na upotrebi metoda istraivanja i

logikog zakljuivanja
- subjektivni oblici spoznaje- oni koji ne moraju biti pogreni, ali ne moemo biti
sigurni da su toni
- objektivni oblici- oni za koje smo sigurni da su toni i uvijek tako, lien osobnih
utjecaja

Elementi znanstvenog postupka

a) injenice- naprosto ono to jest, prihvaene tvrdnje o onom to opaamo
b) princip determinacije- odreeno, uvjetovano ili uzrokovano neim drugim
c) empirijska provjera- prikupljanje dokaza, opaanja i razna mjerenja
d) teorija- skup logiki povezanih tvrdni kojim se objanjavaju injenice i dogaaja
- sociologija jest znanost, ali se razlikuje po tome to istrauje drutvo koje je bitno
razliito od prirode
- ona ima teorijsku i empirijsku dimenziju

ETOS ZNANOSTI
- skup vrijednosti i normi za koje se dri kako su obvezujue za svakoga tko se bavi
znanou.
4 NORME ZNANOSTI
1.) univerzalizam- ideje se procjenjuju s obzirom na njihovu logiku i empirijsku
utemeljenost, a ne po boji, rasi, spolu znanstvenika
2.) zajednitvo- dijeljenje svojih spoznaja d drugima, otkria kao javno dobro
3.) bezinteresnost- bez tenje za bogatstvom, moi ili slavom ve za istinom
4.) organizirani skepticizam- sumnja i skepticizam u svoje otkrie
RAZVOJ ZNANOSTI
- knjiga Struktura znanstvenih revolucija Thomasa Kuhna donijela je promjene u
gledanju na znanost
PARADIGMA- karakteristian pogled na svijet, svjetonazor neke znanosti

METODE ISTRAIVANJA
Znanstveno istraivanje- prikupljanje i stjecanje znanstvenih spoznaja
TEORIJSKA- daje objanjenja injenica i dogaaja te njihov odnos
EMPIRIJSKO- usredotoeno na opis i mjerenja injenica i dogaaja
METODOLOKO- postupak istraivanja ( najbolje i najtonije naine, pravila i
procedure/ metode i tehnike istraivanja)

POJMOVI
KONCEPT- apstraktna ideja koja oznaava dio stvarnosti u poneto idealnom i
pojednostavljenom obliku
GENERALIZACIJA- tvrdnje koje opisuju odnos izmeu dva ili vie koncepata
HIPOTEZA- generalizacija na pretpostavci da se odnos dogodio
VARIJABLE- koncepti ije su vrijednost promjenjive
NEZAVISNA- pojava koju smatramo uzorkom
ZAVISNA- pojava koju smatramo posljedicom
KORELACIJA- odnos izmeu varijabli koji se pravilno pojavljuje i koje pokazuje da
je promjena jedne varijable povezana s promjenom druge

Vrste i strategija sociolokog istraivanja

Pristup istraivanju:
KVANTITATIVAN- brojke, mjerenja, statistike i matematike metode
KVALITATIVAN- usmjereno na znaenje koje ljudi pridaju pojavama, interpretaciju
VRSTE SOCIOLOKOG ISTRAIVANJA
a) anketno- upitnik s veim brojem pitanja na koji ispitanici odgovaraju
b) etnografsko- pokuava izbliza sagledati to ljudi zaista osjeaju i kakva imaju
iskustva
c) istraivanje dokumenata- kao izvor podataka se uzimaju objavljen ili neobjavljeni
dokumenti

- istraivai moraju izabrati strategiju istraivanja

- moraju odluiti izmeu
1. studije sluaja istraivanje samo jednog posebnog sluaja
2. komparativnog pristupa- uzimanje 2 ili vie sluaja za njihovo
usporeivanje
- zatim izabrati vremenski okvir istraivanja
1. longitudinalni- ispituje promjene kroz vrijeme
2. strategija presjeka- slika situacije u odreenom trenutku

METODE U SOCIOLOKIM ISTRAIVANJIMA

1. ANKETA
- ispitanici odgovaraju na niz pitanja koje zanimaju istraivae
POPULACIJA- svi ljudi o kojima istraivai ele neto doznati
UZROK- manji broj ispitanika izdvojen iz populacije
- reprezentativan vjerno odraava karakteristike populacije
- nasumian ljudi se odbiru sluajno
- stratificiran podijeljen u neke segmente
- kvotni na osnovi poznatih znaajki populacije
UPITNIK- niz pitanja na koji ispitanici pismeno odgovaraju
INTERVJU- niz pitanja koji istraivai osobno postavljaju ispitanicima

2. PROMATRANJE
- tri vrste:
- s neutralnim, vanjskim promatraem promatra pokuava ostati ne
primijeen
- promatranje bez sudjelovanja promatra ne sudjeluje u aktivnostima grupe
kako ne bi utjecao na njihovo ponaanje
HAWTHORNE UINAK- prisutnost promatraa utjee na
produktivnost radnika
- promatranje sa sudjelovanjem istraiva se prikljuuje aktivnostima koje
promatra
- hrv.soc. DRAEN LAI napisao je knjigu Torcida, zasnovanu na
promatranju sa sudjelovanjem. Iao je na utakmice i na gostovanja s navijaima
Hajduka.
 3. ANALIZA POSTOJEIH PODATAKA
a) sekundarna analiza
- analiza podataka koji su prikupili drugi
- zavodi za statistiku ili me. organizacije kao UN ili Svjetska banka
b) analiza povijesnih dokumenata
- usredotouje se na informacije sadrane u povijesnim zapisima, pismima,
c) analiza sadraja
- istraivanje tekstova, ali i drugog simbolikog materijala
- to je i kako reeno

4. EKSPERIMENT
- ispituje uzrono-posljedine odnose u kontroliranim uvjetima
terenski eksperiment- eksperiment u prirodnim uvjetima
eksperimentalna grupa- izlae se utjecaju nezavisne varijable
kontrolna grupa- ne izlae se tom utjecaju

Filozofsko shvaanje drutva

- Platon i Aristotel govorili su o ovjeku kao idealnom drutvenom ureenju gdje je
ovjek drutveno bie
- T. Hobbes, J. Locke i J.J. Rousseao smatrali drutvo rezultatom drutvenog ugovora
- prethodnik pravog sociolokog drutva jest Montesquieu, no pravim praocem smatra
se Adam Ferguson

OSNIVAI SOCIOLOGIJE

A AUGUSTE COMTE

- razvio je socijalnu fiziku koju je kasnije nazvao sociologija

- ta nova disciplina trebala se je baviti
a) socijalnom statistikom- postojeim drutvenim strukturama i porecima
b) socijalnom dinamikom- drutvene promijene i razvoj
Zakon o 3 stadija razvoja drutva
teoloki stadij ( do 1300.g.) dominira religija ( ratnici i proroci)
metafiziki stadij ( 1300.-1800.g.) apstraktne sile mogu objasniti sve
(sveenici i pravnici)
pozitivni stadij (od 1800.g.) vjera u znanost; spoznavanje zakona koji
upravljaju prirodom i drutvom ( industrijalci i znanstvenici kao voe)
POZITIVIZAM - stajalite da se drutvo i priroda mogu prouavati istim metodama.
 B HERBERT SPENCER
- pod utjecajem Darwina i teorije evolucije
- drutvo je slino biolokom organizmu; sistem ili cjelina sastavljena od meupovezanih
dijelova
- evolucijom se drutvo mijenja pa se pojavljuje potreba za unutarnjom regulacijom i
socijalnom kontrolom
- drutvo na osnovi tipa unutarnje regulacije
a) militaristiko- prinuda, centralizacija, podinjavanje pojedinaca, neprijateljstvo i
zatvorenost prema drugim dravama
b) industrijsko- dobrovoljna suradnja, decentralizacija, dobrobit pojedinaca,
otvorenost ka drugim drutvima

C KARL MARX
HISTORIJSKI MATERIJALIZAM- pokretaka snaga u povijesti nisu ideje ili
vrijednosti, nego nain na koji se ljudi odnose u proizvodnji
- nastaje podjela rada koja vodi do formiranja drutvenih klasa
OTUENJE (ALIJENACIJA)- situacija u kojoj ljudima vladaju sile to su ih sami
stvorili i suprotstavljaju im se kao tue

- ukupnost odnosa koje ljudi meusobno uspostavljaju u proizvodnji predstavlja

osnovicu ( EKONOMIJA) nad kojom se izgrauje drutvena nadogradnja ( pravo,
religija, obrazovne institucije,)
KOMUNIZAM- politiki program usmjeren na ruenje kapitalistikog poretka i
ukidanja drutvenih klasa

D EMILIE DURKHEIM
- drutvene injenice postaju nezavisno od ovjekove svijesti ili volje kao izvanjske i
prinudne
- moralne vrijednosti i osjeaji dovode do DRUTVENE SOLIDARNOSTI
DRUTVENA SOLIDARNOST
a) MEHNIKA- slab stupanj razvijenosti podjele rada
b) ORGANSKA- razvijena podjela rada
ANOMIJA- stanje u kojem individualne elje vie nisu regulirane zajednikim
normama
INTEGRACIJA- snaga povezanosti pojedinaca u drutvenoj grupi
REGULACIJA- kontrola individualnih elja pomou drutvenih normi

4 tipa samoubojstva
1.) EGOISTINO- slaba integracija
2.) ANOMINO- nedostatak regulacije
3.) ALTURISTINO- prejaka integracija
4.) FATALISTINO- pretjerana regulacija
 E MAX WEBBER
-sociologija znanost o drutvenom djelovanju - ono djelovanje u kojem protagonist
uzima u obzir djelovanje drugih prema tome se orijentira
IDEALNI TIP - misaona je konstrukcija kojom se objedinjuju bitne karakteristike
promatranih pojava naglaavajui njihovu meusobnu slinost, a zanemarujui
posebnosti i nevane razlike
-djelo - Protestantska etika i duh kapitalizma

RACIONALIZACIJA -proces u kojem podruja drutvenog ivota bivaju sve vie i

vie podvrgnuta kalkulaciji (raunanju) i predvianju, to se ne odnosi samo na
ekonomiju, nego primjerice i religiju ili glazbu
- najznaajniji proces karakteristian za moderna drutva

TEORIJSKE PERSPEKTIVE U SOCIOLOGIJI

FUNKCIONALIZAM

-drutvo ima strukturu, a svaki od tih dijelova ima funkciju

-ta se perspektiva esto naziva strukturalni funkcionalizam
-pretee - Spencer i Durkheim
-ameriki sociolozi Talcott Parsons i Robert K. Merton
-Parsons je drutvo shvaao kao sistem sastavljen od meusobno povezanih dijelova
koji se odrava zahvaljujui vrijednosnom konsenzusu
-Merton je uveo razlikovanje izmeu manifestnih(tiu se oitih i namjeravanih ciljeva
djelovanja) i latentnih (odnose se na nenamjeravane i nepredviene posljedice
djelovanja) funkcija, neke posljedice mogu biti disfunkcionalne

KONFLIKTNA PERSPEKTIVA

-funkcionalisti shvaaju sukobe u drutvu kao izraz sloma drutvenog sistema te

naglaavaju zajednike interese i vrijednosti lanova drutva i konsenzus kao osnovu
jedinstva drutva
-konfliktni teoretiari sukobe u drutvu vide kao izvor drutvene promjene, pronalaze
u drutvu poremeaje i nestabilnost te upozoravaju na suprotstavljene interese koji
uzrokuju podjele u drutvu

-inspiracija dolazi od Karla Marxa - marksizam - sukob meu klasama se uzima kao
sredinji problem
-suvremeni konfliktni teoretiari nalaze konflikte u mnogim drugim podrujima
drutvenoga ivota
-Lewis Coser smatra da konflikt moe biti funkcionalan
Interakcionistika perpektiva

- utemeljitelj Max Weber

- drutvo ne postoji smo po sebi, izvan nas, nego se interakcijama stalno iznova samo
po sebi stvara
- simboliki interakcionizam (sociolog Georg Herbert Mead)
- dramaturki pristup (E. Goffman)
- teorija socijalne razmjene
- etnometodologija

KULTURA
- cjelokupno naslijee neke grupe ljudi
tri meusobno povezana skupa fenomena:
a) proizvodi, orua i tehnika
b) obrazac ponaanja
c) zajednike vrijednosti, vjerovanja i pravila
NEMATERIJALNA KULTURA- apstraktne tvorevine (b i c)
MATERIJALNA KULTURA-fiziki proizvodi i objekti (a)

Drutvo i kultura
- drutveni ivot nije karakteristian samo za ljude ( opori, jata,)
- kultura- obiaji nekog naroda ili grupe
- drutvo- ljudi koji primjenjuju te obiaje

BIOLOKA EVOLUCIJA i KULTURA

- pojavom Homo sapiensa zavren je razvitak u biolokoj strukturi ovjeka
KULTURNA REVOLUCIJA

OSNOVNE ZNAAJKE KULTURE

KULTURA JE TEMELJENA NA SIMBOLIMA
- simboli kao mehanizam za spremanje i prenoenje informacija unutar kulture
KULTURA JE NAUENA
- prenoenje ovisno o biolokom naslijeu
KULTURA JE ZAJEDNIKA
- kolektivna znaajka
KULTURA JE KUMULATIVNA
- neprestano se iri, raste i dodaju se novi elementi
KULTURA SE NEPRESTANO MIJENJA
- ni jedna nije statina i fiksna- stalno se dogaaju promjene
KULTURNA PROMJENA

1.) INOVACIJA
a) OTKRIE- uspostavljanje novih, dosad nepoznatih injenica i odnosa meu
njima
b) IZUMI- nova kombinacija poznatih elemenata

2.) DIFUZIJA
proces kojima se nove ideje, ponaanja, tehnologije i vjerovanja prenose s osobe na
osobu
AKULTURACIJA- gubljenje svojih izvornih kulturnih znaajki zbog dodira s
drugom

3.) GUBLJENJE KULTURNIH OBRASCA

- gubljenje ideja, vjetina, umijea,...

KULTURNO ZAOSTAJANJE
-William Ogburn uveo je razliku izmeu materijalne i nematerijalne kulture
- promjene u materijalnoj kulturi su brze, dok su pratee promjene u
nematerijalnoj kulturi sporije
- dolazi do jaza i zaostajanja u prilagoavanju nematerijalne kulture
JOSIP UPANOV- pokuao je objasniti, pomou Ogburnovih ideja, zato su nai
industrijski rezultati loiji nego u drugim zapadnim zemljama

KOMPONENTE KULTURE
I. SIMBOLI
- bilo koji fenomen koji je drutveno pripisano neko znaenje
SIMBOL ZNAK
- znak- njegovo je znaenje fiksirano
- simbol- njegovo je znaenje arbitrarno ( proizvoljno)

II. JEZIK
- najbitnija komponenta ljudske kulture

III. NORME
- drutvena pravila koja odreuju prikladno ponaanje u odreenim situacijama
a) FOLKWAYS- drutvo pridaje manju vanost i sankcije su blage ili nikakve
b) MORES- veliki znaaj, moralno su obvezujua, a sankcije su otre
TABU INCEST- norme ije je krenje apsolutno zabranjeno
c) ZAKONI- formalizirane norme ije provoenje osiguravaju posebne
drutvene grupe i institucije ( policija i sl.)

IV. VRIJEDNOSTI
- apstraktne ideje o tome to je dobro, ispravno i poeljno
- slue kao kriterij za izbor ciljeva i za njihovo opravdanje
V. RITUALI
- oblici ponaanja koje se odvijaju po standardiziranim pravilima i u odreeno vrijeme
a) rituali solidarnosti- povezivanje pojedinaca s grupom ili drutvom
b) rituali prijelaza- odreuju poloaj pojedinca u grupi

ETNIKE GRUPE
- drutvene grupe koje se meusobno razlikuju poglavito u kulturnim znaajkama poput
jezika, religije, povijesti i podrijetlu
ETNICITET- najbitnije svojstvo etnikih grupa koje objedinjuje kulturne i psiholoke
aspekte

RAZLIKE MEU KULTURAMA

ETNOCENTRIZAM- prosudba tue kulture prema standardima vlastite
KULTURNI RELATIVIZAM- promatranje dijela kulture sa stajalita te kulture

RAZLIKE UNUTAR KULTURE

SUBKULTURA- skup normi, vrijednosti to razlikuje grupu ljudi od ostalih lanova
drutva (npr. AMII, sekta u Americi)
- moe se sudjelovati u mnogim subkulturama, premda ne u svima s jednakim
intenzitetom i ne tijekom itavog ivota
KONTRAKULTURA- vrijednosti, norme i stil ivota neke grupo u potpunom
raskoraku i proturjeju s kulturom ire zajednice (npr. beatanci, hippies, punkeri,)

KULTURA U SUVREMENOM SVIJETU

VRSTE:
1. VISOKA- opera, slikarstvo, kazalite, knjievnost
2. NARODNA- puki napjevi i pripovijesti prenoene s narataja na narataj
3. MASOVNA- proizvodnja industrijskog drutva, masovnih medija
4. POPULARNA- kulturni proizvodi koje cijeni veliki broj obinih ljudi

- socioloka istraivanja popularne kulture u modernim drutvima najue su povezana s

pojmovima potroakog drutva i masovnih medija
IDEOLOGIJA- skup ideja i predodbi koje prikazuje zbilju na iskrivljen nain
- tehnologija, birokracija i masovni mediji pretvaraju moderna drutva u masovna
sastavljena od pasivnih i izoliranih te meusobno slinih potroaa
- Horkheimer i Adorno nazvali su masovnu kulturu karakteristinu za takvo drutvo
kulturnom industrijom (zabava, slobodno vrijeme, oglaavanje, trgovina,)
- pozitivno gledite na popularnu kulturu naglaava aktivan odnos ljudi prema
proizvodima pop-kulture

GLOKALIZACIJA- kada globalna dobra dobivaju razliita znaenja u lokalnoj

potronji
KREOLIZACIJA- meusobni utjecaj i mijeanje razliitih kultura kako bi se stvorili
novi kulturni oblici
 MODERNA KULTURA POSTMODERNA KULTURA
rijei slike
racionalizam ironija
visoka i niska kultura brisanje razlike izmeu visoke i niske
kulture
originalnost i autentinost citiranja i recikliranje
jasno odreene umjetnike vrste i mijeanje vrsta i anrova
anrovi
HTV MTV

TIPOVI DRUTVA TIJEKOM POVIJESTI

1. LOVAKA I SAKUPLJAKA
- zbog znanja o prirodi preivljavaju lovom, ribolovom i sakupljanjem plodova
- slaba i mala nejednakost meu lanovima
- postoje u izoliranim dijelovima Brazila i Nove Gvineje

2. PASTIRSKA I RATARSKA
- temelje se na uzgoju goveda, ovca, deva, konja
- vea razlika izmeu moi i bogatstva kao i nejednakost meu lanovima
- izgrauju se stalna naselja

3. DRUTVA TRADICIONALNIH DRAVA

- njihov je razvoj povezan s razvojem gradova, nejednakostima u bogatstvu i moi
- civilizacije- razvijaju pisne dokumente, znanost i umjetnost
- Rimsko Carstvo, Kina, carstva Maya i Inki,

4. INDUSTRIJSKA
- Industrijalizacija- temelji se na primjeni znanstvenih spoznaja u proizvodnji i
upotrebi novih izvora energije
- brz tehnoloki razvitak
- urbanizacije, a samim time i impersonalnost ( ljudi ne poznaju svoje susjede)
- razvoj povezan s razvitkom demokratskih drutava

5. POSTINDUSTRIJSKO
- zapoljavanje u tercijarnom sektoru
- raunalna oprema doputa automatsko upravljanje proizvodnim procesima
- ljudski se rad intelektualizira
- neki govore o informatikom ili umreenom drutvu
DRUTVENE NEJEDNAKOSTI I STRATIFIKACIJA
Drutveni poloaji
- primjer: bolesnik, mukarac, roak, zatvorenik,
- poloaj koji je vrednovan odnosno rangiran vie ili nie na nekoj ljestvici nazivamo

DRUTVENI STATUS
- razmjetanje na drutvene poloaje odvija se na osnovi dvaju kriterija
1. PRIPISANI (ASKRIBIRANI) POLOAJI
- drutvo ga dodjeljuje pojedincu bez obzira na njegove sposobnosti, napore ili
rezultate
- npr. pupana vrpca oko vrata umjetnik
2. POSTIGNUTI POLOAJI
- rezultati osobne nadarenosti, znanja, upornosti ili izbora
- npr. lijenik, liilac, predsjednik opine,

- podjela drutva prema reguliranju zauzimanja drutvenih poloaja

1. STRATIFIKACIJSKI
- prevladavaju pripisani poloaji
- npr. kastinski sistem u Indiji
2. FUNKCIONALNI
- prevladavaju postignuti poloaji
- funkcija koju pojedinac obavlja odreuje njegov poloaj

Drutvene uloge
- niz normi, odnosno kulturno definiranih prava i obaveza
IDEALNA i ZBILJSKA ULOGA
- Idealna- skup normi
- Zbiljska- aktualno ponaanje
- povremena su odstupanja dozvoljena, ali unutar uspostavljenih okvira, koji kada se
prijeu- slijede sankcije
SKUP ( SET) ULOGA
- jedan drutveni poloaj najee je povezan s vie uloga koje tvore skup ili set uloga
NAPETOSTI i PROBLEMI u IZVOENJU ULOGA
- nejasno definirana uloga adolescenata
KONFLIKT ULOGA- situacija u kojoj se pojedinac suoava s istovremenim
ispunjavanjem proturjenih zahtjeva uloge
( vojni kapelan- propovijeda mir i ljubav, a blagoslivlja vojnike za rat)
Drutvene grupe
- odreeni broj ljudi koji se nalaze u relativno stalnoj i redovitoj interakciji
AGREGAT- skup anonimnih i meusobno nepovezanih pojedinaca koji su u isto
vrijeme na istom mjestu
SOCIJALNA KATEGORIJA- statistiko grupiranje; odnosno grupiranje pojedinaca
prema odreenim drutvenim znaajkama ( prihod, zanimanje,...)

PRIMARNE GRUPE ( naziv uporabio Charles Horton Cooley)

- manje i dugotrajnije grupe u kojima postoji visok stupanj bliskosti i osjeajne
povezanosti
npr. obitelj, prijateljstvo
SEKUNDARNE GRUPE
- vee, ciljno orijentirane, esto kratkotrajne, a odnosi ukljuuju malobrojne aktivnosti
npr. politika stranka, radna organizacija

REFERENTNE GRUPE

- osnovica i mjerilo za procjenjivanje i oblikovanje naih stavova

- funkcije referentnih grupa mogu se oznaiti kao:
a) NORMATIVNE
- njihov utjecaj na naa mjerila vrednovanja
- elei postati lanom pojedinac revno njeguje norme i vrijednosti te poeljne
grupe ( stil ivota, glazbeni ukus, nain prehrane,)
b) KOMPARATIVNE
- usporedba znaajki referentne grupe s grupom kojoj pripadamo
- nezadovoljstvo zbog jaza izmeu onoga to imamo u grupi kojoj pripadamo i
onoga to smatramo da bismo trebali imati nazivamo RELATIVNA
DEPRESIJA

GRUPNA DINAMIKA

VELIINA GRUPE
- dijada- drutvena grupa s dva lana ( veza, brak,) + 1 lan trijada
- drutvene grupe s vie lanova obino su stabilnije od manjih jer uspijevaju opstati
VODSTVO GRUPE
INSTRUMENTALNO- naglaava izvravanje zadatka
EKSPRESIVNO- naglaava kolektivnu dobrobit

TIPOVI VOENJA GRUPE:

1. Autoritarno- usmjereno na instrumentalne probleme ( voe djeluje brzo i odluno)
2. Demokratsko- usredotouje se na ukljuivanje svih lanova u proces odluivanja
3. Laissez-faire- grupa djeluje samostalno, samo od sebe i uz minimalan utjecaj voe
ORGANIZACIJA
- sekundarna socijalna grupa koja obavlja odreenu djelatnost
znaajke:
specifian cilj
definirano lanstvo
pravila ponaanja
odnosi autoriteta
- najvanija osobina organizacija je TRAJNOST
- zbog vanosti formalnih pravila, organizacije nazivamo
formalnim organizacijama

- prema Amataiju Etzoniju u svakoj organizaciji postoje vii i nii lanovi

TIPOVI MOI VIIH LANOVA
a) mo prinude/ upotreba fizike sile
b) mo nagraivanja/ upotreba novaca i sl. kao poticaj
c) normativna mo/ upotreba moralnog uvjerenja o drutveno priznanju
TIPOVI MOI NIIH LANOVA
a) otueni- ne podravaju ciljeve organizacije
b) proraunati- umjereno podravaju ciljeve
c) moralno ukljueni- snano podravaju organizaciju
TRI NAJUESTALIJA TIPA
1. Prinudne organizacije zatvori, logori, mentalne bolnice,
2. Utilitaristike organizacije- tvornice, banke, privredne organizacije
3. Normativne organizacije- crkve, politike stranke, dobrotvorne organizacije,

TOTALNE INSTITUCIJE
- Goffman je uoio slinosti mentalne bolnice s drugim organizacijama razliite
namjere poput zatvora, internata te ih je nazvao TOTALNIM INSTITUCIJAMA
ZNAAJKE:
nepostojanje privatnog ivota
zajedniki ivot
aktivnosti su planirane i nadzirane
podjela izmeu tienika i osoblja
nestanak osobnosti

KARCERALNO DRUTVO ( lat. carcer = zatvor)

- Michel Foucault [Fuko] opisao je razvoj disciplinarnog drutva koje se zasniva na
tehnikama nadzora koje je razvijeno u zatvorima
- stanovnitvo se sve vie kontrolira smjetanjem u odjeljke i stalnim nadziranjem
- sveopa upotreba tehnika nadziranja navela ga je da upotrijebi izraz KARCERLANO
DRUTVO
BIROKRACIJA
- drutvena struktura sastavljena od hijerarhije poloaja i uloga, koja djeluje na
osnovi preciznih pravila i procedura
- sociolog Webber konstruira idealni tip birokracije
ZNAAJKE:
o precizna podjela rada- jasno odreene obaveze i odgovornosti
o hijerarhija autoriteta- odreena linija zapovijedanja
o precizan sustav pisanih pravila i propisa- obveze, dunosti,
dokumenti
o naobrazba slubenika- kvalifikacija slubenika ( svjedodbe i
ispiti)
o slubenici ne posjeduju sredstava na kojima rade primaju
plau
o zaposlenje se smatra karijerom osigurano e napredovanje
prema zaslugama
o impersonalnost i objektivnost- klijent= predmet, a ne osoba

FORMALNA i NEFORMALNA STRANA BIROKRACIJE

- ono to je zapisana, to jest opis kakva bi organizacija trebala biti ini FORMALNU
STRUKTURU
- mrea meuljudskih odnosa i veza koje nisu definirane niti propisane formalnim
pravilima NEFORMALNA STRUKTURA

DISFUNKCIJE BIROKRACIJE
- Webber je oslokao pozitivne vidove birokracije kao savreni stroj
- nakon njega su sociolozi uoili neke nedostatke koji smanjuju uinak toga stroja:
izokrenuta racionalnost
nesposobnost djelovanja u promijenjenim okolnostima
samodovoljnost birokracije sama sebi svrhom
Parkinsov zakon slubenici ele imati to vie podreenih
Oligarhija- vladavina nekolicine koji svoje poloaje rabe u vlastitu
korist

DRUTVENE PROMJENE
- temeljna promjena obrazaca kulture, strukture i drutvenog ponaanja u neko
razdoblju

FIZIKI OKOLI
- moe se mijenjati zbog izvanjskih razloga ( poplava, epidemija, kiselih kia,...)
STANOVNITVO
- demografska eksplozija u razvijenim zemljama
INVAZIJE I RATOVI
- tijekom kolonizacije u Americi, Aziji i Africi, ali i Domovinski rat u RH
 KULTURNI PROCESI
- inovacije i difuzije ( dodiri s drugim kulturama)
STRUKTURALNI PROCESI
- posljedice sukoba to proizlaze iz razliitih oblika nejednakosti ( ranih, rodnih,)
IDEJA
- Webber je smatrao da drutvene promjene imaju mnotvo uzroka to je razradio u
svoj analiza odnosa prot. etike i razvoja kapitalizma

TEORIJE O DRUTVENIM PROMJENA

EVOLUCIONISTIKA
- smatra da se drutveni razvoj odvija ka
jednosmjeran proces evolucije od jednostavnijih
prema sloenijim drutvenim oblicima
- oivljavaju neoevolucionistike teorije koje
naglaavaju da se promjena odvija na razne naine
u u raznim pravcima
FUNKCIONALISTIKA
- drutveni sustav tei biti u ravnotei
- kulturno zaostajanje- promjene u materijalnoj
kulturi su brze, dok su pratee promjene u
nematerijalnoj kulturi sporije
( William Ogburn )
CIKLIKE
- govore o rastu i propasti
civilizacija
- Oswal Spengler u svojoj knizi
Propast Zapada ustvrdio je vijek
kulture- 1000 godina
KONFLIKTNE
- smatraju da su napetosti i sukobi
meu drutvenim skupinama
glavni izvor socijalnih promjena
- Marx je drao da se drutveni
razvoj odvija u proturjejima

SOCIJALNI POKRETI

- manje ili vie trajni i organizirani, obuhvaaju velik broj ljudi

cilj: promicanje promjena u drutvu ili otpor prema tim promjenama
ideja: aktivno i svjesno sudjelovanje ljudi u drutvenim procesima
Povijest je puna primjera: kranstvo, reformacija, prosvjetiteljstvo, pokret za
ukidanje ropstva, faizam, komunizam...
U suvremenim drutvima su primjeri: pokreti za zatitu ljudskih prava, ekoloki
pokret, pokreti za ravnopravnost ena, antiratni, antiglobalistiki pokreti...

TIPOVI DRUTVENIH POKRETA

1.ALTERNATIVNI DRUTVENI POKRETI

- zalau se za ograniene promjene i to samo kod specifinih pojedinaca, ohrabruju

ljude da odbace odreen nain postupanja i prihvate alternativno rjeenje (Hrv.
populacijski pokret)

2. ISKUPITELJSKI POKRETI
- orijentirani na pojedince, ali se zalau za radikalne promjene, zahtijevaju od svojih
lanova obraenje i promjene ivota
(neki religijski pokreti i pokreti za lijeenje ovisnika o alkoholu i drogama)
3.REFORMSKI POKRETI

- tee ogranienim promjenama u itavom drutvu, najee djeluju u okviru

politikoga sustava, nastojei utjecati na donoenje odreenih pol. odluka.
PROGRESIVNI POKRETI- novi i moderni ciljevi (feministiki i pokreti za ljudska
prava), a KONZERVATIVNI tee povratku tradicionalnim vrijednostima (pokret za
zabranu pobaaja i rasistiki pokreti)

4.REVOLUCIONARNI POKRET

- tee korjenitim promjenama itavog drutva, temelje se na ideologiji i utopijskim

ciljevima (revolucionarni pokreti u Sjevernoj Americi u 18. st. i u carskoj Rusiji
poetkom 20. st.)

UZROCI NASTANKA DRUTVENIH POKRETA

a) TEORIJA DEPRIVACIJE objanjava nastanak drutvenih pokreta kao reakciju

ljudi na osjeaj lienosti
RELATIVNA DEPRIVACIJA- osjeaj o neskladu izmeu legitimnih oekivanja i
zbiljskog poloaja
Teorija deprivacije tvrdi da, kako ivot postaje bolji, ljudi poinju doivljavati ta
poboljanja "zdravo za gotovo" i oekuju sve vie

b) TEORIJA O MOBILIZACIJI RESURSA- za pojavu i uspjeh socijalnog pokreta

nuni su resursi (npr. novac, trud sudionika, komunikacija, slika u javnosti), pojedinac
se prikljuuje pokretu odmjeravajui trokove i dobitke svojeg sudjelovanja

NOVI SOCIJALNI POKRETI- temelje se na proizvodnji i potronji znanja i na

kulturnim vrijednostima
- usmjereni su na ekologiju, enska prava, prava homoseksualaca, rizike nuklearnog
rata, prava djece, prava ivotinja itd.

KOLEKTIVNO PONAANJE
- spontano i nestrukturirano ponaanje veeg broja ljudi koje odstupa od drutvenih
normi
ZNAAJKE:
Ograniena socijalna interakcija sljedbenici modnih ludosti
Nejasne socijalne granice- nema osjeaja pripadnosti
Slabe i nekonvencionalne norme- oblici ponaanja nastaju i nestaju bez
uspostavljanja strukture navijai koji unitavaju inventar
RASPRENO KOLEKTIVNO PONAANJE
- spontani, kratkotrajni, ekspresivni i uglavnom labavo strukturirani
OBLICI:
GLASINE (traevi)
- neprovjerene informacije koje se prenose neformalno
- tiu se tema i dogaaja irokog javnog interesa
MODA
- iroko prihvaanje neke novosti u odreenoj sferi ivota
- ljudi su usmjereni na budunost
- moda oznaka statusa i prestia ( G. Simmelu- bogati odreuju
trendove)
POMAMA, MASOVNA HISTERIJA i PANIKA
- iracionalno ponaanje povezano s neutemeljenim vjerovanjima i
glasinama
- Orson Welles- radio drama INVAZIJA MARSOVACA NA ZEMLJU
JAVNOST
- ljudi koji se interesiraju za odreena pitanja i nastoje utjecati na
odluivanje
- miljenje javnosti o odreenom pitanju Javno mnijenje

KONVERGIRAJUE KOLEKTIVNO PONAANJE

- vrsta struktura i vee koncentracija od rasprenih
GOMILA- privremeno okupljanje veeg broja ljudi sa zajedniki sreditem pozornosti

sociolog Herbert Blumer- 4 tipa gomile

1. SLUAJNA
- nastaje spontano
- promatraju poar ili uline glazbenike
2. KONVENCIONALNA
- nastaje planirano i regulirano
- publika u kazalitu i na stadionu

3. EKSPRESIVNA
- nastaje zbog elje za uzbuenjem ili uitkom
- religijsko okupljanje ili rock-koncert
4. AKTIVNA
- pozornost usmjerena na tono odreen cilj
- snane emocije i poprimaju agresivne i ruilake znaajke
- gomila se pretvara u RULJU

ZAJEDNIKE ZNAAJKE:
Sugestibilnost - pojedinac u gomili podloniji utjecaju i sugestiji
Deindividualizacija- gubljenje osobnog identiteta i odgovornosti
Osjeaj neranjivosti- ljudi u gomili stjeu dojam da su moni i
nepobjedivi
SOCIJALIZACIJA

- proces uenja kojim- interakcijom sa svojom drutvenom okolinom usvajamo znanja,

stavove, vrijednosti za sudjelovanje u drutvu
- razvija linost- ivotno iskustvo pojedinca i zajednika iskustva socijalizacije u nekoj
kulturi
- internalizacija normi- usvajanje drutveno prikladnih i prihvaenih naina ponaanja
kao normalnih i prirodnih bez izvanjske prinude
- izgraujemo i stjeemo takoer i osobni identitet

Kultura i biologija

- Ljudi postaju ono kako ih se odgoji na to se poelo drugaije gledati nakon

Drawinove knjige O podrijetlu vrsta

OBJANJENJA LJUDSKOG PONAANJA

- Bioloki determinizam- osobine i ponaanja mogu se objasniti genetskim naslijeem

(sociobiologija)

- Kulturni determinizam- za objanjenje ponaanja kljuni su kulturni imbenici

usvojeni socijalizacijom ( zastupnica Margaret Mead- Sazrijevanje na Samoi)

TIPOVI SOCIJALIZACIJE
A./
Primarna- u prvim godinama ivota; izuzetno bitna za daljnji razvoj ( govor, kultura,
emocije,...)
Sekundarna- u kasnijem djetinjstvu; interakcija sa okolinom van obitelji ( socijalne
vjetine, ...)
B./
ANTICIPATIVNA- budue uloge neke osobe
- igre lutkama-roditelji / kola-zanimanje / srednjokolci studenti/ staist- lijenik
RAZVOJNA- prilagoavanje novim okolnostima
- brak/ fakultet/smrt drage osobe
OBRNUTA- socijalizacija od mlaih prema starijim naratajima
- informatiki razvoj/ usvajanje novog jezika/ glazba, film
RESOCIJALIZACIJA- uenje potpuno novih obrazaca ponaanja
- paraliza/ zatvori/ logori/ mentalne bolnice

IMBENICI SOCIJALIZACIJE

OBITELJ- najvaniji imbenik jer utjee na pojedinca od roenja do zrelosti

- izgrauju se emocionalni odnosi, obitelj zauzima neko mjesto u drutvu i pripada
odreenoj skupini, a i odreeni socio-ekonomski poloaj
KOLA- poduavanje znanjima i vjetinama, no osim toga i disciplini, autoritetu,
marljivosti, tonosti i sve ostalo to je vano za budue preuzimanje uloga

GRUPA VRNJAKA- iskustvo jednakosti s drugima, ali i druenja, natjecanja,

uzajamnog razumijevanja i prenoenju neformalnog znanja, ale...

MASOVNI MEDIJI- nasilje, potroai,

OSTALO: religija, vojska, rad,

IDENTITET
- vlastito JA i osobni identitet pojave se koje nastaju jedino u interakciji s drugima u
drutvu
Socijalni identitet- naini na koje pojedinci i kolektivi uspostavljaju razliku u svojim
odnosima prema drugim pojedincima i kolktivima
Individualni identitet- naglaava razliku
Kolektivni identitet- naglaava slinost
- oboje se izgrauju meuigrom unutarnji i vanjskih faktora

ZNAENJE RIJEI identitet

a) potpuna istost/istovjesnost- slinosti i razlike
b) osebujnost, osobitost
IDENTIFICIRATI- uspostaviti identitet
KLASIFICIRATI- identificirati kao neto

PRIMARNI IDENTITET SEKUNDARNI IDENTIET

- tijekom primarne socijalizacije - zanimanje, klasni identitet,
- osobnost, rod, etnicitet,... - zanimanje- najvaniji u
suvremenom
- rod (kulturno odreen izraz bio. drutvu
razlike) i spol (bioloke i fizioloke - KLASNI- povezan s radom i
zanimanjem
znaajke mukarca i ene)
- etnicitet- kolektivni identitet koji
ima velik utjecaj na idnividualno
iskustvo

TRI RAZINE IDENTITETA

- Harriet Badley- Razlomljeni identitet
1. PASIVNI
2. AKTIVNI
3. POLITIZIRAN
SOCIJALNA KONTROLA i DEVIJANTNOST

Socialna kontrola- skup sredstava kojima se nastoji osigurati da veina lanova

drutva potuje norme
Internalizacija- znai da se norme ne doivaljavaju kao izvanjska prinua nego kao dio
linosti
Sankcija- svaka reakcija drugih na ponaanje pojedinca ili grupe
- cilj je osigurati potivanje normi
- moe biti: pozitivna ili negativna
formalna ili neformalna

DEVIJANTNOST
- ponaanje koje iznad prihvaljive mjere odstupa od normi to ih veina lanova skupine
ili drutva prihvaa
- obino se negativno vrednuje i izaziva neprijateljske reakcije, ali moe imati i
pozitivne funkcije

1. Moe sluiti promicanju drutvene konformnosti

- Edward Sagarin primjeuje da stavljanje nekih ljudi izvan zakona moe biti
uinkovita metoda zadravanja ljudi u okviru pravila ponaanja

2. Durkheim smatra da ljudi pojanjavanju i uvruju drutvene norme

- smatra da drutvo nekad samo proizvodi devijantnost kako bi uvrstila svoje
moralne granice i potvrdila norme

3. Usmjeravanjem panje na devijantnost grupa se osnauje; poveava se kohezija

4. Devijntnost moe biti katalizator promjene

- zakoni i norme nisu savreni i podloni su promjeni
- a to znai da su neki oblici devijantnosti dobri kako bi upozorili na drutvene
probleme i potrebu za promjenom

PRISTUPI SOCIOLOKOM OBJANJENJU DEVIJANTNOSTI

1.) TEORIJA STRUKTURALNOG PRITISKA

- fromulira je Merton na osnovi Durkheimovog "pronalaska" anomije
- razlikuje 5 odgovora na dilemu u izboru ciljeva i sredstava
KONFORMNOST- ljudi prihvaaju kulturno definirane ciljeve
INOVACIJA- prihvaanje ciljeva, ali naputanje dozvoljenih sredstava
RITUALIZAM- zanemarivanje ciljeva, ali ostajanje pri postojeim sredstvima
POBUNA- odbacivanje i kultunih ciljeva i odobrenih sredstava te zamjenjivanje
novim normama
 2.) TEORIJA KULTURNE TRANSMISIJE
- naglaava slinost izmeu naina na koji se ui devijantno ponaanje i naina na
koji se ui normalno ponaanje
- Edwin Sutherland to naziva diferencijalna asocijacija

3.) KONFLIKTNA PERSPEKTIVA

- suprotstavljeni interesi razliitnih dru. grupa
- mone grupe kontoliraju zakone- postavljaju ih
- zakon nije uvijek neutralan, nego promie interese i vrijednosti samo nikih dru.
grupa

4.) TEORIJA ETIKETIRANJA

- glavni zastupnici: Lauert, Becker i Erikson,a naglaavaju sljedee znaajke:
a) Nijedan in nije sam po sebi devijantatn
b) Primarna devijantnost- kri norme, ali prolazi nezapaeno djelovanju soc.
kontrole
c) devijantnost ovisi o tome koja pravila dru. izabere
d) sekundarna devijantsnost- opaena devijantnost
- eitketa daje pojedincu status devijantne osobe,a on(a) to i prihvaa pa se tako i
ponaa
e) devijantna supkultura

DRUTVENE NEJEDNAKOSTI

IVOTNE ANSE- mogunosti su i izgledi osobe da stekne prihode, obrazovanje,

zdravlje i ostale vrijedne stvari
PRIRODNA PRAVA- prema njima su ljudi po prirodi jednaki
JEDNAKOST- sredinja ideja modernih drutava
brit.soc, Thomas H. Marshalla- ideja se jednakosti javalja kao ideja graanstva
(status neke osobe koja je punopravni lan zajednice)

TRI KONCEPCIJE JEDNAKOSTI

Jednakost ansi- zauzimanje dru. poloaja treba biti utemeljeno na univerzalistikim
mjerilima- svi poloaji moraju biti dostupni na osnovi zasluga, a ne roenja ili
podrijetla
Jednakost starta- jednakost anci vrijedi samo ako ljudi startaju s istog poloaja
Jednakost rezultata- stajalite koje tvrdi da svi trebaju uivati isti standard i ivotne
anse

DRUTVENA DIFERENCIJACIJA- oblik drutvene nejednakosti koji nastaje

zahvaljujui tome to lanovi drutva obavljaju razliite djelatnosti i tako postaju
razliiti jer imaju razliite uloge
DRUTVENA STRATIFIKACIJA- poseban oblik drutvene nejednakosti
- moemo je definirati kao strukturiranu, stabilnu i trajnu nejednakost meu skupinama
u nekom drutvu
ZNAAJKE:
a) taj se pojam odnosi na SKUPINE, a ne na pojedince
b) ona je strukturalni oblik drutvene nejednakosti
c) ona je relativno stabilna i trajna znaajka drutva
d) u svakom stratificiranom drutvu postoji SKUP IDEJA, kojima se ioravdano i
podupire nejednaka raspodjela bogatsva, prestia i moi
- osnovna komponenta stratifikacije je DRUTVENI SLOJ (socijalni stratum)-
skupina pojedinaca koji imaju sline ivotne anse

SISTEMI DRUTVENE STRATIFIKACIJE

KASTE- kastinski sistem povezan je

ROPSTVO- sistem stratifikacije u kojem
pojedinci doslovno posjeduju druge ljude
STALEI- znaajka eurospskog
feudalizma, ali su postojali i u mnogim
drugim tradicionalnih civilizacijama
plemsto, vlastala (1.), sveenici, kmetovi,
slobodnjaci, trgovci i zanatlije
ponajprije s indijskim podkontinentom ( 4
kategorije, meusobno razliite glede dru.
ugleda
KLASE- velike skupine ljudi koji imaju
sline ekonosmke resurse
Klasa ropstvo, kaste i stalei
a) ne uspostavljaju se na religijskoj ili
zakonskoj osnovi (granice izmeu klasa
nikada nisu jasno odreene)
b) pripadnost klasi je djelomice
idnividualno postignuta, a nije dana
roenjem
c) klase se zasnivaju na ekonomskim
razlikama
d) klasni sistam djeljuje neosobnim
odnosima ( novani sistemi ili uvijeti rada-
ekonomska struktura, a ne volja pojedinca

TEORIJE STRATIFIKACIJE suvremenih drutava

FUNKCIONALISTIKE TEORIJE
- stratifikacija je nuna kako bi osigurala popunjavanje najvanijih poloaja u drutvu
najsposobnijim pojedincima
- smatraju da je stratifikacija univerzalna i nuna naglaavajui motivacijiski znaaj za
pojedinca, ali i za opstanak drutva kao cjeline
- smatraju da e pojedinac s talentom ili ambicijom moi postii izabrani poloaj u
drutvu
MARXSOVA TEORIJA KLASA
- konfliktni teoretiari stratifikaciju smatraju izrazom suportstavljenih interesa razliitih
dru. grupa
- Marx je dru. klase odredio kao grupe ljudi koje imaju zajeniki odnos prema
sredstvima za proizvodnju
- Marx razlikuje dvije osnovne klase ( u kapit. dru.):
I. Kapitaliste/buroazija
II. Radnika klasa/Proletarijat
- te su klase u stalnom (klasnom) sukobu
- izmeu kapitalista i radnika ne postoji potena razmjena vrijednosti radne snage
- sazrijevanje radnike klase Marx je nazvao preobrazbom iz klase po sebi u klasu za
sebe
KLASA PO SEBI- skupina koja se nalaze u istom ekonomskom poloaju
KLASA ZA SEBE- organizirana dru. grupa koja se bori za promjenu drutva
( ukidanje kapitalizma)

TEORIJA STRATIFIKACIJE MAXA WEBERA

- razradio i proirio Marxovu teoriju
- stratifikacija- raspodjela moi u drutvu

Razlike izmeu Marxove i Weberove analize stratifikacije:

1. Weber smatra da postoje i drugi ekonomski imbenici osim vlasnitva vani za
formiranje klasa
2. Klasne podjele ne proizlaze samo iz kontorle nad sredstvima za proizvodnju,
nego i iz ekonomskih razlika koje nemaju veze s vlasnitvom

DIMENZIJE STRATIFIKACIJE
1) EKONOMSKI POREDAK- nain raspodjele ekonomskih dobara i usluga u
drutvu
- klasna situacija je dostupnost materijalnim dobrima, uvijeti ivta i ivotna iskustva
2) SOCIJALNI POREDAK- nain na koji su rasporeeni potovanje, ugled, asti i
priznanja
- pojedinci koji imaju slinu statusnu situaciju Weber naziva statusnim grupama
3) POLITIKI POREDAK- raspodjela politike moi u drutvu
Partija- dru. grupa usmjernea stjecanju drutvene moi
- lanovi imaju zajednike ciljeve i interese koje provode unato otporu drugih
grupa
- nastaju na osnovi kalsnih interesa, ali se neke temelje i na regionalnoj ili
nacionalnoj pripadnosti
- Weberova teorija naglaava da je stratifikacija multidimenzionalna pojava
Osnovne dimenzije stratifikacije su nejednakosti
a) vlasnitva i poloaja na tritu rada
b) dru. ugleda i stil ivota
c) koliine dru. moi
- smatra da su dimenzije stratifikacije meusobno nezavisne

NOVE TEORIJE STRATIFIKACIJE

Teorija klasa Erika Ouna Wrighta

- teorija tri dimenzije kontrole nad ekonomskim resursima
1. kontrola nad investicijama tj. novanim kapitalom
2. kontrola nad fizikim sredstvima za proizvodnju
3. kontrola nad radnom snagom

- pripadnici buroazije- rasplau novcem, vlasnici su sredstava za proizvodnju

- radnici- imaju samo svoju radnu snagu koju moraju prodavati
- sitni kapitalisti- zarauju za ivot radei na vlastitim sredstvima za proizvodnju
- svi imaju BAZINU KLASNU LOKACIJU tj. relativno jasno odreene poloaje
- imaju znaajke dviju bazinih klasa
- te klase imaju KONTRADIKTORNU KLSNU LOKACIJU jer imaju kontrolu na
nekim aspektima, a na drugima ne (slubenici)

Teorija socijalnog zatvaranja Franka Parkina

-Parkin se slae s Marxom da je vlasnivo nad sredstvima za proizvodnju osnova klasne
strukture
- za njega je vlasnitvo oblik drutvenog zatvaranja
DRUTVENO ZATVARANJE- proces kojim grupe nastoje zadrati iskljuivu
kontrolu nad resursima ograniavajui im pristup.
1. ISKLJUIVANJE- postupci kojima grupe odvajaju nepreipadnike
prjeavajui im pristup vrijednim resursima
2. UZURPACIJA- nastijanja manje povlatenih do prisvoje resurse to su ih
drugi monopolizirali

DVOSTRUKO ZATVARANJE
- sindikati uzorpiraju poslodavce, a istovremeno iskljuuju pripadnike manjina iz
lanstva
- oni u sredini stratifikacijskog sistema djelomice upiru pogled prema vrhu, no nastoje
se razlikovati od onih ispod.

SOCIJALNA POKRETLJIVOST (mobilnost)

OTVORENA DRUTVA- poloaji se lako mijenjaju, osnosno mogunost vrtikalne
mobilnosti relativno je velika
ZATVORENA DRUTVA- oteavaju i ograniavaju mobilnost; dru. poloaji se
najee nasljeuju
MERITOKRATSKO DRUTVO- poloaj pojedinca ovisi o njegovom postignuu,
trudu i zaslugama

Socijalna pokretiljivost- pomicanje grupa ili pojedinaca izmeu socioekonomskih

poloaja
VERTIKALNA- prema gore ili dolje na straifikacijskoj ljestvici (poveanje ili
smanjenje bogatstva, prestia ili moi)
HORIZONTALNA- kretanje u prostoru (selidba iz sela u grad i sl.)

ANALIZA SOCIJALNE MOBILNOSTI

a) Intrageneracijska (unutar)
- radnik postaje inenjer
- kapitalist postaje namjetenik
b) Intergeneracijska (meu)
- elektriarev sin postaje lijenik
- sin odvjetnika postane raliar

DVA PRISTUPA PROUAVANJU MOBILNOSTI

Statusna analiza
- polazi od toga da su moderna drutva u naelu otvorena i da postoji visoka uzlazna
mobilnost
- sve se to dogaa zbog pomanjkanja zaposlenih u manualnim poslovima

Klasna analiza
- pojedinci se raaju u pojedinoj klasi, to utjee na ivotne ans, vrijednosti, norme, stil
ivota,
- usmjerava se na definirane klasne kategorije iji pripadnici imaju sline poloaje na
triitu rada
Samoregrutacija- sinovi imaju ista zanimanja kao i oevi

APSOLUTNA MOBILNOST- postotak pojedinaca u nekoj kategoriji koji su bili

mobilni (ulazno ili silazno)
RELATIVNA MOBILNOST- anse za mobilnost jedne grupe u usporedbi s drugom
- objanjenje relativne mobilnost istraivai su pokuali dati pomoi tzv. BAZINOG
MODELA
na vrhu su menaderi i profesionalci (poelna i povlatena zanimanja)
na dnu su nekvalificirani poslovi jer se u njih najlake ulazi
- kada je koeficijent mobilnosti 1 imamo perfektnu mobilnost ( svaki pojedinac ima
jednake anske zavriti na bilo kojem odreditu)
OBITELJ, BRAK i SRODSTVO
OBITELJ
- relativno trajna grupa povezana srodstvom, brakom ili usvajanjem , iji lanovi
zajedno ive, ekonomski surauju i skrbe za potomstvo
SASTAV OBITELJI
NUKLEARNA OBITELJ- suprunici i potomstvo
a) obitelj orijentacije- u njoj se raamo ( nai majka, otac, braa,)
b) obitelj prokreacije- mi stvaramo ( mi (kao roditelji) i naa djeca)
PROIRENA OBITELJ prvenstvo se daje krvnom srodstvu
NASLJEIVANJE
1. Patrilinearno- nasljeivanje po oevoj liniji
2. Matrilinearno- nasljeivanje po majinoj liniji
3. Bilinearno- i jedna i druga linija jednako vane
OBITAVANJE
1. PATRILOKALNO- obitelj ivi u domainstvu mladoenje
2. MATRILOKALNO- obitelj ivi u domainstvu nevjeste
3. NEOLOKALNO- obitelj ivi neovisno o roditeljima
ODNOSI MOI
1. Patrijahalno- najvanije odluke donosi najstariji mukarac u obitelji
2. Matrijahalno- najvanije odluke donose ene
3. Egalitarna obitelj- jednaka raspodjela moi meu suprunicima

FUNKCIJE OBITELJI
Regulacja spolnog ponaanja skrb, zatita i emocionalna potpora
Reprodukcija pridavanje drutvenog poloaja
Socijalizacija

KONFLIKTNA PRESPEKTIVA U OBITELJI

Fridrich Engels- brak je pozornica klasne borbe u kojoj se dobrobit jedne grupe
ostvaruje na raun potlaenosti druge
Randall Collins- mukarci su seksualni agresori, a ene seksualne nagrade za
mukarce odnosno seksualno vlasnitvo

BRAK U USPOREDNOJ PERSPEKTIVI

Brak- drutveno prihvaena seksualna zajednica dviju ili vie osoba

OBLICI BRAKA
a) Monogamija- jedan mukarac i jedna ena

b) Poligamija
b.1) POLIGINIJA- jedan mukarac s dvije ili vie ena (80 %)
b.2) POLIANDRIJA- jedna ena s dva ili vie mukaraca (0,5 %)
INCEST- spolni odnos s najbliim srodnicima

Bronislav Malinowski- spolni odnos lanova nuklearne obitelji izazvali bi ljubomoru i

kaos
Claude Levi-Strauss- zabrana incesta znai prijelaz ljudske vrste iz prirode u kulturu.
Prisiljava traenje partnera izvan obitelji
Edward Westermarck- prirodna spolna nezainteresiranost meu lanovima

EGZOGAMIJA
- kulturno pravilo koje zabranjuje brak unutar srodnike grupe
INCEST- se odnosi na spolni odnos
EGZOGAMIJA- se odnosi na brak
Endogamija- sklapanje braka unutar pojedine grupe ( crnac-crnac, idov-idov,.)

RAZVOJ MODERNE OBITELJI NA ZAPADU

Teorije o razvoju moderne obitelji

1. INDUSTRIJALIZACIJA i OBITELJ ( Funkcionalistika)

- Talcott Parsons povcezuje razvoj nuklearne obitelji industrijalizacijom
- nuklearna obitelj ima nezamijenjivu funkciju socijalizacije i emocionalne
stabilizacije
- mukarac ima INSTRUMENTALNU ULOGU ( zaraivanje), za ena
EKSPRESIVNU ( briga za djecu i emocionlnu stabilnost)

2. KAPITALIZAM i OBITELJ (Marksistika)

- razvoj moderne obitelji promatraju pomou potrebe za razvojem kapitalizma
- kapitalizam izrabljuje BESPLATAN rad domaica
- obitelj prua odmor od nehumanih uvijeta rada
- ene su manje plaene i smatraju se rezervnom radnom snagom

2. PATRIJAHALNOST i OBITELJ (Feministika)

- podjela rada kuanstvu rezultat je dominacije patrijahalnosti
- obitelj je institucija za eksploataciju ena od strane mukaraca

SUVREMENA OBITELJ
- smanjenje prosjenog broja djece
- ena je jednaka mukarcu
IMBENICI
- izmjena socio-ekonomskig poloaja ena
- promjena mukih i enskih uloga
- seksualna sloboda
- alternativni stilovi ivota
KOMUNE
Oneida svi su suprunici i roditelji djece
Hippi
KOHABITACIJA
zajedniki ivot bez formalno sklopljenog braka
SAMAKA DOMAINSTVA

OBRAZOVANJE I KOLSTVO

OBRAZOVANJE- sustavno i formalizirano prenoenje znanja, vjetina i vrijednosti

Povijesni razvoj obrazovanja

- amer. sociolog RANDALL COLLINS razlikuje tri tipa obrazovanja tijekom povijesti
1. Obrazovanje za praktine vjetine
- odvija se u procesu rada, bez velike formalizacije
- naunici pomau kod iskusnih majstora ( Struna praksa)
2. Obrazovanje za pripadnost statusnoj grupi
- obrazovanje kako bi se znalo tko pripada kojoj grupi
- npr. Aristokracija se eli odvojiti od nieg sloja ( po obrazovanju)
3. Obrazovanje pod kontrolom birokracije
- obrazovanje gleda i nadzire dravna birokracija
- potpuno je formaliziran ( predmeti, razredi, dobivanje svjedodbi/diploma,)

ELITNO OBRAZOVANJE- obrazovanje nakon osnonog smatra se pripremom za

elitu)
- Europa i Japan
DEMOKRATSKO OBRAZOVANJE- obrazovanje slui javnim potrebama i ,prema
tome, predstavlja ope dobro
- SAD

SOCIOLOKE TEORIJE O OBRAZOVANJU

1. FUNKCIONALISTIKA
- E. Durkeim misli da je kola most izmeu pojedinca i durtva
- analizira razred kao drutvo u malom i vanim agnesom socijalizacije
- uenje disciplini najbitniji je vid moralnosti u razredu

- T. Parsons omoguuju shvaanje razlika izmeu partikularistikih i

univerzalistikih normi vrednovanja
Partikularistike norme- vrednovanje pojedinca s obzirom
na to to je, a ne tko je
- roditelji vrednuju djete kao posebu i iznimnu osobu, a ne kao svu ostalu djecu
 Univerzalistike norme- podrazumjevaju da je pojedinac samo jedan od mnogih
(jednakih) te da je njegovo poloaj uvjetovan usoredbom s drugima, a ne
unaprijed zajamen

- prema Parsonsu, obrazovanje je drutvena institucija koja slui selekciji i alokaciji

pojedinca na drutvene poloaje
- kola treba potovati MERITOKRATSKA NAELA- mjerila vrednovanja,
sposobnosti, truda i postignua
- uenici koji su sposobniji i vie se truda trebaju biti nagraeni boljim ocjenama, to e
im omoguiti daljnje kolovanje, a i bolje plaen posao te vii dru. poloaj

KOLA JE DRUTVENI MEHANIZAM ZA:

SELEKCIJU- izbor najsposobnijih pojedinaca
ALOKACIJU- razmjetaj ljudi u odreene profesionalne uloge
- ispunjavanjem tih funkcija kola doprinosi jaanju integracije drutvenog sistema
- usvajanje zajedinkog kulturnog naslijea, postajanje odgovornim graaninom
- to je osobito bitno u rasno i etiki mjeovitim drutvima (SAD)

LATENTNE FUNCIJE KOLE

institucija za uvanje djece
brano trite
razvijanje vjetine komuniciranje, sklapanja prijateljstava
nastanak omladinskih subkultura
dri mlade podalje od trita rada (smanjuje se stopa nezaposlenosti)

2. KONFLIKTNA

kola kao najvaniji ideoloki aparat drave u kapitalizmu

Louis Althusser [:Luji Altiser] smatra dravu vanim imbenikom odravanja
postojeih odnosa u drutvu (podjelu na kapitaliste i radnike)
- drava to ini putem svojih represivnih (policija, vojska) i ideolokih aparata
( religija, mediji)
- kola je najvaniji ideoloki aparat drave jer se u koli ne ue samo znanja i vjetine
potrebne na radnom mjestu, nego se prenosi i ideologija
- svrha prenoenja ideologije jest uvjeriti budue radnike u kapitalistikom drutvu da je
njihov poloaj prirodan, nepromjenjiv i opravdan
- budui se radnici ue da budu toni, disciplinirani i posluni

Princip korespondencije
amer.soc. Bowles i Gintis razvijaju te ideje nastojei pokazati da su odnosi u koli
sukladni (korespodentni) s odnosima na radnom mjestu
- pozitivno se vrednuje marljivost, disciplina, podloenost
- u koli se ne ui radi znanja, nego radio ocjene, a na poslu se ne radi iz ljubavi, nego
zbog plae
Skriveni nastavni program
- uitelji oblikuju i pokrepljuju osobine koje su u skladu sa standardima srednje klse-
marljivost, odgovornost, savjesnost, pouzdanost, samokontrolu i uinkovitost
- od uenika se trai da budu toni, tihi, da ekaju svoj red, da zadovolje uitelje i
prilagode zahtjevima grupe
- istraivanja su potvrdila prisutnost seksizma i rasizma u skrivenim nastavnim
programima
( Tata radi, a mama kuha)

Kredencijalizam
- zahtjev da je za odreeni posao potrebna svjedodba (diploma)
- Collins smatra da diploma slui vie kao mjerilo statusa u drutvu, nego neka posebna
znanja
- veinu znanja potrebnih za rad naui na radnom mjestu, a ne u koli
- dolazi i do inflacije diploma sve vie ludi ima visoku razinu obrazovanja, pa
poslodavci na to reagiraju sa zahtjevima za jo viim obrazovanjem- za isti posao

3. INTERKACIONISTIKA
- mikrosocioloki pristup ( interkacija u razredu i/ili koli)
TIPIZIRANJE i ETIKETIRANJE
- tri stupnja tipiziranja:
- spekulacija- tipiziranje na osnovi izgleda, stava ili naina govora
- elaboracija- prvobitno se tipiziranje zamjenjuje novim ili se potvruje
- stabilizacija- pravo poznavnje
ETIKETIRANJE- nastavnik na osnovi jedne pogreke uenika ocjeni kao
nediscipliniranim ( etiketa devijantnosti)

SAMOISPUNJAVAJUE PROROANSTVO
- nastavnik definira uenika kao bistrog ili tupog, a onda se prema njemu ponaa
tako da to proroanstvo ostvari
STRATEGIJA PRILAGODBE
- Peter Woods primjenjuje Mertonovu tipologiju adaptacje na strukturalne
pritiske
- uenici mogu prihvaati ciljeve i sredstva vie ili manje iz razliith razloga
- on razlikuje 8 tipova prilagodbe u koli
ULIGIVANJE- ulizivanje
POSLUNOST- dobar uspjeh
OPORTUNIZAM- odustajanje od ciljeva radi potpore vrnjaka
RITUALIZAM- obavljaju zadatke, ali ih ne zanima uspjeh
UZMICANJE- spavaju i zafrkavaju se, ali nisu problematini
KOLONIZACIJA- kola kao mjesto gdje moramo biti i iz toga
elimo izvui maksimum
NEPOPUSTLJIVOST- najvei problem ( potpuna anarhija)
 POBUNA- odbacijvanje ciljeva kole i zamjenjivanje drugima
( kola- mjesto za razgovor i traanje)
OBRAZOVANJE i DRUTVENA NEJEDNAKOST

Klasne subkulture i uspjeh u obrazovanju

- pripadnici radnike klase, manje vrednuju obrazovanje od pripadnika srednje klase
- radnika djeca ranije naputaju kolu kako bi se zaposlila i postala samostalna
- djeca srednje klase odgojena su da budu ambiciozna, usmjerena na budunost i
napredovanje pomou kolovanja

Jezini kodovi
- Basil Bernstein tvrdi da djeca razliitog socijalnog podriijetla u najranijoj dobi
razvijaju razliite kodove
OGRANIENI KOD- siromaan rjenik i kratke, jednostavne reenice ( implicitno
znaenje)
RAZRAENI KOD- bogat rjenik i due, sloenije reenice ( eksplicitno znanje)

Kulturna repordukcija- osnovna funkcija kolskog sustava, smatra Piere Bourdieu

- on to naziva KULTURNIM KAPITALOM- skupom znanja i vjetina koji
djeca primaju u najranijoj dobi
Pozicijska teorija- Raymond Boudon
- veina djece potie onu razinu obrazovanja koji imaju njihovi roditelji, a sve to
zbog racionalnog odmjeravanja teta

JEDNAKOST U OBRAZOVANJU ( tri znaenja)

Jednakost ansi- svaki pojedinac ima jednak pristup obrazovanju i obraz. resursima, a
kola radi slekciju najsposobnjih
Jednakost u obrazovnm rezultatima- svaka (intelektualno jednaka) skupina ima svoje
zadatke
Pozitivna diskriminacija- pridavanje posebne pozornosti onim uenicima koji su
MO I POLITIKA
lieni vjetina i znanja zbog svog drutvenog poloaja
Mo i vlast

- prema Maxu Weberu

MO- vjerojatnost da e pojedinac ili grupa uspjeti nametnuti i provesti svoju
volju, ak i usprkost otporu drugih
politika mo- upravljanje i organiziranje drugih ljudi
ekonomska mo- organiziranje i razvijanje proizvodnih resursa u drutvu
ideoloka mo- opravdavanje organizacije drutva pomou vjerovanja
VLAST- vjerojatnost da e se odreene osobe pokoriti naredbu odreenog
sadraja
Legitimnost- osnova na kojoj vlast opravdava svoj zahtjev za poslunou
Legalnost- postupanje u skladu sa zakonom
Tipovi legitimne vlasti
1. Tradicionalna
- prihvaa se zato to je oduvijek tako bilo#
- obiaji i nepisana pravila
2. Karizmatska
- vjerovanje oodanika u iznimne i nadnaravne osobina voe
KARIZMA- boji dar
- primjer: Isus i Hitler
3. Racionalno-legalna vlast
- pravila i procedure koje odreuju prava i obveze pojedinaca
- provoenja zakona povjereno je birokraciji
- primjer mjeavine sva tri tipa legitimne vlasti jest J. V. STALJIN
- postavlja parlament ( racionalno-legalno)
- poziva se na majicu Rusiju ( tradicionalno)
- gradio je kult-linosti ( karizmatsko)

DRAVA i DRUTVO

DRAVA- skup drutvenih organizacija i institucija koji na odreenom teritoriju

posjeduje monopol legitimne primjene sile
ZNAAJKE:
politiki aparat vlasti
vlada na nekom teritoriju ili polae pravo na teritoriji (suverenitet)
vlada nad stanovnitvom koje ivi na tom teritoriju
SUVERENITET- potpuna vlast drave na vlastitom teritoriju
DRAVLJANI- stanovnici drave koji imaju obveze i prava te svijest o tome da
pripadaju politikoj zajednici
NACIONALNI IDENTITET- skup simbola i vjerovanja stanovnika o pripadnosti
kulturnoj i politikoj zajednici
Civilno drutvo
- polje slobodnog izraavanja ekonomskih, politikih, kulturnih, religijskih interesa
pojedinca
- organizacije kod civilnog drutva koje nisu pod nadzorom vladinih organizacija:
javnost, dobrovoljne udruge, interesne skupine, politike
stranke,

TIPOVI POLITIKIH POREDAKA

DEMOKRACIJA
- vladavina naroda (vladavina od naroda za narod)
PREDSTAVNIKA
- odluke ne donose svi lanovi neke zajednice, nego predstavnici izabrani za tu svrhu
npr. parlament, skuptina, sabor
 IZRAVNA (DIREKTNA)
- odluke donose svi oni koji su za njih zainteresirani
npr. referendum
TOTALITARIZAM
- politiki poredak u kojem drava tei kontroli svih dijelova drutva i nadzoru nad
svim vidovima drutvenog ivota
ZNAAJKE:
totalitaristika ideologija koja obuhvaa sva podruja ivota
jedna partija koja poziva na tu ideologiju
tajna policija koja pronalazi neprijatelje reima
potpuna kontrola nad ekonomijom, medijima i vojskom
primjeri: Hitler u Njemakoj, Staljin u SSSR i Pol Pot u Kambodi

AUTORITARIZAM
- vlast obnaa jedna obitelj, mala skupina ljudi ili snana politika stranka
- bitna je poslunost, ali nema ideologije i nadzora
primjer: F. Frano u pa

MODELI MOI ( Tko uistinu vlada?)

- tri teorije pokuavaju dati odgovor na to
1. ELITISTIKA TEORIJA
- tal.soc. Vilferdo Pareto i Gaetano Mosca smatraju da drutvom vladaju elite te
da je demokratksa procedura izbora elnih ljudi samo prekrivanje stvarnih odnosa
- V. Pareto razlikuje:
VLADAJUU ELITU vlada drutvom
NEVLADAJUA ELITA uspjeni pojedinci (znanstvenici, sportai, lopovi,)
- G. Mosca smatra da je elita superiorna zbog organiziranosti

2. NEOMARKSISTIKA TEORIJA
- drutvo titi interese onih koji imaju najveu ekonomsku mo
- drava ima "relativnu autonomiju"

3. PLURALISTIKA TEORIJA
- drutveni je ivoz oznaen stalnim pregovaranjima imzeu razliitih interesnih
grupa
- mo i vlast se na nalaze u sreditima, nego je rasprena drutvom
POLITIKE STRANKE
- organizacija usmjerena na osvajanje legitimne kontrole nad dravnom vlasti
izborima
- promie interese odreene drutvene skupine u politikom ivotu

FUNKCIJE
agregiranje interesa okupljanje razliitih odvojenih interesa u jednu org.
integracija u politiki sustav pojedinci ulaze u poliiki ivot
 politika socijalizacija stranek poduavaju o pravilima politike igre
mobilizacija glasaa- prikupljanje odnosno privlaenje glasaa
organizacija vlasti- usmjeravanje dr. politike u pravcu koji smatra ispravnim

RAD I EKONOMIJA

INDUSTRIJALIZAM ILI KAPITALIZAM

Industrijska revolucija- proces koji je otpoleo u Engleskoj oko 1760. godine
i trajao do polovce 19. st.
zamjena ljudskog rada strojevima (parni stroj)
primjena znanstvenih spoznaja u proizvodnji
masocna proizvodnja
ravoj prmeta
prijelaz radnika iz poljoprivrede u industriju
INDUSTRIJALIZAM- nove metode organizacije poroizvodnje
- sve vea koncentracija porizvodnje u tvornicama
- podjela rada
- koordinacija rada (nadglednici i menaderi)
PODJELA RADA
a) drutvena podjela rada
- podjela na sektore
PRIMARNI (poljoprivreda, ribarstvo, lov)
SEKUNDARNI (industrija i proizvodnja)
TERCIJARNI ( uslune djelatnosti)

b) tehnika podjela rada

- konkretna podjela rada u proizvodnji nekog proizvoda
- prednosti tehnike podjele rada opisao je u 19.st. Adam Smith

KAPITALIZAM
- ekonomski poredak temeljen na slobodnom tritu i privatnom vlasnitvu
- SOCIJALIAM- zasniva se na dravnom planiranju u ekonomiji i javnom ili
dravnom vlasnitvu
- prvu analizu kapitalizma da je KARL MARX

Korporativni kapitalizam
- tri faze:
OBITELJSKI
- velke su tvrtke vodili i posjedovali lanovi jedne obitelji
MENADERSKI
- menaderi dobivaju vane uloge u tvrtkama
INSTITUCIONALNI
- pojedinac povjerava svoj novac investicijskim fondovima koji taj novac
investiraju u industiriju
INDUSTRIJSKO DRUTVO
- teoretiari smtaraju da su moderna drutva industrijska, a ne kapitalistika
- istiku nekoliko karakteristika tog drutva:
prijelaz iz tradicionalnog u industrijsko drutvo
poveanje materijalnog bogatstva za sve ljude
drutveni se poloaju zauzimaju na osnovi postignua
institucionalizacija klasnog sukoba
promjene u strukturi zanimanja
promjene u sustavu stratifikacije
smanjen je jaz izmeu vrha i dna
zanimanje postaje najvanja osnova stratifikacije
poveana je drutvena mobilnost
teorija konvergencije govori o slinosti osnovnih institiucija ind. drutva

POSTINDUSTRIJSKO DRUTVA
- pojam je prvi upotrijebio Daniel Bell
- ekonomske promjene u strukturi zanimanja dogaaju se zbog razvoja znanosti i
tehnologije
- znaajke:
se vei je znaaj profesionalaca, strunjaka i tehniara
izvor inovacija i oblikovanje politiki odluka u drutvu
kontrola tehnologija kao orijentacija prema budunosti
stvaranje novih intelektualnih tehnologija

INFORMACIJSKO DRUTVO
- M. Castells predlae da se pojam postindustrijskog drutva zamijeni pojmom
informacijskog druptva jer se tako uzima u obzir utjecaj novih informacijskih
tehnologija na drutvo
- razlikuje:
nain proizvodnje (klasna podjela drutva)
nain razvoja (tehnoloke promjene)
- Castells ih povezuje u razmatranju suvremenog drutva
- smatra da su sva drutva danas kapitalistika, tako da se moe govoriti o
informacijskom kapitalizmu

ORGANIZACIJA RADA
- tie se ponajprije tenje prema poveanju proizvodnosti rada te kulture i
discipliniranja radnika

- dva su pristupa sociologije organizacije:

ZNANSTVENO UPRAVLJANJE (tejlorizam)
HUMANI ODNOSI
ZNANSTEVNO UPRAVLJANJE
- Fredrick Taylor smislio je poetkom prolog stoljea sustav znanstvenog upravljanja
proizvodnjom koji je po njemu dobio ime tejlorizam
- tejlorizam je iziskivao ralambu proizvodnog rpocesa na najjednostavnije operacije
koje e radnici najuinkovitije obavljati
- Taylorove ideje:
detaljna podjela rada
mjerenje izvedbe (najbolji nain izvoenja)
selekcija i obuka (izbor najsposobnijih radnika)
motiviranje i nagrade
individualizam (radnik je motiviran vlastitim interesom)
- masovna proizvodnja znai i masovno trite takav tip proizvodnje naziva se po H.
Fordu FORDIZAM
- Fordizam- svaki radnik na pokretnoj traci obavlja uvijek isti posao

HUMANI ODNOSI
- humani odnosi kao pristup sociologije organizacije vie se bazira na socijalnim tj.
drutvenim potrebama, radu u skupinama
- promatranjem radnika i mjenjanjem uvijeta otkriven je tzv. Hawthorne uinak (vidi
str. 3.)
POSTFORDIZAM
- oznaka za novu organizaciju porizvodnje usmjerena na kvalitetu, raznolikost i
inovativnost
- od radnika se oekuje vea vjetina, fleksibilnost i posveenost poslu

ZANIMANJA I PROFESIJE
Zanimanje je posao koji pojedinac obavlja
Profesije su zanimanja utemeljena na sistematskim i formalnim znanjima

ZNAAJKE PROFESIONALIZMA
1. profesije se zasnivaju na apstraktnom, specijaliziranom znanju
2. podrazumjeva brigu za interese zajednice, a ne samo za vlastite interese
3. profesija ukljuuje i odreeni etiki kodeks- pravila ponaanja
4. visoke nagrade, status, presti
Zatvaranje profesija
- lanovi profesije kontroliraju ulazak novih lanova ograniavanjem upisa na
fakultet, izdavanjem dozvole za rad,

GLOBALIZACIJA
- proces u kojem itav svijet postaje jedinstvenim sustavom
- globalno selo zahvaljujui masovnim i brzim komunikacijama
- ima ekonomske, politike i kulturne dimenzije
Glavne promjene u svjetskom gospodarstvu odnose se na:
irenje svjetske trgovine
rast transnacionalnih korporacija
novu podjelu rada
razvoj novih tehnologija
ekspanziju svjetskih financijskih trita

TRANSNACIONALNE KORPORACIJE (TNK)

ZNAAJKE:
djeluju u dvije ili vie zemalja
maksimalno iskoritavaju komparativne prednosti zemalja u
kojima djeluju
geografski su fleksibilne
financijski promet i razmjena proizvoda vei su meu pojedinim
djelovima TNK
ima znaajan ekonomski i socijalni utjecaj na razini itava svijeta
- glavna posljedica rasta TNK je nastanak nove meunarodne podjele rada
- u razvijenim zemljama koncentriraju se kapital i struno znanje,
dok siromane zemlje daju jeftinu radnu snagu

DEMOGRAFSKE PROMJENE

DEMOGRAFIJA- znanost koja prouava veliinu, sastav, raspored i promjene u

stanovitvu.
STOPA NATALITETA- broj ivoroenen djece na 1 000 stanovnika
STOPA SMRTNOSTI- broj umrlih na 1 000 stanovnika
Stopa smrtnosti novoroenadi- broj djece umrlih prije navrene 1 godine
PRIRODNI PRIRAST- razlika izmeu roenih i umrlih
DEPOPULACIJA- negativan priodni prirast

MIGRACIJSKI SALDO- razlika izmeu imigranata i emigranata neke zemlje

DEMOGRAFSKA TRANZICIJA- pojava kojom demografi ele objasniti

demografske promjene u povijest, ali i danas.
- odvija se u tri faze:
I. faza - visok natalitet i mortalitet (tradicionalna drutva)
II. faza opadanje mortaliteta, a natalitet nepormjenjen
III. faza - pada stopa nataliteta i stanovnitvo se stabilizira

GRADOVI i URBANIZACIJA
Urbanizacija- proces porasta broja gradskog stanovnitva, smanjivanja seoskog i
poljoprivrednog stanovnitva te nastanak urbanog naina ivota
GRADOVI TIJEKOM POVIJESTI
1. PREDINDUSTRIJSKI GRADOVI
- M. Weber-srednjovjekovne gradove nazavao spojem trnice i utvrde
- gradovi izborili slobodu od feudalaca i razvili trnu privredu

2. INDUSTRIJSKI GRADOVI
- industrija zapoljava veliki broj ljudi
- M. Castells govori o KOLEKTIVNOJ POTRONJI
- obazovanje, zdravstvo i stanovi koje radnici koriste se ne nabavljaju
pojedinano na tritu, nego ih koletivno osigurava drava

3. GLOBALNI GRAD
- izuzetno vana sreditva svjetskog gospodarstva i financijskih institucija (banaka,
burzi)
- imaju utjecaj na privredu svojih zemalja, nisu pod kontrolom drave, funkcioniraju
kao zasebne jedinice (NY, Tokio, London,)

URBANIZACIJA U 20. i 21. STOLJEU

Suburbanizacija- proces u kojem se stanovnici grada sele u predgraa
Megalopolis- jedna neprekinuta urbana cjelina
Slamovi- podruja usred grada gdje stanuju siromani stanovnici
Gentrifikacija ili Urbano recikliranje- bogati stanovnici se vraaju iz predgraa u
sredite grada, obnavljaju zgrade u kojima ljudi stanuju

Louis Wirth, pripradnik ikake kole naglaava gl. znaajke grada: veliina, gustoa
stanovnika, njihova socijalna raznolikost, ravnodunost,

EKOLOGIJA i EKOLOKE PROMJENE

Ekologija- znanstveno prioavanje odnosa izmeu ivih organizama i njihovog okolita
EKOLOKI PROBLEMI
o upotreba pseticida
o krenje uma
o radioaktivno oneienje
o istrebljivanje biljaka i ivotinja
o velika emisija CO2 efekt staklenika

DUNCONOVA TEORIJA- POET

- ekosistem kao meuodnos fizikih, biolokih i socialnih varijabli
POET = P- populacija, O-organizacija, E okoli (environment) i T- tehnologija

NIMBY-obrazac- Not in my back yard

- doputa izvoz prljave i zastarijele industrije te opasnog otpada u manje
razvijene zemlje
Koncept odrivog razvoja
- razvoj koji e zadovoljiti potrebe dananjice bez ugroavanja mogunosti sljedeim
generacijama da zadovolje svoje potrebe

EKOLOKI POKRETI
a) Reformski
- tee reformama kapitalizma i dre da se problemi s okoliem mogu rijeiti
znanou, tehnologijom i racionalnim upravljanjem ekosustavima i drutvom
b) Radiklani
- tee rijeevanju ekolokih problema u njihovu korijenu, a ne samo reagiranju na
tetu koja izaziva globalni kapitalizam

RELIGIJA
- skup simbola koji izazivaju osjeaje oboavanja i strahopotovanja, rituali i
ceremonije, zajednica vjernika
EMILE DURKHEIM razlikuje sveto i profano
- sveto ono to se smatra iznimnim, nesvakodnevnim, a izaziva osjeaj
strahopotovanja (hostija)
- profano je obian predmet koji nita ne znai (oblata)

TIPOVI RELIGIJA
1. JEDNOSTAVNI SUPERNATURALIZAM vjerovanje u prirodne pojave i
predmete
2. ANIMIZAM- vjerovanje u duhove i onostarana bia
3. TEIZAM- vjerovanje u Boga/Bogove
i. MONOTEIZAM vjera u jednog Boga (Islam, Kranstvo)
ii. POLITEIZAM vjera u vie mogova (Hinduizam)
4. SUSTAV APSTRAKTNIH IDEALA religija posveena postizanju moralne i
duhovne izvrsnosti pa se nazivaju jo i etikim religijama (Budizam)

VRSTE RELIGIJSKIH ORGANIZACIJA

CRKVA- velika, drutveno etablirana vjersk organizacija s formaliziranom strukturom

vjerovanja, rituala i unutranje organizacije moi
SEKTA relativno mala vjerska skupina koja se najee odvojila od crkve i u naelu
odbacuje dominantne vrijednosti i nain ivota u irem drutvu.
DENOMINACIJA religijska skupina koja prihvaa postojanje drugih religija i
uglavnom je u suglasju s vijednostima drutva (prezbiterijanci, baptisti,...)
KULT manje orgaizirana i privremena skupna koja se ne temelji na nekoj razraenoj
doktrini i ne postavlja velike zahtijeve lanovima
FUNKCIJE RELIGIJE
o PSIHOLOKE
- pomae ljudima da se nose sa ivotnim tekoama
- otkriva pitanja o misteriji smrti i onome poslije
o KOMENZACIJSKE
- prua utoite i nadomjestak spram ivotnih nedaa
o DRUTVENE
- Socijalna integracija prema Durheimu osnovno je ouvanje drutvene
solidarnosti i odnos prema Bogu zapravo je odnos prema drutvu
- Socijalna kontrola ne utjee na ovjeka samo izvana, nego i iznutra
djelujui na oblikovanje savjesti
o IDEOLOKE
- K. Marx religiju smatra "opijumom za narod"
- naglaava konzervativni aspekt religije
- smatra da religija moe biti odloga za drutvene pokrete koji ele
izmjeniti neke pojave u drutvu

RELIGIJA KAO IMBENIK DRUTVENE PROMJENE

- M. Weber izuavao je religije da bi utvrdio nain na koji religijska etikta utjee na
ponaanje ljudi
- religija moe pruiti takve motive ponaanja da izazove ili podupre procese drutvene
promjene

RELIGIJA U MODERNOM DRUTVU

SEKULARIZACIJA- proces smanjivanja utjecaja religije u drutvu

- oituje se u:
smanjenju broja lanova vjerske organizacije
smanjenom broju vjenih u crkvi
smanjenom broju polazinika vjeronauka i mise
smanjenom politikom i socijalnom utjecaju crkve

PRIVATIZACIJA RELIGIJE
- preobrazba religije iz javen u osobnu stvar
- do toga dolazi zbog porasta tzv. nove religioznosti

CIVILNA RELIGIJA
- skup vjerovanja, sombola i rituala koji se odnose na drutveni poredak i proivode
drutvenu solidarnost
- dravni se i nacionalni simobli doivljavaju kao svetinja
- npr. Amerika ponos na ZASTAVU
NOVA RELIGIOZNOST
Religije koje se prilagoavaju svijetu
- prihvaaju svijet onakav kakv jest
- npr. PENTEKOSTALCI
Religije koje odbacuju svijet
- odbacuju i nijeu sredinje vrijednosti i pretpostavke modernog drutva
- npr. Hare Krina i Moonies
Religije koje prihvaaju svijet
- ne suprotsavljaju se vrijednostima drutva, nego tvrde da se najvaniji osobni
ciljevi mogu postii upravo takvim religijskim pokretima
- npr. Scijentologija

RELIGIJSKI FUNAMENTALIZAM
- konzervativno stajalite koje zagoara povratak temeljnim naelim relgijie i nastoji
obnoviti izvornu vjeru
KRANSKI ISLAMSKI
- doslovno tumaenje Biblije - obnova islamskih vjerovanja i
- netolerantnost prema pluralizmu vrijednosti
- bitna je duhovna obnova - naglaava vanost nasuprot
modernizacijskim silama to donosi
zapadnjaki nain ivota
IDEOLOGIJA
- skup ideja i vjrovanja o svijetu, ovjeku i drutvu, usmjerenih na odravanje ili na
promjenu postojeeg stanja u drutvu
Elementi ideologije:
a) KOGNITIVNI
- znaajke koje ima i znanost: sistematzacija, opisivanje i objanjavanje drutvene
pojave
b) NORMATIVNI
- elementi koji ne pripadaju znanosti prosudba to je dobro/loe u drutvu

FUNKCIJE IDEOLOGIJE
SIMBOLIKA ORIJENTACIJA
o omoguuje pojedincima i grupama orijentiranje u sloenom svijetu
LEGITIMACIJA
o tumaenje i opravdavanje drutvenih pojava
o naglaava npr. sposobnost, spretnost, snalaljivost koje nekim
pojedincima donose privilegije u drutvu
SOLIDARNOST
o povezuje pojedinca i poveava koheziju
o identificira protivnike
IDENTITET
 o grupa, da bi se razlikovala od druge, mora usposavaiti kriterije
razlikovanja pripadnika grupe

IDEOLOGIJE U SUVREMENIM DRUTVIMA

- ideologije moemo podijeliti u dvije skupine:

1. KONZERVATIVNE
zalau se za ouvanje postojeeg naina ureivanja drutvenih
odnosa i pozivaju se na prolost, tradiciju, obiaje,
2. RADIKALNE
zalau se za promjenu ureena drutva pozivajui se na
pravednost, jednakost,

- u politikom ivotu suvremenih drutava najee susreemo etiri velike ideologije

LIBERALIZAM
- ideje: individualna prava i slobode, razdvajanje privatnog i javnog, ugovor, pristanak,

- u 20.st. se mijenja i okree se socijalnom individualizmu koji smatra da je dobrobit

pojedinca usko povezana s dobrobiti itave zajednice
- krajem 20.st. javlja se kao neoliberalizam
- cilj: deregulacija trita, denacionalizacija dravnih poduzea,
smanjivanje poreza
- najvaniji predstavnici: Margaret Thatcher i amr. pred. Ronald Reagan
KONZERVATIVIZAM
- razlikujemo nekoliko varijanti:
tradicionalistike
- naglaava vanost obiaja, konvencija i tradicija
romantiki
- nostalgija za idealiziranom pastoralnom, seoskom, ponekad i kvazifeudalnom
prolosti
neokozervativizam (Nova desnica)
- sloboda trita, gorljivi nacionalizam, domljublje, istoa rase, znaaj obiteljske
stege, obvezna kranska vjerska poduka,

SOCIJALIZAM
- do kraja 19.st. opeprihvaen kao najprimjerenija ideologija za ostvarenje interesa
radnike klase
- u tome je vanu ulogu odigrao KARL MARX

- openito razlikujemo:
a) REFORMSKI SOCIJALIZAM
- smatra da se kapitalizam moe popraviti i prihvaa demokratska
pravila politike borbe
 b) REVOLUCIONARNI SOCIJALIZAM (komunizam)
- zalae se za radikalno ruenje nepravedna poretka

- osnovne vrijednosti kojima tei su:

EGALITARIZAM
- zagovaranje jednakosti meu ljudima
MORALIZAM
RACIONALIZAM

NACIONALIZAM
- povezanost ljudi na osnovi roenja ili mjesta roenja, to onda znai da je to mjesto
roenja osnova za prirodne odnose meu ljudima
- ideologija koja trai da nacionalna samosvijest i etniki ili jezini identitet dobivaju
svoj politiki izraz

- tri su tipa:
I. LIBERALNI
- prihvaa liberalne vrijednosti
- zaetnik Giuseppe Mazini
II. TRADICIONALISTIKI
- nacija je zasnovana na zajednikoj kulturi, s jedinstvenim dugom, voljom
ili duom, koji svoj izraz nalaze u zakonoma, obiajima i povijesti
III. INTEGRALNI
- agresivna, ksenofobina i iracionalna koncepcija
- pretpostavlja hijerarhiju meu nacijama: superiorni i inferiorni

IDEOLOGIJA I MASOVNI MEDIJI

- razvoj medija otvorio je nove mogunosti manipulacije i dominacije nad ljudima
- tegnoloke su inovacije omoguile medijima da dosegnu sve vei broj ljudi
- mas mediji tako su postali osnova za nastavak masovne kulture
- marsistiki nastrojeni teoretiari govorili su o DOMINANTNOJ IDEOLOGIJI

- talijanski marksist ANTONIO GRAMSCI smatra da vladajui blok odrava svoj

poloaj u drutvu i namee svoj autoritet uspostavom hegemonije

HEGEMONIJA- kulturna, politika i ideoloka dominacija vladajue klase, koja-

uvjeravanje potinjenih da prihvate njezine vrijednosti i vjerovanja- postie ope
slaganje u drutvu