DRUŠTVENO POVIJESNE OKOLNOSTI NASTANKA SOCIOLOGIJE

- sociologija nastaje u 19. stoljeću

Platon, Aristotel – ne razlikuju pojmove društva i države
TEORIJA DRUŠTVENOG UGOVORA / TEORIJA O NASTANKU DRŽAVE

Thomas Hobbes Jean-Jacques Rousseau

Smatra da svaki čovjek predstavlja Smatra da država nastaje kada su pojedinci,
potencijalnu opasnost za drugog čovjeka što koji su se obvezali na poslušnost, odlučili dati
dovodi do straha iz kojeg može doći do rata. dio slobode da ih taj netko štiti i pri tome ne
Izlaz je prirodni zakon utemeljen na razumu krši ovlasti koje su mu dane.
koji se temelji na ograničavanju apsolutnih
sloboda.
potpisivanje društvenog ugovora !

Charles – Louis de Secondat Montesquieu

- autor koncepcije društva kao sustava među povezanih dijelova (vrsta tla, klima i sl.)
- zametak makrosociološkog1 poimanja društva
Adam Ferguson
- „praotac sociologije“
- čovjek je produkt društva
- postoje poveznice između strukture ličnosti i strukture društva (spona je uloga2)
društvena promjena – rezultat ljudskog djelovanja, a smjer nije unaprijed zadan
DRUŠTVENO-POVIJESNI UVJETI NASTANKA SOCIOLOGIJE

PROSVJETITELJSTVO ideja: moć razuma i borba protiv autoriteta koji onemogućavaju čovjeku da sam
upravlja svojom sudbinom
- glavne značajke:
racionalizam – znanstvena spoznaja mora se temeljiti na razumu
empirizam – znanstvena spoznaja mora se temeljiti na iskustvu
ROMANTIZAM ideja: društvo je cjelina koja nadilazi pojedinca i daje mu identitet
- društvo se ne može izučavati na isti način kao i priroda
POLIT. REVOLUCIJE revolucija – nagla i korjenita promjena u društvu
- shvaćanje kako se društvo može mijenjati ljudskom akcijom, a ne ovisi o
prirodnim ili božanskim zakonima
IND. REVOLUCIJA preobrazba društva:
poljoprivredna društva → industrijska društva → napuštanje zemlje→ kapitalizam
kapitalizam - raslojavanje po bogatstvu
- nastanak socijalizma (utopijski socijalizam – svi su jednaki)
URBANIZACIJA - posljedica industrijske revolucije
- urbani problemi (gust promet, buka, prenapučenost)
Chicago – najrazvijeniji u to doba
Čikaška škola; prva sociološka škola (urbana sociologija)
RELIG. PROMJENE - oslabio utjecaj religije i religijskih objašnjenja društvenih zbivanja
RAZVOJ ZNANOSTI - posebno prirodnih: fizika, kemija, biologija

1
sociološki pristup društvu koji se bavi izučavanjem društvenih sustava, dugotrajnih procesa i promjena
2
skupina normi koje prati određen status
DRUŠTVENA ULOGA I DRUŠTVENI POLOŽAJ
društveni položaj – položaj (mjesto) unutar društvene strukture, povezan s više uloga (set uloga)
status – položaj koji je društv. priznat i vrednovan, vezan s određenim pravima, dužnostima i
očekivanjima (utjecaj modernosti, tradicije, zakona)
uloga - skupina normi koje prati određen status (poveznica između nas i okoline)
SUKOB ULOGA/KONFLIKT ULOGA

osoba
bračni položaj roditeljski položaj rodbinski položaj prijateljski položaj profesionalni položaj
(npr. supruga) (npr. majka) (npr. kćer) (npr. prijateljica) (npr. poduzetnica)

DRUŠTVENA DRAMATURGIJA
autor: Erwing Goffman
1. - u društvu akter je istovremeno i glumac i publika („Svijet je kazalište“)
- uloge nisu uvijek jasno podijeljene
2. - upravljanje dojmom o sebi
- poželjno je biti svjestan uloge koju obnašamo (često nismo svjesni)
3. - prednji i stražnji plan
(npr. u školi je u prednjem planu uloga učenika, a u stražnjem uloga kćeri)
DRUŠTVENE GRUPE I INSTITUCIJE
grupa - dvoje ili više ljudi koji su u relativno stalnoj interakciji zbog čega imaju zajednički osjećaj pripadnosti
i identiteta
- mogu biti formalne (organizacije3) i neformalne (spontane)
kvazigrupa - skupina ljudi koje imaju zajedničke karakteristike, ali nema jasne strukture (uloge)
(potenc. grupa) - članovi su malo ili nimalo svjesni postojanja skupine

DRUŠTVENA  statističko grupiranje (umirovljenici, muškarci i sl.) nisu grupe !

KATEGORIJA
DRUŠTVENI  skupina anonimnih okupljenih fizički u isto vrijeme na
AGREGAT istom mjestu kojima pozornost nije usmjerena na isto

Charles Horton Cooley

PRIMARNE GRUPE (zajednica)
- manje grupe, bliskost, osjećajna privrženost (npr. obitelj)
SEKUNDARNE GRUPE
- brojnije grupe, manja bliskost i emotivna povezanost (npr. razred)
referentne grupe – grupe koje služe kao mjerilo za procjenu i oblikovanje vlastitih stavova
(ne moramo biti član)
relativna deprivacija – osjećaj pojedinih slojeva društva da su uskraćeni za što
(nemaju ga nužno najniži slojevi)
etnocentrizam –

institucija – društvena aktivnost koja se redovito ponavlja (kroz vrijeme i na različitim mjestima), regulira se
društvenim normama i od velike su važnosti za društvenu strukturu

BIROKRACIJA I DRUŠTVENE MREŽE

3
veće društvene grupe osnovane radi točno određenog cilja i interesa
 politika – djelatnost za javno dobro
birokracija – jedan oblik organizacije koji teži da potrebe svih ljudi (korisnika) budu jednako zadovoljene
učinkovitost = osnovno načelo organizacije društva
Max Weber : idealni tip birokracije
- sustav pravila, podjela rada, načelo hijerarhije, formalno obrazovani službenici, impersonalnost, rad za javni interes
formalna struktura: kakva bi birokracija trebala biti – precizna pravila
neformalna struktura: kakva birokracija je – zaobilaženje pravila
društvene mreže – skup društvenih odnosa među povezanim pojedincima
veze - poveznice između aktera (jake, slabe = jednako važne)
- tip veze: pozitivna/negativna, direktna/indirektna
sociogram – alat za grafički prikaz društvene mreže
društveni kapital – produkt društvenih umrežavanja
(mogućnost rješavanja problema, ostvarenje ciljeva, zabava)

SOCIJALIZACIJA
- učiniti društvenim

 proces učenja normi, vrijednosti, obrazaca ponašanja i svega onoga što je neophodno za život u društvu
- traje čitav život
- ostvaruje se interakcijom4

John Locke Charles Darwin

„Čovjek se rodi kao tabula rasa.“ → genetika
→ iskustvo s društvom, preteča definicije
socijalizacije
= okolina (kulturni determinizam) = biološko nasljeđe (biološki determinizam)

Edward Wilson – biolog, sociolog

„Geni drže kulturu na uzici.“

uloga
spona između ličnosti i norme skup uloga konflikt uloga zadovoljenje potrebe
društva za predvidljivim

osnovna podjela: PRIMARNA – vezana uz prve godine djetetova života

SEKUNDARNA – započinje kada se u život djeteta, osim obitelji, uključi još jedna institucija
ostali tipovi: OBRNUTA – obrnutim smjerom učiti nešto, stariji uče od mladih
ANTICIPATIVNA – pripremamo se za neku ulogu prije nego ćemo ju preuzeti
(prijevremena)

KOLEKTIVNO PONAŠANJE

4
obostrano utjecanje na međusobno ponašanje
  ponašanje većeg broja ljudi koje nema jasnu strukturu pa ona nema ni interakcije među akterima koji samo
obavljaju istu akciju/akcije (nisu usmjereni jedni na druge)
kolektivno ponašanje: spontano, nije predvidivo, odstupa od normi
grupno ponašanje: organizirano, predvidivo, u skladu s normama

OBLICI
DIVERGIRAJUĆE/RASPRŠENO
- nije strukturirano5
- nema univerzalnog cilja
1. moda i modne ludosti
moda – prihvaćanje novosti u nekom području
života
modne ludosti – kratkotrajno prihvaćanje
novosti u nekom području života
2. glasine (tračevi)
glasine – neprovjerene informacije koje se
javljaju kada su provjerene nedostupne,
teme su od javnog interesa
tračevi – neprovjerene informacije koje se
javljaju kada su provjerene nedostupne,
teme nisu od javnog interesa
KONVERGIRAJUĆE
- čvršća struktura
- okupljanje u određeno vrijeme na određenom mjestu
1. gomila
slučajna – neorganizirano, neplanirano
konvencionalna – do određene mjere
organizirana (npr. vjenčanje)
ekspresivna – okupljeni radi želje za užitkom
aktivna – publika izaziva nešto, prosvjeduje
→ sugestibilnost, deindividualizacija, osjećaj neranjivosti

5
nejasno je, nema interakcije ni podijeljenih uloga