-SOCIOLOGIJA = znanost o društvu, nastoji razumjeti ili opisati društvene pojave i promjene

-osnivač sociologije: Auguste Comte (1789.)

🡪socijalna fizika: početci sociologije

– dijeli se na:

-socijalna statika – proučava pojedince, obitelj i društvo, uvjete ravnoteže društvenog organizma

- npr. ne mijenja se broj učenika u razredu

-socijalna dinamika – zakoni napretka društva u kojemu su pokretač ideje

- npr. ponašanje u društvu se mijenja stalno

-riječ sociologija skovao je francuski sociolog i filozof Auguste Comte početkom 19.st.

-socios (pratilac, drug) + logos (znanost)

-predmet proučavanja sociologije – društveno ponašanje koje proizlazi iz društvenih odnosa

-nije STVAR!

-primjer: raspoloženje profesora utječe na nas

*SOCIOLOŠKI POGLEDI NA DRUŠTVO

-mikrosociologija – bavi se pojedincem, npr. profesor ima nekog učenika na piku

-makrosociologija – bavi se većom društvenom skupinom, npr. u razredu funkcioniranje

„Znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo.“

-npr. profesorica je ljuta pa se mi počinjemo ljepše ponašati

*Emile Durkheim (Emil Dirkem)

-istraživao je samoubojstva

-sve društvene pojave mogu se istražiti na objektivan način te ih on naziva društvenim činjenicama

-SAMOUBOJSTVO = privatan čin koji se promatra društveno

Tipovi samoubojstva

Tip samoubojstva Opis Primjeri

Egoistično Slaba integracija(uključenost) Neprihvaćenost u razredu,

neprihvaćenost radnika na
poslu, neprihvaćenost nakon
prometne nesreće nakon koje
postaješ invalid

Anomično Slaba regulacija(kontrola) Siromaštvo, ekonomska kriza

nakon korone, premale plaće
Anomija – situacija u društvu
sa kojima nije moguće
gdje nema kontrole
preživjeti
 Altruistično Prejaka integracija Žrtvovanje za obitelj,
žrtvovanje za mir, buntovnici
nagovore prijatelja da se baci s
mosta

Fatalističko Prejaka regulacija Previše kontrole u zatvoru,

psihijatriji, roditelji previše
kontroliraju dijete

-Povezanost sociologije s drugim znanostima: ekonomija, politička znanost, geografija, psihologija,

antropologija, povijest

-SOCIOLOŠKA IMAGINACIJA = sposobnost shvaćanja odnosa između pojedinaca i društva

-Charles Wright Mills

-primjer: alkoholizam - ako svi piju onda i ti piješ

*Pojedinac pod utjecajem društva

🡪Norme – (ne) pisana pravila kojima se određuje ljudsko ponašanje

-društvena pravila

Norme Formalne Neformalne

Pozitivne Ocjena Hvaljenje

Negativne Policijska kazna Stišavanje, opominjanje

🡪Sankcije – svaka reakcija na ponašanje drugih

-osoba u razredu se istakne

-primjer: u razredu svi pišu i jedan učenik počinje se derati

*Osnivači sociologije

1. AUGUSTE COMTE (1789. – 1857.)

-socijalna fizika

-smatrao da se društvo može proučavati na isti način kao i priroda = pozitivizam

-zakon o tri stadija razvoja društva:

-teološki stadij – od početka do 1300. g. , vjerovanje u natprirodne sile

-metafizički stadij – od 1300.g. do 1800.g. , dominiraju svećenici i religija

-pozitivni stadij – 1800.g. pa nadalje, razvoj znanosti

2. HERBERT SPENCER (1820. – 1903.)

-društvo je slično biološkom organizmu

-sastoji se od specijaliziranih dijelova:

-militarističko društvo – ne žele sudjelovati s drugima, primjer: ratovi

-industrijsko društvo – skladno društvo, primjer: današnje društvo

-koncept socijalnog darvinizma – preživljavanje najsposobnijih

-primjer: teške šanse za preživljavanje invalida u školi kad je požar, „on ne bude uspio u životu“

3. KARL MARX (1818. – 1883.)

-čitava dosadašnja povijest je povijest sukoba među klasama

-primjer: da bi se nešto promijenilo treba doći do sukoba

-sve veća kontrola čovjeka nad prirodom

-sve veće otuđenje (alijenacija)

-OTUĐENJE = situacija u kojoj ljudima vladaju sile koje su ih oni sami stvorili i onda im se
suprotstavljaju kao tuđe

-primjer: sve što nam je nametnuto, moramo u školu

4. EMILE DURKHEIM (1858. – 1917.)

-studija o samoubojstvu

-društvene činjenice: sve društvene pojave mogu se istražiti na objektivan(neovisan) način

-anomija – situacija u društvu gdje nema kontrole

-primjer: ekonomska kriza nakon korone

5. MAX WEBER (1864. – 1920.)

-proučava subjektivna značenja koja ljudi pridodaju svojim djelovanjima (akcijama)

-primjer: svaka stvar kojoj dajemo neko značenje, krpa služi za brisanje

-kritika pozitivizmu (smatranje da se društvo može proučavati na isti način kao priroda)

-bavio se idealnim tipom birokracije (vladavina uprave)

-VRIJEDNOSTI = opća i apstraktna načela koja usmjeravaju prema uspravnom

-KULTURNE UNIVERZALIJE(88) = obilježja kulture koje svako društvo ima

-KULTURA = ukupnost materijalnog i duhovnog nasljeđa koje neka grupa dijeli na nekom teritoriju

-materijalna kultura: kuna, vlak, križ, pršut, narodna nošnja

-nematerijalna kultura: međimurski, međimurska popjevka, kršćanstvo

*Usporedba Japana i Hrvatske

Japan Hrvatska
 Parlamentarna monarhija Političko uređenje Republika

Budizam Religija Kršćanstvo

Tehnologija Gospodarstvo Turizam

*Komponente kulture:

1) JEZIK
=društveno strukturiran sistem zvučnih obrazaca (riječi i rečenica) sa specifičnim
značenjima
-najvažnija komponenta kulture
-koordinirano djelovanje s drugim članovima društva
-primjer: nazivi za snijeg, na sjeveru imaju više naziva dok kod nas je samo jedan
2) NORME
=pravila ponašanja u određenim situacijama
-prekršiti norme znači ne ispuniti očekivanja okoline
-VRSTE NORMI:
1. Folkways – uobičajene norme kojim društvo pridodaje manju važnost 🡪blaže reakcije
- primjer: prekršaj u prometu, skidanje maske u pandemiji
2. Mores – bitni principi društvenog života čije kršenje izaziva zgražanje i bijes🡪 oštre
sankcije
-primjer: izdaja prijatelja, korištenje mobitela tijekom ispita
3. Zakoni – formalizirane društvene norme čija poštivanja osiguravaju posebne društvene
grupe
-primjer: opomena, ukor
3) SIMBOLI
=svaki fenomen kojemu je društveno pripasano neko značenje
-SIMBOL (mijenja se u kulturama, otvoreni) vs. ZNAK (ne mijenja se u kulturama, zatvoreni)
-značenje simbola učimo SOCIJALIZACIJOM = proces uključivanja pojedinca u društvo
-fenomen s društvenim značenjem
-društvena okolina sastoji se od simbola čije je društveno značenje društveno uređeno
-primjer:
4) RITUALI
=načini izražavanja središnjih vrijednosti i bitnih tema nekog kolektiva ili grupe
-prema pravilima u određeno vrijeme
-često repetitivno djelovanje
-VRSTE RITUALA:
-rituali solidarnosti –povezivanje društva u jednu grupu
-primjer: odlazak na kavu poslije škole
-rituali prijelaza – prijelaz iz jednog društvenog položaja u drugi
-primjer: krštenje, prva pričest

*Opće značajke kulture

-kultura je zasnovana na simbolima

-kultura je naučena

-kultura je zajednička nekoj skupini ljudi

-kultura je integrirana u cjelini i neprestano se mijenja (komponente su povezane)

*Načini gledanja na tuđu kulturu

-ETNOCENTRIZAM = promatranje tuđe kulture sa stajališta vlastite

-primjer: podsmjehivanje, van naše kulture, meso

-KULTURNI RELATIVIZAM = promatranje tuđe kulture sa stajališta iste

-primjer: s koje države je došao čovjek, zgražanje nad jedenjem mesa

*Kulturne promjene

1. INOVACIJA

a) Otkrića

=uspostavljanje novih, dosad nepoznatih činjenica

-primjer: Tesla uspostavio struju, otkriće Amerike, novi virus Korona

b) Izum

=kombinacija poznatih elemenata

-primjer: kotač i žice =leteći automobil

-KUMULATIVNI UČINAK – imamo elemente, nešto poznato

2. DIFUZIJA

=prenošenje novih ideja, ponašanja, tehnologije i slično, s osobe na osobu, s grupe na grupu,
s društva na društvo
-prenošenje materijalne( mobiteli, riža, Mc Donalds) i nematerijalne( špajza, šrajfieger)
kulture
-AKULTURACIJA = proces prisvojavanja

3. GUBLJENJE KULTURNIH OBRAZACA

=nestajanje nekih ideja, vještina, načina ponašanja i sl. iz kulture

-danas se gube mnogi stari običaji

-primjer: nošenje nošnje, kićenje ograda za Đurđevo, CD/kazete

-DRUŠTVO = skupina ljudi koja dijeli zajedničku kulturu

*Tipovi društva tijekom povijesti s obzirom na način osiguravanja sredstava za život:

TRADICIONALNO DRUŠTVO MODERNO DRUŠTVO

Lovačka i sakupljačka društva Industrijska društva

-najraniji oblik -tehnološke inovacije dovode do

-prehrana lovom i sakupljanje jestivih biljaka zapošljavanja u tvornicama

Pastirska i poljoprivredna društva -izrazita urbanizacija

-stacioniranje na jednom području -kidanje tradicionalnih odnosa

-uzgoj domaćih životinja, bavljenje poljoprivredom -demokratski sustav

-raslojavanje po bogatstvu

-život u većim zajednicama

-nastajanje gradova

Neindustrijske i tradicionalne zajednice

-bave se poljoprivredom, manufakturama, trgovinom

-nastajanje gradova

-raslojavanje po bogatstvu (nije izraženo)

INDUSTRIJSKO DRUŠTVO

-sekundarni sektor – proizvodnja dobara, industrijska proizvodnja

-FORDIZAM = masovna proizvodnja standardiziranih proizvoda

-primjer: nestašica maski

-POSTFORDIZAM = proizvodnja u namjeri na kvalitetu, inovativnost, fleksibilnost

-primjer:

POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO

-rad se temelji na obradi i distribuciji informacija, raste zapošljavanje u tercijarnom sektoru

-globalni gradovi

-stručnjaci kao intelektualna klasa

-IMPERSONALNOST = ljudi se ne zanimaju jedni za druge

-razvoj prometa

-primjer: povezivanje gradova

-razvoj znanosti

-primjer: medicina

-demokratizacija društva

-utjecaj velikih organizacija

-primjer: ZET tramvaji

POSTINUSTRIJSKO / INFORMACIJSKO DRUŠTVO

-tehnologija, znanosti…
-za izražavanje imamo Internet, kada imamo Internet svi postajemo jedno društvo, siri komunicira s
nama…

DRUŠTVENA STRUKTURA

=prostor u kojem se zbiva društveno ponašanje

-sastoji se od: društvenih uloga (predavanje) , društvenih grupa (manje grupice) , društvenih položaja
(učitelj) , društvenih institucija (škola)

-u stvaranju društvene strukture bitne su društvene institucije: škola, policija, HZZ 🡪 BIROKRACIJE

-BIROKRACIJA =

-ljudi su po položaju slični pčelama

1) IDEALAN TIP BIROKRACIJE

1. Sustav pravila

=ponašanje se temelji na pravilima

-pravilnik škole, određeni broj učenika u nekoj školi

-idealno - pravilo dolaska na posao, realno - kašnjenje

2. Podjela rada

=svatko radi svoj posao

-profesor nije i profesor i pedagog i ravnatelj

-idealno – svatko ima svoj posao, realno – švercanje, ne obavljanje svog posla

3. Hijerarhija

=postoji netko tko je glavni i sve kontrolira

-primjer: ravnateljica sve kontrolira

-idealno – glavni kontrolira sve (ravnatelj), realno – doktor kontrolira sve

4. Formalno obrazovanje

=za određeni društveni položaj potreban je određeni stupanj obrazovanja

-primjer: za zanimanje profesor potreban je fakultet

-idealno – diploma stečena obrazovanjem, realno – kupnja diplome

5. Impersonalnost

=radnici moraju biti objektivni

-primjer: svi učenici su jednaki profesoru

-idealno – svi pacijenti jednaki doktoru, realno – dolazak na red preko veze

6. Javni interes

=osobni interesi nisu bitni, već se gleda dobrobit institucije

-primjer: bitna je dobrobit škole

-idealno – sve za dobrobit bolnice, realno – pauze imaju kad god žele

*3 vrste autoriteta

1. Autoritarni = vođa je glavni

-primjer: pita usmeno sociologiju bez obzira što pišemo taj dan
2. Demokratski = oba dvije strane su bitne, kompromis
-primjer: ne pita usmeno sociologiju zbog ispita
3. Laissez – faire = minimalan utjecaj vođe
-primjer: radite na satu što želite

2) DRUŠTVENI POLOŽAJI I DRUŠTVENE ULOGE

-DRUŠTVENI POLOŽAJ = mjesto koje pojedinac zauzima u društvenoj strukturi

-primjer: profesor, doktor, policajac

-DRUŠTVENA ULOGA = niz normi, kulturno definiranih prava i obveza ili očekivanih ponašanja

-primjer: profesor predaje i ocjenjuje, doktor liječi i pomaže, policajac kazni i upozorava

-DRUŠTVENI STATUS = mjesto koje neki društveni položaj zauzima na ljestvici vrijednosti

-primjer: političari se nalaze na dnu, profesori na sredini

- SKUP ULOGA VS. SUKOB ULOGA

=skup svih položaja koje pojedinac zauzima =kad su pojedine uloge proturječive

u društvenoj strukturi -primjer: odlazak na kavu i učenje, pomaganje na

-primjer: sestra, kćer, učenica… ispitu prijateljici

-propisani društveni položaj 🡪sestra, kćer, učenik 1.razreda osnovne

-postignuti društveni položaj 🡪 učenik SSČ-a

*ERWING GOFFMAN

-bavio se društvenim ulogama i položajima

-„Društvo je jedno veliko kazalište“

-postoji: prednji plan i stražnji plan

-ono što prikazujemo -što zapravo mislimo

-primjer: ljubazan konobar -primjer: konobar si misli kako je naporna

- DRUŠTVENE GRUPE - skupine dvoje ili više ljudi, nalaze se u relativno stalnoj i stabilnoj interakciji,
dijele zajednički osjećaj pripadnosti grupi i identitetu - razred, obitelj, sportski klub

- CHARLES COOLEY - dijada - 2 - veća emocionalna veza

- frijada - 3 - stabilnija

- veće skupine

- KVAZI GRUPE - potencijalna grupa - skupina koja ima određene zajedničke karakteristike - nema
prepoznatljivu strukturu ili organizaciju - članovi svjesni i nesvjesni postojanja skupine - studenti,
nacije, spolovi

- FORMALNE GRUPE - povezane s formalnim organizacijama - pisanim pravilima reguliraju status

članova njihove odnose, prava i obveze - javne službe, državne institucije, vojska

- NEFORMALNE GRUPE - nastaju spontano, mimo službenih procedura i pravila - nemaju utvrđene
norme i pravila - grupa prijatelja

- PRIMARNE GRUPE - najjednostavniji oblik i univerzalni oblik udruživanja - mali broj ljudi - bliskost i
intimnost - visok stupanj - prijatelji i obitelj

- SEKUNDARNE GRUPE - složenije grupe - uglavnom veće - podjela rada i specijalizacija zadataka -
bolnica, banka, klubovi

- DRUŠTVENE KATEGORIJE - nije društvena grupa već puko statističko grupiranje ljudi koji dijele
određena zajednička obilježja - osobe rođene u RH, visokoobrazovani, umirovljenici

- DRUŠTVENI AGREGAT - skupina anonimnih, nepovezanih pojedinaca koji se fizički nalaze na jednom
prostoru - ljudi u čekaonici, dizalu, kolodvoru

- ĐENI - feralno / divlje dijete - nepotpuna socijalizacija - Haris Pućurica - dječak kojeg su odgojili
vukovi

- SOCIJALIZACIJA - proces učenja društvenih obrazaca učenja - proces kojim se pojedinac uključuje u
društvo

-INTERNALIZACIJA - proces kojim pojedinac pravila postavi kao svoja - ne guranje prsti u šteker zbog
kazne - govorenje djetetu da mora reći hvala

-BIOLOŠKI DETERMINIZAM - Edward Wilson - ponašanje zbog genetske predispozicije - zasnovao

sociobiologiju

-KULTURNI DETERMINIZAM - John Lock - prvo tabula rasa a onda se internalizacijom počela tako
ponašat - spoznaja stvarnosti temelji se na iskustvu - ništa nije u umu što nije u iskustvu

TIPOVI SOCIJALIZACIJE

PRIMARNI - primarne društvene grupe - obitelj, ustanove za skrb djece, iskazivanje emocija, govor,
hod - prve tri godine života

SEKUNDARNI - sekundarne društvene grupe - kasnije djetinjstvo - kontakt s drugim osobama izvan
obitelji - vrtić, škola - grupe u kojima pojedinac sudjeluje - sport, političke organizacije

PARALELNO - ako dijete s dvije ili tri godine već krene u vrtić - stječe nove uloge, znanja
PRIMARNA SOCIJALIZACIJA

- ANTICIPATIVNA SOCIJALIZACIJA - medicinari - praksa u bolnici - pripremanje za buduće

medicinare - usmjereno na buduće uloge neke osobe - dječje igre s lutkama - budući roditelji
- RAZVOJNA - pojedinac preuzima novu ulogu - roditeljstvo - ulazak u brak
- OBRNUTA - mlađe generacije uče starije - obitelji migranata - mlađi uče jezike i kulturu starije
- pokazivanje tehnologije baki i djedu
- RESOCIJALIZACIJA - stjecanje novih navika i slika o sebi - logori, zatvori - odvikavanje od
droge - Erwin Goffman - institucije - totalne institucije - pogrešna socijalizacija

ČIMBENICI (AGENSI) SOCIJALIZACIJE

- društvene grupe ili pojedinci koji utječu na proces socijalizacije

- obitelj, grupa vršnjaka, škola - vrtić, mediji, religija - religijske organizacija - kršćanstvo, ostalo
- članovi sportskog kluba
- REZULTAT SOCIJALIZACIJE - RAZVOJ IDENTITETA
- IDENTITET - svijest o sebi - svaki identitet je društveni identitet
- PRIMARNI IDENTITET - tijekom primarne socijalizacije - spol, rod, ime, srodstvo, geni,
osobnost - prve godine života, rano djetinjstvo - ne možemu utjecati na to - osobe
nezadovoljne imenom ili spolom mogu ga promijeniti
- OSOBNOST - najranije razdoblje, izgrađivanje vlastitog ja - resocijalizacija
- SPOL - označava tjelesne značajke muškarca i žene - biološka reprodukcija - fizička
- RODNI IDENTITET - kulturno određen - odnosi se na socio kulturno definiranje spolne razlike
- označava identitet, stavove, ponašanja - kršćanstvo, hrvat
- ETNICITET - pripadnost etničkoj zajednici - naglašava ličnost
- SRODSTVO - nema jaku važnost u svim društvima - smješta pojedinca u mrežu društvenih
odnosa
- SEKUNDARNI IDENTITET - tijekom sekundarne socijalizacije - možemo utjecat na to
- ZANIMANJA - rad, posao - učitelj, liječnik, frizer
- STIL ŽIVOTA - bavljenje aktivnostima u slobodno vrijeme - različite interesne grupe -
nogometni navijači, planinari, rokeri

IDENTITET

- OSOBNI - jedinstvenost pojedinca - čini ga posebnim - njime se razlikuje od ostalih

- KOLEKTIVNI - identitet kojeg grupa dijeli - to spaja grupu - učenici SŠČ-a
- KRIZA IDENTITETA - osjećaj pripadnosti - prihvaćeni
- statusni simbol - cijenjeni
- SUBKULTURA - metalci, bilderi, gejmeri - društvene grupe koje se kolektivnim identitetom
razlikuju od dominantne kulture
- KONTRAKULTURA - subkulture koje su u sukobu s dominantnom kulturom - hipiji,
vegetarijanci - nagovaranje na njihov način života

OBITELJ I BRAK

- OBITELJ - primarna društvena grupa čiji su članovi povezani srodstvom, brakom, usvajanjem -
svi članovi međusobno surađuju
- FUNKCIJE OBITELJI
- REPRODUKCIJA - održavanje društva, smjena generacija, spolna aktivnost, stabilizacija
društva
- REGULACIJA SPOLNOG PONAŠANJA - tradicionalno shvaćanje obitelji
 - SOCIJALIZACIJA - utječe na emocionalni i psihički razvoj djeteta - briga, skrb, zaštita, sigurnost
- EMOCIONALNA POTPORA - pojedinac bude voljen i prihvaćen
- SOCIJALNI POLOŽAJ - sin / kći, brat/sestra, etničke grupe, izbor funkcija
- EKONOMSKA FUNKCIJA - kvalitetno ispunjavanje funkcija - osiguravaju hranu, odjeću, obuću,
stambeni prostor - potrebna sredstva za svakodnevno funkcioniranje
- SASTAV OBITELJI
- NUKLEARNA OBITELJ - moderna društva - roditelji + djeca
- PROŠIRENA OBITELJ - tradicionalna društva - roditelji, djeca, bake, djedovi
- VRSTE OBITELJI
- prema nasljeđivanju 1. PATRILINEARNE - obitelj koja priznaje nasljeđivanje po očevoj liniji -
prezime
- 2. MATRILINEARNO - nasljeđivanje i priznavanje imovine po majčinoj strani - židovi
- 3. BILINEARNO - nasljeđivanje podrijetla i nasljeđivanje po očevoj i majčinoj liniji (moderna
društva)
- PREMA OBITAVANJU
- PATRILOKALNA - obitelj koja živi u domaćinstvu ili na imovini mladoženje, supruga
( tradicionalna društva)
- MATRILOKALNA - žive na imanju kod supruge, nevjeste
- NEOLOKALNE - supružnici s djecom (nuklearna obitelj) živi neovisno o roditeljima (moderna
društva)
- MOĆ - sposobnost nametanja svoje volje unatoč otporu drugih
- PREMA ODNOSU MOĆI
- PATRIJARHALNE - naglašavanje uloge najstarijeg muškarca (ima pravo donošenja odluka)
- MATRIJARHALNE - žene donose najvažnije odluke (smrt supruga, razvod)
- EGALITARNE - jednakost

ODGOJNI STILOVI RODITELJSTVA

- AUTOKRATSKI - visoki zahtjevi, izražena strogost uz emocionalnu suzdržanost

- DEMOKRATSKI - pruža potporu, dosljednost u kontroli i provođenje pravila uz emocionalnu
toplinu
- PERMISIVAN - slaba kontrola, niski zahtjevi uz emocionalnu toplinu
- INDIFERENTAN - bez potpore, bez kontrole uz emocionalnu hladnoću