Društvo

Pojam društva
- grupno život više jedinica, sinonim za svaku zajednicu ljudi
- različita značenja: nacija, pleme, religiozne grupe
- svaka zajednica nastala na temelju zajedničkih ciljeva: sportsko društvo
- hegelijansko određenje društva: otjelovljenje „apsolutnog duha“ koji se u
slučaju društva ispoljava kao „nacionalni duh“
- aritmetički zbroj pojedinaca
- Weber: društvo je prosti broj pojedinaca i nema nikakvih posebnih svojstava
koja bi bila neovisna u odnosu na pojedince koji ga čine
- Durkheim: društvo je sistem obrazovan udruživanjem pojedinaca; osobena
stvarnost koja ima svoja sopstvena obilježja jer grupa misli, osjeća i djeluje
drukčije no što bi činili njeni članovi kada bi djelovali neovisno
- zajedničko svim društvima:
- više-manje organizovan i regulisan život članova;
- društveni položaji;
- društvena svijest;
- materijalna proizvodnja čiji je cilj zadovoljavanje uvjeta neophodnih za
život
- sociološka definicija društva: Društo je sistem međuljudskih veza, koji čine
međusobno ovisni dijelovi, koje obilježava materijalna i duhovna
proizvodnja, određena svijest, unutarnja organizacija i integracija, a
zahvaljujući kojima je on sposoban za vlastitu reprodukciju.
- društvo je relatvino samodovoljna cjelina, iako to ne znači da je cjelina koja
nema nikakvih veza sa drugim cjelinama koje imaju odlike društva
Tipovi društva
1. Krvnosrodnička i teritorijalna društva
- da li su unutrašnje integrativne društvene veze utemeljene na krvnom
srodstvu ili je teritorij okvir društvene integracije
2. Besklasna i klasna društva
- ovu podjelu vežemo za marksiste
- osnovni kriterij tipologizacije: klasna slojevitost
3. Tradicionalna (predindustrijska društva) i moderna (industrijska i
postindustrijska) društva
- HORDE:
- krvnosrodničko i tradicionalno društvo
- nastale iz prvobitnih stada
- 10, 20 do 50 članova
- sakupljačka privreda, neznatna rada
 - jednakost
- prvobitna samostalna grupa
- nije bilo dodira sa drugim hordama
- integracija se temelji na srodstvu
- bračne dužnosti su se obavaljale u sklopu horde
- ednogamija – sklapanje braka unutar iste srodničke skupine
- promiskuitet (incest) – sklapanje braka unutar srodstva
- ROD:
- krvnosrodničko društvo
- viši oblik organizacije
- prelaz sa sakupljačke na proizvodnu privredu
- 20000g.p.n.e. se pojavljuju rodovska društva
- društvena podjela rada
- egzogamija – bračni odnosi između pripadnika različitih rodova
- prvo vladao matrijarhat (sakupljačka privreda) – dominacija žena
- patrijarhat (lov, ratarstvo) – dominacija muškaraca
- međusobno potpomaganje
- zemljište je zajedničko, plodovi se dijele
- proizvodnja i potrošnja je kolektivna
- PLEME:
- veći broj rodova
- tradicionalno društvo
- lov i prirodna podjela rada (prema spolu i dobi)
- politička organizacija (odbrana rodova, osvajanje lovišta i pašnjaka)
- stvaraju svoju religiju i vjerske svečanosti
- zajednički govor i dijalekt
- javljaju se prvi oblici nejednakosti
- NAROD:
- veći broj plemena; viši oblik plemenskog ujedinjenja
- teriotrijalno društvo, etnička zajednica
- prijelazni oblik su „savezna plemena“
- robovlasnički sistem (antička društva)
- feudalni sistem – romanski, germanski, slavenski narodi
- višak prozivodnje i društvena podjela rada uslovila je nastanak naroda
- NACIJA:
- teritorijalno društvo
- nastaje kao rezultat velikih promjena na planu ekonomije, politike i
kulture
- promjene donose kapitalizam i buržoazija
- tradicionalna društva: horda, rod, poglavarstvo, rane države
- poglavarstvo: poljoprivreda i razvijena podjela rada; centralizirano vodstvo
poglavice
- prve države: poljoprivreda, profesionalna obrt i razvijena podjela rada;
političke i ekonomske klase; integracija vezana za monopol političkih i
religijskih vođa, kao i buržoazije
- moderna društva: industrijska i postindustrijska
- industrijska društva:
- rezultat električne energije i strojne tehnologije u procesu proizvodnje
(industrijske revolucije)
- modernizacija: uvjetuje složeniju i dinamičniju društvenu strukturu
- urbanizacija: pojava velikih gradova i usložnjavanje socijalne strukture
- sekularizacija: odvajanje vjere i društva; dominacija znanosti
- postindustrijska društva: moć se temelji na znanju, automatizaciji i kibernetici;
informacijska revolucija
Društvena stratifikacija
- društvo apsolutne jednakosti ne postoji
- društvene nejednakosti (lične odlike): vještina, talenat, inteligencija
- socijalna diferencijacija – razlike između pojedinaca u društvu na temelju
toga što zauzimaju različite položaje u društvu, ali i na temelju ličnih odlika
pojedinca (talenta, vještine, ljepote, inteligencije, itd.)
- društvene nejednakosti kao rezultat podjele rada
- različita zanimanja – različit stepen društvenog ugleda i materijalne moći
- različite urođene sposobnosti, ali i različite sposobnosti stečene školovanjem
- da bi društvo moglo egzistirati ono mora najsposobnije pojedince povezati sa
društveno najodgovornijim pozicijama
- materijalna nagrada kao motiv: najvažnije funkcije = najveća nagrada
- materijalna nagrada proizvodi različit stepen moći i ugleda
- društvene nejednakosti, koje proizilaze iz različitih položaja i uloga pojedinca,
društveno su nužne, ali i društveno korisne
- društvena stratifikacija – nejednakost među grupama ljudi u društvu, a koje
su na temelju MOĆI, UGLEDA i BOGATSVA njihovih članova rangirane
jedna iznad druge
- marksisti:
- smatraju da je društvena stratifikacija oblik stabilne i trajne društvene
nejednakosti društvenih klasa
- pojedinac je nemoćan
- društvena stratifikacija, kao oblik ispoljavanja društvenih nejednakosti,
je dezintegrirajuća, izrabljivačka i društveno štetna
- nastaje kao rezultat stalne borbe između pojedinaca i društvenih grupa
za vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju
- nastaju dvije osnovne stratifikacijske grupe: oni koji posjeduju sredstva
za proizvodnju i oni koji su „oslobođeni“ tog vlasništva
- stalni sukobi hijerarhijski rangiranih društvenih skupina
- poslodavac i radnik = izrabljivač i izrabljivani = suprotstavljeni interesi =
sukob
- teorija socijalne mobilnosti:
- društvena stratifikacija je zamišljena i izuzetno labilna i privremena
- pojedinac je subjekt od kojeg ovisi njegovo mjesto u društvenoj
hijerarhiji
- mjesto pojedinca se može mijenjati naviše ili naniže
- društvene nejednakosti su nužne, društveno korisne i instrumenti su
društvene integracije
- društvena stratifikacija – odnos međusobne ovisnosti vertikalno rangiranih
društvenih grupa
- Pitirim Alexandrovich Sorokin:
- teorija socijalne stratifikacije
- nema razlike između društvene stratifikacije i socijalne diferencijacije
- stratifikacija:
- prirodna pratilja čovjek i njegova života u zajednici (primitivne
zajednice)
- suvremena društva:
- stratifikacija je univerzalna i ona vrijedi za sve razine društvene
organizacije
- slojevitost je nužan uvjet egzistencije svakog društva, ali i svake
organizovane društvene skupine
- svaka ideja utemeljena na načelu savršene ravnopravnosti je
neprirodna
- uzroci nejednakosti:
- društveno struktuirana i nije slučajna
- nejednakost samo u manjoj mjeri zavisi od individualnih karakteristika
- postoje socijalni mehanizmi (politička moć, religijska vjerovanja, običaji
i norme) koji struktuiraju društvenu nejednakost (stvaraju sistem
stabilnih odnosa)
- posljedice društvene stratifikacije:
- životne šanse:
1. vjerovatnoća da će pojedinac u životu dobiti sve što se smatra
društveno poželjnim, a izbjeći sve ono što je društveno nepoželjno
2. mogućnost da dijete doživi prvu godinu života
- ovisi od položaja roditelja u sistemu društvene stratifikacije
3. vjerovatnoća da se novorođenče normalno razvija, da očuva zdravlje i
da ima mogućnost redovnog i pravovremenog liječenja
- viši stepen oboljenja i maloljetničke delikvencije je kod siromašne djece
4. način na koji će dijete odrasti
- da li će dijete njegovati umjetnost (djeca ljekara, inžinjera, znanstvenih
radnika) ili će ga bitno obilježiti nagon za samoodržanjem (djeca iz nižih
slojeva društva)
5. mogućnost završavanja srednjeg, višeg ili visokog obrazovanja
- liminirano materijalnom mogućnošću roditelja, društvenim položajem i
ugledom
6. niz faktora koji čine kvalitetu ljudskog života
- način života u braku
- društveni status odrasla čovjeka (lojalan građanin ili osoba sa
pretrpanim policijskim dosjeom)
- stil života:
- društvo u kojem će se pojedinac kretati
- vrijednosti koje će preferirati
- način na koji će se odijevati
Društvena pokretljivost
- svako mijenjanje socioekonomskog položaja pojedinaca ili socijalnih grupa,
kretanje iz jednog društvenog sloja u drugi
- dinamična i troma pokretljivost
- ovisno o tome nudi li stratifikacijski sistem mogućnost promjene
socioekonomskog položaja i u kojoj mjeri je ono izraženo, društva dijelimo
na:
- zatvorena (kaste, staleži): status se nasljeđuje, pripisuje i ne dopušta se
mogućnost promjene pripadnosti
- otvorena – društva u kojima je klasna pripadnost primarno načelo
društvene slojevitosti; mogućnost prelaska iz jednog sloja u drugi; status se
sve rjeđe pripisuje, a sve češće postiže (talent, sposobnost, ambicije, rad)
- vertikalna pokretljivost:
- znatno poboljšanje/pogoršanje socioekonomskog statusa pojedinca
- karakteristično za industrijsko društvo
- kada djeca manuelnih ranika završe više školovanje oni na taj način bitno
poboljšavaju svoj socioekonomski status tj prelaze u više rangirane slojeve
- može doći i do stratifikacijskog pada
- horizontalna pokretljivost:
- svaki prijelaz pojedinca iz jedne u drugu društvenu djelatnost, praćen
promjenom vrste zanimanja
- novo zanimanje je u istom socijalnom rangu kao i prethodno
- prijelaz industrijsog radnika u državnog službenika, seljaka u
nekvalifikovanog manuelnog radnika
- unutargeneracijska pokretljivost:
- promjene socioekonomskog položaja čovjeka za vrijeme njegova života
- čovjek od manuelnog radnika može napredovati i školovati se, te na taj
način svoj život završiti kao direktor, državni profesionalan i sl.
- međugeneracijska pokretljivost:
- promjene u socioekonomskom statusu djeteta u odnosu na roditelje
- dijete manuelnog nekvalifikoanog radnika postane doktor
- pravilo suvremenog življenja
- naročito je intenzivan dio koji završava pomicanjem od nižih ka višim
slojevima
- nije isključena putanja suprotnog predznaka
Društvene institucije
- društvene institucije – sistem pravila, normi, običaja i konvencija, na kojima
su utemeljene aktivnosti koje se formiraju oko svakog značajnijeg središta
društveih potreba i interesa
1. obitelj – reprodukcija, socijalizacija i podizanje potomstva, ali i
zadovoljavanje osnovnih čovjekovih potreba uopće
2. obrazovne institucije – obrazovanje
3. ekonomske institucije – proizvodnja i raspodjela dobara i usluga
4. političke institucije – zaštita građana i njihovo uključivanje u javni i politički
život
5. religiozne institucije – religijske potrebe čovjeka
- osnovne značajke institucija:
 služe olakšavanju postizanja ciljeva
 propisuju postupak za postizanje ciljeva
 osiguravaju izvođenje tog postupka
 jamče postizanje određenih ciljeva
 nagrađuju pojedince ili grupe ako izvrše zadatke
 kažnjavaju one koji pokušavaju ostvariti ciljeve mimo predviđene
procedure
- regulativne institucije – strateški značajne jer imaju određujuću ulogu u
održavanju i razvijanju određenog tipa društvene organizacije (obrazovne
institucije, obitelj, institucije javne vlasti i sl)
- operativne (sekundarne) institucije – njihove su funkcije ograničene na
određene grupe u datom trenutku (dobrotvorne ustanove, javne biblioteke)

Društvene organizacije

- cijeli ljudski život se odvija u organizaciji

- organizacija ne postoji oduvijek
- najstarijim društvima organizacija je bila nepoznata i nepotrebna, društvena
podjela rada je bila nerazvijena, svi su se morali baviti prikupljanjem hrane da
bi preživjeli, također je i broj članova bio manji
- kada je razvoj društva dostigao nivo u kojem nisu svi članovi morali
proizvoditi da bi preživjeli, odnosno u kojem je samo dio članova bio dovoljan
za proizvodnju, javlja se poreba za organizovanjem
- razvoj društva = složenija podjela rada = složenija organizacija
- život današnjeg čovjeka je nezamisliv bez organizacija
- društvene organizacije – grupe ljudi, organiziranih radi ostvarivanja
ograničenih, jasno definiranih ciljeva, koji su međusobno povezani na temelju
formalno utvrđenih uloga i međusobnih odnosa, zasnovanih na načelu
hijerarhijske ustrojenosti i suradnje
- svi segmenti ljudskog života su u organizaciji, osim sfere kreativnosti i
indiviualizma
- društvenu organizaciju određuju najmanje 3 elementa:
1. ljudi – osnovni preduvjet postojanja organizacije
- stvaraju organizacije, određuju strateške ciljeve i dnevno ponašanje
- od ponašanja zavisi uspješnost i djelotvornost organizacije, a organizacije
opet služe ljudima i njihovim dnevnim potrebama, ali i dugoročnim ciljevima i
interesima
2. struktura organizacije – uloge koje pojedinci ili grupe pojedinaca obavljaju u
društvenoj organizaciji, odnosi koji se uspostavljaju među pojedincima, a koji
su formalno propisani, dakle obavezujući
- postoje i neformalne grupe i norme koje se uspostavljaju izvan formalno
propisanih odnosa i uloga, a koje mogu povećati organizacijsku djelotvornost
3. upravljanje i odlučivanje
- svaka organizacija mora imati dvije skupine zadataka:
- izvršni poslovi – poslovi realizacije koje obavljaju radnici
- poslovi odlučivanja i upravljanja za koje su zaduženi profesionalni
upravljači, menadžeri čiji je zadatak donošenje najoptimalnijih odluka i
pronalaženje najboljih načina za obavljanje zadataka
- Herbert Simon: upravljanje = donošenje odluka
- uspješne organizacije su one koje uspiju:
1.na vrijeme prepoznati situaciju u kojoj je potrebno donijeti odluku:
2.smisliti i objasniti različite odluke koje bi u takvoj situaciji bilo
moguće donijeti
3.izabrati jednu od mogućih odluka i provesti je
- organski tip organizacije - organizacije u kojima su strane i kruta hijerarhija i
razvijena specijalizacija u podjeli rada; komunikacija se zasniva na dogovoru;
pojedinac sve svoje sposobnosti i stručnost stavlja u službu ciljeva
organizacije; visok stepen fleksibilnosti; mogućnost brzog prilagođavanja
izmjenjenim uvjetima djelovanja
- mehanički tip organizacije - organizacija u kojoj je specijalizacija rada
dovedena do najsitnijih operacija, gdje se koordinacija tako specijaliziranih
operacija vrši strogo hijerarhijski; komunikacije je zanovana na zapovijedanju;
pojedinac je odgovoran samo za svoju radnu operaciju
- mehanički tip je blizak Weberovom modelu birokracije
- Weberova birokratija: bitan oblik organizacije savremenog društva,
predstavlja hijerarhijsku organizaciju racionalno zamišljenu da koordinira rad
mnogih pojedinaca u rješavanju opsežnih administrativnih poslova i
organizacijskih ciljeva
- glavna zadaća Weberove birokratije: upravljanje i koordinacija, ne samo u
državi nego i u gospodarstvu
- u odnosu na ostalu masu činovnika, birokratiju određuje posjedovanje vlasti tj
mogućnost samostalnog odlučivanja, ali i provođena odluka primjenom
sredstava prisile
- prema Weberu, društvene organizacije su nužan preduvjet postojanja
modernog demokratskog društva i instrument zaštite pojedinačnih prava i
sloboda
- nemoguće je realizovati „jednakost pred zakonom“ kao temeljno
demokratsko načelo bez birokratske organizacije koja će to načelo uozbiljiti
- bez organizacije nema ni demokratije
- po nekima birokratija predstavlja opasnost za demokratiju jer u svojim
rukama koncentriše veliku količinu sredstava i moći koja je izvan nadzora i
kontrole
- Robert Michels: organizacija nužno provodi oligarhiju, tj. vladavinu male elite,
koja je smrtna opasnost i za demokraciju; kada se jednom učvrsti na vrhu
birokratske piramide, vladajuću elitu ne zanima ni zaštita ni razvoj demokratije,
nego očuvanje vlastite moći , a to je istovremeno i kraj demokratije
- osnovni problem: kako ograničiti moć organizacije i kako onemogućiti
zloupotrebu moći kojom se već raspolaže