SIROMAŠTVO, SOCIJALNA POMOĆ I DRUŠTVENA ISKLJUČENOST

 Apsolutno siromaštvo -> temelji se na ideji preživljavanja – osnovni uvjeti koji se moraju
zadovoljiti kako bi se održala normalna egzistencija
 za ljude koji nemaju zadovoljene ove uvjete (npr dovoljno hrane, sklonište, odjeću) se
kaže dažive u siromaštvu
 metoda mjerenja apsolutnog siromaštva – treba se odrediti granica siromaštva ->
prema cijeni osnovnih dobara koje su potrebne da se preživi u određenom društvu
 pojedinci koji su ispod te granice – siromašni
 problem – različite ljudske potrebe unutar društva -> npr prehrambene potrebe
radnika fizičkih poslova i uredskih radnika

 Relativno siromaštvo -> povezuje siromaštvo s općim standardom života koji prevladava u
određenom društvu
 ono što se u nekom društvu smatra nužnim, u drugom se može smatrati luksuzom
 razvojem društva se mijenja i shvaćanje relativnog siromaštva

- socijalna pomoć -> novčani iznos koji se plaća ljudima čiji prihodi ne dosežu razinu koja se smatra
nužnom za preživljavanje
- svatko tko ima dohodak na razini socijalne pomoći ili ispod nje živi u siromaštvu

- Townsendovo istraživanje -> ispitanici pitanji za mišljenje o tome koliki bi im dohodak bio potreban
- podaci pokazali -> „višestruka depriviranost“ – uskraćenost potreba koje se smatraju nužnim

- teza o „kapanju“ -> smanjivanje poreza za pojedince i korporacije će povećati gospodarski rast čiji će
„polodvi potom kapati i na siromašne“ (politika Margaret Tatcher, SAD – Ronald Reagen)

- siromaštvo prošireno među starijima (ovišenje o mirovini), nezaposlenima, privremenim radnicima...

itd...

- objašnjenje siromaštva – dvije glavne teorije:

1. Teorije koje smatraju siromašne odgovornima za vlastito siromaštvo (deprivilegiju)

- kroz povijest – siromašni su se smatrali nesposobnima jer ne posjeduju vještine, te nisu motivirani ili
su ispodprosječnih sposobnosti
- društveni položaj – odraz talenta
- postojanje „dobitnika“ i „gubitnika“
-> kultura siromaštva – siromaštvo nije posljedica individualne neprilagođenosti, nego šireg
društvenog i kulturnog okruženja : prenosi se s generacije na generaciju (mladi ljudi vrlo rano vide
malo svrhe da teže nečem višem)
-> kultura ovisnosti – siromašni ljudi koji se radije oslanjaju na državnusocijalnu pomoć nego da ulaze
na tržište rada (to nisu ljudi koji su bez svoje krivnje siromašni kao npr invalidi, udovice, siročad) –
umjesto da teže boljem životu, oni su zadovoljni milostinjom

2. Teorije koje smatraju da se siromaštvo proizvodi strukturalnim silama društva

- društveni procesi proizvode uvjete siromaštva koje je pojedincima teško za savladati
- strukturalne sile (npr klasa, rod, etnička pripadnost) oblikuju način na koji se resursi podjeljuj
- nedostatak ambicioznosti među siromašnima (koji se često proglašava „kulturom ovisnosti“) je
posljedica njihove situacije, a ne uzorak

 Potklasa

- Marx – lumpenproletarijat : ljudi koji su trajno izvan dometa oblika ekonomske proizvodnje i
razmjene
- pojam se poslije primjenjivao za „opasne klase“ paupera, lopova i lutalica koji su odbijali raditi –
„društveni paraziti“
- u novije vrijeme – ideja potklase : ovisi o socijalnoj pomoći
- pozadina rasprave o potklasi (knjiga)
- potklasa je blisko povezana s pitanjima rase, etničke pripadnosti i migracije

 Društvena isključenost -> načini na koji pojedinci postaju odvojeni od punog sudjelovanja u
širem društvu

- širi pojam od potklasei i ima prednost da naglašava procese isključivanja

- postoji niz oblika – isključenost i uključenost se mogu shvatiti, ekonomski, politički i socijalno
- beskućništvo je jedan od primjera društvene isključenosti

-> ekonomska isključenost – isključenost iz ekonomije u smislu proizvodnje i potrošnje

- na proizvodnoj strani – zaposlenje i sudjelovanje na tržištu rada je presudno za uključenost
- jednom kad su isključeni iz tržišta rada – ljudi se teško ponovo vraćaju na njega

-> politička isključenost – aktivno sudjelovanje u politici može biti izvan dosega društveno isključenih
-lobiranje, sudjelovanje u prosvjedima... – pokazatelji uključenosti
- upravo zato štp se glas isključenih ne čuje – oni nisu uključeni u političke programe

-> društvena isključenost – nedostatak prostora poput parkova, sportskih terena, kazališta... (nemaju ih
područja s visokom stopom društvene isključenosti)
-riječ „isključenost“ podrazumijeva da su nekog ili nešto isključili drugi
- može nastati i zato što ljudi sami sebe isključuju

- oblici društvene isključenosti: stanovanje i građanske četvrti, mladi ljudi, seoska područja
-> stanovanje i građanske četvrti – četvrti se razlikuju po sigurnosti, ekološkim standardima i
uslugama... (manje uslužnih djelatnosti, lošiji javni prijevoz, manje parkova i sl), stanovanje imućnog
para i siromašnijeg
->mladi ljudi – obrazovni sustav na formalni i neformalni način isključuje sve više mladih ljudi,
promijene na tržištu rada, promijeneu sustavu socijalne pomoći – veća ovisnost o obitelji
-> seoska područja - dostupnost dobara, usluga i drugih pogodnosti nije toliko velika ko u naseljenijim
krajevima... ako kućanstvo ima automobil lakše se integrira u društvo

-> beskućnici:
- jedan od najekstremnijih oblika isključenosti
- proces deinstitucionalizacije -> proces u kojem se ljudi za koje se brinula država (u ustanovama)
vraćaju svojim obiteljima i zajednicama
- istraživanja su pokazala da beskućnicima postaju najčešće pojedinci iz niže radničke klase bez
kvalifikacije i s vrlo niskim prihodom
- razranje obiteljskih ili drugih partnerskih veza također je čimbenik
- najviše pažnje privukli su beskućnici koji spavaju na otvorenome -> rough sleepers
- viktimizacija beskućnika
isključeni su iz sustava pravne i policijske zaštite

-> socijalna država – država ima presudnu važnost u smanjivanju nejednakosti unutar populacije time
što razdjeljuje određena dobra i uloge
-> socijalna pomoć – svrha joj je ublažiti neagtivne učinke tržišta ljudima koji teško zadovoljavaju
osnovne potrebe (iz raznih razloga)
- usluge obuhvaćaju zdrastvenu njegu, stan, doplatke uz plaću, naknade za invalidnost i nezaposlenost,
mirovine
-> opća socijalna skrb - pravo koje mogu uživati svi
-> uvjetovana socijalna skrb – kandidati za socijalnu pomoć prolaze kroz postupak tijekom kojeg se
procijenjuje mogu li ili ne dobiti određenu uslugu
- oni koji podupiru institucionalistički pogled : smatraju da socijalne povlastice trebaju imati svi, oni koji
podupiru rezidnalistički pogled : smatraju da se socijalna pomoć treba dati samo pripadnicima društva
kojima je stvarno potrebna i koji nisu u stanju zadovoljiti vlastite potvrde

 Teorije socijalne države

-> Marshall : građanska prava

-pratio razvoj građanskog prava u britaniji i izdvojio je tri ključna stupnja… knjiga!
- Marshallovi pogledi bili su utjecajniji u sociološkim raspravama

-> Esping-Andersen : tri socijalna svijeta

- tri svijeta socijalnog kapitalizma (knjigaa) kao nadopuna teorijama socijalne države
- evaluirao razinu socijalne dekomodifikacije (pojam koji upućuje na stupanj na kojem su socijalne
usluge oslobođene tržišta)
- u visokoj dekomodifikaciji socijalne se usluge pružaju svima i ni na koji način nisu povezane sa nečijim
dohotkom ili ekonomskim resursima
- u komodificiranom sustavu se socijalne usluge treniraju više kao roba
- 3 tipa socijalnih poredaka:
1. socijalno-demokratski -> znatno dekomodificirani, socijalne usluge subvencionira država i one su
dostupne svim građanima
2. konzervativno-korporativističke -> socijalne usluge su dosta dekomodificirane, ali nisu nužno opće,
količina pomoći koju građanin može dobiti ovisi o njegovu položaju… ovaj tip ne mora biti usmjeren na
uklanjanje nejednakosti, nego održava društvenu stabilnost, jako obitelj i lojalnost državi
3. liberalni -> socijalne usluge su znatno komodificirane i prodaju se na tržištu, socijalna pomoć se
pruža onima kojima je najpotrebnija, ali je krajnje stigmatizirana (zato što se od većine građana
pčekuje da kupi vlastite socijalne usluge na tržištu)

- 3 premise na kojima je izgrađena socijalna država -> izjednačavala se sa plaćemnim poslom i temeljila
se na vjerovanju da je moguća puna zaposlenost, smatralo se da socijalna država promiče nacionalnu
solidarnost, te je socijalna država upravljala rizicima koji se pojavljuju kao prirodni dio života
- konzervativna vlast je pokušala ograničiti socijalnu državu time što je premjestila odgovornost za
socijalnu pomoć iz državnog u privatni sektor, dobrovoljački sektor i lokalnu samoupravu
 RAD I EKONOMSKI ŽIVOT

rad
- strukturirajući element u psihološkom smislu
-?

- karakteristike rada:
1. novac -> glavno sredstvo o kojem mnogim ljudi ovise i kojim mogu zadovoljiti svoje potrebe
2. razina aktivnosti -> za stjecanje i iskazivanje vještina i sposbnosti
3. raznovrsnost -> rad omogućuje pristup situacijamma posve drugačijim od kućne sredine
4. vremenska struktura -> usmjerava dnevne aktivnosti
5. društveni kontakti -> omogućuje stvaranje prijateljstva i sudjeluje u zajedničkim aktivnostima
6. osobni identitet -> pruža osjećaj stabilnog socijalnog identiteta i samopoštovanje

- rad je temelj ekonomije

-> neslužbena ekonomija – transkacije izvan stalnog zaposlenja (skrivne novčane transakcije i drugi
oblici stjecanja – aktivnosti unutar i izvan doma)
- neplaćeni posao je su npr kućanski poslovi, osobni popravci…
- kućanske poslove većinom obavljaju žene, vrlo su teški i iscrpljujući

- ekonomija znanja -> ekonomija u kojoj većina radnika nije uključena u fizičku proizvodnju ili
distribuciju materijalnih dobara, nego u njihov dizajn, razvoj, tehnologiju, marketing…
- ideje, informacije i oblici znanja potiču ekonomski rast
- dolazi do novog tipa društva koji se više ne temelji primarno na industrijalizmu -> postindustrijsko
društvo ili informacijako doba

- rad i tehnologija : automatizacija tvornica stvara još veće otuđenje radnika (Blauner)
- degradacija posla, smanjivanje kreativnosti

- podjela rada i masovna proizvodnja : jedno od najvažnijih obilježja modernih društva

--------> ekonomska međuovisnost !!!

- MARX : kretanje prema industralizaciji rada i najamnom radu = otuđenje radnika

- radnici koji su zaposleni u tvornici gube nadzor nad svojim poslom -> moraju obavljati rutinske,
monotone zadatke koji njihov rad uskraćuju za njegove kreativne vrijednosti
- radnici u kapitalističkom sustavu na kraju prihvaćaju takav sustav rada i ne smatraju ga ničim više
nego sredstvom zarađivanja za život

- DURKHEIM : specijalizacija uloga jača društvenu solidarnost zajednica -> ljudi se povezuju oviseći
jedni o drugima
- tako povezanim odnosima proizvodnje i potrošnje potiče se solidarnost
- ako do promijene dođe prebrzo smatrao je da će doći do razaranje te solidarnosti (osjećaj
nepostojanja normi – anomija)
-> Tejlorizam – znanstveno upravljanje : sastojao se od proučavanja industrijskih procesa zbog njihove
podjele u jednostavne postupke koji se mogu precizno vremenski ograničiti i organizirati
- poticajan sustav plaća : radnici su dobivali plaću ovisno o svojoj produktivnosti
- zaposlenike bi nadzornici strogo provjeravali kako bi osigurali da obavljaju svoj posao
- usredotočen na najučinkovitiji način obavljanja zasebnih zadaća
- Taylor je htjeo poboljšati industrijsku učinkovitost, ali se malo bavio njezinim posljedicama

-> Fordizam – ime koje se rabi kako bi se označio sustav masovne proizvodnje povezan s masovnim
tržištima
- Ford je osnovao svoju prvu tvornicu automobila kako bi proizvodio samo jedan proizvod (Fordov
model T) i time omogućio uvođenje specijaliziranih alata i strojeva smišljenih za obavljanje brzih,
preciznih i jednostavnih radnji
- fordizam je povezao ove odvojene zadaće u sustav tekuće proizvodnje
- konstrukcija tekuće vrpce! -> svatko na vrpci je imao specijalizirani zadatak (npr učvrstiti kvaku na
vratima)

- fordizam i tejlorizam neki sociolozi nazivaju – sustav niskog stupnja povjerenja -> radnici su pod
stalnim nadzorom i imaju malu autonomiju djelovanja
- sustav visokog stupnja povjerenja – radnicima je dopušteno nadzirati ritam, pa čak i sadržaj posla, koji
se obavlja unutar općih okvira -> više razine industrijskih organizacija

-> Postfordizam
- Michael Piore i Charles Sabel . Druga industrijska podjela -> postfordizam kao pojam postao
popularan zahvaljujući ovom djelu
- novo doba kapitalističke ekonomske proizvodnje u kojem su fleksibilnost i inovativnost maksimalne
kako bi se zadovoljile razne potrebe tržište
- decentralizacija rada u nehijerarhijske radne skupine, okretanje specijaliziranih vještina, uvježbavanje
opće vještine, trajno doškolovanje
- fleksibilna proizvodnja ili fleksibilna specijalizacija -> male radne skupine specijaliziranih i kvalificiranih
radnika se koriste inovativnim i proizvodnim tehnikama i novim tehnologijama kako bi proizveli male
količine robe koje su individualnije od onih koje se proizvode masovno
- grupna proizvodnja -> povećava motiviranost radnika time što skupinama radnika prepušta da
surađuju u proizvodnim procesima, umjesto da traže od radnika da cijeli dan obavlja isti posao
- tzv kružoci za kvalitetu : skupine od 5 do 20 radnika
- timski rad : često rabljen u marketingu i reklamnoj industriji (tržištu se treba predstaviti određeni
proizvod)
- „višestruke vještine“ - novi oblici rada zaposlenicima omogućuju proširenje njihovih vještina time što
se zapošljavaju na različitim zadacima umjesto da obavljaju jedan specifični zadatakŽ
- doškolovanje na poslu

- neofordizam -> razdoblje u kojem se tradicionalne fordističke tehnike modificiraju

  Žene i rad

- žene su do 20. st radile u kući

- teže je siromašnijim ženama (ako muž umre – morale su raditi i njegov posao)
- mlade žene: poslodavac novac slao obitelji sve dok se nebi udale – tad bi prestajale s radom
- ekonomske razlike se smanjuju zbog: mehanizacije kućanskih poslova, financijskih razloga da se sve
više žena zapošljava, promijene u opsegu i vrsti zadataka koji su se tradicionalno povezivali sa ženama
-> glavne nejednakosti s kojima su žene suočene na poslu:
1. profesionalna rodna segregacija : rodno obojeni tzv. ženski poslovi – muškarci i žene pretežno rade
različite poslove, što se temelji na prevladavajućem shvaćanju o tome što je primjeren muški ili ženski
posao
2. vertikalna segregacija : nastojanje žena da pretežno obavljaju poslove koji donose malo moći i
prostora za napredovanje
3. horizontalna segregacija : nastojanje muškaraca i žena da se zapošljavaju na različitim poslovima
(žene dominiraju u poslovima nalik na kućanske – sobarice, konobarice, čistaćice, i u rutinskim
poslovima)

- honorarni poslovi : omogućuju veću fleksibilnost nego zapošljavanje na puno radno vrijeme – češće ih
prihvaćaju žene koje pokušavaju uskladiti poslove kod kuće i na poslu
- slabije su plaćeni, nesigurni i ne omogućavaju napredovanje u karijeri

- razlike u plaćama : žene zarađuju manje novca nego muškarci za isti obavljeni posao
- circulus vitiosus: žena koja se može zaposliti na dobro plaćenom poslu biti će financijski oštećena jer
mora plaćati za dječiju skrb, no ako se zaposli honorarno – prihodi se smanjuju, nema nikoje druge
ekonomske povlastice (npr pravo na mirovinu)

- kućanski poslovi :
- nastali nakon razdvajanja doma i radnog mjesta kao rezultat industralizacije
- kućna podjela rada -> način na koji se obveze raspodjeljuju na članove kućanstva : kućanski poslovi su
bili rezervirani za žene, a „pravi posao“ su obavljali muškarci
- ne plaćeni kućanski posao važan je za ekonomiju zato što omogućuje besplatne usluge o kojima ovisi
većina zaposlenih
- cjelodnevna posvećenost kućanstvu može stvoriti osjećaj izolacije, otuđenost i nezadovoljstva
- „druga smjena“ – zaposlene žene i dalje obavljaju kućanske poslove
- podjela kućanskog posla varira i o klasnoj pripadnosti i količini vremena koje žene provode na
plaćenom poslu

 Rad i obitelj :

- obiteljski usmjerene politike tvrde da s njima svatko dobiva – dobre su za zaposlenike

- dobre su za kompaniju
- klizno radno vrijeme : omogućuje radnicima da odaberu vlastito radno vrijeme unutar određenog
okvira, ali se ne može primijeniti na sve tipove posla
- dijeljenje posla (job-sharing) : dvoje ljudi dijele odgovornost i zaradu za jedan posao – oba
zaposlenika moraju biti obaviještena o tome koji su zadaci obavljeni, a koji nisu
- rad od kuće : omogućuje zaposlenicima obavljanje nekih ili svih dužnosti od kuće uz pomoć računala
ili katkad nazivan i elektronički posao
- roditeljski dopust : npr u VB 13 tjedana neplaćenog dopusta

 Nezaposlenost

- nije lako definirati – ona znači „biti bez posla“, ali posao ovdje znači „plaćeni posao“ i „raditi u nekoj
određenoj profesiji“
-> frikcijska nezaposlenost : privremena nezposlenost, odnosi se na prirodno, kratkotrajno razdoblje
između napuštanja jednog i prihvaćanja drugog posla, na razdoblje traženja posla nakon diplome ili na
razdoblje lošeg zdravlja
-> strukturalna nezaposlenost : opisuje nezaposlenost koja ne posljedica velikih pomaka u ekonomiji, a
ne okolnosti koje zahvaćaju samo jednog pojedinca
- nezaposleni ljudi često prolaze kroz niz faza dok se prilagođavaju novom statusu: stanje šoka,
razdoblje optimizma, razdoblje depresije i dubokog pesimizma

- radnici s portfeljom : „smrt karijere“ -> radni portfelj – u njemu naveden niz znanja, vještina, tehnika i
kvalifikacija kojima raspolažu, a kojima će se koristiti kako bi obavljali različite poslove tijekom svog
radnog života
- zastupnici ove teze tvrde kako je ideja o „doživotonom zaposlenju“ stvar prošlosti
- radnici neće više raditi monotono isti posao godinama i moći će kreativno planirati svoju radnu
biografiju -> drugi smatraju kako će organizacije zapošljavati i otpuštati radnike kako im odgovara što
će uništiti osjećaj sigurnosti
- Marx je smatrao kako će radnička klasa provesti revoluciju koja će uspostaviti humanije društvo – njoj
će pripadati sve više ljudi -> rad će biti istodobno životno iskustvo i zadovoljstvo
---> Gorz odbacio to mišljenje