Siromaštvo

1
Na „Svjetskom gospodarskom forumu“ u
Davosu (siječanj 2014.) upozoreno je na
rast društvene nejednakosti i
produbljivanje jaza bogati - siromašni.
Konkretno: 85 najbogatijih ljudi posjeduje
bogatstvo kao 3,5 milijarde
najsiromašnijih građana svijeta.
/izvještava organizacija Oxfam, objavio
Economic Times/
Siječanj 2017. globalna nejednakost još
veća! →→→
2
Osmero ljudi drži u svojim rukama istu
vrijednost imovine kao i polovina svjetske
populacije i ta razina nejednakosti "mogla bi
razoriti naša društva", upozorila je uoči
početka godišnjeg skupa u Davosu britanska
humanitarna udruga Oxfam.

Imovina najsiromašnijih 3,6 milijardi ljudi

jednaka je ukupnoj neto vrijednosti imovine
šest američkih, jednog španjolskog i
jednog meksičkog biznismena
3
Siječanj 2019. – stanje još alarmantnije:
Imovina najsiromašnijeg dijela čovječanstva
smanjila se za 11 %. Bogatstvo milijardera
poraslo je za 12 %, odnosno, preneseno u
novčanu vrijednost, u 2018. godini 26
najbogatijih ljudi svijeta u svojim je
rukama držalo 1,4 bilijuna dolara. Toliku
količinu bogatstva drži i 3,8 milijardi
najsiromašnijih ljudi svijeta.
Novi milijarder u svijetu se stvarao svaki
drugi dan u razdoblju između 2017- 2018. g.
4
"Vlade dodatno pogoršavaju nejednakost
smanjivanjem davanja sredstava za javne
usluge, poput zdravstva i obrazovanja s
jedne strane te nedovoljnim oporezivanjem
korporacija i bogataša s druge" (Oxfam)
Oxfam je kao rješenje problema predložio
podizanje poreza, a prema njihovoj
procjeni, samo 1% poreza više bio bi
dovoljan za obrazovanje 262 milijuna
djece koja trenutno ne pohađaju školu i da
se spasi 3,3 milijuna života.
5
Najbogatiji čovjek na svijetu, šef Amazona
Jeff Bezos težak je 112 milijardi dolara.
Samo 1% njegova bogatstva je istovjetno
proračunu za zdravstvo Etiopije, a Etiopija je
zemlja sa 105 milijuna stanovnika, ističe
Oxfam.

Prošle godine 1 % najbogatijih ljudi svijeta

držalo je u svojim rukama čak 82 posto
ukupnog svjetskog bogatstva.
6
Strah bogatih:
Takozvani "hedge fund" menadžeri počeli
su kupovati "tajne" zabačene rančeve na
koje mogu pobjeći u slučaju pobune zbog
sve više rastuće ekonomske nejednakosti i
neravnopravnosti u svijetu, navodi Oxfama.

7
Siječanj 2020.
Klimatske promjene i "kapitalizam s
ljudskim licem" dominantne su teme
ovogodišnjeg 50. po redu Svjetskog
gospodarskog foruma .
Zalaganje za koncept "dioničkog
kapitalizma" prema kojemu treba uzeti u
obzir interese svih dionika, odnosno
čimbenika i interesnih skupina
≠ →→→
8
„dioničarski kapitalizam” - u kojemu se
tvrtkama upravlja samo na temelju interesa
vlasnika dionica.
K. Schwab promovira tu ideju kao način da
se tvrtke natjera da se odgovorno
ponašaju prema društvu i okolišu, a ne
samo prema dioničarima
Oxfam: ''Prošle godine milijarderi su imali
više bogatstva nego 4,6 milijardi ljudi na
zemlji. To treba usporediti s činjenicom da 50
% svjetske populacije živi u siromaštvu'',
9
U osnovi siromaštva je problem raspodjele
dobara.
Dvije razine raspodjele dobara :
• globalnu (razvijene i nerazvijene zemlje,
prvi i treći svijet)
• lokalnu (unutar država bogate i siromašne
klase i slojeve)
Moć bogatih multiplicira bogatstvo bogatih a
siromašne čini siromašnijim (npr. prodaja
kvota ispušnih plinova!)
10
Siromaštvo se prepoznaje kao nedostatak
nečega potrebnog za prosječan život.

Siromaštvo se vezuje uz ovih 5 skupina

faktora:
1. ozbiljan nedostatak fizičke udobnosti
(hrana, sklonište, odjeća)
2. izraženi zdravstveni problemi (bolest,
fizička slabost, kraće trajanje života)

11
3. nedostatak sigurnosti (gubitak prihoda,
opasna radna okolina ili susjedstvo)
4. izraženi nedostatak socijalnih
vrijednosti (slabo obrazovanje, izostanak
plaćenog rada, niske aspiracije, obiteljska
nestabilnost ...)
5. izražen nedostatak vrijednosti
prihvaćanja (slaba ili nikakva politička
participacija, diskriminacija,
neposjedovanje nekih socijalno vrijednih
sposobnosti i simbola)
12
Dva određenja siromaštva:

1. apsolutno siromaštvo (siromaštvo na

rubu opstanka, apsolutna bijeda)
2. relativno siromaštvo definira se od
društva do društva u određenom
vremenu.
Uvjetno se može govoriti i o subjektivnom
siromaštvu (na temelju vlastite procjene
pojedinca).
13
Mjerenje siromaštva: najčešće kroz stope
socijalne pomoći koju država izdvaja za
različite kategorije stanovništva:
nezaposlene, osobe s invaliditetom i trajno
bolesne, obitelji s niskim primanjima,
stare osobe i druge
Siromaštvo može biti odraz siromaštva
kraja, a ne i svih ljudi, npr. način života
bogatog i siromašnog seljaka je isti u
siromašnom kraju (R. Bićanić za Zagoru)
14
Siromaštvo uzrokuje relativnu
depriviranost: prikraćenost za “normalnu”
prehranu i redovitu uključenost u razne
društvene aktivnosti

Socijalna isključenost je daljnji stupanj koji

se potvrđuje u socijalnoj izbačenosti iz
kulturnih, političkih, gospodarskih ili
socijalnih sustava.

15
A. Giddens: tri dimenzije socijalne
isključenosti:
1. Ekonomska (ne sudjelovanje na tržištu
rada i potrošnje, tj. nezaposlenost)
2. Politička (posljedica je ekonomske)
3. Društvena (posljedica prve dvije, npr.
nezaposleni nema pravo na bankovni
kredit, zdravstvenu zaštitu ... →
povlačenje iz društvenog života)

16
EU definicije:
Siromaštvo: kada prihodi i resursi nisu dostatni za
životni standard koji se u društvu u kojem žive
smatra prihvatljivim...
Socijalna isključenost: rezultat siromaštva,
nesposobnosti učenja ili diskriminacije ...
Socijalno uključivanje: osobama izloženima
riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
pruža mogućnost za stjecanje prilika i resursa
nužnih za puno sudjelovanje u gospodarskom,
društvenom i kulturnom životu ...
17
 Teorije siromaštva
Koji su socijalni uzroci siromaštva?

Teorija kulture siromaštva - siromaštvo je

reakcija i adaptacija siromašnih na njihovu
marginalnu društvenu poziciju.
Teorija „začaranog kruga“ (deprivacijskog
kruga) - siromaštvo rađa siromaštvo i iz
toga „začaranog kruga“ nije se moguće
izvući.
18
Teorija situacijske prisile - siromašni se
ponašaju na određeni način zbog prisile
situacije na takvo ponašanje (npr.
nezaposleni).
Teorija potklase – potklasu određuje
socijalna izolacija, čine je pojedinci bez
obrazovanja i kvalifikacije, nezaposleni,
pojedinci upleteni u ulični kriminal i druge
oblike devijantnog ponašanja, narko-
skupine ...

19
 Globalni razmjeri siromaštva
Wallerstein predglobalizacijski svijet dijeli
prema razvijenosti:
 zemlje jezgre (stare kapitalističke zemlje),
 zemlje polu-periferije (zemlje Mediterana),
 zemlje periferije (istok Europe) i
 vanjska arena (Azija, Afrika)

Je li kapitalizam socijalno neosjetljiv,

nepravedan sustav!?
20
Kritika kapitalizma u “katoličkoj socijalnoj
doktrini”:
- Profitu žrtvovana pravednost nagrade za
rad, dostojanstvo osobe.
- Dominira zabluda ekonomizma i
materijalizma
- Pomanjkanje solidarnosti na državnoj i
globalnoj razini.
- Sustavni uzroci širenju siromaštva
- Zalaganje za “moral u ekonomiji”, opću
namjenu profita, zamjeničku pravednost
na tržištu 21
 Suvremeni teoretičari o globalnim
razmjerima siromaštva
Vlasništvo znanja rezultira materijalnim
izobiljen s jedne, i siromaštvom s druge
strane.
P. Singer: danas 1,2 milijarde živi s manje
od 1 $ dnevno; 30 000 djece u svijetu
dnevno umire od izlječivih bolesti;
15% najbogatijih država raspolaže s oko
80% ukupnoga svjetskog bogatstva, a
46% najsiromašnijih raspolaže s 1,25% .
22
U.Beck: od 1960. do 2000. g. 20 %
najbogatijih u svijetu su podigli udio svog
bogatstva sa 70 na 90% u ukupnom
svjetskom bogatstvu, dok je 20%
najsiromašnijih udio smanjio s 2,3 na 1%.
F.J. Radermacher: 20% ljudi raspolaže s
80% prihoda, dok 80% njih s preostalih
20%. Samo 300 najbogatijih pojedinaca u
svijetu raspolaže bogatstvom većim nego
što posjeduje 50% najsiromašnijega
svjetskog stanovništva

23
Globalni aparthejd - skrivena, krupna
pljačku Juga odljevom "mozgova" na
Sjever. Sjever je u proteklih sto godina
gospodario na račun Juga, što je
svojevrsni parazitizam Sjevera nad
Jugom, tvrdi Radermacher.
Socijalna nejednakost je na svjetskoj razini
puno veća nego unutar najnepravednijih
država (kolonijalni i aparthejd režimi).

24
Tehnološka superiornost bogatih nad
siromašnima; dominacija kapitala nad
radom!
J. Ziegler: Kozmokrati Sjevera vladaju
svijetom uz pomoć klase „compradoresa“
= domorodačka vladajuća klasa koja zbog
vlastitih uskih interesa služi strane
vjerovnike a protiv vlastitog naroda (lokalni
direktori, odvjetnici, novinari ... “kupljena
buržoazija”, trgovački lobi)

25
J. Sachs - Četiri problema siromašnih:
(1) kriza dugova,
(2) globalna trgovinska politika,
(3) znanost za razvoj i
(4) briga o okolišu
Za njihovo rješavanje treba aktiviranje šest
tipova kapitala nedostatnih siromašnima:
ljudski kapital, poslovni kapital,
infrastruktura, prirodni kapital, kapital
javnih institucija, kapital znanja
26
 Siromaštvo u hrvatskom društvu

- Danas se primarno vezuje uz

nezaposlene kao i rizične skupine
umirovljenika, bolesnih i invalidnih
osoba, te singularnih obitelji s dvoje i
više djece.
- Slabije obrazovani
- Nisko socijalno porijeklo
- Poljoprivredna profesija
27
Osiromašivanje je proces o kojemu
govorimo uvijek kada se spušta linija
siromaštva (pad standarda pripadnika
određenih klasa – smanjivanje prihoda,
opadanje kupovne moći).

U Hrvatskoj su osiromašivanju izloženije

regije u kojima dominira
poljoprivreda!

28
Uvjeti dugotrajne nezaposlenosti u
Hrvatskoj se pokazuju kao:

• smanjena potreba za radnom snagom,

• pasivnost u traženju posla,
• nespremnost poslodavaca da prihvate
dugotrajno nezaposlene ...

29
Gini koeficijent nejednakosti (0 – savršena
jednakost, 1 – potpuna nejednakost)
2000. je iznosio za Hrvatsku 0,30
Bio je nešto veći od koeficijenta za Mađarsku,
Bugarsku i Rumunjsku (0,27),
ali niži od pokazatelja za Poljsku, Ukrajinu,
Estoniju, Moldaviju i Rusiju (za koju je bio najviši
i iznosio 0,46).
U RH (prema podacima Svjetske banke):
1998. ispod praga siromaštva 7,2 – 9,6% stan.
2006. -“- 11 % stan.

30
Višestruke implikacije siromaštva za
razvoj hrvatskog društva:
- opasnost od dualizacije društva
- opasnost od samoorganiziranja
siromašnih slojeva (kultura potklase)
- usporavanje demokracije
Izlaz: stvaranje učinkovitih socijalnih
programa koji će smanjiti broj siromašnih i
nezaposlenih (→ inkluzivno društvo).

31
Profil siromašnih u Hrvatskoj
(uz koje se osobe i kućanstva najčešće vezuje
siromaštvo)
- Nisko obrazovanje
- Starije osobe (umirovljenici)
- Nezaposleni
- Ruralno stanovništvo
- Samačka kućanstva
27,9% stanovnika RH u riziku od
siromaštva i socijalnog isključenja →→→
32
Neki pokazatelji stanja

33
Prema kriterijima Svjetske banke linija
siromaštva je određena s:
1,9 eura dnevno za siromašne zemlje
3,1 euro za prosječno razvijene zemlje
U zemljama EU:
s manje od 1,9 eura živi 5,5 mil stan.
S manje od 3,1 euro dnevno ih živi 8,6 mil.st.
U RH:
S manje od 1,9 eura živi 38560 st.
S manje od 3,1 euro dnevno živi 77130 st.
34