Geografija- ponavljanje za test

1. Kada i gdje započinje industrijska revolucija i koja su obilježja?

Industrijska revolucija je započela je u Engleskoj u 18. Stoljeću. Obilježja su deagrarizacija, deruralizacija i urbanizacija. Dešava
se nagli porast stanovništva. Sudjeluje istok i europske zemlje, a u 19. Stoljeću i SAD te krajem 19. stoljeća i Japan koji ima kasnu
revoluciju, ali ubrzanu.
2. Što je globalizacija?
Globalizacija je proces povezivanja i jačanja međuovisnosti suvremenog svijeta.
3. Obilježja zemalja poslijeindustrijskog doba?
Poslijeindustrijsko doba započinje u drugoj polovici 20. Stoljeća. Dolazi do deindustrijalizacije ( smanjuje se broj industrijskog
stanovništva, ali se važnost industrije povećava), tercijalizacija (sve više tercijarnog stanovništva, ali važnost industrije se
povećava). Globalizacijski procesi su telekomunikacija, promet ( avion, brod – niske cijene), sigurnost gigantizma- veća
dostupnost, robotizacija, informatika. Banke nude kartično plaćanje te ljudi mogu plaćati bez mijenjanja valute. Također se
osnivaju multinacionalne kompanije koje imaju pogone u nerazvijenim zemljama. Stvaraju se tehnološki parkovi koji na ekološki
prihvatljiv način proizvode.
4. Koje su negativne strane poslijeindustrijskog doba?
Negativne strane poslijeindustrijskog doba su: razvijene zemlje svoje stare pogone stavljaju u nerazvijene zemlje te oni
onečišćuju okoliš, sve veća polarizacija svijeta, nejednako sudjelovanje razvijenih i nerazvijenih u globalizacijskim procesima i
koristima koje ona donose, globalizacijski univerzalizam ( u nerazvijenim se doživljava kao oblik imperijalizma),dvostruka mjerila,
nedosljednost, digitalni jaz…
nejednako sudjelovanje razvijenih i nerazvijenih u globalizacijskim procesima i koristima koje oni donose:

1.− korist od globalizacije ima bogati sjever, dok je siromašni jug 5. digitalni jaz
uvelike isključen − nejednaka informatizacija i dostupnost digitalnih informatičko-komunikacijskih
2. globalizacijski univerzalizam tehnologija
− novi oblik imperijalizma u manjim državama 6. epidemija AIDS-a
3. dvostruka mjerila − najveći broj oboljelih je u Africi
− licemjerje u politici – prigovara se i tlači zemlje od kojih se nema − osim od AIDS-a, velik broj ljudi u nerazvijenim zemljama umire od tuberkuloze i malarije
koristi, a one od kojih se ima koristi, ostavlja 7. terorizam
se na miru – Saudijska Arabija i Kina po pitanju ljudskih prava, Iran i − dijete globalizacije – povećani broj napada radi posljedica globalizacije i njena širenja
drugi.
8. ekološki problemi
4. nedosljednost
− sječa šuma, izlov ribe i emisija štetnih plinova
− otvorene granice, ali ne za sve – primjer sa Danskom
9. kulturološki uniformizam ili globalizacija kultura
− zbog širenja informatike i interneta, gubi se izvorna kultura neke zemlje/mjesta i širi se
globalna kultura
5.Obilježja multinacionalnih kompanija? (američka kultura) i engleski jezik (anglizacija) – vesternizacija (pozapadnjavanje) ili
amerikanizacija
Multinacionalne kompanije su kompanije koje trguju i
− javlja se lokalni nacionalizam kao reakcija na gubljenje kulturnog identiteta i obrana od
posluju globalno. Središte im se nalazi u razvijenoj zemlji , globalizacije kulture
a pogoni najčešće u nerazvijenim. Značaj ima ulaganje
− način prehrane – gubi se lokalna kuhinja i poprima se sve više fast food kultura prehrane
kapitala u druge zemlje – transfer kapitala ili
− način odijevanja – traperice, globalna narodna nošnja
prekogranične investicije. Prije je bila velika
centralizacija multinacionalnih kompanija , a od 70-tih
godina decentralizacija ( podružnice imaju mogućnost odlučivanja, prebacuje se jedan dio odlučivanja na pridružnice ili tvrtke
kćeri. Kod nekih kompanija se to pokazalo loše kao npr. Philips ( pala kvaliteta proizvodnje). Danas kompanije masovno ulažu u
druge zemlje.
6. Što su burze i koja je najveća?
Burza je centralizirano mjesto razmjene standardiziranih financijskih instrumenata. Instrumenti se prodaju po sustavu
kontinuirane aukcije tj. sudionici kupuju i prodaju instrumente tokom radnog vremena. Na burzi direktno mogu trgovati samo
specijalisti i brokeri – posebno ovlašteni sudionici koji plaćaju ‘članarinu’ pripadajućoj burzi. Burza u New Yorku je najpoznatija i
ujedno i najveća burza u svijetu. Obuhvaća preko 2800 kompanija koje moraju zadovoljiti stroge uvjete pristupanja na toj burzi.
7. Objasni što je tehnološki park te gdje se oni nalaze.
Tehnološki parkovi su smještaj u čistim zonama i prevladavajuće zelene površine koja okružuje objekte namijenjene
istraživanjima i proizvodnji. Sastoje se od tri dijela; istraživački centar, proizvodnja i prodaja.
● Najstariji tehnološki park: Silicijska dolina ( SAD )
● Najveći tehnološki park kod Tokija ( Japan )- 7000 doktora znanosti
● Najveći broj tehnoloških parkova- Silicijska dolina ( SAD )
1
8. Objasni zemlje 1. , 2., 3. svijeta.
Prošla podjela zemalja prema one na :
➢ Zemlje I. svijeta: - kapitalističke zemlje tržnog gospodarstva
- Angloamerika
-ponuda i potražnja u čvrstoj vezi

➢ Zemlje II. Svijeta: -socijalističke zemlje, plansko gospodarstvo

-SSSR i istočni dio Europe

➢ Zemlje III. Svijeta: -najbrojnije zemlje, slabo razvijene, veliki broj nerazvijenih zemalja koji su pripadali u „ Pokret
nesvrstanih „

9. Koje su zemlje sjevera, a koje zemlje juga?

Polarizacija svijeta – podjela svijeta na dva dijela (pola) koji se razlikuju poglavito po stupnju gospodarske razvijenosti
Zemlje sjevera: gospodarski razvijene zemlje svijeta bez obzira na stupnjeve geografske širine.
Zemlje juga: gospodarski nerazvijene zemlje svijeta, bez obzira na stupnjeve geografske širine.
10. Koje su promjene u industriji s 3. industrijskom revolucijom?
preobrazba sela – nema više seljaka već su to poljoprivredni proizvođači
− u razvijenim zemljama prestala je deruralizacija
− globalizacija, litoralizacija i poslijeindustrijska ili tercijarna urbanizacija
− liberalizacija, neoliberalizam – nesmetano kretanje ljudi i kapitala, sirovina, proizvoda, smanjenje carina i drugih barijera
trgovini
− globalizacija svjetskog financijskog sustava
− razvoj informatike i robotike, deindustrijalizacija ( sve manje ljudi radi u sektoru industrije, ali je sve veža važnost),
tercijalizacija ( sve više ljudi se zapošljava u tercijalnom sektoru), proces telekomunikacije, padaju cijene prometa,
najveći gradovi danas se nalaze u nerazvijenijim dijelovima svijeta
− Azijski tigrovi
− Novi oblici proizvodnje:
➢ Kaizer: način nagrađivanja radnika ( „ zadovoljan radnik“ -pored osnovne plaće sefovi nagrađuju radnika, veću korist
ima poslodavac jer se radnik više trudi)
➢ „ just in time“ – nakon sezone, višak robe u skladištu se rasprodaje ( roba u skladištu je najskuplja)
11. Zašto dolazi do sve većih razlika između bogatih i siromašnih?
omjer dohotka bogati – siromašni je 200:1 − BDP razvijenih zemalja je između 50 000 i 100 000 $, a nerazvijenih oko 1000 $ − 1
mlrd. ljudi s visokim dohotkom zarađuje 60% svjetskog BDP-a, 1,5 mlrd. stanovnika u srednje razvijenim zemljama zarađuje 20%
svjetskog BDP-a i 3,5 mlrd. siromašnih zarađuje ostatak (20%)
➢ Razlog je da je gospodarski razvoj brži od demografskog STANDARD ST. RASTE
➢ Demografska stagnacija ( na početku godine, određeni broj stanovnika i određen BDP i na kraju godine je sve isto ali se
BDP povećava)
12. Procesi :
Deagrarizacija je proces napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti i izvora prihoda.
Deindustrijalizacija je smanjenje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu. jezgra (razvijene zemlje – Angloamerika,
13. Objasni zemlje jezgre, periferije i poluperiferije. Europa i Istočna Azija), periferija i
poluperiferija
➢ Zemlje jezgre: područja najveće gospodarske razvijenosti( Azijski
tigrovi, Angloameričke države, neke države Europe) − zemlje jezgre – zemlje proizvođači
industrijske robe, a zemlje periferije su
➢ Zemlje periferije: srednje razvijene zemlje
opskrbljivači sirovina i tržište za
➢ Zemlje poluperiferije: nerazvijene (Afričke zemlje)
proizvedenu robu – danas jezgra posjeduje
14. Što je trijadizacija? moć, novac, utjecaj i organizacije za donošenje
− trijadizacija svijeta – trodijelna podjela razvijenog svijeta označava razvoj
triju snažnih razvojnih jezgro, tj. njihovu političku i vojnu dominaciju – Angloamerika, Europska Unija i Istočna Azija − međusobno
najviše trguju razvijene zemlje
15. Koja su pozitivna i negativna obilježja multinacionalnih kompanija?
Pozitivna obilježja su da multinacionalne kompanije omogućuju nerazvijenim zemljama radna mjesta, te prihode građanima i
mogućnost poboljšanja BDP zemlji. Negativne strane su da kompanije previše iskorištavaju radnike i samo državu. Radnici rade u

2
jako lošim uvjetima, rade i djeca. Plaće su jako niske, ali za njihove standarde prihvatljive. Kompanije može biti toliko velika i
moćna da u nerazvijenoj zemlji može činiti većinu BDP i počinje imati političku moć
16. Koja je veza između gospodarske razvijenosti i prirodnog priraštaja?
➢ Razlog je da je gospodarski razvoj brži od demografskog STANDARD ST. RASTE
➢ Demografska stagnacija ( na početku godine, određeni broj stanovnika i određen BDP i na kraju godine je sve isto ali se
BDP povećava)
17. Što su integracije i kakve mogu biti?
Integracije je udruživanje zemalja zbog zajedničkih interesa. One mogu biti:
➢ Vojno-političke ( NATO, Varšavski pakt- razdoblje hladnoga rata)
➢ Gospodarsko/ ekonomske
18. Što je Svjetska banka?
Svjetska banka osnovana je 1944. godine s ciljem da pomogne u razvoju zemalja članica, vodi brigu o međunarodnoj razmjeni i
ravnoteži platne bilance, usmjerava strane investitore u razvojne projekte, stvaranje boljih životnih uvjeta, daje jamstvo ili
pomoć pri dodjeli kredita i sl. Sjedište se nalazi u Washingtonu.
19. Što je Marsallov plan ?
Marshallov plan je prihvaćen na Ekonomskoj konferenciji u Parizu 1947. godine. Tim je planom SAD pružio većem broju
europskih zemalja pomoć u razdoblju od 1947. do 1952. godine. Svrha je bila da se Europa obnovi i osposobi za izvršavanje svojih
obaveza prema SAD i da SAD-u osigura veće tržište i određen politički utjecaj u zemljama koje su prihvatile pomoć.
20. Objasni što je G7, G8, G20.
➢ Skupina G7 (svjetski ekonomski vrh) naziv je za savjetodavni forum sedam najznačajnijih industrijskih zemalja svijeta
Čine ga predsjednici vlada SAD-a, Kanade, Japana, Njemačke, Italije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva
➢ G8 je skupina industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta. Ovu skupinu čine dvije zemlje sa
sjevernoameričkog kontinenta: SAD i Kanada; četiri europske zemlje: Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska,
Italija; jedna azijska zemlja - Japan; te Rusija* zbog velike političke važnosti. Europska unija se također prezentira unutar
G8, ali ona ne može biti domaćin sastanka ili predsjedavati skupinom.
➢ G-20 ili engl. Group of Twenty (G-20) Finance Ministers and Central Bank Governors (hrv. Skupina od dvadeset ministara
financija i guvernera središnjih banaka) je neformalni forum koji okuplja ministre financija i guvernere središnjih banaka
20 ekonomija: 19 (od 25) najrazvijenijih nacionalnih ekonomija i Europsku uniju kao posebnu cjelinu
21. Zašto je nastao SEV?
SEV (akronim od rus. Sovet êkonomičeskoj vzaimopomošči: Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć), bivša međunarodna
ekonomska integracija osnovana 1949. u Moskvi, koja je obuhvaćala većinu socijalističkih zemalja. Osnovni cilj SEV-a bilo je
poticanje razvoja gospodarstva zemalja članica, posebice onih slabije razvijenih, kroz koordinaciju planova gospodarskog razvoja.
Organizacija se raspala istodobno kada i socijalistički sustavi zemalja članica (1990–91). Početkom XXI. st. ponovno se
intenzivnije uspostavljaju tokovi robe i kapitala između bivših članica SEV-a, ali sada u okviru standardne međunarodne
regulacije ekonomskih odnosa.
22. Što je OPEC i koje su zemlje OPEC-a?
Organizacija zemalja izvoznica nafte je međunarodna organizacija koju tvore Alžir, Angola, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Gabon,
Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Od godine 1965. sjedište
joj se nalazi u Beču. Glavni cilj OPEC-a je vođenje zajedničke politike zemalja članica povezano s proizvodnjom i prodajom nafte.
23. Što je CEFTA, kada i zašto je nastala? Koje su članice i koja je današnja uloga?
CEFTA je ugovor o slobodnoj trgovini sklopljen 1992. godine, a u njemu su bile uključene tadašnja Čehoslovačka, Mađarska i
Poljska, a naknadno su se priključile Slovenija, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska. Zemlje koje su ušle u EU izlaze iz CEFTA-e te tako
danas CEFTA-u čine Albanija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo. Cilj toga udruženja je usklađivanje razvoja
ekonomskih odnosa između zemalja potpisnica putem razvoj komercijalnih odnosa, podizanje životnog standarda i osiguranje
mogućnosti za porast zapošljavanja, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti.
24. Što je NAFTA?
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, po veličini i snazi najvećeg gospodarskog saveza svijeta, rezultat je
brzog jačanja i širenja Europske Unije i tehnološko-gospodarskog razvoja Japana i ostalih Azijskih tigrova. Djeluje od 1994.
godine, a čine je SAD, Kanada i Meksiko
25. Što je Colombo plan?
Nastao je na poticaj UK 1950. u Colombu ( Šri Lanki). UK i članice Commonwealtha obvezale su se pružiti znatniju financijsku
pomoć i tehničku pomoć slabo razvijenim zemljama jugoistočne Azije ( članicama organizacije) od 1953. tim zemljama pomoć
pružaju Japan i SAD.

3
26. Što je LAFTA i kako se danas zove?
1981. preimenovana u LAIA – Latinskoamerička udruga za integraciju. Sastoji se od 13 članica i 10 promatrača – sve bivše
španjolske i portugalske kolonije. Udruživanje u cilju gospodarskog razvoja i zaštite vlastitog tržišta od strane konkurencije.
27. Što je OESS?
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju se bavi nizom sigurnosnih pitanja. Najznačajnija su: kontrola naoružanja,
diplomacija, mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti, ljudska prava, demokratizacija, nadzor izbora i privrede te zaštita okoliša.
28. Što je Šengenski sporazum?
Šengenski sporazum je sporazum sklopljen u lipnju 1985. godine. Belgija, Francuska, Luksemburg, Njemačka i Nizozemska su se
dogovorile da postepeno ukidaju granice i uvode slobodno kretanje za sve fizičke osobe. Sve zemlje u EU su potpisnice
Šengenskog sporazuma. Države članice koje još nisu u režimu Šengenskog sporazuma su Rumunjska, Cipar, Bugarska i Hrvatska.

Što su banana države?

banana države ili banana republike – zemlje koje se ističu velikom ovisnošću o stranom kapitalu, gospodarskom i političkom
nesigurnošću, korumpiranošću i bogaćenju na račun države − termin nastao kada je SAD (CIA) preko United fruit company
uništavao države Latinske Amerike dovodeći diktatore na vlast i pljačkajući države (Nikaragva, Honduras, Panama…)