POVIJEST RADA

Epohe u povijesti rada

Zanatska

epoha ili epoha alata (do

18. stoljea). Dijeli se na pet
podepoha: paleolit, neolit, antika,
srednji
vijek,
razdoblje
manufakture.
Industrijska epoha (od kraja 18.
stoljea do sredine 20. stoljea);
Postindustrijska
ili informatika
epoha (od 1950. do danas).

Epoha alata: paleolit

Paleolit

ljude se bave lovom i

ribolovom;
Izrauju primitivne alate;
Podjela rada po spolu i starosti;
Verbalno komuniciraju;
Stanuju
u
spiljama,
potkraj
paleolita
u
zemunicama
i
kolibama.

Epoha alata: neolit

Neolit

poinje otprilike 10000

godina prije Krista;
Poljoprivreda
postaje
dominantna djelatnost;
Proizvodnja tekstila, lonarstvo,
metalurgija;
Stalna
naselja
kraj
poljoprivrednih povrina;
Prvi grad (Jerihon).

Epoha alata: antika

Irigacija rijeka;
Nova zanimanja: vojnici, zanatlije,
pisari, pravnici, lijenici, trgovci,
knjigovoe, graevinari (Egipat);
Izuzetna
dostignua u oblasti
graevinarstava (piramide, Veliki
kineski
zid,
grke
i
rimske
graevine);
Ropstvo.

Zanatska epoha: srednji

vijek
Nazadovanje

u
organizaciji
i
tehnologiji rada;
Obnova
Europe poinje u 10.
stoljeu (sveuilita);
Ljepota srednjovjekovnih gradova
nije nadmaena do dananjih dana;
Sakralni objekti;
Upotreba vodene snage.

Karakteristike epohe
alata
Rad u zanatu odvija se uglavnom
runo, pomou alata.
Malen broj radnika nerazvijena
podjela rada.
Rad se obino izvodi po komadu i
narudbi i za poznatog naruitelja.
Radna snaga: majstor, pomonici
(kalfe) i naunici (egrti).

Manufakture:
16. do 18. stoljee
Manufakture

su oznaile prijelaz iz
epohe alata u industrijsku epohu.
Drastino poveanje produktivnosti.
Svjetska podjela rada kolonije.
Pogoravaju se uvjeti rada (14-16
sati rada, nehigijenski uvjeti rada i
ivota).
Ponovno ropstvo u Americi.

Industrijska epoha

Industrijska epoha zapoinje izumom

parnog stroja (1785.).
Druga industrijska revolucija poinje
izumom elektrinog generatora 1870.
godine.
Tko je izumio pokretnu traku?
Prve moderne pokretne trake pojavile
su se u mesnoj industriji u SAD
(Cincinnati i Chicago).
Henry Ford uvodi pokretnu traku u
proizvodnju automobila 1913. godine.

Glavne karakteristike
industrijskog rada
Maksimalno

se pojednostavljuje
radni postupak.
Strunost radnika na traci postaje
nia nego strunost nekadanjeg
zanatlije.
Nastaje
stroga
podjela
na
manualni
i
intelektualni
rad.
Manualni radnik postaje dodatak
stroju.

Glavne karakteristike
industrijskog rada
Drastino

se
poveava
specijalizacija, a time i hijerarhijska
struktura.
Organizacija rada u tvornici postaje
nalik organizaciji u vojsci.
Uspostavlja se svjetska podjela rada.
Nerazvijene
drave
proizvode
sirovine,
a
razvijene
gotove
proizvode.

Glavne karakteristike
industrijskog rada
Stalni

je trend industrijalizacije i
urbanizacije.
Poljoprivrednici odlaze u gradove i
postaju radnici ruralni egzodus.
Poveava
se
i
broj
ljudi
u
tercijarnom
sektoru
privrede,
osobito u administraciji.
Industrijska epoha dostie vrhunac
za vrijeme 2. svjetskog rata.

Postindustrijsko doba

1.
2.
3.
4.

Od 1950. godine nastupa nova faza u

povijesti rada postindustrijsko doba.
Najznaajniji izumi koju su omoguili tu
fazu:
Proizvodnja prvog atomskog reaktora
(1942);
Konstruiranje
prvog
kompjutera
(1946);
Uvoenje robota u proizvodnju;
Otkrie Interneta (1969).

Karakteristike
postindustrijskog doba

Rast tercijarnog sektora privrede

(sektor
usluga),
osobito
u
administraciji.
(U
SAD
75%
stanovnitva
radi
u
tercijarnim
djelatnostima, 22% u industriji i
manje od 3% u poljoprivredi).
Znaajno se smanjuje postotak
stanovnitva
zaposlenog
u
poljoprivredi, ali i u industriji
postindustrijska civilizacija.

Karakteristike
postindustrijskog doba
Znanost postaje osnovni pokreta
razvoja,
to
dovodi
do
znanstveno-tehnoloke revolucije.

Sveuilita se integriraju sa
industrijskim
i
politikim
strukturama.
U posljednjih 100 godina ivi 90%
znanstvenika koji su ikad ivjeli
na zemlji.

Karakteristike
postindustrijskog doba
Masovno

zapoljavanje

ena.

Zato?
Uzroci:
ratovi,
olakavanje
kuanskih poslova, smanjenje
nataliteta, razvodi, feminizam,
nova
zanimanja,
smanjivanje
znaenja
fizikog
rada,
tehnoloki napredak.

Karakteristike
postindustrijskog doba
U

nekim granama industrije

(petrokemija,
elektrane)
90%
proizvodnje je u potpunosti
automatizirano.
Nove tehnologije ne zamjenjuju
samo fiziki rad, nego znatno
olakavaju i intelektualni rad
(Word, Excel, itd.).

Obiljeja suvremenog
rada

Intelektualni
rad
zamjenjuje
fiziki.
Drastino se poveava broj ljudi
koji rade kod kue.
Sve
vie
zaposlenika
ima
fleksibilno radno vrijeme.
Dolazi do velikih migracija radne
snage osobito iz nerazvijenih
drava u razvijene.

Obiljeja suvremenog
rada
Engleski jezik postaje globalni
jezik poslovne komunikacije.
Proces proizvodnje prebacuje
se u zemlje u razvoju gdje je
jeftinija radna snaga.
Razvijene
zemlje
prodaju
brandove.

Obiljeja suvremenog
rada
Sve

manje ljudi ima stalno

zaposlenje.
Od
1980. poveava se broj
radnih sati godinje.
Poveava se koliina vremena
koja se provede u putovanju na
posao.
Jo uvijek postoji ropstvo!

Obiljeja suvremenog
rada
Najvei

problem
suvremenog
ovjeanstva
je
stalno
poveavanje socijalnih razlika
bogati postaju sve bogatiji, a
siromani sve siromaniji.
300 najbogatijih ljudi zarauje
vie
nego
3
milijarde
najsiromanijih.

Promjene u drutvu

Polovina svjetskog stanovnitva ivi s

manje od 2,5 dolara na dan, dok
japanski poljoprivrednik dobiva dravnu
subvenciju za svaku kravu u iznosu od 7
dolara na dan.
Kao rezultat irenja AIDS-a, oekivani
ivotni vijek u Botsvani pao je sa 61
godine 1967. na samo 38 godina 1999.
godine a u Junoafrikoj Republici sa 63
godine 1992. na 48 godina 1999.
godine.

Promjene u drutvu
este su promjene prebivalita
poveava se broj socijalnih
kontakata,
ali
se
teko
odravaju trajna prijateljstva.
Raspad proirene obitelji.

Drutveni trendovi
Zahvaljujui

internetu, veina
znanstvenih
i
kulturnih
dostignua ovjeanstva postaje
dostupna svakom ovjeku.
U
posljednjih
200
godina
obiljeava stalni ekonomski rast.
ivotni vijek 1920. bio u SAD 54
godine, danas je u Japanu 82
godine.