GLOBALIZACIJA U SVIJETU

GLOBALIZACIJA
o Proces povezivanja i jaanja meuovisnosti suvremenog svijeta
o glob(lat.)- Kugla,lopta
o Globus - Umanjen prikaz planeta zemlje
o Global- Cjelokupnost, ukupnost. globalan- sveopi, sveobuhvatan
o Globalizam(zapadnjatvo ili vesternalizacija)- politike kojom se nastoji uspostaviti
jedinstveni globalni politiki gospodarski i kulturni sustav prema
zapadnjakoma(amerikom) modelu
KOLJEVKA ILI PROSTORNO ISHODITE GLOBALIZACIJE - razvijene zemlje Angloamerike,
Europe i Istone Azije
GLAVNI NOSITELJI(SUBJEKTI) GLOBALIZACIJE- Politiki, gospodarski i vojno najmonije
zemlje svijeta i multinacionalne kompanije
GLOBALNO SELO- Izraz koji se upotrebljava za suvremeni svijet, zahvaljujui
medijima,internetu... prostorno i vremenski suzio
TIPOVI GLOBALIZACIJE: Gospodarski, politiki, kulturni, ekoloki, komunikacijski

UZROCI GLOBALIZACIJE

3 ETAPE:
1. Agrarna - prije 10ak tisua godina, zasnivala se na snazi ljudskih i ivotinjskih
miia
2. Industrijska - bolja organizacija rada, ugljen, sirovine
3. Nova ili poslijeindustrijska - mikroprocesori,tranzistori - proizvodnja raunala;
Nastupa vrijeme visoke tehnologije (high-tech)
UZROCI GLOBALIZACIJE:
1. Brzi razvoj znanosti
2. razvoj inf. tehnologije
3. promjena prometne tehnologije
4. novi lokacijski imbenici
5. prestanak hladnog rata
6. multinacionalne kompanije
7. modernizacija stare industrije
1999. pojava satelita
GPS - globalni pozicijski sustav
Razvoj tehnolokih parkova na rubovima grada
o Prvi tehnoloki park - Silicijska dolina - San Francisco
Industrija se podie na rubovima grada gdje su lako dostupne- cestovna kriita
prestrukturiranje promjena strukture industrije

GLOBALIZACIJA I PROMET

Promet - djelatnost koja se bavi prijevozom materijalnih dobara,ljudi, energije i

informacija
Zrani promet
o Velika brzina i udobnost
o Globalne dimenzije sveo na izletine udaljenosti
o visoke cijene, relativno mala nosivost
o nedostaci: veliki avioni zahtijevaju velike piste
Danas najvei: Black-bird(??)
eljezniki promet
o inteligentan promet
o modernizacija: ukidanje neisplativih pruga,ublaavanje zavoja,vea nosivost, el.
vua
o uvoenje brzih nagibnih vlakova
Automobilski promet
o Vana uloga u globalizaciji

o smatra se pretpostavkom pojave tech- parkova

Pomorski promet:
o Najjeftiniji
o pomorske luke zanimljive teh-prakovima
o 2 vrste brodova: RO-RO i LASH
o Brodovi za prijevoz generalnog tereta, kombiniranog tereta i kontejnera, RO-RO

GLOBALIZACIJSKI PROCESI I TRGOVINA

trgovina tercijarna djelatnost razmjene usluga i dobara

trgovinska bilanca razlika izmeu uvoza i izvoza (pozitivna = viak, suficit ; negativna
= manjak, deficit)
unutarnja i vanjska trgovina
razlog nastanka shopping centara parking prostor; na rubovima grada
NOVI LIBERALIZAM ILI NEOLIBERALIZAM - oituje se u veoj slobodi kretanja radne
snage,kapitala,sirovina,proizvoda, smanjivanje carinskih barijera
protekcionizam zabrana ili ograniavanje uvoza da bi se zatitilo domae trite
TRGOVAKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE
o GATT - opi sporazum o carinama i trgovini
stupio na snagu 1948.
preimenovan u WTO 1994.
o WTO - svjetska trgovinska organizacija
eliminacija diskriminacije
Slobodna trgovina bez prepreka
Otvoreno trite
osiguravanje preduvjeta za konkurenciju
o OECD - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
1960. se razvila se iz OEEC-a
OEEC - Organizacija za europsku ekonomsku suradnju
osnovan 1948. za provoenje Marshallova plana
sjedite u Parizu
ciljevi:
unapreivanje meunarodne razmjene meu dravama lanicama
razvijanje meudravnih trgovinskih odnosa
ubrzavanje ekonomskog razvoja
odravanje financijske stabilnosti
usklaivanje ekonomske politike zemalja lanica
MARSHALLOV PLAN - prihvaen na Ekonomskoj konferenciji u Parizu 1947.
o tim planom SAD je pruio pomo europskim zemljama izmeu 1947. i 1952. g.
o svrha je bila da se Europa obnovi i osposobi, da bi izvravala svoje obveze prema
SADu
o SAD bi u tim zemljama osigurao vee trite i odreeni politiki utjecaj

SVJETSKA BANKA(The World bank)

osnovana 1944.
ciljevi: pomo u razvoju zemalja lanice
vodi brigu u meunarodnoj razmjeni i ravnotei
platne bilance
usmjerava strane investicije u razvojne projekte
stvaranje boljih radnih i ivotnih uvjeta
pomo pri dodjeli kredita
sjedite u Washingtonu
Kreditne kartice (plastini novac)
Elektronini novac - izgleda numerirano u obliku brojeva
Meunarodni monetarni fond(MMF)
o osnovan 1944. na konferenciji u SADu
o Moneta novac
o kljune lanice SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina i SSSR
o funkcije
promocija meunarodne monetarne suradnje
irenje i uravnoteeni rast meunarodne trgovine
stabilan razvoj zemalja lanica
uspostava multilateralnoga sustava plaanja
pomo lanicama u jaanju meunarodne vjerodostojnosti
o Dinkova kratka definicija - Kada zemlja padne u dugove i nema vise novca za npr.
davanje mirovina, tu dolazi MMF koji daje kredit dravi sa jakom malom
kamatom, ali MMF daje neke uvijete npr. Smanjenje plae vojske za 15%.
o Fond se puni uplatom kvota zemalja lanice; prilikom ulanjenja lanica uplauje
25% u posebnim pravima vuenja, a ostalih 75% uplauje u nacionalnoj valuti
SVJETSKA BANKA:
o IBRD - Meunarodna banka za obnovu i razvoj
o IDA - Meunarodno udruenje za razvoj
o IFC - Meunarodna financijska korporacija
o MIGA - Multilateralna agencija za investicijske garancije
o ICSID - Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova
o
o

MULTINACIONALNE KOMPANIJE

MULTINACIONALNE KOMPANIJE - poduzea koja proizvode i prodaju robu i usluge u vie

drava
Temelji njihovog poslovanja su:
o velika koliina kapitala
o velika koliina znanja
o veliki broj zaposlenih
o razgranata organizacija proizvodnje
Unutarnja organizacija multinacionalnih kompanija
o Centralizacija - upravljanje iz jednog sredita(sredite tvrtke,mozak tvrtke)
o decentralizacija - podrunice imaju mogunost donoenja odluka
GLOBALNI IGRAI = MNK
Najvei broj multinacionalnih kompanija nastaje poslije 2. svjetskog rata.
TRANSFER KAPITALA (prekogranine investicije) - ulaganje kapitala u neku drugu dravu
IPZ - izvozne proizvodne zone - prostori u nerazvijenim dravama u koje ide transfer
kapitala
TVRTKE KERI - novo otvorene tvrtke ili nove podrunice
to nii trokovi, to vea dobit
G7,G8,G9
o G7 - Najbogatije drave svijeta Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, SAD,
Kanada, Japan
o G8 - G7 + Rusija
o G9 - G8 + Kina

Coca-Cola posluje u 130 drava

McDonalds 119 drava
IBM 80 drava
BANANA DRAVE(BANANA REPUBLIKE)
o Ovise o stranom kapitalu
o Politiki i gospodarski nestabilne
o Korumpirane
o Bogaenje na raun drave
o Drave Sr. Amerike(Honduras, Nikaragva) veliki su proizvoai banana, ovise o
MNK United Fruit Company

NEJEDNAKI REGIONALNI RAZVOJ U SVIJETU

POLARIZACIJA SVIJETA podjela svijeta na nerazvijeni Jug i razvijeni Sjever

globalni/nacionalni okviri
o jezgra najrazvijenije drave svijeta; gl. grad zemlje
o poluperiferija slabije razvijene zemlje; izmeu krajnosti
o periferija jo slabije razvijene zemlje; otoni/gorski prostori
MILENIJSKA DEKLARACIJA - 8 razvojnih ciljeva:
o reduciranje i suzbijanje siromatva
o osiguranje osnovnog obrazovanja
o ravnopravnost spolova
o smanjivanje djeje stope smrtnosti
o poboljanje zdravlja majki
o borba protiv AIDS-a i drugih bolesti
o osiguranje odrivosti okolia
o globalna suradnja
TRIJADIZACIJA podjela razvijenog svijeta u 3 dijela Angloamerika, Europa, Istona
Azija
pokazatelji gospodarske razvijenosti BDP, prehrana, migracije, pismenost,
zdravstvene prilike...
BDP ukupna vrijednost svih dobara i usluga izraena u amerikim dolarima

NEKE NEGATIVNE POSLJEDICE GLOBALIZACIJE

a) nejednako sudjelovanje razvijenih i nerazvijenih u globalizacijskim procesima
i koristima koje oni donose
kritiari istiu kako zemlje Juga ne sudjeluju aktivno
priblino treina svj. stanovnitva nikada nije osjetila pozitivne uinke
globalizacije
b) globalizacijski univerzalizam doivljava se kao novi oblik imperijalizma u manje
razvijenim zemljama
c) dvostruka mjerila
demokracija se promie ako ne dovodi islamske fundamentaliste na vlast
ljudska prava su izvor sporova s Kinom ali ne sa Saudijskom Arabijom
agresija na Kuvajt se odbija golemom silom, ali se ne brani neka zemlja koja
nema naftu
d) nedosljednost
tie se nesmetanog kretanja ljudi u EU
lanice EU se smatriaju nositeljima ideje globalizma i imaju velike koristi od njega
EU najavljuje strou kontrolu granica zbog nepostojanja granica unutar EU
e) digitalni jaz
nejednaka informatizacija i razvoj ICT izmeu razvijenih i nerazvijenih
f) epidemija AIDS-a najvei br oboljelih imaju nerazvijene afrike zemlje
g) terorizam
neki od uzroka su razlike u stupnju razvoja Sjevera i Juga; siromatvo
osiromaene ekonomije i zanemarene drave pruaju utoite teroristima

h) ekoloki problemi
povrine mora pogodne za ulov ribe nestaju, a izvoz ribe raste
ume naglo se smanjuju, a vrijednost trgovine umskih proizvoda raste
i) globalizacija i kultura (kulturoloki uniformizam)
kultura poprima globalna obiljeja
vesternalizacija (amerikanizacija) utjecaj ima amerika filmska industrija
anglizacija sve vea upotreba engleskih izraza u svakodnevnom govoru u
ostalim jezicima
j) nain prehrane
u suvremenom razdoblju se javlja sve vie zajednikog naina prehrane i
pripremanja jela
fast food, Coca-Cola
k) nain odijevanja
gubi nacionalne posebnosti
traperice svjetski prepoznatljiv odjevni predmet
antiglobalisti protivnici globalizacije
o za njih je globalizacija korporacijska manipulacija
o organiziraju se u nevladinim udrugama (NGO)
o primjeri: Amnesty International, Greenpeace

SVJETSKE POLITIKE, VOJNE I GOSPODARSKE INTEGRACIJE

integracije savezi drava

o vojno-politike
o gospodarske
o prisilne integracije od 19. st.
Ujedinjeni narodi (UN)
o osnovani su potpisivanjem Povelje Ujedinjenih naroda 1945.
o pri stvaranju 50 lanica
o danas 193 lanice
o sjedite u New Yorku
o ciljevi:
ouvanje svjetskog mira i sigurnosti
rjeavanje globalnih problema svijeta
jaanje ljudskih prava
poboljanje meusobne suradnje i prijateljstva meu narodima
o 5 tijela UN-a:
Opa skuptina
ima najvie nadlenosti, predstavnici svih drava lanica
Vijee sigurnosti
zadueno za ouvanje mira i sigurnosti u svijetu
5 stalnih lanica s pravom veta (SAD, UK, Francuska, Kina i Rusija)
10 nestalnih lanica koje bira Opa skuptina svake 2 godine
Hrvatska nestalna lanica od 1.1.2008. do 31.12.2009.
Tajnitvo
administrativni organ
brine se o tekuem poslovanju i provodi politike odluke i program UN-a
Opa skuptina bira glavnog tajnika svakih 5 godina
glavni tajnik Ban Ki-moon
Ekonomsko i socijalno vijee (ECOSOC)
bavi se usklaivanjem djelatnosti UN-a i specijaliziranih organizacija
koje djeluju na gospodarskim, socijalnim, humanitarnim, kulturnim,
zdravstvenim i drugim podrujima
predstavnici 54 zemlje lanice
u posljednje vrijeme glavna tematika vijea je planiranje gospodarskog
razvoja siromanijih zemalja svijeta

Meunarodni (svjetski) sud

osnovan 1945. osnivakom Poveljom UN-a
glavni pravosudni organ UN-a
nadlean za pitanja vezana uz osnivaku Povelju i probleme lanica
sastoji se od 15 sudaca koje biraju predstavnici Ope skuptine i Vijea
sigurnosti
mandat sudaca traje 9 godina
rad Suda je proiren i na procesuiranje osumnjienih za ratne zloine i
zloine protiv ovjeanstva
sjedite je u Haagu, Nizozemska
UNICEF Meunarodni djeji fond UN-a za hitne potrebe sjedite: New York
UNCTAD Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj sjedite: eneva
UNHCR Ured visokog povjerenika za izbjeglice sjedite: eneva
IMF(MMF) Meunarodni monetarni fond sjedite: Washington
FAO Organizacija za prehranu i poljoprivredu sjedite: Rim
UNESCO Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu sjedite: Pariz
WHO Svjetska zdravstvena organizacija sjedite: eneva
WMO Svjetska meteoroloka organizacija sjedite:eneva
Sjevernoatlantski vojni savez NATO
o osnovan 1949. u Washingtonu
o cilj:
obrana Zapadne Europe od mogueg napada komunistikih zemalja
predvoenih Sovjetskim Savezom
zajedna gospodarska, politika i vojna suradnja
savjetovanje o aktualnim politikim problemima
odravanje mira i uklanjanje kriznih arita u svijetu nakon raspada SSSR-a
sjedite u Bruxellesu
Hrvatska postala lanicom 1.4.2009.
G-7 temeljena 1970. na summitu ministara financija 7 najrazvijenih drava bez SSSR-a
G-8 G-7 + Ruska Federacija
G-9 G-8 + Kina
OECD
OPEC Organizacija zemalja izvoznica nafte
o osnovana 1960. u Bagdadu
o lanice: Alir, Angola, Ekvador, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska
Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Venezuela, Gabon (1975.- 1995.)
o sjedite u Beu zbog neutralnosti Austrije
o cilj: voenje zajednike politike zemalja lanica povezano s proizvodnjom i prodajom
nafte
NAFTA SAD, Kanada i Meksiko
CUFTA SAD i Kanada; na snazi od 1989. g.
LAFTA Latinoamerika udruga slobodne trgovine
o osnovana 1960. g.
o 1981. preimenovana u LAIA Latinoamerika udruga za integraciju
o 13 lanica i 10 promatraa
ASEAN Savez zemalja jugoistone Azije
o regionalno udruenje 10 drava
o osnovano 1967. kao vojno-gospodarski savez radi obrane od kineskog
komunistikog reima
o sjedite u Jakarti, Indonezija
Colombo plan
o nastao na poticaj UK-a u Colombu (ri Lanka)
Arapska liga
o osnovana 1945. radi politiko-ekonomske i vojne suradnje arapskih drava i
zajednike obrane njihove neovisnosti

o azijsko-afrika integracija
Afrika unija
o osnovana 2002. godine
o lanice su sve afrike zemlje osim Maroka i Mauretanije
o osnovana zbog irenja demokracije, ljudskih prava i gospodarskog razvoja uz pomo
lokalnih i stranih investicija

EUROPSKA UNIJA I OSTALE EUROPSKE INTEGRACIJE

28 lanica EU
simboli EU: himna Oda radosti i zastava od 12 zlatnih zvjezdica na plavoj povrini
(savrenstvo i jedinstvo)
BENELUX unija Belgije, Nizozemske i Luksemburga nastala 1948. godine
Europska zajednica za ugljen i elik nastala na inicijativu francuskog ministra vanjskih
poslova Roberta Schumanna Parikim ugovorom 1951. godine
Europska ekononska zajednica
o osnovana 1957. Rimskim ugovorom
o potpisnice su Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija, Francuska i SR Njemaka
o tim ugovorom su se zemlje lanice dogovorile o slobodnoj razmjene robe i usluga te
slobodnom kretanju ljudi
o carine na meusobnu trgovinu su ukinute 1.7.1968.
1973.g.
o 1. val proirenja - Danska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo
o Europska ekononska zajednica -> Europska zajednica
1981.g. Grka
1986.g. panjolska i Portugal
1990.g. ujedinjenje Njemake
1993.g. Maastricht, Nizozemska
o Europska zajednica -> Europska unija
o monetarna unija Euro ()
1995.g. Austrija, vedska i Finska
Phare program program financijske pomoi bivim socijalistikim zemljama za uspostavu
demokracije, obnovu gospodarstva i provoenje politikih reformi
2004.g. Cipar, eka, Estonija, Letonija, Litva, Maarska, Malta, Slovaka, Slovenija,
Poljska
2007.g. Bugarska i Rumunjska
2013.g.- Hrvatska
17 drava ima
Delorsovi krugovi model pristupanja EU
kriteriji pristupanja:
o politiki stabilne institucije koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, ljudska
prava i zatitu manjina
o ekonomski trino gospodarstvo, zemlje se moraju moi boriti s pritiskom
konkurencije i trinih utakmica unutar EU
o obveze lanica prema EU i prihvaanje sve pravne steevine EU
Hrvatsko pristupanje EU
o 21.2.2003. podnesen zahtjev za lanstvo
o 18.6.2004. dobiven status kandidata za lanstvo
o 3.10.2005. slubeno otvoreni pregovori
o 20.10.2005. 18.10.2006. analiza usklaenosti zakonodavstva s europskim
propisima (screening)
o 10.6.2011 zavreni pregovori
o 9.12.2011 potpisan pristupni ugovor u Bruxellesu
o 1.7.2013 Hrvatska je slubena lanica EU
engenski sporazum

o
o

sklopljen 1985. g. u Schengenu, Luksemburg

ukidanje unutarnjih zajednikih graninih kontrola i uvoenje slobode kretanja za
sve fizike osobe dravljane zemalja potpisnica sporazuma

INSTITUCIJE EU I OSTALE EUROPSKE INTEGRACIJE

Vijee Europske unije

o okuplja ministre vlada zemalja lanica
o postoji vie Vijea ministara, ovisno o temi o kojoj se raspravlja
o Vijee donosi sve znaajne pravne odluke i zakljuke
o u suradnji s Europskim parlamentom utvruje i unutarnja pravila Unije, zadueno
je za proraun Unije i zakljuivanje meunarodnih ugovora koje je izradila
Komisija
o Vijeem naizmjence predsjeda po jedna od lanica u razdoblju od 6 mjeseci
Europsko vijee
o daje ope politike smjernice
o elnici vlada i njihovi ministri se sastaju dva puta godinje na zajednikim
zasjedanjima
Europski parlament
o tijelo demokratskog izraza i politikog nadzora
o sudjeluje u donoenju zakonskih odredbi unutar Unije
o ima 751 lana, od kojih je i 11 hrvatskih
o plenarne sjednice se odravaju u Strasbourgu i Bruxellesu
Europska komisija
o izvrno-administrativna vlast
o priprema pravne akte, posreduje izmeu lanica i provodi politiku EU
o komisija ima 28 lanova
o lanovi se imenuju na 5 godina
Sud Pravde Europske unije (Europski sud)
o sjedite u Luxembourgu
o sastoji se od sudaca i glavnih tuitelja sporazumno imenovanih od strane drava
lanica na 6 godina
o osigurava potivanje zakona u tumaenju i provedbi Ugovora
o provjerava podudarnost pravnih postupaka organa Unije sa zakonskim
odredbama
Revizorski sud
o 25 lanova sporazumno imenovanih od strane vlada lanica na 6 godina nakon
savjetovanja s Parlamentom
o provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije i upravljanje sredstvima
o na kraju godine rad Suda se sastavlja u godinje izvjee
EFTA Europsko udruenje slobodne trgovine
o Island, Lihtentajn, Norveka, vicarska
o osnovana 1960. g.
o sjedite u enevi
CEFTA Srednjeeuropski ugovor o slobodnoj trgovini
o sklopljen 1992. g.
o Albanija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo
Vijee Europe
o osnovano 1949.g. radi promicanja jedinsktva i suradnje u Europi
o sjedite u Strasbourgu
o 41 lanica
o Hrvatska primljena 6.11.1996.
o ciljevi: zatita ljudskih prava i demokracije, ouvanje i razvoj kulturnog identiteta,
zatita manjina, borba protiv ksenofobije (mrnje prema strancima)
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)

upozorava na mogue sukobe i spreava ih, posreduje u krizama i u Europi,

ukljuuje se u kontrolu naoruanja...
o 55 lanica
o nastavak Konferencije za europsku sigurnost i suradnju (1973.)
o 1955.g. promjenio ime u OESS
Zapadnoeuropska unija (WEU)
o savez obrambenih snaga europskih drava osnovan 1955.g.
o sudjeluje u humanitarnim te mirovnim operacijama i rjeavanju kriza
o sjedite u Bruxellesu
o