www.nasciturus.

com
SOCIOLOGIJA
By: Maja Vidan
I. POGLAVLJE
Kultura i ponaanje, socijalizacija
Kultura definira prihvaene naine ponaanja za pripadnike posebno drutva. ! sunim
predjelima "ustralije# prakticirao se $enski infanticid da bi se smanjila populacija u doba
ladi# a povremeno je dijete bilo pojedeno. ! kontekstu odre%eno drutva oni su smislen#
racionalan i prihvaen dio $ivota# znaajno se razlikuju od obrazaca ponaanja u zapadnom
drutvu. &judsko ponaanje je uvelike determinirano kulturom.
'ocijalizacija je proces u kome pojedinci ue kulturu svoa drutva. (rimarna socijalizacija je
najva$niji aspekt i odvija se tijekom djetinjstva obino unutar obitelji. )ijete ui jezik i mnoe
od temeljnih obrazaca ponaanja svoje drutva. )rui aensi socijalizacije su obrazovni
sustav# profesionalna skupina i kru prijatelja. 'ocijalizacija je proces koji traje itav $ivot.
)uotrajna interakcija s odraslima je bitna zbo stvarno postanka ovjekom.
Norme i vrijenosti, status i ulo!a
*orma je specifini vodi za djelovanje koji definira prihvatljivo i primjereno ponaanje u
posebnim situacijama. *orme odijevanja+sedamdesetoodinja baka odjevena kao
tinejd$erica orijeila bi se o norme svoje dobne skupine. *orme se provode pozitivnim i
neativnim sankcijama to jest naradama i kaznama. ,ou biti neformalne - poled
odobravanja ili neodobravanja. ili formalne -narada ili kazna od slu$beno tijela..
/dre%ene se norme provode uz pomo slu$benih sankcija. 0 formalne sankcije mou biti
pozitivne ili neativne.
1rijednost je vjerovanje da je neto dobro i po$eljno# definira to je va$no# isplativo i vrijedno
te$nji- biti prvi u utrci# doi do vrha profesije# 'iou2i su vrednovali velikodunost..
*iz normi se mo$e shvatiti kao izraz jedne vrijednosti. 're%eno i stabilno drutvo iziskuje
zajednike norme i vrijednosti.
'tatusi su niz socijalnih pozicija lanova drutva- profesionalni status# rasni status.. *eki
statusi su relativno fiksni-spol ili aristokratske titule..
'teeni statusi su oni koji nisu fiksirani naslje%ivanjem# biolokim karakteristikama ili druim
faktorima nad kojima pojedinac nema kontrole. (osti$e se kao rezultat# brani i profesionalni
statusi su steeni.
'vaki status prati niz normi koje definiraju niz oekivanja o tome kako e djelovati pojedinac
koji zauzima poseban status. !loa je ta skupina normi. 'tatus advokata+uloa advokata.
(ojedinac ira uloe u odnosu na drue uloe-lijenik prema pacijentu.. (ojedinci stupaju u
me%usobne odnose kroz uloe.
)rutvene uloe upravljaju i oraniziraju ponaanje. !loe su va$an dio za ure%eno drutvo#
one su smjernice i upute.
www.nasciturus.com
"azvoj ljus#i$ rutava % predmoderna drutva# moderna industrijska drutva# modernost#
postmodernost&
3. "nthony 4iddens razlikuje tri lavna tipa ovih drutava:
a. lovaka i sakupljaka drutva+ sakupljanje voa# sjemenki i povra# lov zbo
prehrane. ,ale plemenske skupine esto manje od 56 ljudi# posjedovali su
malo stvari i materijalno boatstva koje je bilo zajedniko. 7elativno malo
nejednakosti# stariji pripadnici su imali vii status i vie utjecaja. 8o uvijek
postoje u dijelovima "frike# Brazila9
b. stoarska i ararna drutva+ stoarska drutva love i sakupljaju ali uzajaju i
stada $ivotinja. /ni im osiuravaju mlijeko i meso# a mou biti i prijevozno
sredstvo. 'klonost stvaranju nejednakosti# vie su nomadska radi kretanja za
panjacima. (ostoje jo u "frici i "ziji. "rarna drutva uzajaju $itarice#
mou odr$avati mnoo vee populacije# nisu nomadska. "kumuliraju veliko
osobno boatstvo-7uanda# *epal..
c. *eindustrijske civilizacije+ razvoj radova# nejednakost boatstva i siromatva#
razvijeniji u podrujima umjetnosti i znanosti# vei razvoj sustava vlasti#
izumile su pismo: "steci# ,aye# 0nke# 7imsko :arstvo# antika 4rka9veina
je imala velike oru$ane snae# a neki su poduzimali velika vojna osvajanja.
;. &ee i *ewby identificiraju etiri lavne transformacije koje su se zbivale:
a. industrijalizam+ manufaktura< nova tehnoloija je dovela do olemo porasta
produktivnosti. 7azvila se specijalizirana podjela rada# ljudski su se $ivoti
ravnali prema satu i poeli raditi u duim smjenama fiksnih perioda u novim
tvornicama.
b. Kapitalizam+ ukljuuje rad za nadnicu i posao koji se vodi u svrhu stvaranja
profita. (ojavile su se nove klase+ prvenstveno klasa poduzetnika koji su
zara%ivali osnivanjem i vo%enjem ovakvih poslova i radnika klasa nadniara
koji su bili zaposleni u tvornicama.
c. !rbanizacija+ veliki pokret od ruralnih u urbana podruja. 'tanovnitvo se sve
vie koncentriralo u sreditima kapitalistike industrije. 7ast radova i
veleradova donijela je brojne drutvene probleme# zloini# zdravstveni
problemi9
d. &iberalna demokracija+ pravo kraljeva i kraljica se rijetko dovodilo u pitanje.
=rancuska revolucija+ svrnuta je franc.monarhija# ameriki rat za
neovisnost9novi nalasak na ra%anska prava pojedinca. /vo je otvorilo put u
nastanku politikih stranaka i novih perspektiva u drutvu.
>. vjerovanje u mounost ljudsko napretka# racionalno planiranje da bi se postili
ciljevi# vjerovanje u superiornost racionalne misli# u sposobnost tehnoloije i znanosti
da rjeavaju ljudske probleme# u sposobnost i prava ljudi da oblikuju svoje vlastite
$ivote# na proizvo%aku industriju da poboljava $ivotni standard.
?. ljudi poinju ubiti vjeru u znanost i tehnoloiju# postaju svjesni tetnih djelovanja
oneienja# opasnosti nuklearno rata i rizika enetsko in$enjerstva. ,noi
sumnjaju da oleme birokratske oranizacije mou zadovoljiti ljudske potrebe.
0zubili su vjeru u politika uvjerenja i velike teorije koje tvrde da su u stanju
www.nasciturus.com
poboljati drutvo-*ew "e filozofija.. ,ediji su postali vrlo va$ni u ljudskim
$ivotima i u ekonomiji.
II. POGLAVLJE
'rutvena nejena#ost i rutvena strati(i#acija) rutvene nasuprot prironim
nejena#ostima
)rutvena nejednakost se odnosi na postojanje drutveno stvorene nejednakosti.
)rutvena stratifikacija je poseban oblik drutvene nejednakosti. @ie se postojanja uoljivih
drutvenih skupina koje su ranirane jedna iznad drue u smislu presti$a i boatstva. 0mat e
slini $ivotni stil# indijski sustav kaste je primjer.
)rutvena stratifikacija znai hijerarhiju drutvenih skupina. Alanovi posebno sloja imaju
zajedniki identitet# sline interese i slian $ivotni stil. /ni u$ivaju ili trpe zbo nejednake
raspodjele narada u drutvu# kao lanovi razliitih drutvenih skupina.
,oue je da drutvena nejednakost postoji bez drutvenih slojeva. *eki sociolozi upuuju na
to da su drutvene klase zamijenjene kontinuiranom hijerarhijom nejednakih polo$aja.
Bijerarhija drutvenih skupina je zamijenjena hijerarhijom pojedinaca.
'upkultura je kad neki lanovi drutva imaju iskustvo slinih $ivotnih okolnosti i problema
zajednikim svim lanovima. Alanovi najni$e sloja koji pru$a malo mounosti za
poboljanje polo$aja# najee imaju neativni stav prema $ivotu. /vaj stav je dio njeove
supkulture i prenosi se s eneracije na eneraciju- siromana supkultura crnih "merikanaca..
Alanovi drutvene skupine kojima su zajednike sline $ivotne prilike i supkultura# vjerojatno
e razviti rupni identitet.
'upkulture su izrazite kad postoji malo mounosti prelaska iz jedno sloja u drui. @o
kretanje je drutvena mobilnost. ,o$e biti usmjerena prema ore ili prema dolje.
! zatvorenim sustavima polo$aj pojedinca je uvelike pripisan# on je esto utvr%en pri ro%enju
i malo je toa to on ili ona mou uiniti da bi izmijenili svoj status-kaste..
/tvoreni sustav+klasni polo$aj pojedinca uvelike je steen: on je rezultat njeovih osobnih
kvaliteta i sposobnosti i toa koliko ih je dobro iskoristio prije neoli pripisanih obilje$ja
poput statusa njeovih roditelja ili boje njeove ko$e -drutvena klasa u kapitalistikom
industrijskom drutvu..
,noi tvrde da drutvene nejednakosti imaju bioloki temelj. 7asna stratifikacija# bijelci
mou tvrditi da su bioloki superiorni crncima i shvaati to kao temelj svoje dominacije.
8ean+ 8acCues 7ousseau+ bioloko utemeljena nejednakost je prirodna ili fizika# uspostavlja
ju priroda# sastoji se u razlikama u dobi# zdravlju# tjelesnoj snazi i kvalitetama uma i due.
)rutveno stvorene nejednakosti su lavni temelj sustava drutvene stratifikacije.
'tarost ima vrlo razliita znaenja u razliitim drutvima. ! tradicionalnim uro%enikim
drutvima u "ustraliji ona donosi visoki presti$ i mo budui da starci upravljaju poslovima
plemena# ali u zapadnim drutvima stariji su obino umirovljeni i starost ima druaije
znaenje.
*un#cionalisti+#a teorija strati(i#acije
www.nasciturus.com
(retpostavljaju da drutvo ima odre%ene osnovne potrebe ili funkcionalne preduvjete koji
moraju biti zadovoljeni ukoliko ono $eli opstati. (rimarno ih zanima funkcija drutvene
stratifikacije: njen prilo odr$avanju dobrobiti drutva.
@alcott (arsons+red# stabilnost i suradnja u drutvu se temelje na drutvenom konsenzusu+ na
opem slaanju lanova drutva koje se tie onoa to je dobro i vrijedno. 'tratifikacija je
raniranje jedinica u drutvenom sustavu u skladu sa zajednikim sustavom vrijednosti. /ni
koji su uspjeni u smislu drutvenih vrijednosti bit e ranirani vie i dobit e niz narada.
*aini stjecanja visoko polo$aja variraju od drutva do drutva. 'tratifikacija je neizbje$ni
dio svih ljudskih drutava. (ostoji openito vjerovanje da su sustavi stratifikacija pravedni#
ispravni i primjereni jer su izraz zajednikih vrijednosti.
! slo$enim industrijskim drutvima razne skupine se specijaliziraju za posebne djelatnosti.
*iti jedna skupina ne mo$e sama zadovoljiti potrebe svojih lanova pa mora razmjenjivati
dobra i uslue s druim skupinama. 'vaka klasa treba druu klasu. *eki lanovi e se
specijalizirati za oranizaciju i planiranje# dok e drui slijediti njihove upute.
,o je leitimna vlast koja je openito prihvaena kao pravedna i primjerena od strane
lanova u cjelini. /ni koji su na polo$ajima vlasti koriste svoju mo da bi slijedili kolektivne
ciljeve koji proizlaze iz sredinjih vrijednosti drutva-mo amerikih poslovnih direktora..
'matrao je da je socijalna stratifikacija funkcionalna jer slu$i interaciji raznih skupina u
drutvo. )rui smatraju da je ona sila podjele.
Kinlsey )avis i Dilbert E. ,oore+ dodjela uloa i izvedbe:
*ajpoznatija funkcionalistika teorija stratifikacije. 'tratifikacija postoji u svakom poznatom
ljudskom drutvu. @o znai da:
3.sve uloe moraju biti popunjene
;.popunjene onim najsposobnijima
>.za to se mora proi nu$no kolovanje
?.uloe se moraju obavljati savjesno.
'ustav koji pridaje nejednake narade i privileije raznim polo$ajima u drutvu. &judi se
razlikuju u smislu svojih uro%enih sposobnosti i talenata. /dre%eni polo$aji su va$niji od
druih. /ni iziskuju posebne vjetine da bi se uinkovito obavili# a broj pojedinaca za takav
posao je oranien. 4lavna funkcija stratifikacije je spojiti najsposobnije ljude s funkcionalno
najva$nijim polo$ajima. Bitno je da takvi pojedinci svoje uloe obavljaju marljivo i savjesno.
Boate narade osiuravaju motivaciju. )rutvena stratifikacija je sredstvo pomou koje
drutva osiuravaju da su na najva$nije polo$aje savjesno postavljene najkvalificiranije osobe.
*jihova teorija ima potekou pokazati koji su polo$aji funkcionalno najva$niji. 1a$nost
polo$aja se mo$e mjeriti na ; naina:
3. lijenici su funkcionalno va$niji od medicinskih sestara jer njihov posao iziskuje
mnoe vjetine koje one nemaju# ali ne i obrnuto.
;. direktori su va$niji od uredskih slu$benika budui sa su drui ovisni o uputama i
oranizaciji direktora.
4ledali su na stratifikaciju kao funkcionalnu nu$nost svih drutava.
,elvin ,. @umin+ kritika )avisa i ,oorea:
7adna snaa nekvalificiranih radnika isto je tako va$na i neophodna za tvornicu kao i radna
snaa in$enjera. *e postoji objektivan nain mjerenja funkcionalne va$nosti# to je stvar
osobno miljenja.
www.nasciturus.com
7azlike u plai i presti$u me%u profesionalnim skupinama mou proizlaziti iz njihove moi# a
ne funkcionalne va$nosti.
*e postoji uinkovita metoda mjerenja sposobnosti i talenata.
*e postoji dokaz da su za one polo$aje koje su )avis i ,oore smatrali va$nima potrebni
posebni talenti.
Broj talenata u drutvu mo$e biti znatno vei neo to je pretpostavljeno.
@vrdi da drutvena stratifikacija mo$e biti prepreka motivaciji i rerutiranju talenata. @o je
esto u zatvorenim sustavima. Aak i otvoreni sustavi podi$u sline prepreke. )rutvena klasa
mo$e djelovati kao prepreka motivaciji talenta. (rofesionalne skupine esto koriste svoju mo
da bi oraniile pristup svojim pozicijama# stvarajui tako visoku potra$nju za vlastitim
usluama i uveavajui narade koje primaju.
/ni koji su ro%eni u ni$im slojevima nikad ne mou imati iste mounosti za realizaciju
vlastitih talenata kao to imaju oni ro%eni u viim.
'tratifikacija je prije sila koja dovodi do podjela a ne do interacija. ,o$e oslabiti interaciju
dajui lanovima ni$ih slojeva osjeaj iskljuenosti iz sudionitva u drutvu.
'rutvena strati(i#acija,perspe#tiva nove esnice
*ova desnica temelji svoje teorije na liberalizmu 3F.stoljea. slobodno tr$ite u
kapitalistikim privrednim sustavima je smatran najboljim temeljem za oranizaciju drutva.
@r$ine sile potiu natjecanje# koje stimulira inovaciju i uinkovitost. )a bi opstali#
proizvo%ai moraju stvarati proizvode koji su jeftiniji ili bolji od proizvoda njihovih
konkurenata. 1jeruju da se treba izbjeavati pretjerani dr$avni intervencionizam u ekonomiji
jer e smanjiti ekonomsku uinkovitost i motivaciju ljudi koji se mnoo trude. ,o$e stvoriti i
nepravde uzimajui od onih koji su zaslu$ili svoje narade i dajui onima koji nisu.
'uprotstavlja se socijalizmu i marksizmu.
(eter 'aunders+ moue je zamisliti drutvo u kojem su svi polo$aji jednako nara%eni# u
smislu materijalnih resursa i formalno statusa. *o takvo bi drutvo imalo ozbiljne probleme.
'la$e se da su sustavi stratifikacije utemeljeni na ekonomskim razlikama po$eljni.
Kapitalistika drutva stvaraju vie nejednakosti od socijalistikih.
=ormalna ili pravna jednakost+ tie se svih lanova koji su podinjeni istim zakonima ili
pravilima. (ojedince se prosu%uje prema onome to ine # ne tko su.
8ednakost mounosti+ljudi imaju jednake izlede da postanu nejednaki. /ni koji postinu
vie. Gaslue+sposobnost da se radi vie ili posjedovanje karakteristika ili atributa koje se
vrednuju u drutvu-takvo drutvo se naziva meritokracija..
8ednakost ishoda+ ljudi se moraju tretirati razliito. Bijelci i mukarci su diskriminirani dok
diskriminacija radi u korist crnaca i $ena.
)rutvena pravda je ostvarena kad se ljudima dopusti da zadr$e one stvari koje su zaslu$ili.
Konkurencija u kapitalistikim drutvima pridonosi blaostanju stanovnitva. )jeca roditelja
iz srednje klase mo$da zaslu$uju biti uspjenijima od onih iz radnike klase jer imaju veu
enetski naslije%enu sposobnost i jer se vie trude na poslu.
4ordon ,arshall i "dam 'wift+drutvena klasa i drutvena pravda:
Kritiziraju 'aundersa. !spjeh u poslu isto tako mo$e ovisiti o srei kao i o vrijednom radu ili
osobnim znaajkama poduzetnika. Kapitalistika drutva nisu istinski meritokratska. &judi iz
radnike klase imaju manje mounosti od onih iz viih klasa da do%u na polo$aj u jednu od
www.nasciturus.com
viih klasa ak i kad imaju istu razinu obrazovnih kvalifikacija. )rutvena pravda se mo$e
unaprijediti ako se dr$ava umijea pokuavajui meritokratski raspodijeliti poslove.
'rutvena strati(i#acija, mar#sisti+#a perspe#tiva
'tratifikacija razdvaja drutvo+ona je mehanizam kojim jedni iskoritavaju drue# a ne
sredstvo unaprje%ivanja kolektivnih ciljeva. !sredotoeni su na drutvene slojeve- ,ar2#
Enels# 7ubel9..
3.postoje dvije drutvene skupine: vladajua klasa i podinjena klasa
;.mo vladajue proizlazi iz njeno vlasnitva i kontrole nad sredstvima za proizvodnju
>.ona izrabljuje i tlai podinjenu klasu
?.pravni i politiki sustav su instrumenti dominacije vladajue klase i slu$e promicanju njenih
interesa
5.postoji temeljni sukob interesa izme%u te dvije klase
H.kad sredstva za proizvodnju budu u zajednikom vlasnitvu nestat e klase.
Klasa je drutvena skupina iji lanovi imaju isti odnos prema sredstvima za proizvodnju.
,ar2+zapadno drutvo se razvijalo kroz ? epohe:
3.primitivni komunizam- jedini primjer besklasno drutva.
;.antiko drutvo
>.feudalno drutvo
?.kapitalistiko drutvo.
@ijekom svake epohe radna snaa je dolazila iz potlaene klase# robovi# kmetovi9 sastoji se
od veine stanovnitva# a vladajua ini manjinu.
Klase nisu postojale tijekom prvobitno komunizma jer su se drutva temeljila na
socijalistikom nainu proizvodnje. Gemlja i njeni proizvodi bili su u zajednikom vlasnitvu.
'vi su imali isti odnos prema sredstvima za proizvodnju. 'vaki lan je bio i proizvo%a i
vlasnik.
Klase se pojavljuju kad proizvodna sposobnost drutva naraste iznad osnovne razine
odr$avanja# tj. kad poljoprivreda postane dominantni nain proizvodnje. 'amo je jedan dio
drutva potreban da bi zadovoljio potrebe za hranom cijelo drutva. @ako se drui bave
ostalim zadaama. 7azvoj poljoprivredeI viak dobara# razmjena dobara i trovina koja se
ubrzano razvija me%u zajednicama# praeno sustavom privatno vlasnitva. (rivatno
vlasnitvo i akumulacija vika dobara su temelj razvoja klasnih drutava.
/snovne karakteristike kapitalistike ekonomije:
3. kapital+novac koji se koristi za financiranje proizvodnje robe za privatni dobitak.
;. dobra i radna snaa# sirovine i strojevi za proizvodnju imaju novanu vrijednost
>. kapitalisti+investiraju kapital u proizvodnju dobara
?. kapital se akumulira prodajom tih dobara po vrijednosti veoj od trokova
proizvodnje.
(olitika mo proizlazi iz ekonomske moi. ,o vladajue klase potjee iz njeno vlasnitva
i kontrole nad sredstvima za proizvodnju.
,ar2+klasna borba:
'matrao je da je ona pokretaka snaa drutvene promjene. *ova povijesna epoha je stvorena
razvojem nadmonih sredstava za proizvodnju koje je razvila nova drutvena skupina.
www.nasciturus.com
Kapitalizam se razvio iz borbe izme%u feudalne aristokracije i nove kapitalistike klase# a
obje su inile manjinu stanovnitva. Komunistiko drutvo koje e zamijeniti kapitalizam
nee imati nikakvih proturjeja # nikakvih sukoba interesa i stoa se nee mijenjati. 0pak e
odre%ene promjene biti nu$ne prije neo to svane ova utopija.
Klasa po sebi+ drutvena skupina iji lanovi imaju isti odnos prema sredstvima za
proizvodnju.
,ar2 je tvrdio da drutvena skupina postaje u potpunosti klasa tek kad postane klasa za sebe+
njeni lanovi imaju klasnu svijest i klasnu solidarnost.
Klasna svijest+ puna svijest o stvarnoj situaciji# shvaanjem naravi eksploatacije. Konani
stupanj razvoja klasne svijesti i klasne solidarnosti postinut je kad lanovi uvide da samo
kolektivnom akcijom mou zbaciti vladajuu klasu i kad poduzmu pozitivne korake prema
tome.
Kapitalistiko drutvo je nestabilno temelji se na kontradikcijama i antaonizmima koji mou
biti razrijeeni samo transformacijom. /snovni sukob je eksploatacija radnika od kapitalista.
Kontradikcija izme%u drutvene proizvodnje i individualno vlasnitva: radnika snaa se sve
vie koncentrirala u velikim tvornicama dje je proizvodnja drutveni pothvat. )rutvena
proizvodnja olakava radnicima da se oraniziraju protiv kapitalista.
,ar2 je vjerovao da e odre%eni faktori ubrzati propast kapitalistike ekonomije:
3. vea upotreba strojevaI homoena radnika klasa.
;. razlika u boatstvu bur$oazije i proletarijata e se uveati kako bude akumulacija
kapitala rasla. @aj proces je pauperizacija.
>. opstat e samo najvee i najboatije kompanije. Konkurencija e potisnuti srednje
slojeve u redove proletarijata. Kapital e se koncentrirat u sve manje ruku jaanjem
kompanija koje su pre$ivjele.
@a tri procesa rezultirat e polarizacijom dviju lavnih klasa.
'rutvena strati(i#acija, -e.erovs#a perspe#tiva
Deber je borbu shvaao prvenstveno kao neto to se vodi oko ekonomskih resursa# ali ona
tako%er mo$e ukljuivati i borbu za presti$ i politiku mo.
Deber je definirao klasu: kao skupinu pojedinaca koji imaju slini polo$aj u tr$inoj privredi i
primaju sline ekonomske narade. /ni koji imaju slinu klasnu situaciju imaju i sline anse
u $ivotu.
4lavna klasna podjela mu je izme%u onih koji posjeduju proizvodne snae i onih koji ne
posjeduju.
7azlikovao je sljedee klasne skupine u kapitalistikom drutvu.
3. vlasnika ornja klasa
;. Jbijeli ovratniciK bez vlasnitva
>. sitna bur$oazija
?. manualna radnika klasa.
7azlike s ,ar2om:
+ za formiranje klasa bitni su i drui faktori osim vlasnitva
+ tvrdio je sa se srednja klasa Jbijelih ovratnikaK iri# a ne smanjuje s razvojem
kapitalizma
www.nasciturus.com
+ iznio je tezu da individualni manualni radnici koji nisu zadovoljni sa svojom
klasnom situacijom mou reairati na niz razliitih naina# ne treba doi do
proleterske revolucije
+ tvrdio je da je klasa samo jedan od mouih temelja moi i da distribucija moi
u drutvu nije nu$no povezana s distribucijom klasnih nejednakosti.
'kupine se stvaraju jer njihovi lanovi imaju slinu statusnu situaciju. 'tatus upuuje na
nejednaku distribuciju Jdrutvene astiK.
'tatusna skupina+ sastoji se od pojedinaca koji su nara%eni slinom koliinom drutvene
asti i stoa im je zajednika statusna situacija. /ni imaju slian $ivotni stil# identificiraju se i
osjeaju da pripadaju svojoj statusnoj skupini. @vrdio je da statusne skupine dosti$u svoj
najrazvijeniji obliku kastinskom sustavu tradicionalno hinduistiko drutva u 0ndiji.
)rutveno zatvaranje+ tie se iskljuivanja nekih ljudi iz lanova statusne skupine- kaste.. !
kastinskom sustavu se ostvaruje zabranama koje sprjeavaju lanove kaste da se vjenaju
izvan svoje kaste. @o je ekstreman primjer drutveno zatvaranja.
O.ilje/ja i promjene u !ornjoj % vlaaju0oj & #lasi
8ohn Desteraard i Benrietta 7esler+ marksistiki poled na vladajuu klasu: tvrde da
Britanijom dominira vladajua klasa. /ni tvrde da je privatno vlasnitvo kapitala klju za
razumijevanje klasnih podjela. 4lavna podjela je jo uvijek izme%u kapitala i rada.
!puuju na koncentraciju boatstva u rukama male manjine# najboatijih 5 L stanovnika
- Britanija.. *eki lanovi su prenijeli boatstvo na ro%ake i prijatelje kako bi izbjeli poreze
na nasljedstvo.
@vrde da je odr$avanje nejednakosti boatstva posljedica moi vladajue klase.
1jeruju da se vladajua klasa sastoji od otprilike 5 L # najvie 36 stanovnika. !kljuuje velike
vlasnike sredstava za proizvodnju# direktore kompanija# vrhunske menad$ere# vie strunjake#
i vie dr$avne slu$benika. (odinjene klase se sastoje od veine stanovnitva koje zara%uju
nadnice i plae.
(eter 'aunders+ poled nove desnice na vie klase: ne nijee da postoji mala skupina ljudi u
britanskom drutvu koja posjeduje veliko boatstvo i vie moi od druih pripadnika drutva.
/n ih ipak vidi samo kao utjecajnu ekonomsku elitu.
0dentificira neke skupine koje bi mole biti shvaene kao kapitalistika klasa+ sastoje se od
obitelji koje i dalje posjeduju veinu dionica u velikim kompanijama. @akvi ljudi ipak
kontroliraju samo mali djeli britanske ekonomiju.
' njeova stajalita# direktorima i menad$erima nedostaje boatstva da bi bili shvaeni kao
kapitalistika klasa# usto da im nedostaje i moi da bi bili vladajua klasa. *ejednakost je
bitna ako drutvo treba biti pravedno i uspjeno# ali uspjeh kapitalizma iri boatstvo i mo
jo vie.
8ohn 'cott+ @ko vlada BritanijomM
www.nasciturus.com
)ao je najobuhvatniji opis i analizu razvoja ornjih klasa u Britaniji. *jeova analiza
pokazuje da je dolo do va$nih promjena u viim klasama britansko drutva# ali ne vjeruje da
je ornja klasa nestala. 0pak podr$ava marksistiki poled da Britanija i dalje ima vladajuu
klasu.
Klasa+ neto to se sastoji od skupina kuanstava koja su u slinom polo$aju s obzirom na
distribuciju dohotka i boatstva i openitu distribuciju $ivotnih mounosti.
@vrdi da su tijekom 3F. stoljea postojala tri preklapajua# ali ne ujedinjena dijela ornje
klase: zemljoposjednici# tvorniari i bankari. 'kupina koja se najvie razlikovala jesu ostali
bankari# trovci i novari koji su imali puno toa zajedniko s druim skupinama ornje
klase i bili su va$ni izvor zajmova za rastuu skupinu poduzetnika.
7azvoj industrije i financijske bur$oazije tijekom industrijalizacije okonao je dominaciju
zemljoposjednika. )vadeseto stoljee:
+ poduzea su postojala sve vea i vea kako se boatstvo koncentriralo u
rukama malo broja tvrtki
+ obiteljsko vlasnitvo su poela zamjenjivati dionika drutva u kojima su se
dionice mole kupovati i prodavati na otvorenom tr$itu.
/d )ruo svjetsko rata nadalje mnoe su od velikih tvrtki postale prevelike da bi ih mola
posjedovati jedna obitelj ili pojedinac# a broj dioniara u svakoj tvrtki se uveavao. !dio
dionica koje su posjedovali pojedinci poeo je opadati. 've vei broj dionica poele su
posjedovati institucije poput mirovinskih fondova# osiuravajuih drutava i investicijskih
fondova.
1lasnitvo nad dionicama je postalo previe framentirano a da bi pojedinci moli kontrolirati
tvrtke u kojima imaju ulo. )olo je do menad$erske revolucije# to je rezultiralo time da je
stvarna kontrola nad industrijom prela iz ruku vlasnika u ruke menad$era.
Kapitalisti posjeduju vlasnitvo za mo. /no se sastoji od kapitala investirano u zemlju#
dionice i komercijalne pothvate openito.
Kapitalistika klasa+ ukljuuje mnoe od direktora najveih kompanija# uspjene poduzetnike
i one koji su naslijedili znatne koliine boatstva.
Ka$e da vladajua klasa postoji kad postoji i politika dominacija i politika vlast
kapitalistike klase. Blok moi+ skupina ljudi koji mou monopolizirati politiku mo u
zemlji na neko vrijeme. Elita moi+ oni ljudi iz bloka moi koji zauzimaju kljune polo$aje u
dr$avi. )r$avna politika ne samo da je ila u prilo kapitalistikoj klasi neo njena dominacija
osiurava da njeni interesi nisu nikad dovedeni u pitanje. Britanske vlade su postale sve vie
oraniene u svojoj ekonomskoj politici. /ne su morale jako paziti na financijska tr$ita
ukoliko su mislile posu%ivati novac# odr$avati teaj valute i privlaiti investicije u zemlju.
*isu si mole dopustiti da se ne obaziru na interese kapitalista.
&eslie 'klair+ lobalni sustav i transnacionalna kapitalistika klasa: zaovornici teorije
lobalizacije vjeruju da su nacionalne ranice sve manje va$ne# a da se mo sve vie iskazuje
u transnacionalnim odnosima# odnosima koji presijecaju dr$avne ranice.
(rema njemu# suvremeni je svijet lobalni sustav u kojemu su nacionalne dr$ave samo jedan
skup aktera. 0dentificira tri sfere unutar kojih oni djeluju# ekonomsku# politiku i kulturno+
ideoloku+ transnacionalne djelatnosti transnacionalnih korporacija. 'vjetskom proizvodnjom
www.nasciturus.com
sve vie dominiraju nevjerojatno boate korporacije. (ojedinane dr$ave se prilao%avaju
kako bi privukle investicije takvih korporacija# dok su oleme koliine ljudi po cijelome
svijetu# zahvaljujui reklami# uvjerene da treba kupovati proizvode tih istih korporacija: poput
,c)onaldsa# 4eneral ,otorsa# 'onyja# =orda itd.# koji mou iskazati isto toliko moi kao i
mnoe nacionalne dr$ave.
@ransnacionalna kapitalistika klasa obuhvaa izvrne direktore transnacionalnih kompanija i
njihove lokalne partnere# lobalizirane dr$avne birokrate# kapitalistiki inspirirane politiare i
strunjake i konzumerike elite - trovce# medije.. /na se suprotstavlja protekcionizmu+
pomou koje dr$ave podi$u tarifne barijere da bi ote$ale uvoznoj robi da konkurira domaoj
proizvodnji. /na podr$ava slobodnu trovinu jer ova nudi najbolje mounosti korporacijama
da stvore lobalne profite. @oleriraju se samo one domae djelatnosti koje ne prijete
lobalnom kapitalistikom projektu.
)rui poledi:
3. teorije elite+ prihvaaju da je mo koncentrirana u rukama malo broja ljudi# ali nijee da
mo proizlazi iz boatstva. /ne smatraju da mo proizlazi iz zauzimanja vrhunskih poslova u
drutvu.
;. pluralisti+ nijeu da vie drutvene klase monopoliziraju mo i vjeruju da u liberalnim
demokracijama $elje ljudi determiniraju politiku vlade. ,o je rasprena# a ne
koncentrirana u rukama ornjih klasa.
Gornja srenja #lasa
7azmatramo polo$aj bolje nara%enih skupina# u koju spadaju strunjaci# vii menad$eri i
upravitelji# i uspjeniji poslovni ljudi koji vode mala poduzea. *eki sociolozi razlikuju
razliite slojeve unutar ornje srednje klase# identificirajui# primjerice# vie strunjake# ni$e
strunjake i menad$ere kao zasebne skupine.
'trunjaci ine jedan od najbr$e rastuih sektora u strukturi zanimanja tijekom dvadeseto
stoljea. *avedeni su razni razlozi za brzi rast broja strunjaka. 've vea slo$enost poslova
iziskuje financijske i pravne strunjake poput knjiovo%a i pravnika. 7azvoj industrije
iziskuje specijalizirano znanstveno i tehniko znanje to rezultira razvojem znanstvene i
in$enjerske struke. 'tvaranje socijalne dr$ave i razvoj lokalnih i dr$avnih vlasti proizveli su
niz Jsocijalnih profesijaK i doveli do porasta zaposlenih u medicini i obrazovanju# kao i do
vee zapoljavanja strunjaka u dr$avnoj birokraciji. (orast broja strunjaka mo$e se
povezati i s nastojanjima sve vie i vie skupina radnika da se njihovi poslovi prihvate kao
JstruniK.
'trunjaci se mou podijeliti u dvije skupine: vie i ni$e strunjake.
3. u vie strunjake se ubrajaju suci# advokati# pravnici# arhitekti# planeri# lijenici#
zubari# sveuilini nastavnici# ekonomisti# znanstvenici i in$enjeri.
;. me%u ni$e strunjake se ubrajaju nastavnici u kolama# medicinske sestre# socijalni
radnici i knji$niari.
0stra$ivanje 4uya 7outha pokazuje znaajne razlike u zaradama izme%u dvije skupine.
'pol ima vrlo velik utjecaj na zaradu# kao i na status. @r$ina situacija ni$ih strunjaka nije
bitno bolja od one veine manualnih radnika. *i$i strunjaci imaju niz tr$inih prednosti#
poput siurnosti posla# ire mounosti napredovanja# odinje premije na plau i vee
povlastice.
www.nasciturus.com
Bernard Barber nudi funkcionalistiko shvaanje uloe i narada viih strunjaka. 'matra da
strunost podrazumijeva etiri bitna atributa:
3. profesionalizam+ iziskuje niz sustavnih i openitih znanja koja se mou primijeniti na
niz problema- lijenici i medicinsko znanje.
;. ponaanje strunjaka+ je pod striktnom kontrolom etikoa kodeksa koji utvr%uju i
odr$avaju profesionalne udrue i koji se ui kao dio kolovanja potrebno da bi se
netko kvalificirao kao strunjak -lijenici i Bipokratova zakletva..
>. profesionalizam podrazumijeva briu za interese zajednice# a ne samo za sebe samo.
@ako je prvenstvena motivacija strunjaka javna slu$ba# a ne osobni dobitak.
?. visoke narade+primaju ih strunjaci# jesu simboli njihova postinua. /ni upuuju na
visoki uled koji strunjaci u$ivaju i odra$avaju vrednovanje njihova priloa drutvu.
@vrdi da znanje i vjetina strunjacima daju znatnu mo te da je stoa bitno za dobrobit
drutva da se ta mo upotrebljava na korist svih. /n prihvaa shvaanje da su strunjaci
prvenstveno zaokupljeni slu$bom zajednici i vjeruje da svoje znanje rabe za javnu korist.
7ezultat toa je da su strunjaci boato nara%eni.
Kritike: funkcionalistika objanjenja se zasnivaju na upitnim pretpostavkama:
3. strunjaci daju va$an prilo dobrobiti cijelo drutva.
;. slu$e svim lanovima drutva# a ne samo posebnim skupinama.
>. zaokupljeni su slu$bom zajednici# a ne vlastitim interesom.
' weberovsko stajalita# strunjaci se mou shvatiti kao profesionalne skupine koje su
uspjele stei kontrolu nad tr$item rada i manipuliraju njime tako da maksimiziraju vlastite
narade. *oel i 8ose (arry definiraju strunost+ strateija kojom se kontrolira jedno zanimanje
pri emu kolee stvaraju sustav samouprave. (rofesionalizam ukljuuje sljedee faktore:
3. postoji oranienje ulaza u zanimanje# to se osiurava time to
profesionalci- strunjaci. kontroliraju kolovanje i kvalifikacije koje su potrebne za
primanje u lanstvo# i brojke za koje se tvrdi da su nu$ne kako bi se osiurala
odovarajua uslua. (rofesionalci mou odr$avati visoku potra$nju za svojim
usluama i tako stjecati visoke narade.
;. profesionalizam pretpostavlja postojanje udrua koja kontrolira ponaanje vlastitih
lanova u onim aspektima koji se definiraju kao relevantni za kolektivne interese
profesije. Gadr$avajui za sebe pravo discipliniranja vlastitih lanova# profesionalne
udrue uvelike sprjeavaju javno preispitivanje njihovih poslova i na taj nain
odr$avaju sliku koju projiciraju o sebi.
>. samo lanovi profesije kvalificirani su za davanje odre%enih uslua. !drua pravnika
je sudski proonila nekvalificirane pojedince koji su pru$ali uslue koje se definiraju
kao zakonski monopol pravnike profesije.
'trunjaci mou kontrolirati konkurentne profesionalne skupine koje bi mole uroziti
njihovu dominaciju nad odre%enim dijelom tr$ita. Gakljuuju da se razlike u zaradama
izme%u lijenika i nastavnika mou pripisati stupnju profesionalizacije obje skupine.
Keith ,acdonald+ projekt profesionalizacije je pokuaj da se neko zanimanje uspostavi kao
prihvaena profesija. @o je kompleksan i duotrajan proces- britanski knjiovo%e..
www.nasciturus.com
*eki tvrde da vii strunjaci prvenstveno slu$e interesima boatih i monih.
:. Driht ,ills+ dao je sljedea zapa$anja o pravnikoj struci u '")+u. !mjesto da budu
uvari zakona u slu$bi sviju# pravnici su sve vie postajali slu$benici velikih korporacija.
!nosan posao koji je otvoren lanovima prane profesije znai da pripadnici skupina s niskim
primanjima ulavnom nisu u stanju platiti njihove uslue. ,ills ka$e da su zarade strunjaka
u izravnoj vezi s potra$njom za njihovim usluama od strane boatih i monih. 1idio je
strunjake kako sve vie postaju slue boatih i utjecajnih# ali nije vjerovao da individualni
strunjaci ube svoju mo i utjecaj. 1idio je neke strunjake kao lanove Jelite moiK koja
dominira amerikim drutvom.
'trunjaci se sve vie zapoljavaju u velikim oranizacijama i da su u toj situaciji manje u
stanju slijediti interese svoje struke. @akvi sociolozi smatraju da profesionalne skupine ube
svoju mo i utjecaj# a ne da se pridru$uju eliti monih.
Braverman+ tvrdi da je u mnoim poslovima koje obavljaju Jbijeli ovratniciK dolo do
dekvalifikacije# oni su se proletarizirali. @ehniki crtai# tehniari# in$enjeri# knjiovo%e#
medicinske sestre i nastavnici+ dr$e da njihov rad postaje sve vie rutinski# kako se vie dijelu
u specijalizirane zadae. *jihove su zarade uro$ene budui da vie nisu u stanju kontrolirati
ulazak novih radnika u vlastitu struku.
)rui su sociolozi uputili na naine na koje su se poorali polo$aji specifinih strunih
skupina unutar klasne strukture.
4eoff Esland+ rast sindikalizma me%u mladim lijenicima kao dokaz njihove potrebe da se
izdinu iznad profesionalizacije koja titi njihove interese.
,artin /ppenheimer+ mnoi strunjaci zaposleni u javnom sektoru nalaze da su njihovi
poslovi povezani s opresivnim funkcijama vlasti+ s odr$avanjem mira me%u klijentima
socijalnih slu$bi# provo%enjem politike# reuliranjem. *jihovi poslovi postaju sve te$i i te$i#
njihova neovisnost erodira# a primanja su im uro$ena nastojanjima vlasti da oranii
potronju.
Kumar+ kompjutorizirani sustavi smanjili su koliinu strunosti koja se tra$i od mnoih
in$enjera# a njihov posao je stroo reuliran.
@erence 8ohnson+ uputio je na ranice koje poslodavci ili klijenti mou postaviti nekim
strukama. /ekuje se da e knjiovo%e i prije svea biti lojalni svojoj kompaniji# a ne struci.
'iurno je preuveliano tvrditi da su se strunjaci proletarizirali. *aroito vii strunjaci i
dalje u$ivaju mnoe prednosti pred manualnim radnicima i pred rutinskim nemanualnim
radnicima. @ako%er imaju vie moi.
Barbara i 8ohn Ehrenreich+ s neomarksistiko stajalita tvrde da postoji distinktivna klasa
strunjaka i menad$era# koja se sastoji od plaenih mentalnih radnika koji ne posjeduju
sredstva za proizvodnju i ija se lavna funkcija u drutvenoj podjeli rada mo$e opisati iroko
kao reprodukcija kapitalistike kulture i kapitalistikih klasnih odnosa. (rocjenjuju da ;6+;5
L populacije '")+a pripada toj klasi strunjaka i menad$era. @o su nastavnici# socijalni
radnici# psiholozi# zabavljai# reklamni aenti# birokrati srednje razine# menad$eri i in$enjeri.
1jeruju da u kapitalistikom drutvu postoje tri lavne klase# a ne dvije. Klasa strunjaka i
menad$era poela se razvijati pri kraju 3F.stoljea# kad je nastala potreba za klasom koja e se
specijalizirati za reprodukciju kapitalistikih klasnih odnosa. =unkcije:
3. oranizacija procesa proizvodnje- znanstvenici i in$enjeri.
;. provo%enje drutvene kontrole djece i radnike klase- nastavnici i socijalni radnici.
>. propairanje ideoloije vladajue klase-zabavljai.
?. razvoj tr$ita potronih dobara osiuravanje da radnika klasa konzumira nove
proizvode koje proizvodi kapitalizam.
www.nasciturus.com
/penita uloa klase strunjaka i menad$era je reproducirati odnos dominacije i
podinjenosti izme%u vladajue i podinjene klase.
!laz u ovu klasu uvelike ovisi o obrazovnim kvalifikacijama# a klasa se reproducira time
to posveuje znatne napore osiuravanju obrazovno uspjeha svoje djece# usto obino
pronalaze brane partnere u istoj klasi.
Klasa strunjaka i menad$era se plaa od vika koji proizvodi radnika klasa. @ijekom
svo rada# pripadnici klase strunjaka i menad$era razvijaju tehnike kontrole radnike
klase. @ako%er imaju interese razliite od interesa vladajue klase. /bje skupine imaju
interes u odr$avanju kapitalistiko sustava# ali klasa strunjaka i menad$era ima interes
da maksimira vlastitu neovisnost ili autonomiju: vladajua klasa pokuava to oraniiti
koliko je od moue. 1jerojatno je da e pripadnici klase strunjaka i menad$era
pokuati odr$ati svoju poziciju rupirajui se u profesije -struke..
@vrde da su tijekom 3F56+ih '") imale sve veu i sve samopouzdaniju klasu strunjaka i
menad$era koja je dolazila u sukob s vladajuom klasom. *aroito su studenti poeli
tra$iti veu neovisnost i tra$ili su pravo da se drutvom upravlja vie u njihovom# a manje
u interesu vladajue klase. 'tudenti su se okrenuli protiv vlastitih sveuilita# a sveuilita
su najva$nije ustanove za klasu strunjaka i mened$era.
Kritike: njih su kritizirali i marksisti i nemarksisti.
*icholas "bercrombie i 8ohn !rry+ optu$uju ih da su propustili uzeti u obzir tendencije
proletarizacije unutar klase strunjaka i menad$era. (oslije 3FN3. dolo je do opadanja
potra$nje za strunim radnicima i menad$erima u '")+u. @o je dovelo do vika
kvalificiranih radnika i omouilo da njihov rad i zarada budu obezvrije%eni. Klasa
strunjaka i menad$era proporcionalno i politiki jaa u '")+u neo u druim
kapitalistikim zemljama. 'toa dovode u pitanje stupanj primjenjivosti u Europi.
Erik /lin Driht-neomarksist.+ ne prihvaa da postoji jedinstvena klasa strunjaka i
menad$era.
Deberovski i neoweberovski sociolozi openito odbacuju pristup definiranju i
razlikovanju klasa koji su prihvatili Ehrenreichovi. *ijeu da se klase mou definirati u
smislu njihovih funkcija za kapitalizam i umjesto toa nalaavaju va$nost tr$ine
situacije za posebna zanimanja.
"nthony 4iddens+ uoio je srednju klasu. (o njemu srednja klasa treba ukljuiti Jbijele
ovratnikeK ni$e razine.
Ni/a srenja #lasa
7utinski Jbijeli ovratniciK ukljuuju skupine poput uredskih slu$benika# tajnica i prodavaa.
)o porasta njihova broja je dolo zbo:
3. neki sociolozi tvrde da su se proletarizirali# postali su pripadnici radnike klase.
;. drui tvrde da jo pripadaju srednjoj klasi
>. oni su posredna skupina izme%u srednje i radnike klase.
@eorija proletarizacije+ ovori kako su se rutinski Jbijeli ovratniciK postali dijelom
proletarijata i kako se vie ne mou smatrati srednjom klasom. /vo stajalite se obino
povezuje s marksistikim sociolozima. /ni smatraju da se rutinski nemanualni radnici malo
razlikuju od manualnih: oni niti posjeduju sredstva za proizvodnju niti za kapitaliste obavljaju
va$ne funkcije drutveno nadzora.
www.nasciturus.com
Barry Braverman+ smanjivanje strunosti uredskih slu$benika:
(odr$ava tezu o proletarizaciji ne temelju toa to su mnoi rutinski nemanualni poslovi sve
manje struni. /n tvrdi da se tijekom posljednje stoljea broj poslova za Jbijele ovratnikeK
brzo uveavao# ali da se u isto vrijeme smanjivala vjetina koja je bila potrebna za obavljanje
posla. ! isto vrijeme# nadnice slu$benika su pale u odnosu na drue skupine zanimanja. 'vaka
je kompanija zapoljavala mali broj slu$benika koji su se brinuli za sve poslove koje je
oranizacija imala s vanjskim svijetom. Kako su se kompanije uveale# a broj njihovih
slu$benika rastao# rad uredskih slu$benika reoranizirao se tako da se svaki od njih
specijalizirao za posebne zadae. (osljedica toa je bila da su vjetine postale minimalne.
Kompjutorizacija je nadalje reducirala vjetinu koja se tra$ila od blaajnica# a kontrola zaliha
i knjiovodstvo tako%er su se uvelike automatizirali. /snovno raunanje i pismenost su esto
sve to je potrebno.
)avid &ockwood+ weberovska perspektiva: zanijekao je da su se uredski slu$benici
proletarizirali. 0pak# poslu$io se weberovskim pristupom da bi razlikovao razne skupine
zaposlenika. /n je pokazao da postoje tri aspekta klasne situacije. @o su tr$ina situacija#
radna situacija i statusna situacija.
3. tr$ina situacija+faktori poput nadnica# siurnosti posla i izleda za napredovanje.
;. radna situacija+ drutveni odnosi na poslu izme%u poslodavaca# odnosno direktora i
mla%e osoblja: ovo je ukljuivalo razmatranje toa koliko se detaljno posao nadleda
>. statusna situacija+ stupanj presti$a koji imaju posebne skupine radnika u drutvu.
Oto se tie prvo# tvrdio je da su u druim poledima uredski slu$benici zadr$ali uoljive
tr$ine prednosti pred manualnim radnicima. 0mali su veu siurnost posla i bilo je manje
vjerojatno da e biti otputeni ili postati bespotrebni. /ni su tako%er radili krae# imali su vie
izleda za napredovanje i bilo je vjerojatnije da e dobiti neke povlastice poput mirovinsko
osiuranja. *eki manualni radnici su nadmaili uredske situacije u smislu zarade samo zbo
prekovremenih sati.
)ruo: uredski slu$benici su jo uvijek radili u relativno malenim jedinicama# jo uvijek nisu
radili u velikim tvornikim halama. 1jerovao je da je podjela inovnika u manje skupine sa
specijaliziranim uloama dovela do bliskijih kontakata i vee suradnje s menad$mentom.
(osao svako uredsko slu$benika stoa ima elemente jedinstvenosti. *ije lako premjetati
uredske slu$benike unutar ureda niti ih zamjenjivati# kao to je to sluaj s manualnim
radnicima.
@ree: pooravanje pozicije uredskih slu$benika. 1jerovao je da su uredski slu$benici u
polo$aju statusne dvosmislenosti koja pada nedje izme%u stupnja statusa koji imaju srednja i
radnika klasa. ! svakom sluaju# to je bila va$na studija jer je utvrdila mnoa od pitanja koja
e kasnije zaokupljati socioloe koji se bave prouavanjem uredsko posla.
8ohn B.4oldthorpe+slu$benici kao posredni sloj: smatra da slu$benici pripadaju nedje
izme%u radnike i srednje klase. Gasnivali su svoju analizu na tr$inim i radnim situacijama#
ali nisu se bavili statusnom situacijom. @aj posredni sloj je tako%er ukljuivao skupine poput
uslu$nih radnika# samozaposlenih te nadzornika manualnih radnika. (osredna skupina nije
imala nikakav jaki klasni identitet zbo raznih zanimanja kojima se njeni pripadnici bave i
zato to su mnoi njeni pripadnici postali drutveno mobilni i preli u drue klase.
www.nasciturus.com
". 'tewart# K.(randy i 7. ,. Blackburn+ slu$benici i drutvena mobilnost:
primijenili su tezu o proletarizaciji na drui nain. tvrde da se individualni
radnici u sustavu stratifikacije moraju razlikovati od polo$aja koje zauzimaju.
1eina mukih uredskih slu$benika ne ostaju slu$benici cijelo svo radno vijeka. !redski
je posao samo kateorija zaposlenja kroz koju ljudi prolaze. ,ladi ljudi koji rade uredski
posao kao prvi korak u karijeri menad$era mou se smatrati pripadnicima srednje klase.
'tariji koji prelaze s manualno posla na nemanualni uredski posao kasnije u svojoj karijeri
mou se s vie razloa smatrati proleterima.
7.:romptom i 4.8ones+ obrana teze o proletarizaciji: sna$no napali prethodni rad. (rouavali
su zaposlenike koji su obavljali posao Jbijelih ovratnikaK u velikim birokratskim
oranizacijama. 0zlo$ili su ? lavna arumenta kako bi osporili zakljuke prethodne studije:
3. prethodna studija se nije obazirala na $ene Jbijele ovratnikeK. 1elika veina uredskih
slu$benika bile su $ene. Gnatno manje je vjerojatno da e slu$benice do$ivjeti
unapre%enje# za razliku od slu$benika. 1isoki postoci muke uzlazne socijalne
mobilnosti# iz slu$benikih poslova# ostvareni su na raun veliko broja $ena koje su
zaobi%ene.
;. ako broj menad$erskih poslova ne bude rastao# sve vie i vie mukaraca bit e
uhvaeno u klopku na onaj nain na koji su $ene ve uhvaene.
>. :romptonova i 8ones dovode u pitanje shvaanje da unapre%enje na menad$erske i
administrativne poslove nu$no predstavlja uzlaznu mobilnost. *a temelju vlastite
studije tvrde da su mnoi menad$erski i administrativni poslovi postali sve vie
rutinski i zahtijevaju malo inicijative. (romaknue ne mora nu$no znaiti promjenu u
klasnom polo$aju za sve Jbijele ovratnikeK.
?. je li posao uredskih slu$benika uistinu izubio na strunosti. "ko su mjesta koja
zauzimaju slu$benici izubila svoju prednost pred poslovima radnike klase# onda se
slu$benika smatra proleterima.
Aini se da je opadanje strunosti u uskoj vezi s kompjuterizacijom: najmanje strunosti se
tra$ilo u ustanovi koja je bila najvie kompjuterizirana# lokalno radskoj upravi. Gakljuili
su da su uredski slu$benici proletarijat s Jbijelim ovratnikomK# a da uredske slu$benice imaju
naroito malo izleda za unapre%enje u ono to bi se molo nazvati poslovima za srednju ili
uslu$nu klasu.
4. ,arshall# B. *ewby# ). 7ose i :. 1oler+ slu$benici i uslu$ni radnici: odbacili su
prethodno shvaanje da je dolo do opadanja strunosti slu$beniko posla. !slu$ni radnici se
malo razlikuju od radnike klase. Gakljuili su da se posao slu$benika nije proletarizirao.
Gadr$avaju miljenje 4odthorpea i &ockwooda da su slu$benici posredna klasa izme%u
radnike i uslu$ne klase. /tkrili su da su uslu$ni radnici skloni davati razliite odovore na
pitanja o autonomiji na poslu. Gakljuuju da su uslu$ni radnici manje+vie+manje nerazluivi
od pripadnika radnike klase. !slu$ni radnici su bili zanemaren dio radne snae u
istra$ivanjima stratifikacije.

1renja #lasa ili srenje #lase
/vi sociolozi su podijeljeni oko toa koje nemanualne radnike treba smjestiti u srednju klasu i
ne sla$u se oko toa je li srdnja klasa jedinstvena i homoena ili podijeljena i heteroena
skupina.
www.nasciturus.com
"nthony 4iddens: tvrdi da postoji srednja klasa koja se temelji na posjedovanju priznatih
vjetina ukljuujui obrazovne kvalifikacije. Ga razliku od pripadnika radnike klase koji
mou prodavati samo svoju manualnu radnu snau# pripadnici srednje klase mou prodavati i
mentalnu. 'rednja klasa nema vlasnitva u smislu sredstava za proizvodnju i stoa mora raditi
za drue da bi zaradila za $ivot.
8ohn B. 4oldthorpe+ uslu$na i posrednike klase: drui neoweberovci se ne sla$u oko toa da
postoji jedna srednja klasa. )efinira klase u smislu tr$ine i radne situacije# ali u svom
istra$ivanju ne slijedi Debera u razlikovanju vlasnika i nevlasnika. *e razlikuje jasno ornju
klasu# niti tvrdi da postoji jedinstvena srednja klasa. 1idi najviu klasu kao uslu$nu# a to
ukljuuje velike posjednike kao administratore# menad$ere i strunjake. !nutar te klase
postoji pak podjela na one na viim i one na ni$im polo$ajima. /n ne vidi nikakve znaajne
podjele izme%u menad$era i strunjaka unutar uslu$ne klase. *jeova klasa u sredini se zove
uslu$na klasa. !kljuuje uredske slu$benike# uslu$ne radnike# male vlasnike i tehniare
ni$ea rana. @i radnici imaju slabiju tr$inu i radnu situaciju od uslu$ne klase. kasnije tvrdi
da postoji primarna podjela izme%u raznih dijelova srednje klase koja je zasnovana na
zaposlenikom statusu. !slu$na klasa+ ona ne samo da prima plau neo dobiva i razne
povlastice# mirovinska prava i mounosti za napredovanje u karijeri. 1elike poslodavce treba
shvatiti kao odvojenu kateoriju od poslodavaca uslu$ne klase.
K. 7oberts# =. 4. :ook# '. :. :lark i E. 'emeonoff+ framentirana srednja klasa: neki
smatraju da je srednja klasa jo podjeljenija. @vrde da su srednje klase rascjepkane# da se
srednja klasa sve vie dijeli u niz razliitih slojeva. /tkrili su nekoliko razliitih predod$bi
klase:
3. oko ;N L uzorka Jbijelih ovratnikaK ima predod$bu o drutvu Jsredinje maseK. /ni sebe
shvaaju kao dio srednje klase koju ini veina radno stanovnitva. @a sredinja masa nalazi
se izme%u male# boate i mone ornje klase i male# relativno siromane ni$e klase.
vjerojatnije je da e oni koji podr$avaju ovu predod$bu biti u srednjem platnom razredu
Jbijelih ovratnikaK.
>. 3F L uzorka# jest ona o Jstijetenjoj srednjoj klasiK. 1ide sebe kao pripadnike usko
sloja stijenjeno izme%u dvije sve sna$nije klase. ispod njih lavnina stanovnitva
pripada radnikoj klasi # a iznad njih se nalazi mala ornja klasa. !obiajeno je
podr$avaju mali poslovni ljudi.
?. trea skupina Jbijelih ovratnikaK vidi drutvo kao fino stupnjevanu ljestvicu koja se
sastoji od ? ili vie slojeva. /ko 35L uzorka: ulavnom su dobro obrazovani# sa
strunim kvalifikacijama i relativno dobro plaeni. *e pokazuju nikakvu vidljivu
klasnu lojalnost i esto odbacuju cijelo naelo drutvene klase.
5. 3? L uzorka podr$ava proletersku predod$bu drutva. /ni sebe definiraju kao
radniku klasu i smjetaju sami sebe u ono to smatraju najveom klasom u temelju
stratifikacije. /bino su zaposleni na rutinskim poslovima s malo izleda za
napredovanje i relativno niskim zaradama.
'rednja klasa postaje sve vie framentirana.
Kritike: poiva na subjektivnim klasnim predod$bama. 7utinski posao Jbijelih ovratnikaK
izubio je na strunosti i proletarizirao se. @i radnici nemaju nikakvo udjela u posjedovanju
sredstava za proizvodnju# imaju malo autonomije i odovornosti na poslu i imaju ni$e nadnice
od mnoih pripadnika radnike klase. ornji slojevi onoa to se obino naziva srednjom
klasom jesu# pak# puno bli$i bur$oaziji. /ni su neproizvodni radnici koji ne proizvode
boatstvo# neo izvravaju va$ne funkcije za kapitaliste.- menad$eri..
www.nasciturus.com
*. "bercrombie i 8. !rry+ polarizacija srednje klase: klase se sastoje i od pojedinaca# ili ljudi i
mjesta koja oni zauzimaju. 'matraju da se skupine radnika mou oranizirati u pokuaju da
zatite svoj posao. 'truni radnici su tako bili prilino uspjeni u zadr$avanju vlastite
neovisnosti i radnih odovornosti# dok uredski slu$benici nisu. 8edan dio srednje klase se
pribli$ava ornjoj# dok drui vie ili manje postaju proleterima. 0zme%u njih je teko pronai
Jsrednju klasuK.
,ike 'avae# 8ames Barlow# (eter )ickens i @ony =ieldin+ tvrde da srednja klasa nije
jedinstvena skupina. /ni ne tvrde da je ovo nepostojanje jedinstvenosti neizbje$no# niti da e
podjele unutar srednje klase uvijek ostati iste. 7azlikuju skupine unutar srednje klase prema
tipovima resursa koje imaju# a ne u smislu mjesta unutar hijerarhije klasne strukture. 1a$nost
ovih razliitih skupina mo$e se mijenjati tijekom vremena i pod utjecajem je posebnih
okolnosti u kojima se oblikuju klase.
'hvaaju drutvene klase kao drutvene kolektivitete ukorijenjene u posebnim tipovima
eksploatacijskih odnosa. /vi drutveni kolektiviteti su skupine ljudi sa zajednikim razinama
prihoda i narada# $ivotnim stilovima# kulturama# politikim orijentacijama i tako dalje.
/blikovanje klase ne slijedi automatski iz drutvenih podjela. 'toa oni ispituju kako se
odvijalo oblikovanje klase u srednjim klasama. /ni upuuju na to da postoje mnoi drutveni
kolektiviteti s primjerice# istim $ivotnim stilom. /no to klasu ini distinktivnom jest da se
ona zasniva na eksploatacijskim odnosima u kojima se neki ljudi boate na raun druih. /vo
se mo$e odvijati kroz najamni rad ali mo$e doi do eksploatacije i izvan radno mjesta. /vo
ilustriraju sluajem profesora kojemu suprua tipka rukopise ili obavlja kune poslove tako da
on mo$e pisati. /n njoj ne daje niti dio svojih prihoda niti je priznaje kao koautora.
@ri tipa resursa koji srednjoj klasi omouavaju bolje $ivotne anse jesu: imovinski resursi#
oranizacijski resursi i kulturni resursi. (ojedinci mou imati kombinaciju ovih triju tipova ali
distinktivne srednje klase mou se temeljiti na svakom tipu resursa.
3. imunu srednju klasu ine oni koji posjeduju imovinske resurse. 'astoji se od sitne
bur$oazije koja ukljuuje samozaposlene i male poslodavce. 0movinski resursi se
najlake prenose s eneracije na eneraciju. 0movina se mo$e uskladititi u obliku
raznih tipova kapitala ili druih posjeda# poput nekretnina. Kapital se mo$e koristiti za
unajmljivanje i eksploataciju rada druih# pri emu se ovima ne vraa puna vrijednost
njihova rada.
;. oranizacijski resursi potjeu iz zauzimanja polo$aja unutar velikih birokratskih
oranizacija. *jih imaju menad$eri. /ni su najkrhkiji tip resursa. *e mo$e ih se
uskladititi a i vrlo teko ih je prenijeti na sljedeu eneraciju. Barem danas nije
vjerojatno da e menad$eri uspjeti osiurati svojoj djeci tako%er menad$erske poslove.
>. kulturni resursi djelomice proistjeu iz obrazovnih postinua i diploma. /ve vrste su
naroito va$ne za strunjake. =iziki se uskladituju u ljudskim tijelima i umovima:
njih se mo$e reproducirati prenoenjem kulturnih ukusa na potomstvo.
Klasni ukus mo$e biti va$an pri stjecanju obrazovnih kvalifikacija. Pene ovdje iraju kljunu
ulou zbo njihove prevalencije u nastavnikoj profesiji i njihove va$nosti u odoju djece.
Kulturni resursi se ipak ne mou koristiti za izravnu eksploataciju rada druih. *jih se mora
iskoristiti za akumulaciju imovinskih resursa ili za stjecanje polo$aja koji sa sobom donosi
oranizacijske resurse. ,ened$eri koji su se sami uspeli unutar kompanije mo$da e pokuati
stei obrazovne kvalifikacije tako da imaju mounost prijaviti se za poslove u druim
kompanijama. 1lasnici uspjenih malih poduzea moli bi platiti privatno kolovanje za svoju
djecu u nadi da e ona tako stei kulturne resurse.
@a tri dijela srednje klase u Britaniji imala su razliit stupanj uspjeha u razliitom vremenima.
www.nasciturus.com
'itna bur$oazija je bila malo va$na u ruralnim dijelovima Britanije nakon stvaranja krupnih
zemljoposjeda i industrijske revolucije. 1einu zemlje su posjedovali zemljoposjednici# dok
su ostali bili reducirani na nadniare bez zemlje. ! radovima je pak bila va$na# a vlasnici
duana i najmodavci su bili naroito istaknuti. /ni su bili uoljivi po svojim stajalitima i
$ivotnom stilu# njihove je resurse bilo relativno lako prenijeti na djecu.
'trunjaci su bili naroito uspjena skupina u razvoju britansko drutva. )r$ava je od samo
poetka irala kljunu ulou u uspostavi obrazovno sustava koji je formalizirao
kvalifikacije.
(rofesionalne udrue su bile sklone povezivanju pripadnosti odre%enim strukama s kulturnim
resursima# osiuravajui da ope obrazovanje bude pretpostavka svako struno kolovanja.
,enad$eri su bili openito u slabijem polo$aju od strunjaka. (remda je njihova plaa bila
prilino visoka# oni su se# sve donedavno# sna$no oslanjali na unutarnje napredovanje unutar
kompanija i imali su malo mounosti mijenjati poslodavce kako bi unaprijedili svoju
karijeru.
@vrde da su otkrili neke znaajne promjene u srednjoj klasi suvremene Britanije. (odr$avaju
stajalite prema kojem se industrija pomakla u pravcu postfordizma. /vo se odnosi na
udaljavanje od masovne proizvodnje u vrlo velikim hijerarhijskim tvrtkama# a umjesto toa se
proizvode manje koliine ili specijaliziraniji proizvodi u manje hijerarhijskim i fleksibilnijim
tvrtkama. @ijekom to procesa tvrtke su se poele vie oslanjati na samozaposlene
konzultante raznih vrsta. *aroito su va$ni strunjaci i drui koji rade podrujima poput
reklame i marketina. /ni iraju va$nu ulou u definiranju i perpetuiranju potroakih kultura
povezanih s proizvodnjom robe za osobnu potronju. ,enad$eri su pokuali uvrstiti svoju
poziciju stjecanjem veih kulturnih resursa# poput obrazovnih kvalifikacija. @o ih ini manje
ovisnima o jednoj kompaniji.
@vrde da su otkrili kulturne razlike izme%u ovih novih rupacija srednje klase. otkriveno je da
strunjaci iz javno sektora+ poput onih koji rade u zdravstvu# obrazovanju# kao i socijalni
radnici# koji se opisuju kao ljudi s kulturnim resursima# ali ne previe novca+ $ive asketskim
$ivotnim stilom# zasnovanom na zdravlju i vje$banju. /ni piju manje alkohola od pripadnika
srednje klase u cijelosti# intenzivno se bave sportovima poput pjeaenja# klizanja i
planinarenja. Pive postmodernistikim $ivotnim stilom jer odbacuje tradicionalna kulturna
stajalita o vrijednosti razliitih tipova umjetnosti i zato to se poziva na potroaku kulturu i
njenu spremnost da kombinira iroki dijapazon slika i $ivotnih stilova.
*jihov rad upozorava na neke va$ne podjele unutar srednje klase. Koncentrira se na vie
slojeve srednje klase+ ne objanjava polo$aj rutinskih Jbijelih ovratnikaK. ,o$e se tvrditi da
njihova analiza suvremenih podjela u srednjoj klasi nije u potpunosti uvjerljiva. "ko su neki
teoretiari postmodernizma u pravu# $ivotni su stilovi ionako sve manje povezani s posebnim
klasnim rupacijama.
"ani+#a #lasa
/bino se smatra da se radnika klasa sastoji od manualnih radnika. (ostoje va$ne razlike
izme%u manualnih i nemanualnih radnika:
3. nemanualni radnici imaju vie nadnice od manualnih
;. prednost Jbijelih ovratnikaK tie se razlika u dohotku za vrijeme radno vijeka izme%u
manualnih i nemanualnih radnika. *adnice manualnih radnika obino postupno rastu
tijekom njihovih ;6+ih# dosti$u vrhunac u ranim >6+im# a potom polako ali postojano
www.nasciturus.com
padaju. Garade mnoih Jbijelih ovratnikaK nastavljaju rasti tijekom lavnine njihovo
radno $ivota. ,anualni radnici imaju relativno malo prilika za napredovanje i mala je
vjerojatnost da e struktura njihove plae ukljuivati dodatak na plau# to jest poviice.
>. njihova trea prednost ukljuuje siurnost zarade i zaposlenja: u usporedbi s
nemanualnim radnicima# manualni rade pod veim rizikom da e postati suvini#
nazaposleni# stavljeni na ekanje ili da e raditi skraeno radno vrijeme.
?. tjedna bruto zarada JbijelihK i JplavihK ovratnika ne otkriva ekonomsku vrijednost
povlastica. /ne ukljuuju mirovinsko osiuranje koje plaa tvrtka# plaeno bolovanje#
koritenje automobila tvrtke te obroke i zabavu koje dijelom ili potpuno plaa
poslodavac.
*iz studija pokazuje da manualni radnici u usporedbi s nemanualnim umiru mladi i da je
vjerojatnije da e imati loije zdravlje: manje je vjerojatno da e posjedovati vlastitu kuu i
niz potronih dobara< vjerojatnije je da e biti osu%eni zbo kriminalno djela# a za njihovu
djecu manje je vjerojatno da e ostati u koli nakon 3H. odine kako bi stekla obrazovane
kvalifikacije ili da e otii na visoko kolovanje. ,anualni radnici imaju manje mounosti
da iskuse one stvari koje se definiraju kao po$eljne u zapadnim drutvima# a vie mounosti
da iskuse nepo$eljne stvari.
,anualni radnici ine barem jedan dio radnike klase Britanije. ,noi sociolozi tvrde da
klasa ukljuuje vie od sline tr$ine situacije i slinih $ivotnih mounosti. )a bi postala
drutvena klasa skupina ljudi sa slinom $ivotnom situacijom mora# do neko stupnja# stvoriti
drutvenu rupu. /vo ukljuuje barem minimalnu svijest o rupnom identitetu i odre%enu
procjenu i odanosti zajednikim interesima. @o ukljuuje odre%enu slinost $ivotno stila.
1elika veina stanovnitva vjeruje da je drutvo podijeljeno u drutvene klase. veina
manualnih radnika sebe opisuje kao radniku klasu# a veina Jbijelih ovratnikaK sebe vidi
kao srednju klasu. *azivi srednja i radnika klasa mou znaiti razliite stvari za razliite
ljude. 1idjeli su radniku klasu kao skupinu na rubu siromatva i definirali su njene lanove
kao lijene i neodovorne< otuda njihova $elja da se distanciraju od ove klasifikacije. Ainjenica
je da se veina manualnih radnika definira kao radnika klasa upuuje na postojanje barem
minimalne svijesti o klasnom identitetu.
,alo socioloa rei e da je jaz izme%u klasa danas tako velik. ,noi e tvrditi da se norma#
vrijednosti i stavovi radnike i srednje klase razlikuju u izvjesnom stupnju. / supkulturi
radnike klase i supkulturi srednje klase: posljedica toa je da se tvrdi da manualni i
nemanualni radnici tvore drutvene rupe koje se razlikuju po relativno distinktivnim
supkulturama.
)avid &ockwood+ opisao je supkulturu jedne skupine unutar radnike klase# proleterskih
tradicionalista. (roleterski tradicionalist $ivi u vrsto povezanim radnikim zajednicama i
zaposlen je u odavno uspostavljenim industrijama poput rudarstva# luko utovara i istovara
ili brodoradnje. @akve su industrije sklone koncentriranju radnika u zajednicama kojima
dominira jedna profesija. /ve zajednice su relativno izolirane od ire drutva. (roizvode
sna$an osjeaj pripadnosti i solidarnosti. 7adnici su vrlo lojalni svojim koleama s posla# a
sna$an osjeaj zajedniko profesionalno iskustva stvara osjeaje bratstva i prijateljstva.
(rijateljstvo s koleama s posla prote$e se i u slobodno vrijeme. 'na$ne drutvene mre$e
nalaavaju me%usobno pomaanje u svakodnevnom $ivotu i obvezu da se slobodno vrijeme
provodi u drutvu. Ga razliku od srednje klase# proleterski tradicionalisti ne te$e
individualnom postinuu pokuavajui dobiti unaprje%enje na poslu ili uspjeti vodei vlastiti
posao. !mjesto toa oni se sna$no identificiraju s te$njom kolektivnim ciljevima. @o se esto
www.nasciturus.com
izra$ava kroz sna$nu lojalnost sindikatima# koja proizlazi iz emocionalno vezivanja iz
oranizaciju# a ne iz kalkulacije koristi koje bi lanstvo u sindikatu molo donijeti. 'tav
proletersko tradicionalista prema $ivotu esto je fatalistiki. ,alo je toa to pojedinac mo$e
uiniti da bi promijenio svoju situaciju# a do promjene ili poboljanja uvjeta $ivota veinom
dolazi zahvaljujui srei ili sudbini. !z takvo shvaanje# $ivot se mora prihvatiti takav kakav
jest. )uorono se planiranje obeshrabruje u korist orijentacije na sadanjost. (ostoji
tendencija da se $ivi iz dana u dan# a planiranje je oranieno na blisku budunost. (ostoji
nalasak na neposrednom zadovoljenju potreba. *ema puno pritiska da se $rtvuju u$ici
trenutka zbo buduih narada< $elje se moraju ispuniti u sadanjosti# a ne kasnije.
'upkulturu srednje klase karakterizira proraunat pristup $ivotu< ovjeanstvo ima kontrolu
nad svojom sudbinom# i uz pomo sposobnosti# odlunosti i ambicije# mo$e izmijeniti i
poboljati uvjete $ivljenja. ' tim pristupom povezan je nalasak na budunosnoj orijentaciji i
odo%enom zadovoljenju potreba. )uorono planiranje i odlaanje trenutnih u$itaka u ime
buduih narada# smatraju se neim vrijednim . tako se pojedinci ohrabruju da $rtvuju novac
ili zabavu u odre%enim razdobljima svojih $ivota kako bi poboljali izlede vlastite karijere.
Alanovi drutva obino imaju i opu sliku ili predod$bu o drutvenoj strukturi i klasnom
sustavu. /ve su slike poznate kao Jslike drutvaK ili Jslike klaseK.
(roleterski tradicionalist predoava drutveni poredak kao neto to je otro podijeljeno na
JnasK i JnjihK. ' jedne strane su efovi# direktori i Jbijeli ovratniciK koji imaju mo# a s drue
su strane relativno bespomoni manualni radnici. 'matra se da postoji malo mounosti za
pojedinane pripadnike radnike klase da prije%u jaz koji ih razdvaja od ostatka drutva.
@o je Jmodel moiK+ tradicionalni radnici mou imati i drue slike o drutvu i da njihovo
predoavanje drutveno poretka nije tako jednostavno i jasno kao to to suerira ornji opis.
'lika drutva srednje klase nalikuje ljestvama. (ostoje razni slojevi ili razine koje se razlikuju
u smislu profesionalno statusa i $ivotnih stilova razliito presti$a. ' obzirom na sposobnost
i ambiciju# pojedincima su na raspolaanju mounosti uspinjanja u drutvenoj hijerarhiji. @o
je Jstatusni ili presti$ni modelK. 7adnike zajednice obino imaju sna$no razdvojene rodne
uloe. ,u$evi su obino shvaeni kao oni koji zara%uju za kruh# dok $ene imaju odovornost
za odoj djece i kune poslove. ,u$evi i $ene provode odvojeno i slobodno vrijeme. ,uki
se dru$e sa svojim koleama s posla# $ene provode slobodno vrijeme s ro%akinjama. 1eza
izme%u majke i keri naroito je jaka. *e odnosi se na pripadnike etnikih manjina.
,arksistitiki sociolozi su podr$avali shvaanje da postoji distinktivna radnika klasa koja se
odlikuje svojim neposjedovanjem sredstava za proizvodnju i svojom uloom u osiuravanju
manualne radne snae za vladajuu klasu. @ako%er vide radniku klasu kao drutvenu skupinu
s distinktivnom supkulturom i berem nekim stupnjem klasne svijesti. 'am je ,ar2 predvi%ao
da e pripadnici u radnikoj klasi sve vie nalikovati jedni druima. (retpostavljao je tehniki
razvoj industrije ukloniti potrebu za manualnim vjetinama. @ada e obrtnici i trovci
postupno nestajati# a veina radnike klase e se sastojati od nekvalificiranih poslu$itelja
strojeva. 've vea unifikacija nadnica i okolnosti rada uveat e solidarnost radnike klase.
,islio je da e kao posljedica toa# pripadnici radnike klase me%usobno pribli$iti i stvoriti
revolucionarnu snau koja e zbaciti kapitalizam i zamijeniti a komunizmom.
8edna od najoilednijih promjena u radnikoj klasi je smanjivanje broja pripadnika ukoliko
se ona definira kao klasa koja se sastoji od manualnih radnika. Gapoljavanje je opalo naroito
brzo u onim poslovima za koje je najvjerojatnije da e proizvesti supkulturu tradicionalno
proletersko radnika. @eke industrije poput rudarstva# brodoradnje i eline industrije# u
kojima zaposlenici esto $ive zajedniki u radnikim naseljima# smanjile su se. /padanje
www.nasciturus.com
zapoljavanja u proizvodnji do koje je dolo u proteklim desetljeima proirilo se i izvan
tradicionalnih tekih industrija. *ovi industrijski poslovi danas se koncentriraju u
elektronikoj industriji koja je smjetena na lokacijama poput silicijske doline u Okotskoj#
8u$no Dalesa itd. /ve je promjene pratilo pomicanje u odnosu mukaraca i $ena zaposlenih
u proizvodnji.
Beynon+ tvrdi da nipoto ne svjedoimo kraju industrijsko radnika ili nestanku ove klase
neo da se preuveliava smanjivanje industrijsko rada iz nekoliko razloa:
3. mnoi proizvodni poslovi nisu nestali neo su preseljeni u inozemstvo kako bi se
iskoristile prednosti jeftine radne snae.
;. mnoi poslovi koje se klasificira u sektor uslu$nih djelatnosti zapravo su proizvodni
sektor a razlika izme%u proizvodnje i uslua je poneto artificijelna.
>. neki poslovi su redefinirani kao da pripadaju uslu$nom sektoru zbo promjena u tome
tko zapoljava radnike a ne zbo promjena u naravi posla.
Gakljuuje da jo uvijek postoji vrlo velik broj radnika ukljuenih u proizvodnju i da se ne
mo$e tvrditi da industrijski radnik nestaje.
(remda je broj manualnih radnika opao# prosjeni $ivotni standard stalno zaposlenih
manualnih radnika porastao je. Bolje plaene skupine manualnih radnika su bile me%u onima
koji su profitirali od ovo ope porasta $ivotno standarda. !oeno je da imuni manualni
radnici poinju razvijati privatni $ivotni stil koji se zasniva na kui i da ih vie zaokuplja
kupnja potronih dobara neo iskazivanje solidarnosti s koleama s posla. *eki sociolozi
smatraju da se radnika klasa sve vie razdvaja u razliite skupine. 7adnici s raznim
stupnjevima vjetina vie se brinu zbo zatite vlastitih interesa neoli to rade na stvaranju
zajedniko cilja cijele radnike klase. za neke# pripadnici radnike klase su postali primarno
zainteresirani za debljinu svojih platnih vreica i imaju mali potencijal za razvijanje klasne
svijesti.
Bur$uiziranje
,ar2 je predvi%ao da e posredni sloj propasti u redove proletarijata. @ijekom 3F56+ih i 3FH6+
ih niz socioloa je tvrdio da se doa%a upravo suprotno+ da dolazi do procesa bur$uiziranja#
ime sve vei broj manualnih radnika ulazi u srednji sloj i postaje srednjom klasom.
@ijekom 3F56+ih dolo je do ope uveanja blaostanja u naprednim industrijskim drutvima
i naroito# me%u sve veim brojem manualnih radnika ija su primanja sada poela dosezati
razinu Jbijelih ovratnikaK. @e se dobro plaene# imune radnike sve vie smatra tipinima za
manualne radnike.
'iromatvo sve vie nestaje# pa je dolo do vjerovanja da se transformira oblik sustava
stratifikacije. /d trokutasto ili piramidalno oblika koji je sustav stratifikacije imao u 3F.
stoljeu - s velikom i relativno siromanom radnikom klasom u bazi i malom boatom
skupinom na vrhu.# razvio se dijamantni ili pentaonalni oblik# sa sve veim brojem ljudi koji
spadaju u srednji sloj. *ajvei dio stanovnitva pripada srednjoj# a ne radnikoj klasi.
@vrdilo se da zahtjevi moderne tehnoloije i napredne industrijske ekonomije determiniraju
oblik sustava stratifikacije. :lark Kerr+ tvrdio je da uznapredovali industrijalizam tra$i sve
vie obrazovanu# kolovanu i kvalificiranu radnu snau koja dovodi do viih zarada i
zanimanja vie statusa.
8essie Bernard+ tvrdio je da je boatstvo radnike klase povezano s potrebama industrijske
ekonomije za masovnim tr$item. Kako bi ekspandirala# industrija zahtijeva veliko tr$ite za
www.nasciturus.com
vlastite proizvode. ,asovna potronja je omouena visokim nadnicama koje su omouene
time to veliki sektori moderne industrije imaju relativno nisku cijenu rada i visoku
produktivnost. @vrdio je da postoji brzo rastue srednje tr$ite koje odra$ava sve veu
kupovnu mo imunih manualnih radnika. 1lasnitvo kua i potrone robe poput strojeva za
pranje rublja# televizora i automobila vie nije samo povlastica Jbijelih ovratnikaK. Ka$e da je
,ar2 bio u pravu kad je nalaavao va$nost ekonomskih faktora# ali je porijeio u svojim
predvi%anjima pravca drutvene promjene. 'matralo se da se proces bur$uiziranja ubrzava
zbo zahtjeva moderne industrije za mobilnom radnom snaom. @o dovodi do raspadanja
blisko povezanih radnikih zajednica koje su postojale u starijim industrijskim podrujima.
4eorafski mobilni# imuni radnici sele se u novija naselja u predra%ima dje ih je teko
razlikovati od njihovih susjeda Jbijelih ovratnikaK.
8. 4oldthrope# ). &ockwood# =. Bechhofer i 8. (latt+ imuni radnik u klasnoj strukturi:
/vaj proces ostaje hipotezom za koji se pretpostavlja da se odvija# ali nije bio odovarajue
testiran. /vi sociolozi su predstavili rezultate istra$ivanja namijenjeno testiranju teze o
bur$uiziranju. /dabrali su &uton# tada prosperitetno podruje u juoistonoj Enleskoj s
industrijama koje su se nalo razvijale. 4otovo polovina manualnih radnika dola je izvan
juoistono podruja u potrazi za stabilnima# dobro plaenim poslovima. 'vi su bili
o$enjeni# a 5N L njih bili su vlasnici ili kupci kua. Bili su visoko plaeni u odnosu na drue
manualne radnike i njihove su nadnice bile bolje od plaa mnoih Jbijelih ovratnikaK.
Jbijeli ovratniciK su i dalje imali mnoe od svojih tr$inih prednosti# poput raznih beneficija i
mounosti napredovanja u karijeri. 'tudija &utona ispitala je hipotezu o bur$uiziranju na ?
lavna podruja:
3. odnos prema radu
;. obrasci interakcije u zajednici
>. aspiracije i drutvene perspektive
?. politiki nizovi.
"ko imuni radnici postaju dijelom srednje klase# onda e ih se teko moi razlikovati od
Jbijelih ovratnikaK u ova ? podruja.
0muni radnici su definirali svoj rad na instrumentalan nain# kao sredstvo za neki cilj# a ne
kao cilj sam po sebi. 7ad je bio samo sredstvo za zaradu novca i podizanje $ivotno
standarda. 1einom zbo ove instrumentalne orijentacije# oni su izvlaili malo zadovoljstva iz
svo rada. 0mali su malo bliskih prijatelja na poslu i malo su sudjelovali u aktivnostima
drutvenih klubova koje su oranizirale njihove tvrtke. 1ie ih je zanimala dobra zarada u
tvrtki neo dobra karijera unutar kompanije.
0muni radnici su vidjeli poboljanje kao poboljanje zarade i radnih uvjeta koje je posljedica
kolektivne akcije sindikata# a ne individualno postinua. *jihovo se stajalite prema
sindikatima razlikovao od tradicionalnoa radnikoa kolektivizma koji se uvelike zasniva na
klasnoj solidarnosti# sna$noj lojalnosti sindikatu i vjerovanju da se pripadnici radnike klase
moraju dr$ati zajedno. (ridru$ivali su se svojim koleama s posla kao pojedinci vo%eni
vlastitim interesom kako bi poboljali svoje zarade i radne uvjete.
JBijeli ovratniciK nisu definirali rad na taj nain. oni su oekivali i iskusili viu razinu
zadovoljstva na poslu. *a poslu su stjecali prijatelje# ukljuivali se u rad drutvenih klubova i
aktivno tra$ili unaprje%enje. (rihvaali su strateiju instrumentalnoa kolektivizma i
pridru$ivali se sindikatima kako bi poboljali svoju tr$inu situaciju.
0muni radnici pronalaze svoje prijatelje i druove me%u ro%acima i susjedima iz prete$ito
radnike klase i u tom poledu slijede norma tradicionalne radnike klase. za usporedbu#
Jbijeli ovratniciK se dru$e vie s prijateljima koje nalaze na poslu i s ljudima koji im nisu niti
www.nasciturus.com
ro%aci niti susjedi. 0muni radnici ne pokazuju $elju da se dru$e s pripadnicima srednje klase i
nema dokaza da oni cijene ili te$e stjecanju statusa srednje klase. drutveni odnosi imunih
radnika su usredotoeni i oranieni na dom. 'voje vrijeme provode ledajui televiziju#
radei u vrtu# obavljajui poslove u kui i dru$ei se s neposrednom obitelji.
0muni radnici se razlikuju u va$nim aspektima od tradicionalnih radnika. *jihovi se ciljevi
razlikuju od ciljeva srednje klase u tome to se oni jednostavno usredotouju na materijalne
dobitke# a nisu zaokupljeni napredovanjem. *eki od njih vide drutvo ili kroz model moi #
koji se zasniva na ideji o Jnama i njimaK ili kroz model presti$a koji je tipian za srednju
klasu. *ajvea skupina shvaa novac kao temelj klasnih podjela. Kroz novac# ili novani
model oni vide veliku sredinju klasu koju ini veina radno stanovnitva. Aini se da se
poledi na $ivot i slike drutva imunih radnika ne razvijaju u pravcu srednje klase.
(ronali su malo dokaza u prilo shvaanju da imunost navodi manualne radnike da lasuju
za Konzervativnu stranku. (odr$avanje laburistike stranke i sindikata.
@estirali su hipotezu o bur$uiziranju pod uvjetima povoljnim za njeno potvr%ivanje ali su
otkrili da ona nije potvr%ena. 1eliki dijelovi manualno stanovnitva postaju srednjom
klasom.
)avid &ockwood+ vjerovao je da e privatizirani instrumentalist koje je otkrila studija o
imunim radnicima postupno zamijeniti proletersko tradicionalista.
8ohn 4oldthorpe+ je iao i dalje tvrdei da je instrumentalizam radnike klase lavni faktor
koji je prouzroio inflaciju 3FN6+ih. Kako su skupine radnika zahtijevale vie nadnice i
pokuavale prednjaiti pred druim manualnim radnicima po zaradama# industrijski su
trokovi rasli# a s njima i cijene. )ok su cijene rasle# radnici su tra$ili jo vie nadnice.
'tephen Bill+ londonski luki radnici:
(rivatizirani instrumentalni radnik postaj uobiajeniji. 'tudija je tako%er iznijela sumnje o
tome koliko su se radnici ikada uklapali u sliku proletersko tradicionalista. !pozorava da
nova radnika klasa mo$da i nije tako nova kao to to misle 4oldthorpe i ostali. &uke su jedno
od $arita proletersko tradicionalizma. 'na$na radnika solidarnost# duotrajna lojalnost
prema sindikatu i &aburistikoj stranci# bliske veze me%u koleama s posla# zajednike
aktivnosti u slobodno vrijeme# nalasak na me%usobnom pomaanju i drutveni model moi
smatrali su se karakteristinim za luke radnike. (romjena na stalno zapoljavanje mo$da je
reducirala tradicionalnu solidarnost lukih radnika. *jihov je lavni prioritet poboljati svoj
$ivotni standard. 'amo malo njih nalazi prijatelje na poslu. 1eina lukih radnika $ivi
privatiziranim $ivotnim stilom# a aktivnosti slobodno vremena su im veinom usredotoene
na dom i obitelj. &uki radnici smatraju kolektivnu akciju sindikata bitnom za ekonomsko
napredovanje+identifikacija s laburistima kao strankom radnike klase. Bill zakljuuje da je
radnika klasa relativno homoena skupina i da je arument o podjeli izme%u stare i nove
radnike klase preuvelian.
=iona )evine+ ponovno preispitivanje imunih radnika: izravno je testirala &ockwoodovu
tvrdnju da e privatizirani instrumentalisti postati tipini predstavnici radnike klase. )evine
je bila u stanju izravno usporediti svoje vlastite nalaze iz 3FQ6+ih i 4oldthorpove iz 3FH6+ih.
/tkrila je visoku razinu eorafske mobilnosti. *ije pronala da su se oni doselili u &uton u
potrazi za viim $ivotnim standardom neo uz visoku nezaposlenost u 3FQ6+im mnoi su
www.nasciturus.com
otili u potrazi za veom siurnou na poslu. *eki od njih koji su se doselili iz &ondona
uinili su to kako bi jeftinije stanovali.
/tkrila je da je njen uzorak zainteresiran na koritenje rada kao sredstva poboljavanja
vlastito standarda. Bili su vie zaokupljeni pronala$enjem vee siurnosti. !zorak iz 3FQ6+ih
je i dalje podr$avao sindikate. 1idjeli su ih kao kolektivno sredstvo osiuranja interesa
radnike klase. *ovac nije bio njihova jedina bria# a drue teme su ih vodile do osjeaja
solidarnosti s koleama radnicima+bili su im zajedniki loi uvjeti rada. Gabrinjavala ih je i
raspodjela moi na poslu# a bili su zainteresirani za osiuravanje ljudskih i potenih odnosa za
kolee i njih same u njihovu radnom vijeku. ,noi od njih bili su kritini prema sindikatima#
ali ova kritika je bila upravljena na sindikalnu taktiku# a ne na naelo da sindikati postoje kako
bi branili interese radnike klase. /tkriva vie dokaza za postojanje kolektivizma 3FQ6+ih
neo to je bio sluaj 3FH6+ih. Gaokupljenost novcem i $ivotnim standardima nije sprijeila
radnike da imaju osjeaj solidarnosti s koleama radnicima.
,ukarci su imali prijatelje s posla i mnoe suprue su zadr$ale bliske kontakte s ro%acima. 0
dalje su provodili -mukarci. slobodno vrijeme izvan kue# s druim mukarcima# bavei se
sportom ili odlazei u pub. (remda su mnoe suprue imale zaposlenje# jo uvijek su bile
primarno odovorne za domae poslove. /vo je oraniavalo da slobodno vrijeme provedu
izvan kue. ! posebnim fazama ciklusa# dom je vrlo va$an. /bitelji s malom djecom imaju
oraniene mounosti za provo%enje slobodno vremena u zajednici. ,ukarci esto rede
prekovremeno da bi bolje materijalno potpomoli obitelj# a $ene imaju lavninu odovornosti
za briu o djeci. *jihov $ivotni stil nije niti komunalni kao u proleterskih tradicionalista# niti
usredotoen na dom i privatiziran kao u 4oldthorpeovih imunih radnika.
/ni imaju Jnovani model klasne struktureK. 1eina smatra da pripadaju masovnoj
radnikoj Rsrednjoj klasi koja se nalazi izme%u vrlo boatih i vrlo siromanih. ,noi od njih
osjeaju odbojnost prema ljudima koji su naslijedili novac i imaju osjeaj nepravde zbo
postojanja krajnjih klasnih nejednakosti.
/tkrila je dokaze o opadanju podrke &aburistikoj stranci. (ovukli su svoju odanost mo$da
zbo politikih propusta stranke. 'umnjali su u njezinu sposobnost da ostvari ekonomski
boljitak ili nisku nezaposlenost.
/dbacuje ideju o novoj radnikoj klasi i nijee da su imuni radnici bili prisiljeni nekritiki
prihvatiti kapitalistiko drutvo. /ni imaju te$nje kao potroai# i njihov je $ivotni standard
porastao# ali ipak bi voljeli $ivjeti u ealitarnijem drutvu. 0zubili su vjeru u sposobnost
sindikata i &aburistike stranke da postinu taj cilj# ali nisu fundamentalno izmijenili svoje
vrijednosti.
4. ,arshall. B. *ewby# ). 7ose i :.1oler+kontinuitet u radnikoj klasi:
@vrde da povijesne studije pokazuju da su postojali obrtnici koji su primarni nalasak
stavljali na svoj kuni $ivot i koji su imali instrumentalno stajalite prema poslu prilino
davno u 3F. stoljeu. *jihovi podaci o suvremenim radnicima upuuju na to da oni zadr$avaju
odre%enu predanost svom poslu i ne slijede potpuno privatizirane $ivotne stilove. *ema
nikakvih dokaza o znaajnom pomaku prema instrumentalizmu i privatizmu.
Najni/i sloj u moernim rutvima
www.nasciturus.com
(remda neki sociolozi smatraju radniku klasu najni$im slojem u kapitalistikim drutvima#
drui tvrde da postoji skupina ispod nje+ oni su je vidjeli kao entitet s nizom uoljivih
karakteristika: siromatvo# nezaposlenost i ovisnost o socijalnoj pomoi. /vo se definira kao
skupina ije je ponaanje suprotno normama i vrijednostima drutva. *ajni$i sloj se shvaa
kao socijalni problem koji je prijetnja drutvu.
,ar2 je bio me%u onima koji su izrazili svoje polede na ove skupine. /n je koristio niz
razliitih termina kako bi opisao one na dnu sustava stratifikacije kapitalistiko drutva.
7abio je rije J lumpenproletarijatK da bi opisao skupinu najni$u od svih. 4ovori o njima kao
o klasi# na druim mjestima odbacuje ideju da oni mou oblikovati klasu jer smatra kako
imaju slab potencijal za razvijanje klasne svijesti ili poduzimanje kolektivne akcije.
(rema njenu# postoje neizbje$na razdoblja JboomaK tijekom kojih se zapoljava vie radnika i
razdoblja krize kad mnoi radnici ube posao. 7ezervna armija rada se sastoji od onih koji se
zapoljavaju kao dodatni radnici i koji su potrebni samo u razdoblju ekspanzije. /ni obavljaju
va$ne funkcije u kapitalistikim drutvima.
/na poma$e u sni$avanju trokova za nadnice za kapitalistike poslodavce# jer ini fleksibilnu
skupinu radnika koji $ude za poslom i spremni su prihvatiti nadnice ni$e od onih koje
zahtijevaju drui radnici. /ni e tako%er zauzeti mjesto onih koji su otputeni ili prolaeni
suvinima. Kad opada profitabilnost kompanije# uro$avajui njen opstanak# poslodavac bi
moao biti prisiljen prihvatiti jeftinije radnike iz rezervne armije rada.
Koristio je i trei termin# relativni viak stanovnitva# kako bi ovorio o onima na dnu sustava
stratifikacije. /vo ukljuuje pripadnike rezervne armije rada# ali tako%er obuhvaa i skupine
koje je na druim mjestima definirao kao pripadnike lumpenproletarijata. 7elativni viak
stanovnitva je podijeljen na ? dijela:
3. plutajui viak stanovnitva+ od radnika koji su bili zaposleni dok nisu odrasli# ali su
potom otputeni jer odrasli primaju vie nadnice.
;. latentni viak stanovnitva+od poljoprivrednih radnika koji vie nisu potrebni i koji
upravo tra$e posao u urbanim podrujima.
>. stanirajui viak stanovnitva+ onaj dio aktivne radne snae koji se zapoljava
neredovito. @o je neiscrpan rezervoar radne snae koja je na raspolaanju# koji ima
ni$i $ivotni standard od prosjeka radnike klase. suvini radnici i oni koji su izubili
posao zbo uvo%enja novih tehnoloija vjerojatno e biti u ovoj skupini. (ripadnici
esto imaju velike obitelji+ to su njihove nadnice ni$e# to imaju vie djece.
?. na dnu se nalazi Jsfera siromatvaK+ siromasi su podijeljeni na ? skupine+prvo:
kriminalci# lutalice# prostitutke# pravi lumpenproletarijat# druo: siromasi koji su
sposobni raditi# ali jednostavno ne mou pronai posao# tree: siroad i siromana
djeca za koje je vjerojatno da e biti rerutirani u rezervnu armiju rada u buduim
odinama# etvrto: demoralizirani# njevni i oni koji ne mou raditi. @o su stari# $rtve
industrijskih nesrea# invalidi# bolesni# udovice9
Kirk ,ann tvrdi da ,ar2 koristi irok spektar kriterija da bi razlikovao najni$i sloj od
ostatka radnike klase. on se ne dr$i isto ekonomske definicije klase# to je karakteristika
njeova rada o druim klasama. *eka su shvaanja toliko kritina lede najni$e sloja pa
se ini da nisu nita vie od osobne predrasude. ,o$da je jedan razlo to je ,ar2 bio
tako kritian prema relativno suvinom stanovnitvu bio taj to ih nije shvaao kao
potencijal koji mo$e razviti klasnu svijest.
www.nasciturus.com
/ni odra$avaju probleme s kojima se suoilo vie suvremenih socioloa u pokuaju da
razlikuju skupinu ispod radnike klase. 1eina suvremenih socioloa koristi termin
potklase da bi opisala skupine na dnu sustava stratifikacije.
:harles ,urray+ potklasa u "merici i Britaniji: u knjizi Losing Ground# tvrdi da u '")+u
raste potklasa ljudi koja predstavlja ozbiljnu prijetnju amerikom drutvu. 1ladina politika
navodi sve vei broj ljudi da postaje ovisan o socijalnoj pomoi. @vrdi da je rastua
veliina potklase prijetnja socijalnoj i ekonomskoj dobrobiti zemlje jer zbo njenih
pripadnika raste stopa kriminala# a pomo koja im se isplauje skupa je poreznim
obveznicima.
0zdao je lanak za J'unday @imesK+u njemu tvrdi da se i u Britaniji razvija potklasa#
premda+za razliku od "merike+ona nije vrsto uspostavljena niti se sastoji veinom od
pripadnika etnikih manjina. )efinira potklasu u smislu ponaanja. /vi se znakovi sastoje
od brojki koje pokazuju rastui broj izvanbrane djece# uveanu stopu kriminala i navodnu
nevoljkost me%u mnoim britanskim mladim ljudima da se zaposle.
/n zanemaruje bilo koje ekonomske podjele koje pridonose stvaranju jedne takve klase: u
mnoim poledima njeov je rad bolje shvatiti kao teoriju siromatva neo kao teoriju
stratifikacije. (ostoje mnoi dokazi da u '")+u sustav socijalne pomoi nema one
posljedice za koje je on tvrdio da ima. )okazi koje koristi da bi dokazao postojanje
potklase u Britaniji povrni su i ponekad kontradiktorni. Krivi potklasu za njene nevolje#
objanjavajui situaciju njezinim vlastitim devijantnim ponaanjem.
7alf )ahrendorf+ potklasa i erozija ra%anstva:
0ma odre%ene slinosti s ,urrayevom+tako%er vidi potklasu kao tip drutvene bolesti#
nazivajui je Jrakom koji izjeda tkivo drutvaK. 7azlikuje se od njea po objanjenju
nastanka potklase.
@vrdi da je razvoj klase proizaao iz promjena u nainu rada. @ehnoloke inovacije su
omouile proizvodnju puno vie robe sa znatno manje radnika. @rokovi nadnica su
visoki u velikom dijelu Europe# i to ini mnoe uslue preskupima za potroae.
(osljedica je da to enerira malo dodatnih poslova i ne sprjeava rast potklase
nezaposlenih.
! '")+u su s drue strane nadnice fleksibilnije i uobiajenije je zapoljavati radnike za
vrlo niske nadnice da bi se osiurale uslue. (roblem je u tome to su nadnice tako niske
da oni koji ih dobivaju ne mou izbjei da postanu pripadnici potklase. Aak i oni koji
imaju relativno dobro plaeno zaposlenje# sve su ee zaposleni pola radno vremena ili
na odre%eni rok. ,noi se brinu zbo siurnosti svoje posla# a takve sumnje su jedan od
razloa zbo koje su skloni zatvarati vrata za sobom. !spjena veina koja ima
odovarajue izvore zarade $eli si osiurati da je njen polo$aj zatien. 'indikati#
kompanije i obrazovni establiment iskljuuju potklasu iz institucija koje bi im mole
donijeti uspjeh. 'indikati tite nadnice svojih lanova na teret stvaranja nezaposlenosti za
drue# kompanije zapoljavaju samo one s dobrim kvalifikacijama# a obrazovni sustav ne
daje pripadnicima potklase adekvatne mounosti da steknu kvalifikacije koje im trebaju.
(ravo ra%anstva ukljuuje postojanje nekih prava za sve. (ripadnici potklase nisu
punopravni ra%ani jer nemaju ekonomski udio u drutvu# a drutvo im daje malo
siurnosti. ,e%u njima su mnoi imiranti i mladi ljudi koji nisu imali priliku postati
punopravnim lanovima drutva# dok su neki od starijih i oni koji su pretrpjeli nevolju
www.nasciturus.com
izubili svoje mjesto u drutvu. /ni koji nemaju udjela u drutvu nemaju niti razlo da se
pokoravaju drutvenim normama ve razvijaju svoje vlastite i postaju prijetnja ostalim
pripadnicima drutva.
/n sumnja da e ikad vie doi do pune zaposlenosti u drutvu# ali vjeruje da postoji neto
to bi se molo dobiti ravnopravnijom distribucijom rada. )ioba posla i sline mjere
omouit e da vie pripadnika drutva postane punopravnim ra%anima.
)aje uvjerljivije objanjenje razvoja potklase od ,urraya# ali se i on utjee prilino
stereotipnim opisima njihova ponaanja. !kljuuje iroku raznolikost skupina u svoju
potklasu. *ejasno je to tono ove skupine imaju zajedniko. 0 dok za sve njih misli da
nemaju puno pravo ra%anstva ne uspijeva dati preciznu definiciju to prava. @vrdi da je
potklasa jednostavno skupina ljudi koje drutvo ne treba i koji predstavljaju prijetnju
dominantnim vrijednostima. *jeov rad malo toa dodaje teorijama stratifikacije.
"nthony 4iddens+ potklasa i dualno tr$ite rada:
'iuran je da potklasa postoji# potpunije interira svoju teoriju potklase u teoriju
stratifikacije i preciznije definira potklasu. 'matra srednjom klasom samo one koji imaju
obrazovne ili tehnike kvalifikacije. @o im daje prednost na tr$itu rada pred pripadnicima
radnike klase koji na prodaju nude samo svoju manualnu radnu snau. (ripadnici
potklase se tako%er moraju osloniti na prodaju vlastite manualne radne snae# ali u
usporedbi s radnikom klasom oni su u loijem polo$aju kad to pokuavaju uiniti.
(osljedica toa je da oni nalaze nejnepo$eljnije i nejnesiurnije poslove.
@vrdi da suvremena kapitalistika drutva imaju dualno tr$ite rada. (oslovi na
primarnom tr$itu rada imaju visoke i stabilne ili proresivne razine ekonomske
isplativosti# siurnost zaposlenja i odre%ene mounosti napredovanja u karijeri. (oslovi
na sekundarnom tr$itu rada imaju nisku stopu ekonomske isplativosti# lou siurnost
posla i male mounosti napredovanja u karijeri. !pravo ovi radnici iz sekundarno
sektora tvore potklasu.
*aroito je vjerojatno da e unutar potklase biti $ene i pripadnici etnikih manjina.
(oslodavci daju $enama poslove tipine za potklasu zbo drutvenih predrasuda ali i zato
to je vjerojatnije da e one prekinuti karijeru zbo braka i ro%enja djece. (ripadnici
etnikih manjina su tako%er $rtve diskriminacije i predrasuda. ! '")+u su
"froamerikanci i Bispanoamerikanci lavni pripadnici potklase. 'matra da je amerika
potklasa najrazvijenija # zapa$a da mirirajui radnici esto postaju pripadnici potklase.
(ostoje temeljne razlike u interesima izme%u potklase i radnike klase. 1jerojatnije je da
e se radnika klasa neprijateljski odnositi prema pozivu na radikalnu drutvenu promjenu
koja dolazi iz potklase.
0 on je bio meta sna$nih kritika. Kirk ,ann+postavio je ozbiljna pitanja o dualnom tr$itu
rada. @vrdi da ne postoji jasna jasna crta podjele izme%u primarno i sekundarno tr$ita
rada. @ako%er preispituje tvrdnju da dualna tr$ita rada# ako postoje# proizlaze iz taktike
kojom se slu$e poslodavci kako bi rerutirali odovarajue radnike i odr$ali niske cijene
rada. @r$ite rada je i pod utjecajem radnikih akcija i $elja poslodavaca. *jeova najjaa
kritika se tie pokuaja da objasni zato odre%ene skupine radnika zavre na dualnom
tr$itu rada. *ema stvarno objanjenja zato su odre%ene skupine $rtve diskriminacije.
@eorija dualno tr$ita rada ne uspijeva dati prikaz rasistikih i seksistikih ideoloija
koje dovode do iskljuenja $ena i pripadnika etnikih manjina iz mnoih boljih poslova.
www.nasciturus.com
)uncan 4allie+ heteroenost potklase:
(reispitivao i konzervativna i radikalna shvaanja potklase. *ijee da takozvana potklasa
ima distinktivnu kulturu# odbacuje ideju o dualnom tr$itu rada# tvrdei da je malo
empirijskih dokaza da ono postoji. 'lijedi 4iddensa tvrdei da postoji znaajan i sve vei
broj ljudi koji su u vrlo slabom polo$aju na tr$itu rada. Aini se da sve ovo upuuje na
rastuu potklasu# ali ono to dovodi u pitanje jest mou li se skupine koje su ukljuene u
ovaj proces smatrati klasom# bilo u kulturnom ili nekom druom smislu.
Koristi podatke iz studije 'avjeta za ekonomska i drutvena istra$ivanja pod naslovom
J0nicijativa za drutvenu promjenu i ekonomski $ivotK. 0 zaposleni i nezaposleni su imali
prosjeno H zaposlenja tijekom svoje radne karijere. *ezaposleni su# ini se# barem u
prolosti bili u stanju zadr$ati svoj posao na du$e vrijeme# pokazujui da ih se nikako ne
mo$e svrstati me%u ljude koje nije moue zaposliti. Otovie# oni su bili predaniji poslu od
zaposlenih. *ije bilo niti dokaza da su duotrajno nezaposleni postali apatini i rezinirani
jer su bez posla. /ni koji su bili nezaposleni du$e razdoblje imali su vei osjeaj
deprivacije to su bez posla od onih koji su bili bez posla samo krae vrijeme.
/tkrio je da su nezaposleni materijalno deprivirani i da su znatno siromaniji od
zaposlenih. ,alo je vjerojatno i ima malo dokaza za to da nezaposleni# ili openitije
reeno oni koji su najhendikepiraniji u drutvu# oblikuju i ujedinjenu# klasno svjesnu
skupinu.
(ripadnici etnikih manjina su hendikepirani na tr$itu rada# ali postoje znatne varijacije u
individualnim situacijama. *eki pripadnici etnikih manjina vrlo su uspjeni. 0sto se tie i
$ena i u svakom je sluaju manje vjerojatno da e nezaposlene biti $ene neo mukarci.
(remda mnoe $ene naputaju tr$ite rada kad imaju malu djecu# ini se da veina $ena to
smatra leitimnim. *emaju osjeaj da trpe# to bi ih eventualno navelo da se pridru$e
druim ljudima koji nemaju plaeni posao. 1jerojatnije je da e $ene biti djelomino
zaposlene. 'hvaa nezaposlene kao skupinu za koju je najvjerojatnije da e razviti
odre%enu vrstu distinktivne kulture potklase.
)uotrajno nezaposleni su prilino heteroeni. ,ukarci i $ene u ovoj skupini su esto u
razliitim osobnim situacijama# a pojedinci koji su duotrajno nezaposleni mou se
nalaziti na vrlo razliitim razvojnim stupnjevima svo $ivotno ciklusa.
/tkrio je malo dokaza o politikom razila$enju izme%u pripadnika radnike klase i
pripadnika potklase. /tkrio je da nezaposleni ulavnom imaju politike nazore
tradicionalne radnike klase. ' drue strane# bilo je vjerojatnije da e oni izraziti podrku
dr$avnoj potronji za socijalne prorame# u usporedbi s pripadnicima radnike klase.
zakljuuje da nezaposlenost ne dovodi niti do sklonosti izravnoj akciji niti do politike
pasivnosti. *ezadovoljstvo nezaposlenih je kanalizirano u uveanu podrku tradicionalnoj
stranci radnike klase+ &aburistikoj stranci. 'matra da duotrajno nezaposleni imaju
bliske veze s radnikom klasom: veina njih prije su bili manualni radnici ili su dolazili iz
radniko miljea.
!spjeno pokazuje da navodna potklasa# posebice nezaposleni# ne mou stvoriti naroito
kohezivnu skupinu# neki autori preispituju ne obezvrje%uje li to u potpunosti ideju o
potklasi. Ken 7oberts tvrdi da potklasa ukljuuje vrlo raznolike skupine s razliitim
$ivotnim stilovima# ali da je svejedno koristan koncept. 0maju neke zajednike
karakteristike+svi su vie deprivirani od radnike klase# njihova deprivacija mo$e trajati
duo razdoblje i mou imati $ivotne stilove i drutvene mre$e koje se razlikuju od onih
www.nasciturus.com
koje imaju zaposleni. /n vjeruje da je prilino vjerojatno da se ona stvara i da e se u
budunosti ona znatno razviti.
D.4.7unciman+potklasa kao skupina koja tra$i socijalnu pomo: stvorio je sedmoklasni
model britanske klasne strukture koji se temelji na razlikama u kontroli# vlasnitvu i
sposobnosti za samoostvarivanje na tr$itu. /n izriito odbacuje 4iddensovo shvaanje da
bi potklasu trebalo definirati kao kateoriju radnika sustavno hendikepiranih na tr$itu
rada. 'pominje 4alliev rad upuujui da je potrebna druaija definicija potklase+ definira
je kao one pripadnike britansko drutva ije ih uloe smjetaju vie ili manje
permanentno na ekonomsku razinu dje dr$ava daje socijalnu pomo onima koji su uope
nesposobni sudjelovati na tr$itu rada. ,noi od njih potjeu iz etnikih manjina# a me%u
njima su i mnoe $ene# naroito samohrane majke# ali u potklasu ih smjeta upravo
njihovo oslanjanje na dr$avnu socijalnu pomo# a ne njihov spol ili etnika pripadnost.
Kritike:
Bartley )ean i (eter @aylor+4ooby napali su njeova shvaanja. !pozoravaju da
nalaava va$nost karijere u klasnoj analizi# ali on to ne uzima u obzor kad spominje
potklasu. Ga ove socioloe takozvana potklasa je jednostavno prenestabilna i
nepermanentna da bi se mola zvati klasom. *apadaju 7uncimana jer zasniva svoju
definiciju potklase na potpuno razliitim kriterijima od onih kojima se koristio u svojim
definicijama druih klasa.
Gakljuak: jasno je da se suvremena potklasa definira pomou njene ovisnosti o socijalnoj
pomoi# a ne pomou ponaanja. /va ovisnost mo$e se shvatiti kao posljedica nedostatka
kontrole# moi i naroito nemounosti da se proda na tr$itu# svojstvenih potklasi. )ean
suerira da bi se pojam potklase trebao napustiti. *e samo da se zlorabi neo prema
njeovom miljenju potklasa kao takva uope ne postoji.

'rutvena mo.ilnost u #apitalisti+#om rutvu
(ozabavit emo se brojnou kretanja iz jedne klase u druu unutar kapitalistiko
drutva.
/vaj dio ispituje prirodu drutvene mobilnosti u kapitalistikom drutvu. 'tupanj
drutvene mobilnosti+ koliina kretanja od jedno do druo sloja. 0ndustrijska drutva
stoa se ponekad opisuju kao otvorena+ imaju relativno nizak stupanj zatvorenosti.
(osebice se tvrdi da je status u predindustrijskim drutvima uvelike pripisan# dok je u
industrijskim drutvima sve vie steen. 'matra se da se status sve vie stjee na temelju
zaslua: talent# sposobnost# ambicije i marljivi rad postojano zamjenjuju pripisane
karakteristike kao kriterij za odre%ivanje polo$aja neke osobe u klasnom sustavu.
@alcott (arsons+ tvrdi da je uspjeh jedna od lavnih vrijednosti ameriko drutva.
(ojedinci se prosu%uju i dodjeljuje im se presti$ na temelju njihova profesionalno
statusa# za koji se smatra da je steen ulavnom vlastitim naporom i sposobnostima.
'ociolozi se zanimaju za drutvenu mobilnost iz nekoliko razloa:
www.nasciturus.com
3. stupanj drutvene mobilnosti mo$e imati va$ne posljedice za oblikovanje klasa.
"nthony 4iddens+ smatra da# ako je stupanj drutvene mobilnosti nizak# klasna
solidarnost i kohezija bit e visoke. 1eina pojedinaca e ostati u svojoj klasi
podrijetla# i to e osiurati reprodukciju zajednikih $ivotnih iskustava tijekom
eneracija. (osljedica toa je razvoj distinktivnih klasnih supkultura i sna$na klasna
identifikacija.
;. studija drutvene mobilnosti mo$e biti indikator $ivotnih mounosti pripadnika
drutva.
>. va$no je znati kako ljudi reairaju na iskustvo drutvene mobilnosti.
'ociolozi su identificirali dva lavna tipa drutvene mobilnosti.
3. unutareneracijska mobilnost+ odnosi se na drutvenu mobilnost unutar jedne
eneracije. /na se mjeri usporedbom profesionalno statusa neko pojedinca u dvije
ili vie toaka u vremenu. @ako# ukoliko neka osoba poinje svoj radni $ivot kao
nekvalificirani manualni radnik# a deset odina kasnije zaposlena je kao raunovo%a#
ona je drutveno mobilna u smislu unutareneracijske mobilnosti.
;. me%ueneracijska mobilnost+ odnosi se na drutvenu mobilnost izme%u eneracija.
/na se mjesi usporedbom profesionalno statusa sinova s statusom njihovih oeva.
!koliko sin nekvalificirano manualno radnika postane raunovo%a# on je drutveno
mobilan u smislu me%ueneracijske mobilnosti.
(ostoje mnoi problemi povezani s prouavanjem drutvene mobilnosti:
3. zanimanje se rabi kao indikator drutvene klase# a istra$ivai se koriste razliitim
kriterijima za raniranje zanimanja. Klasifikacije zanimanja razlikuju se pa se rezultati
raznih studija ne mou uspore%ivati.
;. injenica da mnoe pripadnike bur$oazije nije moue identificirati na temelju
njihovih zanimanja: zanimanje neke osobe ne mora nu$no ovoriti ita o razmjeru
njenih investicija u privatnu industriju.
>. mnoe studije drutvene mobilnosti nisu ukljuile podatke o mobilnosti $ena# a
obrasci $enske mobilnosti dosta se razlikuju od muke. /vo je ulavnom stoa to se
$ene koncentriraju u posebnim dijelovima profesionalne strukture.
?. nalazi istra$ivanja mou se izraziti na razliite naine: primjerice# u jednostavnim
postocima ili pomou vjerojatnosti# a same vjerojatnosti se mou proraunavati na
razne naine. (ostoji neslaanje oko to koji tipovi podataka najbolje reprezentiraju
strukturu mounosti u drutvu. 'lina neslaanja postoje i oko koritenja apsolutnih i
relativnih stopa mobilnosti.
)avid 4lass+ drutvena mobilnost prije 3F?F.
+intereneracijska mobilnost u Enleskoj i Dalesu# proveo on i suradnici. @ablica upuuje
na prilino visoku razinu ove mobilnosti. 4otovo dvije treine intervjuiranih ljudi u studiji
3F?F. bili su u druaijoj statusnoj kateoriji od one njihovih oeva. /tprilike jedna
treina se pomakla ore# a jedna treina dolje. Ga veinu promjena u statusu nije jako
velika. 1eina mobilnosti je kratko dosea: sinovi se openito pomiu u kateoriju koja
je ili susjedna ili bliska onoj njihovih oeva. (ostoji malo mobilnosti daleko dosea: bilo
je s vrha na dno ljestvice ili vice versa. ! kateorijama vie statusa postoji znatan stupanj
samorerutacije+ procesa u kojem se pripadnici sloja rerutiraju iz redova sinova onih koji
ve pripadaju tom sloju.
/biteljsko podrijetlo oma va$an utjecaj na $ivotne mounosti. Oto je vii profesionalni
status oca# to je vjerojatnije da e sin postii polo$aj visoko statusa. Ga veinu ljudi je
www.nasciturus.com
vjerojatno da e ostati na otprilike istoj razini kao i njihovi oevi# a to naroito vrijedi za
vrh ljestvice. /va studija otkriva znaajan stupanj nejednakosti mounosti.
Kritike: podaci su danas zastarjeli ve je i istra$ivaka metodoloija bila predmetom
podu$ih kritika. *jeovi nalazi su mo$da ozbiljno podcijenili stopu drutvene mobilnosti#
naroito stupanj uzlazne mobilnosti daleko dosea.
/2fordska studija o mobilnosti
(rovela ju je skupina socioloa s *uffield :olleea u /2fordu# provedena 3FN;. 'tudija je
kateorizirala zanimanja veinom pomou njihove tr$ine vrijednosti. /ve kateorije se
zasnivaju na izvornoj sedmeroklasnoj shemi 8ohna 4oldthorpea koja je ve prije opisana.
'tudija je otkrila vii stupanj mobilnosti daleko dosea od studije iz 3F?F. @ablica
pokazuje da postoji visoka stopa apsolutne mobilnosti -totalna koliina drutvene
mobilnosti.< niti u jednoj drutvenoj klasi nije vie od 56 L uzorka potjecalo iz iste
drutvene klase. /tkrila je visoku stopu drutvene mobilnosti# i to vie uzlazne neoli
silazne mobilnosti. /na je tako%er otkrila da su se anse dosezanja viih drutvenih klasa
za one koji potjeu iz radnike klase poboljale tijekom ;6. stoljea.
'tudija je otkrila da relativne anse za mobilnost znatno variraju me%u klasama i da su se
relativne anse malo promijenile tijekom ;6.stoljea. Koncept relativne mobilnosti ne
odnosi se na ukupnu koliinu drutvene mobilnosti neo na usporedne anse onih koji
potjeu iz raznih klasnih miljea da steknu odre%ene polo$aje u drutvenoj strukturi.
(okazuju da su se anse pripadnika svih drutvenih klasa da do%u do poslova iz uslu$ne
klase uveale tijekom prouavano razdoblja. @o je u mnooemu bila posljedica
promjena profesionalne strukture.
Keller i Dillby+ pravilo relativne nade 3:;:?# pokazuje da su tijekom proueno razdoblja#
kao ruba procjena# ma kakve bile anse djeaka iz radnike klase da e dosei uslu$nu
klasu# za djeake iz posredne klase te anse bile dvostruko vee# a za djeake iz uslu$ne
klase one su bile etverostruko vee. *ije bilo znaajno poveanja otvorenosti britansko
stratifikacijsko sustava.
'tudije nakon+ otkrili su malo razlika u rezultatima obiju studija. (oslovi uslu$ne klase su
nastavili iriti svoj udio u ukupnom broju mukih poslova< apsolutna mobilnost je
nastavila rasti# ali je relativna mobilnost ostala otprilike ista. /tkrili su da je nezaposlenost
utjecala na polo$aj svih klasa# a naroito radnike. 8o su uvijek postojale mounosti za
uzlaznu mobilnost iz radnike klase# ali je bilo vjerojatnije da e postati nezaposleni
pripadnici radnike klase neo pripadnici viih klasa.
'tudije koje se koncentriraju na male elitne skupine unutar klase i otkrivaju puno vei
stupanj zatvorenosti. (roces kojim se pripadnici boatih i monih skupina odabiru me%u
djecom onih koji ve pripadaju takvim skupinama poznat je pod nazivom samorerutacija
elite. Elitne skupine unutar te klase relativno su zatvorene.
(oledi 8.B.4oldthorpea i :.(aynea na spol i drutvenu mobilost
/2fordska studija o mobilnosti se ne obazire na $ene. Klasni polo$aj obitelji je zadan
zanimanjem lavno skrbnika# koji je obino mukarac.
3. u prvom pristupu $ene su ukljuene# ali je njihova klasa odre%ena prema zanimanju
njihova suprua. 4oldthorpe i (ayne su otkrili da ovo ne unosi otovo nikakvu razliku
www.nasciturus.com
u apsolutne ili relativne stope intereneracijske drutvene mobilnosti na%ene u
studijama koje su ukljuivale samo muki uzorak.
;. u druom pristupu zanimanje partnera zaposleno na puno radno vrijeme na najvioj
klasnoj poziciji koristilo se kako bi se odredila klasa oba partnera. 'amostalne $ene su
ukljuene na temelju vlastito posla. /vaj pristup tako%er nije unio otovo nikakve
razlike u relativnu stopu mobilnosti# premda su 4. i (. zakljuili da on barem
omouuje unoenje informacije o $enama koje su nevezane ili su lave kuanstava.
>. u treem pristupu pojedinci su smjeteni u klase prema njihovom vlastitom poslu. /vo
je pokazalo da je stopa apsolutne mobilnosti za $ene i mukarce vrlo razliita. @o je
ulavnom zbo injenice to su $ene druaije raspore%ene od mukaraca u
profesionalnoj strukturi . *o i ova je metoda ukljuivanja $ena u podatke izazvala
malo razlike u stopama intereneracijske relativne mobilnosti razliitih klasa.
,ounosti mobilnosti $ena u usporedbi s druim $enama iz razliitih klasa bile su
isto tako nejednake kao i mounosti drutvene mobilnosti mukaraca u usporedbi s
mukarcima iz druih klasa. 4oldthorpe i (ayne su stoa zakljuili da neukljuenost
$ena u prijanje studije drutvene mobilnosti nije va$na budui da unosi malo razlike u
openite rezultate# barem to se tie odre%ivanja otvorenosti stratifikacijsko sustava.
,ichelle 'tanworth+ vrlo je kritina prema 4oldthorpeu jer je inzistirao na tome da se $ene u
ovim studijama kateoriziraju prema klasi svojih suprua. /na podr$ava pristup koji e se
temeljiti na pojedincima smjetenim u klase prema poslu kojim se bave.
"nthony Beath+ istra$ivao intereneracijsku mobilnost $ena. !spore%ivao je drutvenu klasu
$ena s klasom njihovih oeva -premda ne i majki. i doao do sljedeih zakljuaka:
@vrdi da su nedae koje trpe keri oeva iz viih klasa vee od prednosti koje dobivaju
keri oeva iz ni$ih klasa. (o ovome britanski stratifikacijski sustav je manje otvoren
neoli to to pokazuju istra$ivanja zasnovana na ispitivanju mukaraca.
(amela "bbott i 4eoff (ayne+ pokazuju prosjene stope mobilnosti mukaraca i $ena u
uzorku -Okotska.. (odaci pokazuju da je puno vie $ena neo mukaraca silazno mobilno# da
je manje $ena uzlazno mobilno i da je vrlo malo $ena koje su uspjele biti uzlazno mobilne
zavrilo u najornje dvije klase. jo jednom su istaknuli da iskljuivanje $ena iz podataka
mo$e dati krivi dojam o apsolutnim stopama mobilnosti.
'tudija o mobilnosti u Esse2u+ 4ordon ,arshall# )avid 7ose# Boward *ewby i :arolyn
1oler : sakupljali su podatke o drutvenoj mobilnosti. Budui da je studija sakupljala
podatke o stopama mobilnosti mukaraca i $ena# ona omouuje odre%eno vrednovanje
sporova oko $enske mobilnosti. )aje novije podatke od Oxfordske studije o mobilnosti.
'akupljala je informacije o me%ueneracijskoj i unutareneracijskoj mobilnosti. Koristi se
4oldthorpeovim izvornim sedmeroklasnim modelom. 7ezultati su za mukarce prilino slini
onima iz /2fordske studije# ali rezultati za $ene pokazuju razliit uzorak drutvene
mobilnosti. /ni potvr%uju otkria Beatha# "botta i (aynea da su uzorci mobilnosti $ena
velikim dijelom pod utjecajem koncentracije $ena u rutinskim nemanualnim poslovima.
/va studija mjeri anse za relativnu mobilnost. /ve uspore%uju anse ljudi koji se natjeu za
mjesta u klasama. /ni su u biti rezultati natjecanja me%u pojedincima iz razliitih klasa da
vjerojatnije postinu ili izbjenu jedno odnosno druo odredite u klasnoj strukturi. @ablice se
zasnivaju na pojednostavljenoj troklasnoj verziji 4oldthorpeove sheme- uslu$na# posredna i
radnika klasa.. Klasno podrijetlo utjee na mobilnost $ena ba kao to utjee i na mobilnost
mukaraca# premda su apsolutni obrasci mobilnosti razliiti za spolove jer su $ene jae
koncentrirane u odre%enim dijelovima stratifikacijsko sustava od mukaraca.
www.nasciturus.com
0spitivala je i odnos izme%u spola# klase podrijetla i klase pri prvom zaposlenju te sadanje
klase. podaci pokazuju da spol ima naroito sna$an utjecaj na prvo zaposlenje# ali slabiji
utjecaj na trenutnu pripadnost klasi. Klasno podrijetlo ima sna$an utjecaj na trenutnu
pripadnost klasi# a prvo zaposlenje tako%er utjee na klasu u kojoj ljudi na kraju zavre.
!koliko pojedinci otponu svoju karijeru u ornjem dijelu stratifikacijsko sustava# klasno
podrijetlo jo uvijek ima sna$an utjecaj na njihove mounosti u $ivotu# vukui nadolje
znatan dio onih koji potjeu iz radnike klase.
Postmoernizam i smrt #lase
8an (akulski i ,alcolm Daters: knjia Smrt klase postoji sve vie empirijskih dokaza da klasa
ubi svoje znaenje. Klase postoje samo ukoliko postoji minimalna razina okupljanja i
rupiranja# a takva okupljanja vie nisu oita. &judi vie ne misle da pripadaju klasnoj
skupini# a pripadnici navodnih klasa ukljuuju iroki niz vrlo razliitih ljudi. @vrde da su
nastali novi rascjepi koji se pojavljuju u postklasnom drutvu i koji zasjenjuju klasne razlike.
Ga njih se klasa mo$e shvatiti samo kao jedna# ne naroito va$na# podjela u drutvu.
@vrde da su stratifikacijski sustavi kapitalistikih drutava proli kroz > faze.
! drutvu ekonomskih klasa+ u 3F.st. drutvo je bilo podijeljeni na vlasnike i radnike.
1lasnika klasa je kontrolirala dr$avu# a kultura je bila podijeljena na dominantnu i
podre%enu ideoloiju# odnosno na visoku i nisku kulturu.
)rutvo oraniziranih klasa+ postojalo otprilike prvih N5 odina ;6.st. )r$ava je postala
dominantnom silom u drutvu i njome je obino upravljao jedan unificirani blok# politiko+
birokratska elita# koja je imala mo nad podre%enim masama. )r$avna elita je imala sna$nu
kontrolu nad ekonomijom i mola je voditi politiku redistribucije ili dr$avno vlasnitva nad
nekim industrijama. ' ovim tipom vlasti mase su pokuavale zapravo utjecati na dr$avu kroz
politike stranke.
! posljednjoj etvrtini ;6.stoljea kapitalistika drutva su se razvila u statusno+konvencijska
drutva. ! toj fazi se stratifikacija poela zasnivati na kulturnim# a ne na ekonomskim
razlikama. &judi mou odabrati svoj $ivotni stil i vrijednosti i stoa nisu oranieni na
skupine kojima se mou pridru$iti na temelju svo podrijetla ili posla. Ekonomske
nejednakosti sve su manje va$ne za oblikovanje statusnih razlika. 'imbolike vrijednosti#
vrijednost razliitih imid$a# postaju kljuni faktor koji oblikuje stratifikaciju# a konvencije
koje uspostavljaju te vrijednosti temelj su hijerarhije u statusno+konvencijskim drutvima.
(akulski i Daters razlikuju ? kljuna obilje$ja promjene u stratifikacijskom sustavu statusno+
konvencijskih drutava:
3. kulturalizam+stratifikacija se zasniva na $ivotnim stilovima# estetici i protoku
informacija.
;. framentacija+ljudi mou imati mnoo razliitih statusa koji se zasnivaju na njihovoj
pripadnosti razliitim skupinama i razliitim obrascima potronje. (ostoji otovo
beskonano preklapanje asocijacija i identifikacija koje se neprestance kreu i
nestabilne su.
>. autonomizacija+ pojedinci postaju autonomniji ili neovisniji u svojim vrijednostima i
ponaanju. &judi odabiru kako e djelovati i to e vjerovati.
?. resinifikacija+ ljudi mou mijenjati svoje sklonosti i identifikacije# to dovodi do
velike fluidnosti i nepredvidivosti statusno sustava drutva. &judi neprestance
mijenjaju ono to smatraju naroito znaajnim.
www.nasciturus.com
Ga njih je klasna politika mrtva# a problemi vezani uz etniku pripadnost# spol# reliiju i
kulturne razlike odnosno preferencije# kudikamo su va$niji. &judi su znatno vie zainteresirani
za ouvanje okolia neo za borbu za klasne interese.
7azlozi za smrt klase:
Klasne su podjele u ranim odinama ;6. stoljea bile naruene nastankom sve vie
intervencionistiki nastrojenih dr$ava. ! novije vrijeme dolo je do pomaka prema tr$ino+
meritokratskim odnosima# pri emu dr$ava manje intervenira u ekonomiju i drutvo. (odjela
rada je postala kompleksnija# a obrazovne kvalifikacije i profesionalne vjetine su postale
va$nije od klasno podrijetla pri oblikovanju mounosti zaposlenja.
1lasnitvo se sve vie pomicalo iz privatnih ruku u vlasnitvo oranizacija. 've manje je
velikih poduzea u posjedu pojedinaca ili obitelji. 1lasnitvo je tako%er postalo rasprenije#
ime je imovina postala sve slabiji izvor moi.
Budui da je boatstvo ire raspodijeljeno# sve je vie ljudi u stanju konzumirati proizvode# i
vie od onoa to im je potrebno za fiziki opstanak. (osljedica toa je da je sada puno vie
prilike za pojedince da iskazuju vlastiti ukus i odabiru proizvode odovarajue njihovu
identitetu. /ni sada mou prosu%ivati drue na temelju njihove potronje. @ako e oni koji su
ekoloki svjesni smatrati da su oni koji imaju vie novca# ali konzumiraju ekoloki tetne
proizvode# inferiorni.
4lobalizacija svjetske ekonomije znai da klasne nejednakosti unutar pojedinanih dr$ava
postaju manje va$ne. Budui da se eksploatacija sada prote$e i izvan nacija# postoji mnoo
manje osnova za razvitak klasnoa konflikta unutar posebnih drutava. )olo je do opadanja
koritenja klasnih slika i svijesti u politici. 7aste va$nost Jnove politikeK koja se zasniva na
temama nevezanim uz klasa. *acionalne# reliijske# etnike# spolne # rasne i seksualne
preferencije i identiteti jednostavno su znatno va$niji.
(rema (akulskom i Datersu pripadnost potklasi nije funkcija eksploatacije njenih pripadnika #
neo njihove nesposobnosti da budu potroai.
Kritike: Barriet Bradley+ ka$e da se u nekim sluajevima koriste primarno ekonomskim
definicijama klase# ali da na druim mjestima mjere postojanje klase pomou njene prisutnosti
ili odsutnosti iz politiko diskursa. Barem u Britaniji ljudi i dalje vjeruju da klase postoje i
smatraju se pripadnicima posebnih klasa.
@vrdnja da su potroaki obrasci i razlike u $ivotnim stilovima postali znaajniji od klasnih
razlika# oni oito zanemaruju injenicu da klasne razlike utjeu na tipove $ivotnih stilova koje
si razliite skupine mou priutiti.
&judi sa slinim prihodima mou donositi razliite odluke o svojim $ivotnim stilovima i
obrascima potronje# ali oni koji imaju malo prihoda neizbje$no su iskljueni iz izbora
mnoih mounosti koje su na raspolaanju onima s dostatnim prihodima.
Kritizirali su ih zbo toa to su stvarali nepotkrijepljene eneralizacije. Bradleyeva trvdi da
patrijarhat umire zato to nova tehnoloija osloba%a $ene od kuanskih poslova i zahtijeva za
podizanjem djece. *ema nikakvih stvarnih dokaza koji bi poduprli tu tezu koja je u
proturjeju sa znatnom koliinom feministikih istra$ivanja.
4ordon ,arshall+tvrdi kako oni manipuliraju podacima kako bi potkrijepili vlastite
arumente.
8ohn B.Desteraard+ tvrdi da# daleko od toa da odumiru# u kasnom ;6. stoljeu klasne
razlike postaju sve jae# naroito u Britaniji.
'lijedi weberovske i marksistike pristupe klasi# ovorei da se klasna struktura tie prije
svea neijih $ivotnih okolnosti zadanih nejednakim pozicijama unutar ekonomsko poretka.
www.nasciturus.com
*avodi niz statistika britanske vlade kako bi potkrijepio svoju tvrdnju. Garade najbolje
plaene desetine Jbijelih ovratnikaK porasle su realno otprilike ?6 L # dok najloije plaena
desetina Jplavih ovratnikaK nije do$ivjela otovo nikakav porast realno dohotka.
!dio totalno prihoda koji odlazi u ruke ;6 L najsiromanijih kuanstava pao je s 36 L na N#
dok je udio najboatijih ;6 L narastao s >N na ?? L.
(rivatno vlasnitvo vie se koncentriralo. @ako je udio boatstva -koje je moue unoviti.
koje posjeduje najboatijih 5 L britanske populacije porastao s >H L na >Q L na kraju to
desetljea. @ako%er tvrdi da je mo najviih drutvenih klasa# kao i veliko businessa# tako%er
porasla.
4lavni razlozi ovih promjena prema Desteraardu su ekonomski i politiki. Ekonomski rast
je postao raznovrsniji# a sjevernoamerika i europska privreda suoile su se s rastuom
azijskom konkurencijom. @ransnacionalne korporacije su se razvijale vr$e od nacionalnih.
/no to naziva Jklasnim kompromisomK iz 3F?6+ih je ukljuivalo redistributivno
oporezivanje i odanost naelima dr$ave blaostanja i dr$avnom vlasnitvu nad nekim
industrijama. Konzervativna vlast je ojaala va$nost tr$inih odnosa u ekonomiji i reducirala
elemente proresivno oporezivanja. *ejednakosti u zaradama su se uveale# budui da je
opadala tr$ina vrijednost nekvalificirano rada# a uveavala se vrijednost nekih tipova
kvalificirano rada. 1last je prihvaala# ak i ohrabrivala te nejednakosti kao nu$ne u
natjecateljskoj tr$inoj ekonomiji.
(rihvaa tezu da postoje va$ne drutvene podjele u drutvu osim klasnih ali ne prihvaa da su
ove podjele nadjaale klasu. 'matra da su spolne podjele va$an aspekt nejednakosti.
(rimjerice# veina $ena koje rade kao Jbijeli ovratniciK udane su za mu$eve koji rade isto#
dok su $ene iz radnike klase udane za radnike. Pene trpe istu vrstu klasnih hendikepa kao i
mukarci. 4lavna je razlika u tome to je $enama jo te$e neo mukarcima. *e vidi niti otru
podjelu izme%u potklase i ostatka klasne strukture. /ni koji se obino smatraju dijelom
potklase veinom su ljudi iz radniko miljea koji su otili u mirovinu ili ne mou pronai
posao. *ezaposleni ili umirovljeni pripadnici srednje klase obino imaju utede ili mirovine
to znai da nisu u tako loem polo$aju kao oni za koje se smatra da su pripadnici potklase.
IV. POGLAVLJE
"asa, etnicitet i nacionalnost
"asa
,ichael Banton+ teorije JraseK: opisao je razliita nastojanja da se ljude razvrsta u razliite
bioloke ili rasne skupine. 0zdvojio je > lavne vrste teorije:
3. one koje rasu vide kao lozu
;. one koje ju smatraju tipom
>. kao podvrstu.
7ije JrasaK prvi je u Enleskoj u svojoj pjesmi iz 356Q. uporabio Okot Dilliam )unbar.
(redod$ba JraseK kao podrijetla usvojila je postavku zajedniko postanka: ljudi pripadaju
jednoj vrsti i imaju zajedniko podrijetlo. 'matralo se da su se u nekom trenutku u povijesti
neke skupine ljudi poele me%usobno razlikovati. *akon nekih doa%aja opisanih u Bibliji#
ljudi su se rasprili na sve strane svijeta. 0shod su bila razliita podrijetla ili naslije%a koja
odovaraju razlikama u izledu i zemljopisnom podrijetlu pojedinih skupina ljudi.
Gaovornici i protivnici ropstva bili su slo$ni da Jcrnac nije nita vie podlo$an porobljavanju
www.nasciturus.com
od bilo kojea druo ovjekaK. ,noi su mislili da jedino "frikanci mou raditi na tropskim
vruinama.
(olienetska teorija+ po kojoj ovjeanstvo ima nekoliko podrijetla# a ne jedno. ,orton
razlikuje 5 JrasaK:
3. kavkasku -iz Europe# 0ndije i dijelova sjeverne "frike i 'rednjea istoka.
;. monolsku -kineska i eskimska.
>. malajsku -iz ,alezije i s (olinezijsko otoja.
?. ameriku -uro%eniko stanovnitvo 'jeverne i 8u$ne "merike.
5. etiopsku -iz supsaharske "frike..
1eliina lubanje za ,ortona je bila pokazatelj veliine moza# a veliina moza ovorila je o
intelektualnom razvoju. Gato je smatrao da su Europljani napredniji od supsaharskih
"frikanaca. @i su odvojeni tipovi urodili razlikama u ponaanju ljudskih skupina i prirodno su
u me%usobnu neprijateljstvu. @vrdili su kako su Kavkasci Joduvijek vladariK te da su pokazali
kako su jedini ljudi sposobni razviti demokraciju. *a druoj strani# tamnopute su JraseK
stvorene Jsamo za vojne vladavineK.
Banton komentira da su shvaanja o rasnoj istoi i o rasnoj inferiornosti i superiornosti *otta
i 4liddona bliska rasistikim stajalitima nacista.
)arwin je smatrao da je vrsta Jkateorija koja je razliita zato to su njezini pripadnici
naslijedili zajednika svojstva# ali naslijedili su ih u razliitim kombinacijama koje se
neprestano mijenjajuK. (ripadnici iste vrste mou se me%usobno razmno$avati i stvarati
plodno potomstvo. Budui da se vrste neprestano mijenjaju i razvijaju# mou se razviti
razliite loze# podskupine ili podvrste. /ndje dje skupine unutar vrste postanu zemljopisno
odijeljene i razmno$avaju se samo unutar sebe# mou razviti vlastita osobita razlikovna
obilje$ja.
'matrao je da je evolucija polaan proces# koji nastaje iz prirodno odabira. /ni pripadnici
vrste koji se najbolje prilaode okolini imaju najveu vjerojatnost razmno$iti se te stoa svoja
enetska obilje$ja prenijeti na budue narataje. Bio je tu tako%er i element spolno odabira.
Penke su za parenje odabirale najprivlanije mu$jake svoje vrste. /bilje$ja koja su pripadnike
neke vrste ili podvrste uinile najprikladnijima za parenje i razmno$avanje postajala su sve
svojstvenija skupini kao cjelini. (remda svi ljudi imaju zajedniko podrijetlo# moli su se
razviti u razliite rase.
Berbert 'pencer+ ljudske podvrste i drutvena evolucija: funkcionalist# iznio je utjecajne
postavke u odnosu izme%u JraseK i razvoja ljudske drutvenosti.
'matrao je da drutva katkada mou imati koristi od mijeanja rasa. 'tapanje razliitih
svojstava mo$e djelovati tako da drutvo bude prilaodljivo i kadro iskoristiti najbolja
svojstva razliitih rasa koje tvore njeovo stanovnitvo. Kada drutva nastaju mijeanjem rasa
koje su manje povezane# ishod je znatno drukiji. (rema njemu# opasnosti mijeanja vrlo
razliitih ljudskih podvrsta nisu tek bioloke: tak nastala drutva obino su vrlo nestabilna.
*jeovi primjeri za to su ,eksiko i drue ju$noamerike dr$ave.
)rutva se mou sastojati od jedne rase# no esto se sastoje od mjeavine nekoliko rasa.
7azvio je slo$en nacrt za razvrstavanje drutava na temelju toa imaju li slo$enu ili
jednostavnu strukturu te jesu li stabilna ili nestabilna:
3. jednostavno drutvo+ je jedinstvena radna cjelina# koja nije podijeljena u razliite
dijelove# skupine ili plemena.
;. slo$eno drutvo+ ono u kojem jednostavne skupine imaju vlastite polavare# podre%ene
vrhovnom polavaru.
www.nasciturus.com
>. dvostruko slo$ena drutva+ jo su slo$enija# s izvjesnim brojem slo$enih drutava
ujedinjenih zajednikom vlau.
'lo$enija su se drutva vie razvila# civiliziranija su i prilao%enija okolini. *a stupanj
razvijenosti razliitih drutava utjee rasa. 8aa su plemena u borbi za opstanak pobijedila
slabija. ,e%u uro%enikim plemenima+ skupina koja se na njeovoj evolucijskoj ljestvici
nalazi na dnu+ mjeovita su drutva# nastala pobjedom jedno plemena nad druim# nestabilna
i krhka.
)rutveni $ivot i evolucijski proces ukljuuju Jopstanak najsposobnijihK. 8edinke# skupine i
vrste koje nisu dobro prilao%ene na svoju okolinu izumrijet e.
Gnanstvenici 3F. stoljea nisu imali ono znanstveno znanje koje je prijeko potrebno da bi se
fenotipske razlike povezale s enotipom ili enetskim razlikama. @o je omouio napredak
enetike nakon )ruo svjetsko rata.
'teve 8ones+ enetika i evolucija
4enetiar< svaki ovjek ima 56 666 ena# a ti eni odre%uju razlike me%u ljudima.
!stanovljene su neke razlike me%u ljudskim skupinama. (rimjene u manje od 36 ena
odre%uju boju ko$e. Klimatske su varijacije dovele do razvoja razlika u tim enima me%u
ljudima razliitih klimatskih podruja. 1itamin ) kljuan je za sprjeavanje nastanka rahitisa.
! usporedbi s ljudima svijetle puti# tamnoputi te$e proizvode ovaj vitamin. ! manje sunanoj
klimi tamnoputi imaju manje izleda da do$ive zrelu dob i svoje ene ne mou prenijeti na
djecu. (ostoje enetske razlike i izme%u Europljana i 8apanaca. Europljani bolje podnose
alkohol jer a njihova jetra bolje razla$e. ! 8apanaca se enetska varijanta jetreno enzima
te$e nosi s alkoholom+ esto im je zlo i lice im pocrveni.
/n smatra da na temelju ena ne mo$emo opravdati razlikovanje JrasaK. Ga to iznosi razloe:
3. da bismo moli pokazati kako postoje razliite rase razliiti ljudi morali bi se
me%usobno razlikovati u velikom uzorku ena# ne samo u onima koji odre%uju boju
ko$e. 4enetiari nisu utvrdili da su eni koji odre%uju boju ko$e povezan s druim
enetskim uzorcima.
;. enetska raznolikost ima razmjerno malo veze s rasom. /ko Q5 L varijacija ljudskih
ena nastaje iz razlika izme%u pojedinaca iz iste zemlje. 'ljedeih 5+36 L rezultat je
razlika me%u zemljama na istome kontinentu i nastanjenih istom navodnom JrasomK.
>. ljudi su openito mnoo homoeniji neo drue vrste.
'matra da mnoa stajalita o JrasiK nemaju znanstveno uporite. 7asu se u razliitim
drutvima razliito definira. *eke su navodno rase plod mate. @ako enetika istra$ivanja
pokazuju da ne postoji nita slino Jarijevskoj rasiK te da nema dokaza za postojanje neke
zasebne kavkaske JraseK.
(rema njeovu miljenju# zamisao o Jzasebnim istim rasama# koje se razlikuju kakvoom#
imala je poubne uinkeK. Bitlerov pokuaj da istrijebi Pidove temeljio se na JznanstvenimK
tvrdnjama da su ni$a JrasaK. Bioloki dokaz za rasizam ne postoji# pitanja poput rasizma prije
su moralna neoli znanstvena pitanja.
8ohn 7ichardson i 8ohn &ambert+ socioloija i JrasaK: ne opovravaju da sociolozi mou
istra$ivati JrasuK. /penito vlada uvjerenje da JraseK postoje# a to uvjerenje utjee na
ponaanje mnoih pripadnika pojedinih drutava. Budui da rasu vide kao realnu# ona ima
drutvene posljedice.
! doktrini rasne superiornosti vide > lavna problema:
www.nasciturus.com
3. me%u ljudskim skupinama ne postoji jasna povezanost izme%u biolokih razlika i
razlika ponaanja i kulture. *e poriu da bioloija donekle utjee na drutveno i
kulturno ponaanje# ali tvrde kako su sve te veze Jdaleke i neizravneK.
;. drutvena objanjenja kulturnih razlika i razlika u ponaanju izme%u ljudskih skupina
znatno su uvjerljivija od biolokih. Ga razliku od $ivotinjsko ponaanja# bioloija je
puno manje va$an imbenik ovjekova ponaanja. &judska bia nisu tako kruto vezana
za uro%ene naone ili unutarnje bioloke porive# s kulturnom fleksibilnou rastu
izledi za opstanak i napredak ovjeanstva.
>. nije moue nai nikakvo JobjektivnoK mjerilo kojim e se odrediti superiornost ili
inferiornost ljudskih skupina.
"ko su kulturna postinua i tehnoloki razvoj mjerilo superiornosti i inferiornosti# povijest
pokazuje kako su razliite JraseK bile najrazvijenije u tono odre%enim razdobljima. *ema
dokaza za tvrdnju kako su Europljani po prirodi nadmoni ljudima iz druih dijelova svijeta.
7asa je drutveni konstrukt+nema bioloko uporite. &judi u nekom drutvu prihvaaju tek
pasivno definicije JraseK. Etnika pripadnost definira skupine u poledu njihovih kulturnih
znaajki# a ne navodnih biolokih razlika.
'e(iniranje etniciteta

&judske skupine razlikuju prvenstveno prema nainu $ivota. J 7asiK kao biolokoj razlici
me%u ljudima pridaju malu va$nost# premda priznaju da je va$na kad skupine ljudi vjeruju da
pripadaju nekoj JrasiK. (ristupi koji polaze od etniciteta ne misle da e se useljenike skupine
duorono asimilirati usvajanjem kulture drutva domaina.
@homas Bylland Eriksen+ istie da rije etiki potjee od rke rijei ethos# koja je i sama
izvedenica rke rijei ethnikosI poanin ili nevjernik. Ka$e da se etniku skupinu u
modernoj antropoloiji i socioloiji obino smatra kulturnom a ne fiziki razliitom.
8. ,ilton Siner+ dokazuje da postoji razlika izme%u fiziki definirane i drutveno definirane
JraseK. @vrdi da fiziki odre%ene rase mo$da postoje u teoriji# no u praksi su ranice izme%u
fizikih rasa postale tako malovite da je teko razluiti skupine ljudi s razliitim fenotipom.
)rutveno definirane JraseK sastoje se od etnikih skupina koje drui ili one same vide u
svjetlu osobitih biolokih znaajki# bez obzira na to tvore li zasebnu bioloku skupinu. Etnika
skupina je bila svaka koja za sebe misli da je etnika skupina i koja u skladu s tim uvjerenjem
djeluje. (odijelio ih je u > vrste:
3. tvrdi da useljenika populacija sa zajednikim bivim dr$avljanstvom mo$e biti
temeljem za ethnie: u "merici+ Korejci# =ilipinci i 1ijetnamci.
;. etniku skupinu mo$e initi i supsocijetalna skupina koja nedvojbeno ima zajedniko
podrijetlo i kulturnu pozadinu. (rimjer su /neida 0ndijanci i 0rokezi# "lbanci u bivoj
8uoslaviji.
>. tree# ethnie mou initi: pankulturne skupine osoba iz vrlo razliite kulturne i
socijetalne sredine# no za koje se mo$e rei da su JslineK na temelju jezika# rase ili
vjere zajedno s openito slinim statusima.
8ohn 7ichardson+ etnicitet i drui naini klasifikacije: razlikuje > lavna naina klasifikacije:
3. rasa
;. crnciR bijelci
>. etnicitet.
www.nasciturus.com
Etnike skupine prihvatljiviji izraz neo ostali ponu%eni. Etnicitet se prema njeovu miljenju
temelji na kulturnim razlikama. Etnike skupine mou se podijeliti na razliite naina# prema
razliitim klasifikacijskim kriterijima.
Gakljuak: on priznaje da drutvene podjele me%u takvim skupinama stvaraju# odr$avaju i
mijenjaju ljudi# te da nisu neizbje$an proizvod navodnih biolokih razlika. *o pojam JrasaK
ostaje koristan izraz kada etnike skupine misle da se razlikuju fenotipom ili kada to o njima
misle drui.
*ajei su oblik istra$ivanja etniciteta etorafske studije# to jest istra$ivanja $ivotnih stilova
skupina ljudi. *e bave se uvijek mirantima i njihovim potomcima# no u Britaniji se najvie
bave ljudima podrijetlom s Kariba i iz ju$ne "zije.
! njima se obino uspore%ivalo naine $ivota afrokaripsko i ju$noazijsko stanovnitva u
Britaniji s nainom $ivota u domovini kako bi se procijenilo koliko je britanska sredina
utjecala na njihove kulture. *ovije studije nastoje ispitati koliko su se s novim naratajima
promijenile tradicionalne kulture.
"o!er i 2at$erine 3allar, 1i#$i u Punja.u i u Leesu
0zme%u 3FN3. i 3FN?. Ballardovi su proveli istra$ivanje naina $ivota 'ikha u &eedsu i u
podruju 8ullundur )oaba u (unjabu. )okazuju da su ? razvojne faze zajednike veini
ju$noazijskih zajednica u Britaniji:
3. pionirska faza+ naseljavanja prije )ruoa svjetsko rata ukljuivala je manji broj
prvih miranata# koji su osnovali prve ju$noazijske zajednice u Britaniji
;. masovna miracija+ ulavnom mukih doseljenika u poslijeratnom razdoblju
>. trea faza oko 3FH6+ih< u Britaniju je dolazio sve vie $ena+ suprua# zajednice su
postale vre# a neki doseljenici iz ju$ne "zije poeli su useljavati u bolje stanove. @o
je faza spajanja obitelji
?. etvrta: daljnja konsolidacija# poboljani uvjeti stanovanja za neke i razvoj brojno
druo narataja djece ro%ene u Britaniji.
,noi su prvi doseljenici bili pokuarci i ulini trovci iz kaste Bhatra# koji su u Britaniju
stili poetkom 3F;6+ih. )arshan 'inh bio je jedan od prvih va$nih naseljenika u &eedsu.
(oticao je rodbinu na dolazak i naseljavanje# a kad bi stili pomaao im je. (otekao je iz kaste
obrtnika. ! &eeds su se naselili i muslimani u 4ujarati+dje su najva$niji prvi naseljenici bili
bivi mornari.
,asovna miracija je poela tijekom 3F56+ih. (rvi su naseljenici utrli put novim mirantima#
a dok su tra$ili posao# esto su im nudili ostoprimstvo i smjetaj. /bino nisu potjecali ni iz
najsiromanijih ni iz najimunijih dijelova drutva. Pivotni je standard u (unjabu razmjerno
dobar# ali kako obitelji rastu zemlja se dijeli i neki naposljetku ostaju s malim posjedima da bi
se od njih uzdr$avala obitelj. (rvi poslijeratni miranti bili su otovo iskljuivo mukarci. )a
bi to vie novca moli slati doma# miranti su $ivjeli uz manje trokove+nastala su iskljuivo
muka kuanstva. 1elike# jeftine kue u kojima je $ivjelo mnoo ljudi mole su donijeti
znatan prihod# a kad bi ih prodali bivem vlasniku moli su omouiti da u (unjab odnese
poprilinu svotu.
*abrajaju razloe zbo kojih su useljenici iz ju$ne "zije nerado dovodili lanove obitelji u
Britaniju -trea faza.:
+ britansku su kulturu do$ivljavali kao moralno iskvarenu
+ novi useljeniki zakoni moli su ote$ati ponovno spajanje obitelji
+ razdvajanje supru$nika nije bilo tako traumatino kako bi bilo da su posrijedi
zapadnjaci. ! (unjabu su mukarci tradicionalno odlazili na dulje vrijeme od
www.nasciturus.com
obitelji# katkada kao vojnici. 'ikhi manje dr$e do povuenosti $ena od
muslimana pa ih razdvojenost nije toliko brinula.
+ ,noi od prvih mukih miranata nisu se trudili ouvati tradicionalnu sikhsku
kulturu i vrijednosti. 7ijetki su sudjelovali u vjerskim obredima# a mnoi nisu
nosili turbane niti putali kosu i bradu. *o kad su se ponovno okupili poeli su
vie dr$ati do spomenutih stvari.
Budui da se sikhska zajednica sve vie ukorjenjivala i da se kui na selo slalo manje novca#
zajednica je postajala boatija. !vjeti stanovanja su postali mnoo bolji i mnoi su pokrenuli
vlastiti posao. 'tvorili su razvijenu infrastrukturu uslua i poduzea: zlatarski obrt# putnike
aencije# kina i trovine mjeovitom robom.
Aetvrta faza: budui da se sve vie djece ra%alo u Britaniji poeo se mijenjati nain $ivota.
,noi su se odselili iz sirotinjskih radskih etvrti i kupili kue u predra%u sjeverno od
&eedsa. 7oditelji su sve vie polaali na naobrazbu djece i sve su ih vie htjeli slati na daljnje
kolovanje i stjecanje viih kvalifikacija. 've vie $ena# ukljuujui $ene s djecom# poelo se
zapoljavati. @o nije unitilo tradicionalne obiteljske vrijednosti# niti je sprijeilo stvaranje
vrstih obiteljskih veza razliitih kuanstava. )rui narataj# ro%en u Britaniji izlo$en je
socijalizaciji u dvjema vrlo razliitim kulturama# onoj u koli i kod kue. @o ra%a velike
napetosti izme%u roditelja i djece te duotrajan me%ueneracijski sukob. 7ijetki razmiljaju o
bijeu od kue. )rui narataj izmijenio roditeljske vrijednosti kako bi se bolje uklopile u
britansku sredinu# ali ih nije odbacio.
Gakljuak: pokazuju da su obrazovani strunjaci iz radskih podruja usvojili zapadnjake
vrijednosti i da se nastoje asimilirati u britansko drutvo . "li tako%er da su suoene s
diskriminacijom i te skupine razvile veu etniku svijest.
0 dok je prvi narataj bio vie podijeljen prema srodstvu# reliiji i pripadnosti kasti# s druim
je naratajem bilo donekle drukije. 7o%eni u Britaniji osjeali su rasizam od malih nou te su
imali jai osjeaj identiteta s druim ju$noazijcima.
"o!er 3allar, 1i#$i i 4irpuri muslimani
Alanak objavljen 3FF6. a$urirao je svoj raniji rad i opisao promjene u azijskim zajednicama
potkraj 3FN6+ih i tijekom 3FQ6+ih. !oio je da se britansko drutvo podrijetlom iz ju$ne "zije
me%usobno pribli$ava. (rimjeuje da postoje podjele prema klasi# kasti # podruju podrijetla#
reliiji i razliitim miracijskim iskustvima. Kako bi te podjele objasnio uspore%uje 'ikhe
koji su doli iz 8ullundur )oaba u 0ndiji i muslimane iz /krua ,irpura u Kamiru# (akistan.
7azlike me%u njima: oboje su mirirali u Britaniju mahom iz seoskih podruja# a lavni cilj
prvih doseljenika iz obiju skupina bio je zara%ivati i slati novac u "ziju# ali su po dolasku
krenuli drukijim putevima.
'ikhi+ spojili se prije muslimana i ekonomski bili uspjeniji. ,noi su pokrenuli vlastit posao#
a mnoi drui su nastojali i uspijevali dobiti poslove i status srednje klase. )o 3FF6. veina se
odselila iz sirotinjskih etvrti# a njihova se djeca koluju kao i djeca bijelaca srednje klase.
,irpurski muslimani+ tijekom prvih doseljenikih odina stalno je putovala u domovinu.
*eko vrijeme radili bi u Britaniji# a onda bi odlazili kui provesti neko vrijeme s obitelji.
Gatim bi se vratili u Britaniju zaraditi jo novca. *eki su pokrenuli vlastite tvrtke# ali su bile
malobrojnije i manje uspjene. (lae su im bile razmjerno male# a od 3FN6+ih su esto ostajali
bez zaposlenja. 0 nakon dolaska lanova obitelj veina nije mola kupiti stan ili kuu izvan
siromanih etvrti. *jihova su djeca bila manje kolovana neo djeca 'ikha.
www.nasciturus.com
Ballard pokuava objasniti ove razlike. 1a$an razlo vee uspjeha 'ikha bila je vea
razvijenosti podruja iz koje su doli. 8ullundur )oab razmjerno je boato poljoprivredno
podruje s plodnom zemljom i dobrom infrastrukturom. 0 ,irpur ima plodnu zemlju# ali je
ustoa naseljenosti vea pa su posjedi mali# teko se navodnjava i infrastruktura je slaba.
,iranti 'ikhi su obino bolji obrtnici# imaju vie poslovno iskustva i bolju naobrazbu neo
,irpuru. ,e%u njima je vie pismenih. @vrdi da dio objanjenja mou biti i kulturne razlike.
Kulturni razlozi razlika: vjeruje da razlike u reliiji te u $ivotu zajednice i obitelji mou
djelomice objasniti razlike u polo$aju ju$noazijskih skupina. !oava > tri va$ne kulturne
razlike:
3. muslimani smiju sklopiti brak s bliskim ro%akom to i esto ine# 'ikhima i
Bindusima to nije doputeno. ,uslimani su rodbinski vie povezani.
;. tradicija - purdaha. povuenosti $ena jaa je u islamu neo u sikhizmu te na javnim
mjestima $enama namee vea oranienja. ,uslimanka iz (akistana vjerojatno nee
putovati sama na veu udaljenosti niti e se zaposliti izvan kue.
>. 'ikhi i Bindusi svoje mrtve spaljuju# a muslimani ih pokapaju. Gato su muslimani vie
vezani za odre%eno selo ili reiju dje poivaju njihovi preci.
,uslimanske su obitelji zemljopisno manje pokretne# unutar sebe povezanije i ak
povuenije. ,irpurski su doseljenici bili oprezniji kad je posrijedi dovo%enje $ena i djece u
Britaniju neoli 'ikhi. ,uslimanski su mukarci mnoo novca troili na putovanja. 1ei dio
dohotka slali su u "ziju kako bi a ondje troili ili ulaali. " kad su zakljuili da se njihove
obitelji trebaju naseliti u Britaniji# administrativne zapreke postale su vee i jo su vie
usporile spajanje obitelji.
Gato su muslimanske obitelji imale manje vremena etablirati se u Britaniji i poboljati $ivotni
standard neo neke drue skupine "zijaca. Pene muslimana rje%e su se zapoljavale i tako
nisu pridonosile obiteljskom dohotku. 'voju su ulou odirali i kulturni imbenici kakvi su
reliija i rodbinski odnosi.
Gakljuak: njeov prikaz je poprilino pojednostavljen. !pozorava da 'ikhi i ,irpuri nisu
homoene skupine. @ako su pripadnici sikhskih kasta krenuli razliitim putevima. *isu svi
koji dolaze iz 8ullundura 'ikhi.
8ames ,ckay+ primordijalna i mobilizacijska objanjenja etniciteta
/n i drui ustanovili su dvije lavne vrste objanjenja nastanka etnikih skupina:
primordijalno i mobilizacijsko.
(rimordijalni pristupi
(rvi predlo$io ameriki sociolo 'hils 3F5N. @vrdio je da su ljudi esto primordijalno vezani
za podruje u kojem $ive ili iz koje potjeu# za svoju vjeru i rodbinu. @a vezanost ukljuuje
jake osjeaje odanosti. (rimordijalna vezanost temeljno je obilje$je drutveno $ivota te
prirodna i neminovna pojava me%u ljudima. &judi svijet uvijek dijele na skupine unutra i one
vani# na JnasK i JnjihK# te su emocionalno i spoznajno povezani s onima koji pripadaju
njihovoj skupini. (rimordijalna etnika vezanost mo$e trajati stoljeima ili tisuljeima i
tijekom duih razdoblja mo$e biti osnovom jakih sukoba me%u etnikim skupinama.
3. pripadnici etnikih skupina nemaju puno izbora kad je posrijedi osjeaj privr$enosti#
no u stvarnosti se jaina privr$enosti etnikoj skupini razlikuje kod pojedinaca
;. pretpostavlja da e svi pojedinci imati neki etniki identitet te zato ne nudi objanjenje
za postojanje Jkozmopolita bez korijenaK
>. taj pristup ne mo$e lako objasniti promjene etniko identiteta me%u skupinama
www.nasciturus.com
?. ovaj pristup pridaje temeljnim ljudskim osjeajima toliku va$nost da esto ovori kao
da etniki i rupni identiteti postoje u politikom i ekonomskom vakuumu.
,obilizacijska stajalita
'matra da u etnikome nema nie neminovno ili prirodno. Etnike identitete djelatno
stvaraju# odr$avaju i uvruju pojedinci i skupine kako bi stekli pristup drutvenim#
politikim i materijalnim resursima. &judi se slu$e simbolima etniko identiteta kako bi
postili vlastite ciljeve# a etnike se skupine stvaraju onda kad ljudi misle da e njihovim
stvaranjem neto postii.
'tvaranjem etnikih skupina mo$da se mou poluiti zakonske promjene i drue politike
promjene koje jaaju njihov polo$aj. ,cKay podcjenjuje emocionalnu snau etnikih veza i
pretpostavlja da je etnicitet uvijek vezan za kolektivno promicanje zajednikih interesa.
Kombiniranje pristupa
0 jedne i drue su oitovanja etniciteta. @e dvije teorije nisu nepomirljivo suprotne i mou se
kombinirati. ,cKay stvara matricu pomou koje mo$e razlikovati ? tipa etnikoa:
3. etniki tradicionalisti+ odr$avaju se prvenstveno emocionalnim vezama. /bino duo
postoje# a njihova su djeca odojena tako da internaliziraju svoju kulturu. 'na$no se
poistovjeuju s etnikom skupinom kojoj pripadaju. @e skupine mou imati
materijalne interese# ali ne mobiliziraju se radi njihova kolektivno promicanja.
;. militantne etnike skupine+ jaki su i primordijalni i politiki i ekonomski interesi.
Baski u Opanjolskoj imaju vlastiti jezik i vlastite kulturne simbole# npr. zastave.
@ako%er imaju i politiki pokret koji nastoji postii veu politiku samostalnost ili ak
neovisnost o Opanjolskoj.
>. simbolike etnike skupine+ slaba etnika vezanost u poledu kako primordijalnih
tako i politikih i ekonomskih imbenika. /ni su u svoju etniku skupinu ukljueni#
odnosno poistovjeuju se s njom# samo simboliki.
?. etniki manipulatori+ nastoji promicati vlastite politike i ekonomske interese# ali
nemaju istu rupnu solidarnost i jake emocionalne veze kao etniki tradicionalisti i
etniki militanti.
5. pseudoetnici+ imaju potencijal postati jake etnike skupine# ali se taj potencijal nije
ostvario. 1o%e bore za stvaranje osjeaja etniko identiteta. Alanovi skupine odaniji
su dr$avi neo svojoj etnikoj skupini ili potencijalnoj etnikoj skupini.
Gakljuak: priznaje da njeov model matrice nije potpuno razvijen. *e objanjava zato
etnicitet poprima ovaj ili onaj oblik# ali vjeruje da bi daljnja istra$ivanja mola pomoi da se
na temelju te matrice razviju kauzalne teorije. ,atrica se mo$e iskoristiti za objanjenje kako
se etnike skupine s vremenom mijenjaju i prelaze iz jedno u drui dio matrice. ,o$e se
upotrijebiti za razlikovanje dijelova unutar etnikih skupina.
4ic$ael E.3ro-n, uzroci etni+#o! su#o.a
(okuava na temelju radova druih autora objasniti etnike sukobe u suvremenom svijetu.
!mjesto ulaska u novo i mirnije doba# nakon hladnoa rata uslijedilo je razdoblje irokih i
jakih etnikih sukoba.
)a bi neka skupina ljudi bila etnika skupina# mora ispuniti H kriterija:
3. moraju imati ime koje ih identificira kao skupinu
;. njezini pripadnici moraju vjerovati u zajedniko podrijetlo
>. moraju dijeliti ista uvjerenja lede zajednike prolosti -esto poprimaju oblik mita.
www.nasciturus.com
?. moraju imati neki stupanj zajednike kulture# koja se prenosi putem kombinacije
jezika# reliije# zakona# obiaja# institucija# odijevanja# lazbe# hrane
5. skupina mora imati osjeaj privr$enosti odre%enom podruju
H. pripadnici moraju vjerovati da tvore etniku skupinu.
7azlikuje > lavna tipa objanjenja etnikih sukoba: sistemski# domai i perceptualni.
3. etniki sukob nastaje iz prirode sustava siurnosti u kojima djeluju etnike skupine.
Ka$e da sukob nee izbiti kad su nacionalni# reionalni ili me%unarodni autoriteti
dovoljno jaki da a sprijee obuzdavanjem skupina koje bi se mole sukobiti. @o se
mo$e dooditi kad ocjenjuju da je bolje napasti prvi# a ne ekati napad. 'ukob mo$e
nastati i kad je teko odrediti kolike su ofenzivne# a kolike defenzivne snae
potencijalno protivnika. Kad etnika dr$ava koja je netom stekla neovisnost
raspola$e nuklearnim naoru$anjem# manje je osjetljiva na napad izvana i etniki sukob
me%u novim nacijama+dr$avama nije vjerojatan.
;. odnose se na imbenike kakvi su uinkovitost dr$ava u zadovoljavanju potreba
njihovih biraa# utjecaj nacionalizma na me%uetnike odnose te utjecaj
demokratizacije na me%uetnike odnose. 'matra da se nacionalistiki osjeaji bude u
okolnostima kad se ljudi osjeaju ranjivo jer smatraju da nemaju jaku dr$avu koja bi ih
titila. !stvr%uje kako procesi demokratizacije mou donijeti potekoe u
vieetnikim drutvima. (olitiari mou nastojati iskoristiti etnike razlike za vlastite
interese te pritom poveavati svijest ljudi o tim razlikama i va$nost koju im ovi
pridaju.
>. odnose se na nain na koji se etnike skupine me%usobno do$ivljavaju. ,itovi i
krivotvorene povijesti# koje izobliavaju i demoniziraju pripadnike drue skupine
mou poveati neprijateljstvo-'rbi i Brvati.. ,itovi o druim etnikim skupinama
osobito esto nastaju kad je autoritaran re$im duo potiskivao povijesti etnikih
manjina.
Gakljuak: zakljuuje da je vjerojatnost etniko sukoba najvea ondje dje etnike
skupine $ive blizu podruja u kojem ne postoji jaka sredinja vlast# osobito ako se te
skupine me%usobno do$ivljavaju kao neprijateljske na temelju uvjerenja da se prema
njima u prolosti loe postupalo. 'ukob mo$e voditi etnikom pomirenju. ,ou je i
miran razlaz. Etniki ratovi mou imati i lanane posljedice. Kad nastanu nove dr$ave#
moue su nove potekoe jer neka drua etnika skupina u novoj dr$avi postaje
manjinska.
Etnicitet+jedna evaluacija: etniki pristup podr$ava kulturnu raznolikost i
multikulturalizam+uvjerenje da je miran su$ivot etnikih ili kulturalnih skupina mou
ako me%usobno potuju svoje kulture. Etnikom se pristupu katkad zamjera neuvjerljivost
objanjenja zato ljudi uope stvaraju etnike skupine. Etniki je pristup teorijski povezan
sa simbolikim interakcionizmom. /ba koriste istra$ivaku metodu promatranja uz
sudjelovanje i oba nalaavaju va$nost poleda na drutveni svijet sa stajalita aktera.
Etniki pristup ne samo da zanemaruje drutvenu strukturu# neo se i oslanja na
istra$ivake metode koje se mou smatrati subjektivnim. 'matraju da su etnike skupine u
stalnom kretanju# da se ranice me%u njima pomiu i da se kulture me%usobno mijeaju.
"asizam,e(inicije
(redrasude se odnose na ono to ljudi misle i ne moraju prijei u djelovanje.
)iskriminacija se tie djelovanja.
www.nasciturus.com
:ashmore je definira kao neativan odnos prema svim osobama pripisanim odre%enoj
kateoriji.
0 diskriminacija i predrasude esto poivaju na stereotipima o pojedinim skupinama ljudi.
'tereotipi su previe pojednostavljena ili neistinita uopavanja o nekim drutvenim
skupinama. Kad stereotipi podrazumijevaju neativne ili pozitivne evaluacije drutvenih
skupina# postaju oblik predrasude# a kad se provode u djelo postaju diskriminacija. Aesto
se rabe izrazi rasna predrasuda i rasna diskriminacija.
! prvoj izjavi rasizam je bio definiran rijeima: J7asizam poreno tvrdi da postoji
znanstveni temelj za hijerarhiju skupina u smislu psiholokih i kulturnih znaajki koje su
nepromjenjive i uro%eneK . ,iles
8ohn 7e2+ rasizam je definirao kao Jdeterministike sustave uvjerenja o razlikama izme%u
razliitih etnikih skupina# semenata ili slojevaK.
8ohn 'olomos+ ne mora se temeljiti ni na kojoj odre%enoj teoriji o biolokoj ili kulturnoj
nadmoi jer nije statina pojava. &judi mou imati stereotipna miljenja o onima iz
drukijih navodnih rasnih skupina i mou ih diskriminirati a da istodobno ne misle da je ta
skupina inferiorna. 'uvremeni sociolozi i dalje zaovaraju razliite definicije rasizma.
Kulturni rasizam 7ichardson definira kao Jskup kulturnih ideja# uvjerenja i arumenata
koji prenose porene predod$be o svojstvima i sposobnostima rasnih skupinaK. Kulturni
se rasizam uvijek odnosi na svojstva kulture neko drutva# a ne na uvjerenja pojedinaca.
8ohn 7e2 definira rasijalizam kao Jnejednak odnos prema razliitim rasnim skupinamaK# a
rasizam ukljuuje uvjerenja o rasnim skupinama. 7asijalizam ukljuuje postupke a
rasizam se tie samo onoa to ljudi misle.
0nstitucionalni rasizam prema ,ilesu je Jutemeljenje odluka i politikih mjera na rasnim
kriterijima u svrhu podinjavanja neke rasne skupine i odr$avanja kontrole nad tom
skupinomK. 7asizam je moao biti javan i individualan# pri emu ljudi svjesno i otvoreno
diskriminiraju crnce. 0nstitucionalni rasizam je esto prikriven ili skriven# nije potrebna
svjesna diskriminacija jer je ishod djelatno i sveprisutno djelovanja protucrnakih
stavova.
:armicael i Bamilton su a definirali kao dominaciju bijelaca nad crncima i nisu je
primijenili ni na koju rasnu skupinu.
)avid ,ason nabraja 5 naina upotrebe ove vrste rasizma u Britaniji:
3. verzija urote+ nastaje kad oni koji su na polo$ajima moi u javnim institucijama
namjerno diskriminiraju rasne skupine.
;. strukturalno marksistiko ledite+ smatra da rasizam nastaje kao posljedica dr$avne
politike# neovisno o namjerama koje stoje iza nje. )r$ava slu$i interesima kapitalista
nastojanjem da njihovim poduzeima osiura dobit. (ritom mora provoditi rasistiku
politiku.
>. objanjenje ovo rasizma kao nenamjeravanih posljedica+institucije u drutvu mou
voditi do rasne deprivileiranosti i nejednakosti kao posljedice provedbe politika koje
nisu bile zamiljene kao rasistike.
?. kolonijalna verzija+ smatra se da ovaj rasizam mo$e biti posljedica uloe u kojoj neka
rasna ili etnika manjinska skupina stupa u drutvo. (oetni nepovoljan polo$aj
stvorio je duorone nejednakosti jer su skupine etnikih manjina bile na dnu
stratifikacijske ljestvice svojih drutava i drutvena pokretljivost prema vrhu bila je
vrlo teka.
www.nasciturus.com
5. politiki oportunizam+ ne nastaje toliko iz predrasuda koliko iz tijeka demokratsko
procesa. Budui da je lavni cilj svih politiara pobijediti na izborima# politike e
skupine nastojati dobiti lasove iskoritavajui rasu kao i sve druo radi uveanja
popularnosti.
Gakljuak: ako rasizam nije ni u kakvoj vezi s uvjerenjima ili postupcima pojedinaca i ako je
jednostavno ishod pojedinih politika# bez obzira na njihovu prvotnu svrhu# tada je dokaz
nejednakosti jedini dokaz kojim se mo$e potvrditi postojanje institucionalno rasizma. @aj
izraz je mo$da najkorisniji kad se primjenjuje na aktualne politike i prakse u institucijama za
koje se mo$e pokazati da im je posljedica dovo%enje u nepovoljniji polo$aj nekih skupina.
8ohn 7ichardson implicira da je rasizam prisutan u lavnim politikama naih dominantnih
institucija.
Psi$olo#e teorije rasizma
=rankfurtska kola
7asizam je znaajka abnormalne manjine stanovnitva a ona je psiholoke prirode. 7ije je o
skupini znanstvenika koji su isprva djelovali u =rankfurtu# a zatim je dio njih prije )ruoa
svjetsko rata tijekom 3F>6+ih prebjeao u '"). 1elik je bio i utjecaj ,ar2ove socioloije i
psihoanalitiko stajalita 'imunda =reuda. (rema ovoj koli autoritarna linost ukljuuje
Jrazmiljanje u stereotipima# prikriveni sadizam# divljenje moiK te slijepo pokoravanje svea
sna$no. /sobe s autoritarnom linosti podre%uju se onima na vlasti i neprijateljski ledaju na
one koji to ne ine. *eprijateljski su raspolo$ene prema svim skupinama koje su drukije# pa i
etnike manjine. :ijene tradicionalne vrijednosti# izvana korektno ponaanje# uspjeh#
marljivost# sposobnost# zdravlje itd. Gbo stroo odoja i djetinjstva bez ljubavi# te linosti
moraju biti emocionalno hladne prema druima# teko im je suosjeati i tolerirati razliku.
8ohn )ollard+ klju za objanjenje nastanka rasnih predrasuda nalazio je u ranom djetinjstvu.
@vrdio je da frustrirani postaju aresivni+tijekom socijalizacije roditelji prisiljavaju djecu da
potiskuju osnovne porive i tako nastaje osujeenost. *jihov tjelesni opstanak ovisi o
roditeljima# ali se djeca ne mou iskaliti na njima one se omilaju i kasnije u $ivotu
usmjeravaju na ranjiviju metu.
E.Ellis :ashmore+Logika rasizma
/ rasizmu u Enleskoj sa stajalita bijelaca. *jeov uzorak potjecao je iz ? podruja:
3. *ewtown: stambeno naselje u sirotinjskoj etvrti Birminhama< prete$ito radniko#
polovica mla%a od >6 odina# velika nezaposlenost. Brojni pripadnici manjima sa 3>#?
L. 1eina bijelaca u dobi od ;3+56 izrazila je znatnu sumnjiavost prema etnikim
manjinama i katkad otvoreno neprijateljstvo:
a. smatrali su da su etnike manjine povlatene u poledu stanovanja. *eki su
smatrali da nisu dobili bolju kui ili stan iako su bili duo na listi ekanja jer su
smjetaj dobile skupine etnikih manjina.
b. 0zrazili oorenost zbo buke koja dolazi od susjeda afrokaripsko podrijetla#
koji se nou zabavljaju i putaju lasno lazbu.
c. *eki su se stanari bojali ulino nasilja i za njea su okrivljavali etnike
manjine.
;. :helmsley Dood: radniko naselje na dr$avnom zemljitu# najbli$i poslodavac
tvornica# mnoi su bili mladi# ni$a stopa nezaposlenosti# >#5 L manjine. Bijelci u
www.nasciturus.com
njima nisu vidjeli neposrednu prijetnju jer ih je bilo toliko malo# ipak je bilo rasizma
jer odr$avaju vlastite kulture i ne mijeaju se s bijelcima.
>. Edbaston: blizu sredita Birminhama# s prete$ito srednjom klasom# s mnoim
strunjacima i poduzeticima# mala nezaposlenost# mala ali rastua azijska populacija.
?. 'olihull: udaljen Q6km od :oventryja s vrlo boatim stanovnitvom# malo stanovnika
mla%e od >6 odina# vrlo malo pripadnika etnikih manjina. ! zadnja dva podruja: za
"zijce su pokazivali vie potovanja+smatrali su da su marljivi i da mou uzdr$avati
sebe i obitelj. 'matrali su i da su "zijci tedljivi# marljivi kapitalisti a Gapadnoindijci
oranieni fiziki radnici. 'laali su se s time da rasizam postoji# ali mislili su da treba
zapeti na etnikim manjinama i pokuati se asimilirati kako bi se rasizam prevladao.
Bijeli stanovnici nisu odobravali zakone o zabrani diskriminacije smtrajui ih
neopravdanim uplitanjem u funkcioniranje slobodnoa tr$ita. 7asizam bjelake
srednje klase je bio suzdr$ljiviji od ono radnike klase.
0spitao je stupanj i prirodu rasizma u razliitim dobnim skupinama u bjelakoj populaciji u
svakom od ? podruja. (odijelio ih je u dobne skupine:
3. srednjih odina -;3+56.
;. mladi -mla%i od ;3.
>. stariji -stariji od 56..
*ajmanje rasistika bjelaka skupina bili su mladi iz newtownske radnike klase. veina
mladih ostala je nakon svretka kolovanja u vezi s prijateljima iz vlastite etnike skupine# a
neki su iznijeli rasistike polede. ! ;. podruju nije bilo tako. /ndje su mnoi mladi etnike
manjine okrivili za nezaposlenost i o njima razmiljali u stereotipima. Katkada su me%u
etnikim skupinama izbijali sukobi. ,ladi su vjerovali kako je svatko kova svoje sree i
kako drutveni uvjeti nisu va$an imbenik pri oraniavanju mounosti. 0ako su poledi
mladih iz srednje klase bili razliiti# veina je zastupala roditeljsku verziju rasizma utemeljenu
na uvjerenju u osobnu nesposobnost veine pripadnika etnikih manjina.
7asizam i stariji ljudi
'tariji od 56 iz *ewtowna do$ivjeli su rijekom svo $ivotno tijeka velike promjene. ,noi
su mislili da je $ivotni standard u njihovu kraju pao# a krivnju su rado pripisivali etnikim
manjinama.
3. smatrali su da su buni i da bijelcima oduzimaju stanove i kue
;. da oraniziraju prostituciju# bave se razliitim ucjenama i pridonose opem
propadanju
,noi stanovnici nisu svu krivnju za neuspjelu asimilaciju svalili na skupine etnikih
manjina. /na je okrivila i vladu i drue razine vlasti jer su dopustili preveliko useljavanje i
donijeli zakone o diskriminaciji koji su etnikim manjinama dali povlastice koje bijelci
nemaju.
:helmsley Dood+ manje su se bojali takva preuzimanja. *eki su mislili da je rjeenje
stambena sereacija. 0 oni su okrivljavali vladu za premalo oraniavanje useljavanja.
Edbaston i 'olihull+ okrivljavali su za svoje probleme etnike manjine.
Gakljuak: ustanovio je da je rasizam prisutan u svim klasama i u svim dobnim skupinama.
'matra da je rasizam proizvod jedno tipa prirodnoa konzervatizma. *ije pokuavao otkriti
ire strukturne ili povijesne korijene rasizma onkraj odre%ene koliine uro%enoa
konzervatizma.
www.nasciturus.com
Oliver 2.2o5, mar#sisti+#a teorija rasizma) neomar#sisti+#a teorija rasizma
/liver :.:o2+ marksistika teorija rasizma
7azvio je jednu od prvih teorija rasizma utemeljenih na marksistikim postavkama. /bjavio
je knjiu Klasa, kasta i rasa u kojoj je odbacio stajalita prema kojima rasizam postoji
oduvijek i proizvod je prirodnih ljudskih osjeaja.
'ama ideja JraseK je ovjekov proizvod. Etnike skupine sve su drutveno razliite skupine
koje $ive u suparnikom odnosu# u odnosu podre%enosti i nadre%enosti# s obzirom na drue
ljude ili narode unutar neke dr$ave# zemlje ili ekonomsko podruja. ,ou se podijeliti na
one koje odlikuje zasebna kultura i one koje se razlikuju JrasomK. Ga njea se pod rasom
mo$e razumjeti svaka skupina ljudi za koju se openit smatra i koju se prihvaa kao rasu u
bilo kojem danom podruju etniko nadmetanja. Bilo je va$no uvjerenje da razlika postoji# a
ne moue stvarne razlike. 'matra da je rasizam razmjerno nova pojava. )revne civilizacije
nisu poznavale rasizam:
3. u drevnoj 4rkoj ljudi su se dijelili na 4rke i barbare< podjela s obzirom jesu li
ljudima blisku rki jezik i kultura.
;. stari 7im: lavna razlika se odnosila na ra%anski status.
>. 7imska Katolika crkva: dijelila je ljude na temelju reliijsko uvjerenja na krane i
nevjernike i ateiste.
'matra da se rasizam rodio kad je "leksandar 10. /bjavio papinsku bulu kojom se Jsvi
poanski narodi i njihova dobra+ osobito obojeni narodi svijeta+ stavljaju na raspolaanje
Opanjolskoj i (ortualuK. 7asizam je sklop uvjerenja koje slu$e tome da opravdaju i odr$e
izrabljivanje jedne skupine od strane drue.
'a stajalita vjerskih uvjerenja# prema kojima su svi ljudi jednaki# bilo je teko opravdati
ropski rad. Gato se tvrdilo da su radnici po prirodi ni$a bia i izrodi i da su zaslu$ili polo$aj u
kojem se nalaze.
7ani je kapitalizam iao pod ruku s kolonijalizmom europske su nacije osvajale drue
dijelove svijeta pa su mole izrabljivati radnu snau u kolonijama# a svoje djelovanje
opravdati pomou rasizma. )a se kapitalizam nije razvio Jsvijet mo$da nikada ne bi bio
do$ivio rasne predrasudeK.
Kritike: mnoi su se slo$ili s njime da je rasizam povezan s kapitalizmom i kolonijalizmom.
"li su i poricali da su oni jedini uzroci rasizma. 'matraju da pojedinci iz bilo koje etnie
skupine mou biti rasisti. )anas veina odbacuje njeove polede kao prejednostavne.
'matrao je da rasizam odre%uje ekonomski sustav. (ostojao je zato jer je kapitalizmu trebao.
)r$ava je djelovala rasistiki jer je bila oru%e vladajue klase. 'uvremeni marksisti tvrde da
su takva shvaanja odve jednostavna.
Birminhamski :entar za suvremena kulturna istra$ivanja+ neomarksistika teorija rasizma
Imperij uzvraa udara# objavljen od skupine socioloa: 8ohn 'olomos# Bob =indlay# 'imon
8ones i (aul 4ilroy# razvila je svoje neomarksistiko tumaenje rasizma. 7asizam je nastao
pod utjecajem kolonijalizma# ono misle da rasizam njemu prethodi i da je nastao djelovanjem
mnoih druih imbenika. 7asizam je povezan s eksploatacijom mirantske radne snae u
kapitalistikim drutvima# no istaknuli su da to nije jedini imbenik. )a bi se razumjelo
rasizam # prijeko je potrebno ispitati slo$ena zbivanja. (rihvaaju da su ekonomski imbenici
va$ni za oblikovanje drutveno $ivota. /sobit oblik rasizma iz 36N6+ih i s poetka 3FQ6+ih
nastao je djelovanjem kultura radnike klase i etnikih manjina te pod utjecajem politika
www.nasciturus.com
britanske dr$ave. ! tom je razdoblju nastao novi rasizam koji je isticao kulturne razlike me%u
etnikim skupinama.
Errol &awrence+ pokuao je opisati i objasniti nastanak toa novo rasizma. (ripadnici
britanske radnike klase borili su se u ratovima u kojima su osvojene kolonije# a u ;6.stoljeu
ponovno su se u zemljama poput Kenije+borili za neovisnost. ! usporedbi s britanskom
civilizacijom# crnake kulture i dalje ulavnom smatra primitivnima.
*ovi rasizam+ u uvjetima ekonomske i politike nestabilnosti 3FN6+ih na useljenike se poelo
ledati kao na uzrok potekoa. *ovi se rasizam tako okomio na obiteljski $ivot afrokaripskih
i azijskih skupina. 'matralo se da afrokaripsko stanovnitvo nije kadro odr$avati stabilnu
obitelj roditelja i djece. "zijci imaju neprirodno velike obitelji# to vodi prenapuenosti i
onemouava im u$ivati blaodati britanske kulture. )a bi ovjek bio pravi Britanac morao bi
misliti o sebi kao Britancu i usvojiti britansku kulturu i vrijednosti. @e uvjete ne ispunjavaju
ni afrokaripske ni azijske skupine. 8edno je rjeenje da useljenici odu iz Britanije i vrate se u
zemlje dje se njihova kultura vie prihvaa. *ovi rasizam je bio odovor na krizu u
britanskom drutvu. *ezaposlenost# rast kriminala i oit raspad obiteljsko $ivota+ sve su to
bili uzroci zabrinutosti# a etike manjine prikladni de$urni krivci za te nevolje.
Nacionalizam
,noi smatraju da je u posljednjim desetljeima nacionalizam nalo o$ivio. (ojedinci se vie
identificiraju sa svojom nacijom neoli s bilo kojom druom skupinom. ,olo bi se rei da je
prisutan u Jnovome rasizmuK.
Benedict "nderson smatra da je nacija izmiljena inherentna# oraniena i suverena politika
zajednica.
3. izmiljena+ jer se veina pripadnika ak i male nacije nikad ne vide ili ne uju# a ipak
misle da pripadaju istoj zajednici.
;. oraniena+ stoa to nacije ukljuuju neke ljude za koje se smatra da joj pripadaju# a
drue iskljuuju kao autsajdere. *ijedna ne tvrdi da ukljuuje cijelo ovjeanstvo.
>. suverena+ jer nacionalizam te$i ili velia neovisnost i samoupravljanje za neku
skupinu ljudi.
3. rasizam+ prema njemu# pojedine skupine ljudi imaju neprimjenjiva# bioloka obilje$ja.
;. nacionalizam+ ne smatra da pojedinci moraju pripadati odre%enoj skupini ljudi. ,o$e
se postati lanom neke nacije ali nije moue postati pripadnikom JraseK kojoj
pojedinac izvorno ne pripada.
7obert ,iles+ tvrdi da ideoloije rasizma i nacionalizma imaju zajedniko povijesno
podrijetlo. 7asizam je isprva slu$io kao opravdanje izrabljivanja neeuropljana u raznim
dijelovima svijeta. (o svretku kolonijalizma# onu vrstu rasizma koja je ovjeanstvo dijelila
na razliite bioloke skupine zamijenio je nacionalizam# u kojemu pojedinci smatraju da je
njihova nacija nadmona druim nacijama. 'matra da su rasizam i nacionalizam slini. /ba
slu$e tome da opravdaju uvjerenja kako su odre%ene skupine nadmone druim skupinama.
@homas Bylland Eriksen+ ispituje odnos izme%u etniciteta i nacionalizma. /ba se zasnivaju
na uvjerenju da je neka skupina ljudi razliita i da ima zajedniku kulturu. @vrdi da je
nacionalistika ideoloija koja za neku etniku skupinu zahtijeva dr$avu. *acionalizam se
katkada upotrebljava radi pokuaja ujedinjenja raznolikih etnikih skupina te stoa nalaava
zajednika ra%anska prava# a ne zajednike kulturne korijene.
www.nasciturus.com
0mmanuel Dallerstein+ svjetski sustav i narodi
'matra da u dananjem svijetu ljudi imaju dvojne identitete. 0spituje kako se razliiti tipovi
naziva odnose prema razvoju Jsvjetskoa sustavaK.
7azlikuje > naina opisivanja onoa to naziva JpeoplehoodK. @o su Jrasa# nacija i etnika
skupinaK. )r$i da su svi ti pojmovi ideoloki: upotrebljavaju se da bi se reklo neto o prolosti
skupine ljudi i sueriralo kako bi se sada trebali ponaati. @ak skupina koja je uvjerena da je
nacionalna skupina mo$e poduzeti akciju radi osiuranja vlastite dr$ave# dok e etnika
skupina vjerojatno braniti svoju kulturu.
7azvoj kapitalizma doveo je do razvoja svjetsko sustava. Kapitalistika se ekonomija
postupno irila te je svaki kutak svijeta postao dijelom me%unarodne ekonomije koja se
temeljila i temelji se na eksploataciji nekih podruja svijeta od strane druih: podruja u
jezri# koja su se najvie razvila# eksploatiraju periferna podruja koja su udaljenija od
sredita kapitalistike ekonomske moi. @aj sustav nije nepromjenjiv i polo$aj pojedinih
zemalja mo$e se mijenjati. ,ou postati naprednije i monije te se pribli$iti jezri ili pak
mou slabjeti i pomicati se prema periferiji.
3. tvrdi da je rasa povezana s osovinskom podjelom rada u svjetskoj ekonomiji. (rije
irenja kapitalizma na sve dijelove svijeta u pojedinim je podrujima vladala vea
enetska homoenost. 7asne kateorije poelo se rabiti da bi se razluilo radnu snau
u sredinjim i u perifernim podrujima. @ime se pomolo opravdanju izrabljivanja
navodno inferiornih rasa od strane navodno superiornih. (rimjer 8u$ne "frike.
;. nacija je povezana s politikom nadradnjom svjetskoa sustava. 1eina modernih
dr$ava nastala je kao rezultat svjetskoa sustava. *acionalizam se razvio tek nakon
stvaranja suverenih dr$ava kao konkurenata u svjetskom sustavu. 'uparnike dr$ave
esto obuhvaaju raznolike skupine ljudi i mo$e im se prijetiti unutarnja dezinteracija
i vanjska aresija. (romicanje nacionalistikih osjeaja poma$e vladama dr$ava
sprijeiti dezinteraciju i svoje stanovnitvo mobilizirati za otpor napadaima izvana.
*acionalistiku osjeaji sudjeluju u leitimiranju polo$aja nacija jezre u toj
hijerarhiji.
>. etnicitet je povezan sa slo$enom hijerarhijom unutar sementa rada. (remda su svi
radnici eksploatirani# neki su vie od druih# najvie obino pripadnici etnikih
manjina. Etnicitet podrazumijeva kulturnu razliku# a ona vodi do razliitih tipova
socijalizacije u obiteljima koje pripadaju razliitim etnikim skupinama.
*jeova teza da je nacionalizam razmjerno nova pojava iroko je prihvaena. 0ma mnoo
zajedniko sa stajalitima niza marksista. *jeovi poledi na etnicitet vjerojatno su najmanje
vjerodostojni. ,o$da ima pravo da su narodstvo# rasa# etnicitet i nacionalnost drutvene
konstrukcije ali su upitna neka njeova objanjenja naina njihova nastanka.
'avi 4c2rone, Sociologija nacionalizma
(otanko izla$e socioloke teorije nacionalizma. 'matra da nema teorije koja mo$e objasniti
raznolike oblike nacionalizma# no da razumijevanju toa fenomena neke teorije mou
pridonijeti.
7azlikuje ra%anski i etniki nacionalizam. ! ra%anskom nacionalistiki osjeaji vezani su
za pripadnost odre%enoj dr$avi. ! druim se situacijama nacionalizam usredotouje vie na
etnicitet neoli na ra%anski status. 7azlikuje naciju i dr$avu. )r$ava je zapravo politika i
upravna jedinica# ali ljudi mou imati osjeaj nacionalno identiteta koji se ne poklapa s
politikim ranicama. *acije bez dr$ave ne moraju imati uvijek vrst etniki identitet. /dnosi
www.nasciturus.com
izme%u dr$ave i nacije# teritorija i etniciteta su slo$eni pa ne mo$e postojati samo jedna teorija
nacionalizma. 7azlikuje ? tipa nacionalizma:
3. *acionalizam i razvoj moderne nacije+dr$ave
@aj tip nacionalizma povezan je s razvojem nacije+dr$ave u zapadnjakom drutvu. (rimjeri
takvih dr$ava su !jedinjeno Kraljevstvo# =rancuska i '"). @aj tip se smatra proizvodom
modernoa doba. *acija+dr$ava poela se ra%ati sa slabljenjem vladajue reliijsko
miljenja i veim prihvaanjem svjetovna vlasti. *astanak je bio vezan i za raspad carstava#
osobito austrijsko# otomansko i rusko. @eritorijalne su ranice poele oznaavati
najva$nije politike jedinice# a usporedno s tim politikim podjelama nacionalni su osjeaji
dobivali na va$nosti. 'la$e se da su ekonomske promjene bile va$ne# ali kritizira pristupe koji
odbacuju ulou etnikih i kulturnih imbenika. 1jeruje da su oni koji su nastojali izraditi
naciju+dr$avu morali te kulturne i etnike razlike istaknuti. 'am etnicitet nikada nije bio
dovoljan za stvaranje nacije+dr$ave# ali moao mu je pomoi. Etniki nacionalizam# ondje
dje je bio va$an# bio je pretvoren u ra%anski oblik.
;. Kolonijalizam i nacionalizam
razvio se u kolonijama i postkolonijalnim drutvima# poput Britanije i =rancuske# protivnici
kolonijalne vlasti esto su se pozivali na nacionalni identitet. "ntikolonijalni pokreti esto su
zaovarali i uspijevali stvoriti svjetovne dr$ave. *o budui da su neke od tih dr$ava do$ivjele
ekonomski neuspjeh# nacionalizam je u nekim postkolonijalnim drutvima postao tjenje
vezan za etnicitet i reliiju. *acionalisti definiraju svoju naciju u razlici prema neem
druom# u ovom sluaju s kolonijalnom silom. (romjenjivost nacionalizma mo$e objasniti
dijalektiki odnos izme%u kolonijalizma i postkolonijalizma.
>. *eonacionalizam
!potrebljava se za nacionalistike pokrete za nezavisnost u zapadnjakim drutvima bez
vlastite dr$ave kakve su Baskija# Okotska i Tuebec. /bino nastaje u podrujima s jakim
civilnim drutvom. :ivilno drutvo+ javni $ivot neko drutva za razliku od djelatnosti dr$ave
i privatno $ivota u obitelji. 4lavna su obilje$ja civilnoa drutva ekonomija i
obiteljskaRkuna sfera. *eonacionalizam se obino razvija u podrujima koja imaju sna$no
ospodarstvo< u podrujima u kojima ljudi imaju viestruke nacionalne identitete. /bino
zaovaraju razmjerno nove politike stranke. ,o$e se pojaviti dje su nacije+dr$ave u kojima
se razvija dio vee nadnacionalne oranizacije# na primjer Europske unije ili
'jevernoameriko udru$enja slobodne trovine- *"=@".. @akve oranizacije smatraju da je
teko imati uistinu neovisno ospodarstvo. *acionalizam je u biti vie civilne neo etnike
prirode. ,ora se razumjeti kao prilaodljiva ideoloija s mnoo aspekata# koja pitanja
identiteta povezuje s pitanjima ekonomske i kulturne moi.
?. (ostkomunistiki nacionalizam
slom komunizma u 'ovjetskom 'avezu i 0stonoj Europu donio je velike promjene. *eke su
dr$ave nestale# ujedinile se# ponovno su stekle neovisnost ili su nastale nove dr$ave. !
uvjetima velika nezadovoljstva komunistikim re$imima nacionalizam je postao sreditem
oporbe komunizmu. (onu%ena su razliita objanjenja zato je to sredite postao
nacionalizam.
8edno+ teorija duboko zamrzavanja< prema njoj# totalitarni komunistiki re$im dr$ao je pod
nadzorom duboko ukorijenjene# povijesne etnike podjele. Kad se komunizam otopio i kad je
oporba postala moua# ponovno se pojavilo tradicionalno suparnitvo me%u etnikim
skupinama.
www.nasciturus.com
)rua+ lasi da su politiari jednostavno poticali nacionalistike osjeaje kako bi osiurali
potporu lasaa.
7oer Brubaker+ njeovo razumijevanje ovo oblika nacionalizma najvie zadovoljava.
7azlikuje > tipa postkomunistiko nacionalizma:
3. dr$ava koja nacionalizira jest oblik nacionalizma u kojem dr$ava# esto nova#
pokuava svoje ra%ane uvjeriti u zajedniki identitet.
;. nacionalne su manjine skupine koje su privr$ene primarno druoj# esto susjednoj
dr$avi.
>. nacionalne domovine su teritoriji s kojima se identificiraju ljudi koji smatraju da
pripadaju odre%enim nacionalnim etnicitetima.
'ovjetski je 'avez ljude slu$beno dijelio na razliite nacionalne manjine i tako je osna$ivao
osjeaj nacionalno identiteta. ,c:rone smatra da se 8uoslavija nije uspjela izraditi kao
dr$ava koja nacionalizira jer se premalo ljudi osjealo 8uoslavenima. *jima su se smatrali
lanovi 'aveza komunista i djeca iz mjeovitih brakova# no veina ljudi nije se tako osjeala.
*acionalizam je postao popularniji. (re$ivio je i razvijao se zato jer je to fleksibilna#
prilaodljiva ideoloija. ,o$e biti uinkovita ideoloija za ujedinjavanje skupina ljudi.
Etni+#e manjine na tr/itu raa u strati(i#acijs#om sustavu
!nato razlikama me%u etnikim skupinama# veina skupina nalazi se u loijem polo$aju ak
i kad se uzmu u obzir imbenici kakvi su dobro poznavanje enleskoa i obrazovne
kvalifikacije.
*ajjednostavnije objanjenje loije polo$aja etnikih manjina u zapoljavanju jest da je on
posljedica rasizma i predrasuda poslodavaca. 0stra$ivanje :olina Browna i (ata 4aya 3FQ?. R
3FQ5. provedeno u &ondonu# Birminhamu ili ,anchesteru# dje su pisanim putem ili
telefonski poslali molbe za razliite poslove. @obo$nji kandidati identificirani su kao
pripadnici etnikih manjina uporabom hinduskih imena za JazijskeK kandidate i jamajkanske
naobrazbe za JzapadnoindijskeK kandidate. &a$ni kandidati iz etnikih manjina ovorili su
etnikim nalaskom kako bi ih se razlikovalo od JbijelihK kandidata. (ozitivni odovori su
bili znatno rje%i za one koji su bili prepoznati kao pripadnici etnikih manjina. !tvrdili su da
je u svim trima istra$ivanjima razina diskriminacije ostala pribli$no ista. @ijekom 3FF6+ih
slina su istra$ivanja ponovljena. /bjektivni testovi ovore da je udio bijelaca koji provode
najosnovnije postupke diskriminacije u nekoliko desetljea ostao stabilan na oko jednoj
treini. Brown je pokuao procijeniti iskustvo rasne diskriminacije me%u etnikim manjinama.
Ga "zijce su ti podaci iznosili 36 L za mukarce i QL za $ene. Ga pretpostavku da rasizam
utjee na promaknue bilo je manje dokaza. 3FF?. ponovljena su slina pitanja. @vrdnje o toj
vrsti diskriminacije bile su u usporedbi s prethodnom anketom neto brojnije me%u
pripadnicima karipske manjine# a malo rje%e me%u ju$noazijskom manjinom. (oivaju na
subjektivnim miljenima ispitanika# koji mo$da ne mou tono ocijeniti jesu li bili $rtve rasne
diskriminacije. )iskriminacija mo$e biti manje ili vie prisutna neo to pokazuju ti podaci.
*epovoljniji polo$aj etnikih manjina na tr$itu rada mo$e barem djelomice biti objanjeno
kao posljedica rasizma.
0 britanski i ameriki sociolozi smatraju da etnike manjine tvore potklasu.
:harles ,urray+ Losing Ground
!stvrdio da se u '")+u razvila crnaka potklasa koju je odlikovalo posebno ponaanje. 've
vie mladih crnaca povlailo se s tr$ita rada jer nisu htjeli raditi. 've je vie bilo samohranih
roditelja crnaca koji nikad nisu sklopili brak. 'matrao je da te promjene nisu posljedica
siromatva i nedostatka mounosti. (ravi razlo ,urray je vidio u socijalnoj pomoi. Gbo
www.nasciturus.com
pomoi obiteljima s uzdr$avanom djecom mnoi su mukarci izubili poticaj za rad kako bi
prehranili obitelj# a majke su mole same uzdr$avati djecu. 'tima oslanjanja na pomo
smanjila su kada se sve vie oblika pomoi poelo davati ljudima niskih prihoda. Budui da
nezaposleni mladi ljudi u '")+u nisu automatski stjecali pravo na pomo# njihovo se
ponaanje ne mo$e objasniti djelovanjem socijalno sustava.
Dilliam 8ulius Dilson+ Istinski deprivilegirani
@vrdi da su crnci i Bispanci iz siromanih etvrti postali potklasa zbo sila na koje nisu moli
utjecati. 'iromani crnci s ruralnoa jua '")+a mirirali su u radove na sjeveru. ,iranti
su imali niske kvalifikacije i male izlede za napredovanje u poslu. Ainjenica da ekonomski
nisu uspijevali potaknula je nastanak rasnih stereotipa me%u bijelcima# koji su dodatno
poorali polo$aj sirotinje iz eta. (oslovi to su ih crnci moli nai bili su ulavnom na
nekvalificiranim poslovima u tvornicama. 3FN6+ih tvornika se proizvodnja smanjivala# a
rane koje su pre$ivjele recesiju otile su iz radskih sredita. Broj radnih mjesta u uslu$nom
se sektoru poveao# no veina je zahtijevala kvalifikacije koje etnike manjine u siromanim
etvrtima nisu imale. *eki su crnci i Bispanci uspjeli# stekli su kvalifikacije i nali dobro
plaene poslove. *o# ti su se pojedinci odselili u predra%a# a u radskim etvrtima ostali su
najsiromaniji. 'irotinja je bila zatvorena u podrujima dje su imali malo mounosti za
poboljanje polo$aja. (otekoe s kojima se suoavaju ameriki crnci na tr$itu rada ne
oraniavaju se na siromane.
4iddens je iznio miljenje da se potklasa sastoji od onih koji su u loijem polo$aju na tr$itu
rada. !z nedostatne vjetine i kvalifikacije# moue je da se suoavaju i s predrasudama i
diskriminacijom. @e potekoe najee imaju $ene i etnike manjine i zato se oni najee
nalaze u potklasi. (otklasa postoji kad su etnike manjine izrazito koncentrirane na najloije
plaenim poslovima ili su nezaposleni. " kad pripadnici potklase i rade# posrijedi su
ulavnom poslovi na sekundarnom tr$itu rada.
8ohn 7e2 i 'ally @omlinsom+ potklasa u Birminhamu
3F56+ih i 3FH6+ih Britanija je imala manjak radne snae pa se rjeenje potra$ilo poticanjem
useljavanja. @aj je manjak bio osobito izra$en u poslovima koji nisu zahtijevali osobite
vjetine te su useljenike esto upoljavali na takvim poslovima. ,isle da u Britaniji postoje
dva tr$ita rada -dualno tr$ite rada.. (rimarno tr$ite rada sastoji se od poslova s visokim
plaama# dobrim uvjetima rada# siurnosti radnoa mjesta te mounostima usavravanja i
napredovanja. 'ekundarno se sastoji od poslova s niskim plaama# loim uvjetima rada#
malom siurnosti radno mjesta i malo mounosti usavravanja i napredovanja. !seljenici iz
"zije i Gapadne 0ndije su bili ulavnom na sekundarnom i obino su ostajali u loijem
polo$aju. (riznaju da ne rade svi pripadnici etnikih manjina na sekundarnom tr$itu# no nude
dokaze koji pokazuju da su na takvim poslovima nesrazmjerno zastupljeni. )ok bjelkinja
obino radi kao tajnica ili prodavaica# useljenica radi u tvornici ili u bolnici# a znatno rje%e u
uslu$nim djelatnostima.
,arksistiki pristupi
'la$u se da su etnike manjine u kapitalistikim drutvima u loijem polo$aju ali se ne sla$u
da u Britaniji ine potklasu.
'tephen :astles i 4odula Kosack+ rezervna armija rada
0stra$ivanje useljenikih radnika u =rancuskoj# *jemakoj i Britaniji ustanovili su da su
potekoe useljenika na tr$itu rada sline onima to su ih utvrdili 7e2 i @omlinson. ! tim
etirima europskim zemljama useljenici su koncentrirani na loije plaenim radnim mjestima
ili onima s loim uvjetima rada. 1eina su bili fiziki radnici na nekvalificiranim ili
polukvalificiranim poslovima i stopa nezaposlenosti je visoka. !zrok takvu stanju u Britaniji
www.nasciturus.com
je ulavnom diskriminacija. ! =rancuskoj# *jemakoj i Ovicarskoj restriktivni zakoni i
propisi onemouuju im zapoljavanje na po$eljnijim poslovima. &o odnos prema
useljenicima potjee u konanici iz potrebe kapitalistikih drutava za rezervnom armijom
rada: da bi se trokovi za plae snizili# nu$no je imati viak radne snae< to je vea ponuda
radne snae# naime# loiji je preovaraki polo$aj radnika. Kako prolaze kroz uspone i
padove# ta ospodarstva moraju raspolaati rezervnom armijom rada koju e u skladu s
promjenjivom ekonomskom sreom moi upoljavati i otputati. 'matraju da su miranti i
useljenici dio radnike klase koji je u najloijem polo$aju te da tvore zaseban sloj. @ako
:astles i Kosack dijele radniku klasu na dva dijela: jedan ine etnike manjine# a domae
bjelako stanovnitvo druu. @o stanje odovara vladajuoj klasi u kapitalistikim drutvima.
Ga nezaposlenost# manjak stanova i slino okrivljavaju se etnike manjine.
"nnie (hizaklea i 7obert ,iles+ klasni razdor
@ako%er su ponudili marksistiku analizu polo$aja etnikih manjina na tr$itu rada i klasnoj
strukturi. 7adnici iz redova etnikih manjina zaseban je sloj u radnikoj klasi. /ni poriu da
je upravo useljenika i miracijska radna snaa stvorila podjele unutar radnike klase. 0stiu
da se o radnikoj klasi mo$e ovoriti i u svjetlu podjela prema rodu i kvalificiranosti.
'matraju da se radnika klasa ne dijeli na dva dijela# neo je podijeljena na mnoe dijelove na
temelju roda# kvalifikacije i etnike pripadnosti. *ije useljavanje podijelilo neku jedinstvenu
radniku klasu< ono je samo dodalo jednu dimenziju postojeim podjelama.
"ndrew (ilkinton+ me%u $enama je u udjelu skupina etnikih manjina na nemanualnim
poslovima bilo malo razlike. ,e%u mukarcima# 0ndijci su vie neo bijelci bili na
nemanulanim poslovima# a znatna manjina mukaraca u druim etnikim skupinama nije
obavljala radnika zanimanja. /dbacuje miljenje da su etnike manjine ulavnom zatoene
na poslovima koji nude male izlede. @ako%er porie da su etnike manjine sereirane od
bjelake radne snae. (otpuno se sla$e da su na tr$itu rada etnike manjine u loijem
polo$aju# ali ne sla$e se da je taj polo$aj tako lo da tvore potklasu ili podre%eni sloj ili dio
radnike klase. *o# smatra da je stanje miranata u nekim druim europskim zemljama
drukije. ! =rancuskoj i *jemakoj# mo$e se rei da miranti tvore zasebnu skupinu na dnu
stratifikacijsko sustava jer prete$ito obavljaju nekvalificirane poslove i imaju razmjerno
malo politikih prava.
Gakljuak: noviji podaci potvr%uju (ilkintonovu tvrdnju da etnike manjine nisu prete$ito
koncentrirane u potklasu. *eke su etnike skupine# primjerice "zijci na tr$itu radne snae
iznimno uspjeni. ,irza+ istie da su $ene karipsko podrijetla u britanskom drutvu prilino
uspjene. @o ne znai da njih diskriminacija ne poa%a+inae bi mo$da bili jo uspjeniji. *o
svako objanjenje bi moralo uzeti u obzir ne samo diskriminaciju ve i rod# klasu# dob#
kulturne razlike i druo.
6V. POGLAVLJE
*un#cionalizam
'ocioloka teorija+ je skup ideja kojima se objanjava ljudsko drutvo. /na je selektivna. *iti
jedna teorija ne mo$e se nadati da e objasniti sve ili da e objasniti beskonanu koliinu
podataka koji postoje ili obuhvatiti beskonani broj naina na koji se mo$e ledati na
stvarnost. 'toa su teorije selektivne u smislu svojih prioriteta i perspektiva i podataka koje
definiraju kao va$ne. (ostoji iroki niz sociolokih teorija# jedan od najva$nijih je razlika
www.nasciturus.com
izme%u strukturalnih perspektiva i perspektiva drutvene akcije+ razlikuju se u nainu na koji
pristupaju analizi drutva.
'trukturalne ili makroperspektive+ analiziraju nain na koji je drutvo slo$eno kao cjelina.
,arksizam i funkcionalizam koriste se modelom funkcioniranja drutva kao cjeline. 4lavne
razlike izme%u funkcionalistike i marksistike perspektive tiu se naina na koji one
karakteriziraju drutvenu strukturu. =unkcionalisti nalaavaju razmjere u kojima se razliiti
elementi drutvene strukture me%usobno harmonino uklapaju. ,arksisti nalaavaju
neuklapanje razliitih dijelova# naroito trvenje me%u drutvenim klasama# i time nalaavaju
potencijal drutveno sukoba. (rimjer je konfliktne perspektive.
(ristupi se razliito zovu+ pristupima drutvene akcije# interpretativnom socioloijom ili
mikrosocioloijom. ,a2 Deber je bio prvi sociolo koji je zaovarao pristup drutvene
akcije. 'imboliki interakcionisti pokuavaju objasniti ljudsko ponaanje i ljudsko drutvo
preispitujui naine na koji ljudi interpretiraju akcije druih# razvijaju predod$bu samoa sebe
ili sliku samo sebe i djeluju na temelju znaenja. /ni misle da je drutvena struktura fluidna i
da se stalno mijenja kao rezultat interakcije.
Etnometodoloija ide i dalje od strukturalno pristupa nijeui postojanje drutvene strukture
kao takve. *ije moue jasno razraniiti socioloke perspektive.
=unkcionalizam+ dva utemeljitelja discipline su "uust :omte i Berbert 'pencer. 7azvio ju je
Emile )urkheim a usavrio @alcott (arsons. @ijekom 3F?6+ih i 3F56+ih bio je dominantna
drutvena teorija amerike socioloije.
=unkcionalizam smatra drutvo sustavom: to znai skupom me%upovezanih dijelova koji
zajedno oblikuju cjelinu. /snovna jedinica analize je drutvo# a njezini razni dijelovi se
primarno shvaaju kroz njihov odnos prema cjelini. *a isti nain kao ljudsko tijelo#
razumijevanje bilo koje dijela drutva zahtijeva analizu njeovih odnosa prema druim
dijelovima# i njeov doprinos odr$avanju drutva. @ako se drutvene institucije poput obitelji i
reliije analiziraju kao dio drutveno sustava# a ne kao izolirane jedinice. /ne se osobito
razumijevaju s obzirom na prinos koji daju sustavu kao cjelini.
/snovne potrebe ili nu$ni uvjeti postojanja ponekad su poznati kao funkcionalni preduvjeti
drutva. )avis i ,oore su tvrdili da sva drutva imaju odre%eni oblik drutvene stratifikacije#
a 4eore (eter ,urdock je smatrao da obitelj postoji u svakom znanom ljudskom drutvu.
(retpostavlja se da institucije poput drutvene stratifikacije i obitelji zadovoljavaju potrebe
zajednike svim drutvima. *a temelju univerzalnosti obitelji pretpostavlja se da su odre%eni
mehanizmi reprodukcije i socijalizacije novih lanova drutva funkcionalni preduvjet drutva.
,arion 8.&evy+ tvrdi da bi drutvo prestalo postojati kad bi izumrli njeovi lanovi# ako
postane potpuno apatino# ako se ukljui u rat svih protiv sviju# ako a apsorbira neko druo
drutvo. )a bi neko drutvo opstalo# ono mora raspolaati nekim sredstvima za sprjeavanje
takvih doa%aja. @a sredstva su funkcionalni preduvjeti drutva.
)a bi se osiuralo da lanovi drutva nee izumrijeti# od bitno je znaenja sustav za
reprodukciju novih lanova i odr$avanje zdravlja postojeih lanova. @o pretpostavlja
diferencijaciju uloa i dodjeljivanje uloa. (ojedinci moraju biti dovoljno motivirani za
iranje svojih uloa.
'rodni pristup se sastoji u dedukciji funkcionalnih preduvjeta iz apstraktno modela
drutveno sustava. "ko se drutvo shvaa kao sustav# iz apstraktno modela sustava moue
je deducirati odre%ene potrebe nu$ne za opstanak. "ko sustav $eli opstati# izme%u njeovih
dijelova mora postojati barem minimalna interiranost. ,ora postojati odre%eni stupanj
uklapanja# to pak iziskuje jedan element me%usobne kompatibilnosti dijelova. @ako svaki
drutveni sustav mora imati minimalnu koliinu interiranosti svojih dijelova.
www.nasciturus.com
'matra se da reliija ojaava osnovne vrijednosti drutva. )rutvene norme# koje proizlaze iz
ovih vrijednosti# struktuiraju i upravljaju ponaanjem u raznim institucijama drutva. )ijelovi
drutveno sustava su interirani time to su uvelike pro$eti osnovnim vrijednostima.
=unkcija+ odnosi se na prinos koji dijelovi daju cjelini. =unkcija bilo koje dijela drutva je
njeov prinos u zadovoljavanju funkcionalnih preduvjeta drutveno sustava. )ijelovi drutva
su funkcionalni toliko koliko odr$avaju sustav i pridonose njeovu opstanku.
=unkcionolistika analiza se usredotoila na pitanje o tome kako se odr$avaju drutveni
sustavi. !sredotoili su se na funkcije# a ne disfunkcije pa su mnoe institucije shvaene kao
korisne i blaotvorne za drutvo. @akvo je shvaanje navelo kritiare da tvrde kako ima
ura%enu konzervativnu pristranost kojom podr$ava status Cuo.
Emile )urkheim+ kritiari su esto tvrdili da on oslikava pojedinca kao neko tko ima malo ili
uope nema nikakvu kontrolu nad vlastitim djelovanjem. Aini se kao da sustav upravlja
lanovima drutva. @vrdio je da drutvo ima svoju vlastitu realnost# koja je iznad pojedinaca
od kojih se ono sastoji. Alanovi drutva su oranieni Jdrutvenim injenicamaK# nainima
djelovanja i miljenja i osjeanja# koji su izvanjski pojedincu# i obdareni snaom prinude# to
je razlo zbo kojih oni kontroliraju njea. 1jerovanja i moralni kodovi prenose se s
prethodno narataja na sljedei i zajedniki su pojedincima od kojih se drutvo sastoji. *ije
svijest pojedinca ta koja upravlja ponaanjem neo su to zajednika vjerovanja i osjeaju koji
transcendiraju pojedinca i oblikuju njeovu svijest. ,oao je smatrati drutvo sustavom koji
se pokorava vlastitim zakonima.
@vrdi da postoje ; naina objanjenja drutvenih injenica. ! oba sluaja objanjenje je u
drutvu. (rva metoda+tie se determiniranja uzroka drutvene injenice# traanjem za
njezinim podrijetlom. (retpostavlja da je objanjenje trajno postojanja neke drutvene
injenice u njezinoj funkciji# to jest u njezinoj koristi za drutvo. @rudi se pokazati distinkciju
izme%u uzroka i funkcije. @ak je uzrok kranske reliije u specifinim okolnostima njezina
podrijetla u skupini Pidova pod rimskom vlau. *o# njezine funkcije+razlozi zbo kojih se
zadr$ala vie od ;666 odina+zahtijevaju razliito objanjenje. )rutvene injenice stoa traju
jer na neki nain pridonose odr$avanju drutva# jer slu$e nekoj drutvenoj svrsi.
(retpostavlja da drutvo ima odre%ene funkcionalne preduvjete# od kojih je najva$nija potreba
za drutvenim redom. /vo je nu$no zbo ljudske prirode# homo duple2+ smatra da ljudska
priroda ima dvije strane. 8edna strana je sebina ili eoistina. &judi su dijelom motivirani
sebinim biolokim potrebama# poput one da zadovolje lad. /ni slijede vlastite interese# to
ote$ava pojedincima interaciju u drutvo. (ostoji i drua strana: sposobnost vjerovanja u
moralne vrijednosti# drutvo mora iskoristiti tu stranu ako $eli omouiti drutveni $ivot.
Kako ostvariti drutveni $ivotM )urkheim nalazi odovor u konsenzusu# u kolektivnoj svijesti
koja se sastoji od zajednikih vjerovanja ili osjeaja. Bez drutvenih obveza poduprtih
moralnom silom# ne bi bilo kooperacije i recipronosti koje drutveni $ivot iziskuje. @amo
dje je interes jedina vladajua sila# svaki pojedinac se nalazi u stanju rata sa svim druima.
@vrdi da drutvo mora postojati u pojedincu.
(remda vidi mounost konflikta unutar industrijsko drutva# mislio je da se on mo$e dr$ati
na marinama pomou postojanja profesionalnih udrua# poduavanja moralnim
vrijednostima u obrazovnom sustavu i drutva koje funkcionira na nain kojim se prema svim
svojim lanovima odnosi poteno.
www.nasciturus.com
@alcott (arsons+ postao je sinonim funkcionalizma. (oeo je s pitanjem o tome kako je
drutveni poredak mou. /tpoeo je s razmatranjem poleda enlesko filozofa @homasa
Bobbesa# koji je tvrdio da je otkrio temelj drutveno poretka. (rema Bobbesu#
ovjeanstvom upravljaju strast i razum. *jeove strasti su primarna pokretaka sila# dok se
razum koristi za smiljanje naina i sredstava koji slu$e za njihovo zadovoljavanje. "ko se
ljudskim strastima dopusti potpuna sloboda# one koriste svako sredstvo koje im je na
raspolaanju# ukljuujui silu i prijevaru# za svoje zadovoljenje. Konani rezultat bi bio rat
protiv sviju. 'trah od takvo ishoda stvara najosnovnija ljudska strast# a to je te$nja
samoodr$anju. &judi se sla$u da e oraniiti svoje strasti# odrei se svoje slobode i sklopiti
drutveni uovor s druim lanovima zajednice. /ni se podinjavaju vlasti neko vladara ili
vladajue tijela# a zauzvrat dobivaju zatitu od aresije# sile i prijevare druih. 'amo zbo
ove suverene sile sprijeen je rat svih protiv sviju# a u drutvu su uspostavljeni siurnost i red.
)urkheimova ledita prema kojem ljudi djeluju kao odovor na moralna opredjeljenja i
pokoravaju se drutvenim pravilima jer vjeruju da su ona ispravna. (arsons je dijelio njeove
polede. ,islio je da samo predanost zajednikim vrijednostima mo$e biti temelj reda u
drutvu. Kljuno je moralno uvjerenje. (arsons je tvrdio da je poslovni svijet# kao i svaki
drui dio drutva# nu$no moralni svijet.
"ko su pripadnici drutva odani istim vrijednostima# dijelit e i zajedniki identitet# koji je
temelj jedinstva i suradnje. 0z zajednikih vrijednosti potjeu zajedniki ciljevi. 1rijednosti
stvaraju opu koncepciju onoa to je po$eljno i vrijedno. :iljevi daju pravac u specifinim
situacijama. Gajedniki cilj je poticaj za suradnju. !loe osiuravaju sredstva kojima se
vrijednosti i ciljevi prevode u djelovanje. 'adr$aj uloa je strukturiran pomou normi# koje
pak definiraju prava i obveze primjenjive na svaku posebnu ulou. *orme se mou shvatiti
kao specifini izraz vrijednosti. *orme osiuravaju da ponaanje prema uloama bude
standardizirano# predvidljivo i time uredno. @o znai da je od najopenitije do najspecifinije
razine drutveni sustav pro$et zajednikim vrijednostima. @o je temelj drutveno poretka.
'matra da je lavna zadaa socioloije institucionalizacija obrazaca vrijednosnih orijentacija
u drutvenom sustavu. Kad su vrijednosti institucionalizirane# a ponaanje strukturirano
pomou njih# rezultat je stabilan sustav. 'va su lavna naina kojima se odr$ava drutveni
ekvilibrij.
(rvi se tie socijalizacije# pomou koje se drutvene vrijednosti prenose s jedno narataja na
drui i internaliziraju tako da na kraju ine interalni dio pojedineve osobe.
)rutveni ekvilibrij se tako%er odr$ava raznim mehanizmima drutveno nadzora koji
obeshrabruju devijantnost i tako odr$avaju red u sustavu. (rocesi socijalizacije i socijalne
kontrole jesu fundamentalni za ravnote$u drutveno sustava i time za red u drutvu.
4ledao je na drutvo kao na sustav. @vrdio je da svaki drutveni sustav ima ? osnovna
funkcionalna preduvjeta+ adaptaciju# postizanje ciljeva# interaciju i odr$anje obrasca. *a njih
se mo$e ledati kao na probleme koje drutvo mora rijeiti ako $eli opstati. =unkcija svako
dijela shvaa se kao njeov prinos zadovoljavanju funkcionalnih preduvjeta. 7jeenja moraju
biti oranizirana u obliku sre%enih# stabilnih drutvenih institucija koje odolijevaju vremenu.
"daptacija+ tie se odnosa izme%u sustava i njeove okoline. Kako bi pre$ivjeli# drutveni
sustavi moraju imati odre%eni stupanj kontrole nad okolinom. Kao minimum# trebaju biti
osiurani hrana i sklonite kako bi zadovoljili fizike potrebe lanova. Ekonomija je
institucija koja se primarno brine oko te funkcije.
(ostizanje ciljeva+ tie se potrebe svih drutava da zacrtaju ciljeva prema kojima se
usmjeravaju aktivnosti drutva. (rocedure ustanovljavanja ciljeva i odluke o prioritetima
www.nasciturus.com
me%u njima su institucionalizirane u obliku politikih sustava. 1lade ne damo da postavljaju
ciljeve neo i rabe resurse kojima e ih postii.
0nteracija+ tie se reulacije konflikata. Gaokupljena je koordinacijom i me%usobnim
usulaavanjem dijelova drutveno sustava. Gakon je lavna institucija koja zadovoljava tu
potrebu. (ravne norme definiraju i standardiziraju odnose izme%u pojedinaca i izme%u
institucija i time smanjuju mounosti konflikta. Kad do sukoba do%e# rjeava a pravni
sustav i time on ne dovodi do dezinteracije drutveno sustava.
/dr$anje obrasca+ tie se odr$anja osnovnih obrazaca vrijednosti# institucionaliziranih u
drutvu. 0nstitucije koje se bave tom funkcijom ukljuuju obitelj# obrazovni sustav i reliiju.
(arsons je smatrao da se svaki drutveni sustav mo$e analizirati pomou funkcionalnih
preduvjeta koje identificira.
@vrdio je da u praksi niti jedan drutveni sustav nije u savrenom stanju ravnote$e# premda je
odre%eni stupanj ravnote$e bitan za opstanak drutava. (roces drutvene promjene se stoa
mo$e ocrtati kao Jpokretna ravnote$aK. 'ustavi adaptacije# postizanja ciljeva# interacije i
odr$anja obrasca me%usobno su povezani< promjena u jednom e stoa izazvati reakcije u
druima.
8ednom kad je poremeaj uveden u uravnote$eni sustav# doi e do reakcije na taj poremeaj#
koja e pokuati ponovno uspostaviti ravnote$u u sustavu.
'matrao je drutvenu promjenu procesom Jdrutvene evolucijeK od jednostavnih do slo$enih
oblika drutva. 'matrao je promjene u adaptaciji lavnom pokretakom snaom drutvene
evolucije. (ovijest ljudsko drutva# od jednostavne lovake i sakupljake rupe do slo$enih
nacionalnih dr$ava# jest uveanje opea adaptivnoa kapaciteta drutva. Kako drutva
evoluiraju u slo$enije oblike# uveava se kontrola nad okolinom.
!oio je ; skupa kulturnih vrijednosti koje je nazvao varijablama obrazaca " i B. /ne se
sastoje od naina na koji drutvo odovara na osnovna pitanja kao to su: JKako treba
nara%ivati pojedinceMK i J@rebaju li pripadnici drutva paziti na svoje vlastite interese ili
drutvene rupe kojoj pripadajuMK
1arijable obrasca " su tipine za jednostavna drutva# varijable obrasca B su tipine za
napredna industrijska drutva. )rutvena promjena stoa iziskuje kretanje prema prihvaanju
varijabla obrasca B. "ko drutvo ne uspijeva to uiniti# stanirat e budui da varijable
obrasca " sprjeavaju drutvo da se razvija. (rimjerice# u tradicionalnom hinduistikom
kastinskom sustavu uloa se osobi pripisuje pri ro%enju. @o je sprjeavalo najsposobnije
pojedince da preuzmu najva$nije drutvene uloe. 'toa je kastinski sustav znaio da drutvo
nije funkcioniralo uinkovito# a drutveni je napredak bio zakoen. 1arijable obrasca "+ njih
se zadr$ava unutar obitelji jer osiuravaju emocionalnu siurnost koja je nu$na za uspjenu
socijalizaciju djece.
(roces drutvene diferencijacije+ institucije i uloe koje oblikuju drutveni sustav sve se vie
diferenciraju i specijaliziraju u smislu njeove funkcije. Kako dijelovi drutva postaju sve vie
i vie specijalizirani i distinktivni# sve je te$e interirati ih u smislu zajednikih vrijednosti.
@aj se problem rjeava eneraliziranjem vrijednosti. 1rijednosti postaju sve openitije i
difuznije# manje specifine i posebne. !niverzalni standardi postinua openito se
prihvaaju i stvaraju temelj diferenciranih narada i dodjele uloa. )rutvena interacija i red
odr$avaju se eneraliziranjem vrijednosti.
7obert K.,erton+ pokuao je precizirati i razviti funkcionalistiku analizu. 0zdvojio je >
povezane pretpostavke koje su koristili mnoi funkcionalisti i doveo u pitanje njihovu
korisnost.
www.nasciturus.com
(rvu je pretpostavku nazvao Jpostulatom funkcionalno jedinstva drutvaK. @vrdi da je svaki
dio drutveno sustava funkcionalan za cjelokupni sustav. 'matra se da svi dijelovi drutva
djeluju zajedno na odr$anju i interaciji drutva kao cjeline. @vrdio je da posebno u
kompleksnim# visokodiferenciranim drutvima je to jedinstvo dvojbeno. )ao je primjere
reliijsko pluralizma+u drutvu s razliitim vjerama# reliija mo$e vie razdvajati neoli
ujedinjavati. /n je iznio tezu da# u visokodiferenciranim drutvima# institucije mou imati
visok stupanj funkcionalne autonomije. @ako promjena u nekim institucijama mo$e imati
malo ili nemati uinka na drue.
/ druoj je pretpostavci ovorio kao o Jpostulatu univerzalno funkcionalizmaK.
(retpostavka da svaki aspekt drutveno sustava obavlja pozitivnu funkciju nije samo
ishitrena# neo mo$da i netona. =unkcionalistika analiza treba krenuti od pretpostavke da
svaki dio drutva mo$e biti funkcionalan# disfunkcionalan ili nefunkcionalan . 8edinice za
koje je poseban dio takav moraju biti jasno odre%ene. @e jedinice mou biti pojedinci# rupe
ili drutvo kao cjelina.
(ostulati o neophodnosti+ ta pretpostavka tvrdi da su odre%ene institucije ili drutveni
aran$mani neophodni za drutvo. =unkcionalisti su esto vidjeli reliiju u tom svjetlu. ,erton
je doveo u pitanje pretpostavku o neophodnosti# tvrdei da se isti funkcionalni preduvjeti
mou zadovoljiti nizom alternativnih institucija. *ema opravdanja za pretpostavku da su
institucije poput obitelji# reliije i drutvene stratifikacije nu$ni dio svih ljudskih drutava.
Kao zamjenu je dao koncept Jfunkcionalnih ekvivalenataK ili Jfunkcionalnih alternativaK.
(olitika ideoloija poput komunizma mo$e biti funkcionalna alternativa reliiji. @vrdio je da
se dijelovi drutva trebaju analizirati u smislu njihovih JuinakaK ili JkonzekvencijaK za
drutvo u cijelosti u po njihovu djelovanju na pojedince i rupe unutar drutva.
@eleoloko objanjenje tvrdi da dijelovi sustava postoje zbo njihova blaotvorno djelovanja
na sustav u cjelini. @ako teorija stratifikacije )avisa i ,oorea ocrtava pozitivne uinke ili
funkcije drutvene stratifikacije# a nakon toa nastavlja tvrditi da ti uinci objanjavaju
njezino podrijetlo ali uzroci uvijek moraju prethoditi posljedicama. 'toa se uinci
stratifikacije ne mou pojaviti sve dok sustav drutvene stratifikacije nije uspostavljen. ,o$e
se tvrditi da pripadnici drutvo nesvjesno odovaraju na drutvene potrebe i tako stvaraju
institucije koje su neophodne za odr$avanje drutva. *ema dokaza o postojanju takvih
nesvjesnih motivacija.
Krajnje je teko ustanoviti da je ukupni uinak neke institucije blaotvoran za drutvo. Bilo bi
potrebno znanje o svim njezinim uincima kako bi se molo procijeniti ravnote$u funkcija i
disfunkcija. (roblemi ukljueni u procjenu uinaka drutvene institucije mou se ilustrirati
pomou analoije izme%u drutva i fiziko oranizma. Biolozi su u stanju pokazati da
odre%eni dijelovi oranizma imaju pozitivno djelovanje na njeovo odr$anje jer bi se# kad bi ti
dijelovi prestali funkcionirati $ivot uasio. Budui da se drutva mijenjaju# ne umiru#
sociolozi nisu u stanju primijeniti sline kriterije. ! bioloiji postoje standardi kojima se
procjenjuje zdravlje neko oranizma. ! smislu tih standarda mo$e se prosuditi prinos raznih
dijelova ukupnom stanju oranizma. Ga ustanovljavanje drutveno JzdravljaK postoje
usporedivi standardi.
Kritiari tvrde da se konsenzus pretpostavlja# ali da nije dokazano njeovo postojanje.
'tabilnost drutva mo$da vie duuje nepostojanju neo postojanju vrijednosnoa
konsenzusa. (rimjerice# neprihvaanje postinua od strane onih koji se nalaze na dnu
stratifikacijsko sustava mo$da slu$i stabilizaciji. ,ichael ,ann+ kad bi svi pripadnici
www.nasciturus.com
drutva sna$no pristajali uz vrijednost postinua# neuspjeh u ostvarivanju te vrijednosti
moao bi prouzroiti nerede me%u onima koji su na dnu stratifikacijsko sustava. Konsenzus
po sebi i za sebe nee nu$no rezultirati drutvenim poretkom. Gapravo# on mo$e dati suprotan
rezultat. 'toa se sadr$aj vrijednosti mo$e smatrati kljunim faktorom drutveno poretka.
! funkcionalistikoj teoriji ljudsko ponaanje portretira kao da je determinirano sustavom.
)rutveni sustav ima potrebe# a ponaanje njeovih lanova je oblikovano tako da ih
zadovolji. &judi se smatraju biima koje je stvorio drutveni sustav. (arsons+ ovjeanstvo se
oslikava kao automat koji proramira# vodi i nadzire sustav. Dalsh+ ovorei iz
fenomenoloke perspektive# on tvrdi da ovjeanstvo aktivno konstruira svoj vlastiti drutveni
svijet i da nije oblikovano drutvenim sustavom koji je na neki nain njemu izvanjski.
=unkcionalisti su pokuali portretirati drutveni sustav kao aktivno aenta# dok u stvarnosti
samo ljudi djeluju.
,alo je funkcionalista ozbiljno razmotrilo mounost da neke skupine u drutvu# djelujui u
smislu vlastitih posebnih interesa# dominiraju druima. ' to stajalita# drutveni poredak
nameu moni# a vrijednosni konsenzus je samo leitimacija polo$aja dominantne skupine.
(arsons je ulavnom propustio uoiti sukobe interesa koji stvaraju nestabilnost i nered.
&ockwood tvrdi da budui da svi drutveni sustavi ukljuuju natjecanje za oskudne resurse#
konflikti interesa su ura%eni u drutvo. Konflikt je sredinji i interalni dio samo sustava.
)urkheimov je rad# iznio uvide koji su pomoli modernim sociolozima u shvaanju
suvremenih drutava. ,noima od njeovih osnovnih pretpostavki jo se uvijek vodi dobar
dio sociolokih istra$ivanja: primjerice# pretpostavkom da se drutvo treba smatrati
interalnom cjelinom< da su njeovi dijelovi me%uovisni< da drutvene institucije postoje i
imaju svoje uinke< da je drutvo strukturirano# te da drutvena struktura upravlja ljudskim
ponaanjem.
,arksizam
,ar2 je smatrao ljude i proizvo%aima i proizvodom drutva. /ni stvaraju drutvo i same
sebe vlastitim djelovanjem. (a opet# ljudi su i proizvod drutva: oni su oblikovani drutvenim
odnosima i sustavima miljenja koje stvaraju. 7azni dijelovi drutva su me%upovezani i utjeu
jedni na drue. Ekonomski faktori# ipak# imaju primarni utjecaj i uvelike oblikuju drue
aspekte drutva. (ovijest ljudsko drutva je proces napetosti i konflikta. )rutvena promjena
nije latko# uredno napredovanje koje se postupno razvija u harmoninoj evoluciji.
)ijalektiko kretanje je borba suprotnosti# sukob proturjeja. Konflikt je dinamiko naelo#
izvor promjene. 'vaki proces promjene pretpostavlja napetost izme%u nespojivih sila. Borba
me%u nespojivim silama raste po intenzitetu sve do konano sukoba. (osljedica je iznenadni
skok naprijed# koji stvara novi skup sila na vioj razini razvoja. )ijalektiki proces potom
poinje ispoetka. 0deju je razvio njemaki filozof Beel+ on je smatrao povijesnu promjenu
dijalektikim kretanjem ljudskih ideja i misli. ,islio je da je drutvo zapravo izraz tih misli.
'ukob me%u iskljuivim idejama stvara nove koncepte koji su temelj drutvene promjene.
,ar2+ izvor promjene nalazi se u proturjejima+ u ekonomskom sustavu posebno# a u drutvu
openito. / njeovom poledu na povijest esto se ovori kao o dijalektikom materijalizmu.
(ovijest poinje onda kad ljudi stvarno ponu proizvoditi svoja sredstva za $ivot# ponu
kontrolirati prirodu. ,inimalno# to se odnosi na proizvodnju hrane i sklonita. (roizvodnja je
drutveni pothvat budui da iziskuje suradnju. &judi moraju djelovati zajedno kako bi
www.nasciturus.com
proizveli robu i uslue koje su nu$ne za $ivot. @ako priroda ovjeanstva i priroda drutva u
cijelosti primarno proizlaze iz proizvodnje materijalno $ivota.
! zoru ljudske povijesti# kad su ljudi jo navodno $ivjeli u stanju primitivno komunizma.
'redstva proizvodnje i proizvodi rada bili su u zajednikom posjedu. Budui da je svaki lan
drutva proizvodio i za sebe i za drutvo u cijelosti# nije bilo sukoba interesa izme%u
pojedinaca i skupina. ' pojavom privatno vlasnitva stvorena je fundamentalna kontradikcija
ljudsko drutva. (ostoji sukob manjine koja posjeduje sredstva za proizvodnju i veine koja
se bavi proizvodnim radom. *apetost i sukob stvoreni ovom kontradikcijom jesu lavna
dinamika drutvene promjene. (rimarni aspekt pojedineva drutveno $ivota jesu drutveni
odnosi u koje on ulazi zbo proizvodnje materijalno $ivota. Budui da se ovi odnosi uvelike
reproduciraju kroz ideje# koncepte# zakone i reliijska vjerovanja# njih se obino smatra
normalnim i prirodnim. (rikazuje iskrivljenu sliku stvarnosti koji postoje u svijetu koji je
stvorilo ovjeanstvo. @a napetost e naposljetku pronai svoj pravi izraz i biti razrijeena u
procesu dijalektike promjene.
@ijek ljudske povijesti sastoji se od postojano uveanja ljudske kontrole nad prirodom. ' tim
ide i uveanje ljudsko otu%enja koje dosti$e svoj vrhunac u kapitalistikom drutvu.
/tu%enje+ je situacija u kojoj se stvari koje je ovjeanstvo stvorilo ljudima ine ako njima
strani predmeti. &judi stvaraju svoje vlastiti drutvo# ali e ostati otu%eni sve dok ne
prepoznaju sebe u stvarima koje su sami stvorili. )otad e ljudi pripisivati neovisno
postojanje predmetima# idejama i institucijama i one e ih kontrolirati. ! procesu e izubiti
sebe# postati strancima u svijetu koji su sami stvorili: postat e otu%eni. (rimjer je reliija.
(ripadnici drutva ne uspijevaju prepoznati da je reliija njihov vlastiti proizvod. Oto vie
ljudi ula$u u reliiju# to vie ube sebe. (ripisujui vlastite moi nadnaravnim biima# ljudi se
otu%uju od sebe samih. Aovjeanstvo stoa mora iskorijeniti izvor otu%enja u ekonomskoj
bazi. (rema ,ar2ovu shvaanju# proizvodni rad je primarna# najvitalnije ljudska djelatnost.
Ain proizvodnje rezultira ljudskim otu%enjem. )o toa dolazi kad ljudi ledaju na proizvode
svo rada kao na robu# kao na stvari koje se prodaju na tr$itu. (redmeti njihova stvaranja
tada# ini im se# kontroliraju njihovo postojanje.
/tu%enje dose$e svoj vrhunac u kapitalistikom drutvu dje radom dominiraju zahtjevi
kapitala# od kojih je najva$niji zahtjev za stvaranjem profita. @i zahtjevi determiniraju razine
zaposlenosti i nadnica# prirodu i kvantitetu proizvedene robe te njihovu metodu proizvodnje.
7adnici su podinjeni impersonalnim mehanizmima zakona ponude i potra$nje. 0zlo$eni su na
milost razdobljima ekspanzije i recesije koja karakteriziraju kapitalistike ekonomije. 'toa
radnici ube kontrolu nad objektima koje proizvode i postaju otu%eni od vlastitih proizvoda i
ina proizvodnje. *jihov rad postaje sredstvo za ostvarivanje cilja# sredstvo za stjecanje novca
kako bi se molo kupiti robu i uslue nu$ne za $ivot. (ostaju otu%eni od samih sebe u inu
proizvodnje. Oto vie proizvode# to vie ube sebe. @r$ine sile za koje se smatra da
kontroliraju proizvodnju su ljudsko podrijetla. "ko su proizvodi rada strani radniku# oni
moraju pripadati nekom druom. @aj netko drui je kapitalist koji posjeduje i kontrolira
sredstva proizvodnje i proizvode rada# koji prisvaja boatstvo koje rad proizvodi. /tu%enje e
se okonati kad se razrijee kontradikcije izme%u ljudske svijesti i objektivne stvarnosti. @ad
e ljudi shvatiti da je situacija u kojoj su se nali# ljudsko podrijetla i da ju se stoa mo$e
izmijeniti ljudskim djelovanjem.
Kraj otu%enja pretpostavlja radikalnu promjenu ekonomske infrastrukture. Gahtijeva ukidanje
privatno vlasnitva i njeovu zamjenu zajednikim vlasnitvom nad sredstvima za
proizvodnju# to jest# zamjenu kapitalizma komunizmom. ! komunistikom drutvu sukobi
www.nasciturus.com
interesa e nestati a skupine poput kapitalista i radnika postat e stvar prolosti. &judi e
postati braa. (roizvodit e i za sebe i za drue istovremeno. 'vaki e od nas dvostruko
afirmirati i sebe i drue.
7azumijevanje ljudske povijesti ukljuuje preispitivanje odnosa# od kojih su najva$niji
proizvodni odnosi. 'va drutva su podijeljena na drutvene skupine poznate kao klase. odnos
izme%u klasa je odnos antaonizma i sukoba. Klasni sukob je temelj dijalektike drutvene
promjene.
Klasne podjele proistjeu iz razliitih odnosa pripadnika drutva prema sredstvima za
proizvodnju. 'truktura se mo$e prikazati pomou pojednostavljeno dvoklasno modela# od
vladajue i podinjene klase. vladajua klasa duuje svoju dominaciju i mo svom vlasnitvu
i kontroli nad sredstvima za proizvodnju. (odre%enosti i relativna bespomonost podinjene
klase proistjeu iz neposjedovanja i time iz nemounosti kontrole nad sredstvima za
proizvodnju. (roizvodni rad obavlja podinjena klasa# dok veliki dio boatstva proizvedeno
na taj nain prisvaja vladajua klasa. Klase su suprotstavljene kao eksploatatori i
eksploatirani# tlaitelji i potlaeni. *eke klase su preostale iz prethodnih doba -poput
zemljoposjednike aristokracije i seljaka.# a postojale su i posredne klase -poput sitne
bur$oazije samozaposlenih i ljudi s vlastitim malom poduzeima..
(ripadnici podinjene klase prihvaaju poled na stvarnost i ledaju na svoju situaciju kao na
dio prirodno poretka stvari. @a la$na svijest je posljedica injenice da se odnosi dominacije i
podre%enosti iz ekonomske baze uvelike reproduciraju u nadradnji drutva.
)ominaciju vladajue klase potvr%uju i leitimiraju zakoni# reliijske odredbe i politiko
zakonodavstvo. JKlada po sebiK odnosi se na pripadnike drutva kojima je zajedniki isti
objektivni odnos prema sredstvima za proizvodnju. (ripadnici proletarijata ine klasu po sebi.
Klasa postaje klasom za sebe tek kad su njezini lanovi svjesni prave naravi svoje situacije.
/konava se proturjeje izme%u svijesti njezinih pripadnika i stvarnosti njihove situacije.
0ndustrijski kapitalizam se postupno razvio unutar okvira feudalno drutva. *jemu je bio
potreban slobodni najamni radnik koji prodaje svoju radnu snau kapitalu# koja se mola po
volji unajmljivati i otputati# pa tako uinkovito koristiti kao roba u slu$bi kapitala.
*aposljetku su ipak proizvodne snae kapitalizma stekle dostatnu snau i zamah da mou
dovesti do propadanje feudalno sustava. ! tom trenutku je klasa u usponu# bur$oazija#
postala klasa za sebe# a njezini pripadnici su se ujedinili da zbace feudalne odnose
proizvodnje. Kad su u tome uspjeli# razrijeena je suprotnost izme%u novih proizvodnih
odnosa i starih. @ako je politika prevlast feudalne aristokracije zamijenjena snaom
novooslobo%ene bur$oazije. (revladavajui koncepti feudalizma# zamijenjeni su novim
konceptima slobode i jednakosti. *ajamni radnik kapitalistiko drutva slobodan je
prodavati svoju radnu snau onom koji ponudi najvie. 7azmjena rada za nadnicu kao
razmjena ekvivalenata.
Bur$oaziju je esto inila privileirana manjina tvorniara# trovaca i novara koji su iskovali
nove proizvodne snae unutar feudalno drutva. (roletarijat je neprivileirana veina koja ne
stvara nove proizvodne sile. 1eliinu tih suprotnosti i intenzitet klasno sukoba neprestance
rastu usporedo s razvojem kapitalizma. @ak dolazi do trajne polarizacije na dvije lavne klase#
pri emu posredni slojevi sve vie tonu u proletarijat. Kako se kapital akumulira koncentrira
se u sve manje ruku. 'amo je pitanje vremena kada e pripadnici proletarijata shvatiti da je
stvarnosti njihove situacije otu%enje rada. 8ednom kad se komunistiki sustav u potpunosti
uspostavi# okonat e se razlo za samo postojanje i diktaturu proletarijata. Komunistiko
www.nasciturus.com
drutvo nove ere je besklasno# bez suprotnosti. )ijalektiko naelo prestaje djelovati.
'uprotnosti ljudske povijesti neirane su u konanoj harmoninoj sintezi.
*jeove su ideje i danas $ive i relevantne# kao to su uvijek bile. /ni ne vide indikacije koje
bi upuivale da proletarijat postaje klasa za sebe. !mjesto da se kree prema polarizaciji
klasa# oni tvrde da klasna struktura kapitalistiko drutva postaje sve kompleksnija i
diferenciranija. (ostojano rastua srednja klasa umetnula se izme%u proletarijata i bur$oazije.
! komunistikim re$imima postoje znaajne drutvene nejednakosti i malo je znakova
kretanja prema jednakosti.
Ekonomski determinizam+ ljudi su prisiljeni djelovati na nain koji im namee oranienja
ekonomije i pasivno reairaju na impersonalne sile# umjesto da aktivno konstruiraju svoju
vlastitu povijest. @ako je proletarijat prisiljen svojom ekonomskom situacijom zbaciti
bur$oaziju. 'uprotnosti u kapitalistikoj bazi neminovno e dovesti do njeova unitenja.
*adradnja je determinirana infrastrukturom# a ljudska svijest oblikovana ekonomskim
silama koje su neovisne o ljudskoj volji i izvan su kontrole ovjeanstva. ,ar2a je moue
predstaviti kao rubo pozitivista koji vidi uzronost iskljuivo kroz ekonomske snae.
(remda je davao prvenstvo ekonomskim faktorima# oni oblikuju samo jedan aspekt
dijalektike povijesti. 0deja o dijalektici odbacuje shvaanje o jednosmjernoj uzronosti koji bi
proizlazila iskljuivo iz ekonomskih faktora. /na tvrdi da su razliiti dijelovi drutva
me%upovezani i da jedni utjeu na drue. @ako razni aspekti nadradnje imaju odre%eni
stupanj autonomije i iraju svoju ulou utjeui na tijek povijesti. /ni nisu automatski i
mehaniki determinirani bazom. @vrdio je da ovjek stvara vlastitu povijest. 'amo ljudi mou
mijenjati drutvo. (remda uspjena revolucija ovisi konano o ekonomskoj situaciji# ona
zahtijeva ljudsku inicijativu. &judi moraju sami stvoriti svoju utopiju.
Perspe#tive rutvene a#cije i interpretacije
'ociolozi koji prihvaaju ovu perspektivu obino odbacuju shvaanje da drutvo ima jasnu
strukturu koja upravlja individuama da se ponaaju na odre%eni nain. *eki teoretiari ne
nijeu postojanje drutvene strukture# ali smatraju da ta struktura izrasta iz djelovanja
pojedinaca. 'imboliki interakcionisti prihvaaju postojanje drutvenih uloa# ali nijeu da su
te uloe fiksne i nefleksibilne ili determinirane navodnim potrebama drutveno sustava#.
=enomenoloija i etnometodoloija puno radikalnije odbacuju strukturalne perspektive. /ne
nijeu postojanje bilo kakve drutvene strukture. @vrde da socioloija ne mo$e ii dalje od
razumijevanja znaenja koja pojedinci pripisuju svijetu oko sebe.
,a2 Deber
'matra se jednim od > velika osnivaa socioloije# uz ,ar2a i )urkheima. (o njemu
Jsocioloija jest znanost koja se bavi interpretativnim razumijevanjem drutvene akcije# a
time i kauzalnim objanjenjem tijeka i posljedicaK. )rutvena je akcija ona koju poduzima
pojedinac i pridaje joj znaenje: akcija koja uzima u obzir ponaanje druih i time je
orijentirana u svom tijeku. "kcija o kojoj osoba ne misli# ne mo$e biti drutvena akcija. "ko
ne uzima u obzir postojanje i moue reakcije druih# ona nije drutvena.
7azlikovao je dva tipa razumijevanja. (ostoji aktuelles !erstehen U izravno promatrako
razumijevanje: moue je shvatiti da je netko ljutit# promatranjem njeova izraza lica.
)rui tip je er#l7renes Verste$en ili objasnidbeno razumijevanje+ sociolo mora pokuati
shvatiti znaenje neko djela pomou motiva koji su do njea doveli. Gbo ea drvosjea
www.nasciturus.com
sjee drvaM )a bismo ostvarili ovu vrstu razumijevanja# nu$no je staviti se u polo$aj osobe
ije ponaanje objanjavamo. ,oramo sebe zamisliti u njeovu polo$aju# kako bismo shvatili
motive koji stoje iza njeove akcije.
(okuavao je otkriti veze me%u doa%ajima i ustanoviti kauzalne odnose. @vrdio je da je
asketski protestantizam prethodio kapitalizmu i da a nalazimo otovo iskljuivo u onim
zemljama koje su postale kapitalistikima. *ije utvr%ivalo kako i zato je pridonio nastanku
kapitalizma. Kako bi ustanovio vezu# pokuao je razumjeti motive asketskih protestanata da
prihvate kapitalistiko ponaanje. Deberov rad na nastanku kapitalizma ilustrira njeovo
vjerovanje da drutvene akcije# naroito one u koje su ukljueni mnoi ljudi koji se ponaaju
na slian nain# mou dovesti do drutvenih promjena velikih razmjera# kao nastanka
kapitalizma. (remda drutvo mo$e sadr$ati institucije i drutvene skupine# ove se institucije i
drutvene skupine sastoje od pojedinaca ana$iranih u drutvenim akcijama.
Birokracije+ institucije koje vrsto nadziru i njima upravljaju ljudsko ponaanje ili drutvene
akcije. 'vejedno je smatrao da se one sastoje od pojedinaca koji obavljaju drutvena
djelovanja. @ako je mislio da se birokracije sastoje od pojedinaca koji obavljaju racionalna
drutvena djelovanja smiljena kako bi se postili ciljevi birokracija. @ako moderna drutva
prolaze kroz proces racionalizacije# dok istovremeno afektivna ili emocionalna akcija i
djelovanje na temelju obiaja i tradicije postaju sve manje va$nima.
Deber je mislio da su birokratske oranizacije dominantne institucije industrijsko drutva.
Birokraciju je shvaao kao odre%enu oranizaciju s hijerarhijom plaenih slu$benika#
zaposlenih na puno radno vrijeme# koji oblikuju zapovjedni lanac. Birokracija se bavi
administriranjem# kontrolom# upravljanjem i koordinacijom kompleksno niza zadaa.
0dentificirao je razliite tipove djelovanja koji se razlikuju prema znaenjima na kojima se
zasnivaju. !kljuuju:
3. afektivno ili emocionalno djelovanje+ potjee iz pojedineva emocionalno stanja u
posebnom trenutku. &jutnja koja za posljedicu ima vikanje ili fiziko nasilje je
primjer.
;. tradicionalno djelovanje+ temelji se na ustanovljenom obiaju. (ojedinci djeluju na
odre%eni nain zbo navike koja je u njih ura%ena# jer su se stvari uvijek inile na taj
nain. *emaju prave svijesti o tome zato neto ine< njihove akcije su jednostavno
njihova drua priroda.
>. racionalno djelovanje+ ukljuuje jasnu svijest o cilju: ona je akcija menad$era koji $eli
uveati produktivnost ili raditelja koji mora izraditi stambenu zradu. :ilj je jasno
definiran# tako%er pretpostavlja sustavnu procjenu raznih sredstava za postizanje cilja i
odabir najprimjerenijih sredstava.
,islio je da je racionalno djelovanje postalo dominantan nain djelovanja u modernom
industrijskom drutvu. Birokratska oranizacija ima jasno definiran cilj.
Birokracija je i sustav kontrole koji ukljuuje hijerarhijsku oranizaciju u kojoj nadre%eni
stroo nadziru i discipliniraju djelovanja podre%enih. ,ora postojati minimum svojevoljno
podvravanja viem autoritetu. &eitimnost se mo$e zasnivati na razliitim tipovima
znaenja. /blik oranizacijske strukture ne proistjee iz leitimacijsko tipa na kojem se ona
zasniva. Deber je identificirao > oblika leitimacije# koji proizlaze iz > tipa drutvene akcije.
'vako djelovanje pru$a posebnu motivaciju za poslunost# motivaciju koja se zasniva ili na
emocijama# obiajima ili na racionalnosti. /vi tipovi leitimne kontrole su karizmatska vlast#
tradicionalna vlast i racionalno+lealna vlast.
www.nasciturus.com
3. karizmatska vlast+ oranizacijske strukture su fluidne i loe definirane. /ni koji
zauzimaju polo$aj dijele vlasti s vo%om njeovu karizmu ili imaju vlastitu. *e postoji
fiksna hijerarhija slu$benika niti neka posebna pravna pravila upravljaju
oranizacijom vo%a i sljedbenika. *jeovi pripadnici se obino oslanjaju na milostinju
ili pljaku. /va vlast je kratko vijeka# nakon vo%ine smrti mora se rutinizirati pokret
ili na nain tradicionalne ili racionalno+lealne da bi se ouvala.
;. tradicionalna vlast+zacijska struktura ima ; oblika: prvi je kuanstvo koje ukljuuje
ro%ake# odabrane prijatelje i slue koje ovise o lavi kuanstva# drui je sustav vazala#
kakvi su feudalni ospodari koji se zaklinju na vjernost kralju ili kraljici i dobivaju na
temelju toa zemlju. )u$nosti oba oblika definiraju se obiajima ali se mou
mijenjati.
>. racionalno+zakonska vlast+ stvara posebnu vrstu oranizacijske strukture. @o je
birokracija+hijerarhijska oranizacija racionalno smiljena kako bi se koordinirao rad
mnoih pojedinaca koji obavljaju administrativne zadae veih razmjera i ostvaruju
ciljeve oranizacije. 0dealni tip racionalno+ zakonske birokratske oranizacije sadr$i
elemente:
a. stalne djelatnosti koje su potrebne za ostvarenje oranizacijskih svrha
distribuirane su na utvr%en nain kao slu$bene du$nosti. 'vaki administrativni
slu$benik ima jasno definirano podruje odovornosti. Kompleksne zadae su
razlomljene u manje dionice# s pojedinim slu$benikom specijaliziranim za
posebno podruje. !nutar svako odsjeka svaki slu$benik ima jasno definiranu
sferu odovornosti i nadle$nosti.
b. /ranizacija ureda slijedi naelo hijerarhije# to znai da je svaki ni$i ured pod
kontrolom i nadzorom viea. !spostavljen je lanac zapovijedanja i
odovornosti pri emu su slu$benici odovorni svom neposrednom
nadre%enom istodobno za obavljanje svojih vlastitih slu$benih du$nosti kao i
onih koji su pod njima.
c. )jelovanjem birokracije upravlja konzistentan sustav apstraktnih pravila i
primjena ovih pravila na pojedinane sluajeve. @a pravila jasno definiraju
ranice ovlasti pojedinanih slu$benika u hijerarhiji. (oslunost nadre%enima
proistjee iz vjerovanja u ispravnost pravila. /na nameu striktnu disciplinu i
kontrolu# te ostavljaju malo prostora osobnoj inicijativi ili diskrecijskom
odluivanju.
d. "ktivnostima birokrata upravljaju pravila# a ne osobna razmatranja. )jelovanja
su racionalna.
e. 'lu$benici su zaposleni na temelju tehniko znanja i ekspertize. 8ednom kad
su zaposleni# slu$benici postaju plaeni zaposlenici na puno radno vrijeme# a
njihovo zanimanje prerasta u karijeru. *apredovanje se temelji na naelu
starijea ili na postinuima# ili oboje.
f. Birokratska administracija pretpostavlja stroo razdvajanje privatno i
slu$beno dohotka. 'lu$benici ne posjeduju bilo koji dio oranizacije za koju
rade# niti mou koristiti svoj polo$aj za privatne dobitke.
0dealni tip birokracije se nikad ne mo$e potpuno ostvariti. /dluujui razlo za napredovanje
birokratske oranizacije oduvijek je bila njezina isto tehnika nadmo nad bilo kojim druim
oblikom oranizacije. @a tehnika superiornost potjee od kombinacije specijalistikih
vjetina podre%enih ciljevima oranizacije. ! usporedbi s druim oblicima oranizacije#
zadae se u birokraciji obavljaju preciznije i br$e# s manje trvenja i s ni$im trokovima.
www.nasciturus.com
Bio je svjestan i mana birokratskih oranizacija: stro nadzor slu$benika# oranienih na vrlo
specijalizirane zadae# smatrao je oranienjem ljudske slobode. !niformne i racionalne
procedure birokratske prakse uvelike sprjeavaju spontanost# kreativnost i individualnu
inicijativu. 'tvara $eljezni kavez koji zatvara i oraniava ljude. (roces racionalizacije je
besciljan jer razara tradicionalne vrijednosti koje su davale znaenje i smisao $ivotu. Ga njea
je veliko pitanje to se mo$emo suprotstaviti toj maineriji kako bismo barem dio
ovjeanstva odr$ali slobodnim od ovo parceliranja due# od ove nadmone vladavine
birokratsko naina $ivota. ,islio je da je birokracija od kljune va$nosti za funkcioniranje
velikih industrijskih drutava. (osebice je mislio da dr$avna i ekonomska poduzea ne bi
mola uinkovito funkcionirati bez birokratsko nadzora. /na je najpotpunija i
najuinkovitija institucionalizacija moi ikad stvorena. 1idio je ; lavne opasnosti ako se
kontrola ostavi u rukama samih birokrata:
3. naroito u kriznim vremenima# birokratsko vodstvo je neuinkovito. Birokrati su
uvje$bani slijediti naredbe i obavljati rutinske zadatke# a ne donositi politike odluke i
davati inicijative.
;. u kapitalistikom drutvu# vrhunski birokrati mou biti pod utjecajem pritiska
kapitalistikih interesa i krojiti svoju administrativnu praksu prema zahtjevima
kapitala.
@vrdio je da se te opasnosti mou izbjei jedino sna$nom parlamentarnom kontrolom dr$avne
birokracije. (olitiari su javne linosti# otvorene preispitivanju javnosti i kritikama oporbenih
stranaka. /ni stoa odovaraju za svoje djelovanje.
(rofesionalnim politiarima nedostaje tehniko znanje koje kontrolira birokracija i oni su
malo svjesni njezina unutarnje djelovanja i procedura. /ni su uvelike ovisni o informacijama
koje im daju birokrati i o njihovu savjetu lede izvedivosti mjera koje politiar $eli poduzeti.
(olitiar mo$e na kraju zavriti tako da njime upravlja birokrat. Deber je mislio da samo
sna$na parlamentarna vlast mo$e kontrolirati dr$avnu birokraciju. 'uerirao je da bi dr$avni
birokrati trebali izravno i redovito podnositi izvjetaje parlamentu i svojim djelatnostima.
(rocedura za to je parlamentarni odbor ili povjerenstvo# koje e sustavno preispitivati najvie
dr$avne slu$benike.
Deber se sna$no suprotstavljao onome to je smatrao jednostranim materijalizmom
marksizma. *ijekao je da su ljudska miljenja u potpunosti oblikovana materijalnim ili
ekonomskim silama. 1odio je rauna i o odbacivanju jednostrano idealizma# koji smatra da
ljudskom povijeu upravljaju ideje i vjerovanja ljudi. )r$ao je da su va$ni i materijalni
faktori i vjerovanja. ,islio je da se reliiozna vjerovanja mou razviti sasvim neovisno o
materijalnim faktorima+primjerice# teolokim arumentima unutar :rkve.
(rije no to se kapitalizam moao potpuno razviti# bilo je nu$no imati primjerena vjerovanja i
primjerene materijalne okolnosti. Gemlje poput Britanije i '")+a imale su i materijalne uvjete
i vjerovanja asketsko protestantizma# koji su bili nu$an preduvjet za razvoj kapitalizma.
Kritike: mo$e se odrediti sredinja slabost Deberove socioloije. /ptu$ivali su a za
metodoloki individualizma+ on je htio sve drutvene sile i pritiske objasniti na djelovanja i
svrhe naizled izoliranih pojedinaca. @eko je pomiriti njeovo shvaanje da birokracije otro
oraniavaju ljudsku slobodu ili da je drutvo podijeljeno na drutvene klase# s njeovom
tvrdnjom da se drutvo jednostavno sastoji od pojedinaca koji odabiru tijek svoa
sudjelovanja u skladu s vlastitim motivima. (ostmodernisti openito tvrde da birokratske
oranizacije vie nisu dominantne institucije u suvremenim drutvima. 1jeruju da su
oranizacije postale puno fleksibilnije# da se u njima manje upravlja pravilima i da su manje
hijerarhijske. /ranizacije nisu uvijek uspjene u uvjeravanju ljudi da se ono to ine mo$e
opravdati jednostavno pomou racionalnosti. ! modernim drutvima ljudi mou dovoditi u
www.nasciturus.com
pitanje ciljeve koji se racionalno pokuavaju ostvariti. ,ou je sve vei nalasak na
demokratskoj kontroli oranizacijskih ciljeva. Deberovi poledi su bili izvanredno utjecajni.
1im.oli+#i intera#cionizam
0zrazito je amerika rana socioloije. 7azvila se iz rada skupine amerikih filozofa# npr.
8ohna )eweyja# Dilliama 0.@homasa i 4eorea Berberta ,eada. Gaokupljeni su objanjenjem
drutvenih djelovanja pomou znaenja koja im pridaju pojedinci. 1einom se usredotouju
na interakcijske situacije malo opsea.
4eore Berbert ,ead se smatra utemeljiteljem simboliko interakcioizma. &judi svoju
prirodu duuju injenici da su ljudi u me%usobnoj interakciji pomou simbola# od kojih su
najva$niji sadr$ani u jeziku. 'imbol ne stoji jednostavno za neki doa%aj ili predmet: on ih
definira na poseban nain i upuuje kako treba reairati na njih. 'imboli nameu posebna
znaenja predmetima i doa%ajima# i inei to# uvelike iskljuuju drua moua znaenja.
'imboli daju znaenja kojima ljudi mou smisleno biti u interakciji sa svojim prirodnim i
drutvenim okoliem. *jih su stvorili ljudi i oni se ne odnose samo na bitnu narav predmeta i
doa%aja neo i na naine na koje ih ljudi opa$aju. Bez simbola ne bi bilo ljudske interakcije
niti ljudsko drutva. 'imbolika interakcija je nu$na budui da ljudi nemaju instinkta koji bi
upravljali njihovim ponaanjem. Kako bi pre$ivjeli# oni stoa moraju konstruirati svijet
znaenja i $ivjeti unutar njea. (omou simbola daje se znaenje svijetu prirode# s time je
omouena i ljudska interakcija s tim svijetom.
)rutveni $ivot se mo$e odvijati samo ako pripadnici drutva imaju veinom zajednika
znaenja i simbole. )a bi se interakcija doa%ala# svaka ukljuena osoba mora interpretirati
znaenja i namjere druih. @o omouuju zajedniki simboli i preuzimanje uloa+ proces koji
ukljuuje jednu osobu koja preuzima ulou drue imainativno se smjetajui u polo$aj osobe
s kojom je u interakciji. "ko jedna osoba vidi druu kako mae rukom ili pesnicom# ona e se
staviti u polo$aj te osobe kako bi interpretirala namjeru i znaenje. *akon toa e reairat na
tu radnju. /soba s kojom je on u interakciji potom e preuzeti njeovu ulou# interpretirati
reakciju i nastaviti ili zavriti interakciju. *a taj se nain ljudska interakcija mo$e vidjeti kao
neprekinuti proces interpretacije# pri emu svatko preuzima ulou druoa.
(rocesom preuzimanja uloa pojedinci razvijaju koncept JjastvaK. 'mjetajui sebe u polo$aj
druih# oni su u stanju ledati i na sebe. ,ora promatrati sebe sa stajalita druih# razlikujemo
dva aspekta jastva. /bjektivno 8" -JmeK. je vaa definicija sebe u specifinoj drutvenoj
ulozi+ dobar roditelj# odan prijatelj. 8" je vae miljenje o sebi kao cjelini. 8"# koji se tako%er
mo$e nazvati vaim pojmom o sebi -self concept. izra%uje se iz reakcija druih na vas i
naina na koji vi tumaite te reakcije. 8astvo je naueno u djetinjstvu# postoje ; lavna stadija
u ovom razvoju. (rvi je stadij iranja su djeca koja iraju uloe koje nisu njihove vlastite.
)rui stadij je stadij ire+ irajui iru# djeca sebe poinju vidjeti iz perspektive raznih
sudionika. Kako bi irali ire djeca moraju postati svjesna svo odnosa s druim iraima.
,oraju sebe smjestiti u uloe druih kako bi procijenila svoju vlastitu posebnu ulou u iri.
)jeca sebe vide kroz kolektivno stajalite druih iraa.
7azvoj svijesti o sebi je bitan dio procesa postanka ovjekom. "ko nisu svjesni sebe#
pojedinci nee biti u stanju razovarati sami sa sobom i misao ne bi bila moua. &judi mou
upravljati svoje vlastito djelovanje pomou misli i volje. /ni sebi mou postaviti ciljeve#
planirati budue radnje i razmatrati posljedice alternativnih tijekova djelovanja. @ako su
pojedinci u stanju vidjeti sebe onako kako drui vide njih. (ojedinci e postati svjesni onoa
to se od njih oekuje i pokuat e u skladu d tim modificirati svoja djelovanja. (ostat e
svjesni openitih stajalita zajednice i prosu%ivati i vrednovati sebe. *a taj se nain ponaanje
reulira pomou oekivanja i stavova druih.
www.nasciturus.com
&judi e biti skloni djelovati na nain koji je konzistentan i s oekivanim ponaanjem
povezanim s posebnom uloom# i s konceptom jastva te osobe. )rutvene institucije poput
obitelji ili dr$ave postoje# u smislu da su im prikljuene posebne drutvene uloe.
3. mnoa kulturna oekivanja nisu specifina. )rutvo oekuje da se nosi odjea# ali
postoji izbor koja.
;. pojedinci imaju mnoo izbora s obzirom na uloe koje e preuzeti# imaju element
izbora kad odluuju kojim e se poslom baviti.
>. neke drutvene uloe potiu raznolikost ponaanja# od kreatora da razvijaju novu
modu.
?. drutvo nema sveobuhvatnu kulturu+ postoje supkulture.
5. mnoa kulturna znaenja upuuju na mounosti# a ne na zahtjeve. 'tolica+ mo$e se
sjesti na nju# ali se ne mora.
H. ponekad je nemoue djelovati u skladu s drutvenom uloom# roditelji mou otkriti
da nisu sposobni dobro se brinuti oko svoje djece. @ad je potrebno novo i inovativno
ponaanje.
)rutvene uloe nisu fiksne niti nepromjenjive. ,ead vidi ljude koji istovremeno aktivno
stvaraju drutveni okoli# ali su njime i oblikovani. 'toa ovjeanstvo $ivi u svijetu simbola
koji daju znaenja i smisao $ivota i temelj su ljudske interakcije.
Berbert Blumer+ razvio je ideje svoa mentora ,eada. (rema njemu# smboliki
intarakcionizam poiva na > osnovne premise:
3. ljudi djeluju na temelju znaenja koja daju predmetima i doa%ajima# a ne reairaju
jednostavno na izvanjske podra$aje# kakvi su drutvene sile# ili na unutarnje# poput
oranskih potreba.
;. znaenja nastaju u procesu interakcije# a nisu jednostavno prisutna od poetka niti od
poetka oblikuju buduu akciju. ! izvjesnom stupnju# znaenja se stvaraju#
modificiraju# razvijaju i mijenjaju unutar interakcijskih situacija# a nisu fiksna i
otova.
>. znaenja su rezultat interpretativnih postupaka koje provode akteri unutar konteksta
interakcije. (reuzimajui ulou druoa# akteri interpretiraju znaenja i namjere
druih. (omou mehanizma samointerakcije pojedinci modificiraju ili mijenjaju svoju
definiciju situacije# isprobavaju alternativne pravce akcije i razmatraju njihove
moue posljedice.
Ka$e da se drutvo mora shvatiti kao trajni proces interakcije# koji ukljuuje aktere koji se
stalno prilao%avaju jedni druima i kontinuirano interpretiraju situaciju.
"kcija se smatra proizvodom faktora koji djeluju na pojedince i kroz pojedince. !mjesto da
se misli da ljudi aktivno stvaraju svoj vlastiti drutveni svijet# oslikani su kao da pasivno
reairaju na izvanjsku prinudu. *jihove su akcije oblikovane potrebama drutvenih sustava i
vrijednostima# uloama i normama koje su dio tih sustava.
Blumer shvaa da je akcija u odre%enom stupnju strukturirana i rutinizirana. Gnanje ne daje
precizni i detaljni recept za djelovanje koji se onda mehaniki slijedi u svakoj situaciji. !nutar
tih uputa postoji znatan prostor za manevriranje# preovaranje# me%usobno prilao%avanje i
interpretaciju. (riznaje postojanje drutvenih institucija i priznaje da one oraniuju ljudsko
ponaanje# ali ak i u situacijama dje prevladavaju striktna pravila# poput birokratskih
oranizacija# postoji jo uvijek prostor za ljudsku inicijativu i kreativnost.
Aesto su ih optu$ivali da prouavaju ljudske interakcije u vakuumu. Koncentrirali su se na
posebne situacije i susrete# malo ovorei o povijesnim doa%ajima koji su doveli do tih
situacija ili o irem drutvenom okviru unutar koje su se one pojavile.
www.nasciturus.com
*e uspijeva adekvatno objasniti kako dolazi do standardizirano normativno ponaanja i
zato su pripadnici drutva motivirani djelovati u skladu s drutvenim normama. 'line su
kritike upuene na raun onoa to mnoi vide neuspjehom interakcionista da objasne izvor
znaenja kojima oni pripisuju takvu va$nost. 0nterakcionizam ne objanjava podrijetlo
znaenja pomou kojih pojedince etiketiraju njihovi nastavnici# policajci i socijalni radnici.
(ropustili su objasniti najva$niju stvar u vezi sa znaenjem: njeovo podrijetlo.
*alasak na slobodi# slobodarstvu i individualnosti u interakcionizmu mo$e se jednim
dijelom smatrati odrazom ameriko samoshvaanja. *ije se uspio suoiti sa surovijom
zbiljom drutveno $ivota# niti je uzeti u obzir.
4oernost, postmoernost i postmoernizam
,oderni teoretiari tvrdili su da su sposobni pru$iti razumljivu i konanu teoriju drutva.
(ostmodernistiki teoretiari poriu takvu mounost. ,odernost i postmodernost su pojmovi
koji se koriste za opis razliitih razdoblja u razvoju ljudskih drutava.
,noi klasini sociolozi 3F. stoljea# poput :omtea# )urkheima# Debera i ,ar2a# dijelili su
zajedniki intelektualni interes prema socijalnim promjenama vezanim za industrijalizaciju.
'vi su oni te promjene smatrali bitnim promjenama kojima se oblikovala modernost. :omte je
vjerovao da e modernim drutvom dominirati znanost. !tjecaj reliije# praznovjerja i
=ilozofije zamijenit e se pozitivistikom znanou. Deber je vjerovao da e moderno doba
sve vie oblikovati racionalizacija i birokracija kako afektivne i tradicionalne akcije budu
postajale beznaajnije. ,ar2 i )urkheim manje su isticali znanstveno i racionalno miljenje#
ali su obojica imali vrsta stajalita o tome da se drutvo proresivno razvija# ,ar2+ prema
komunistikoj utopiji# )urkheim+prema kompleksnome drutvu utemeljenom na oranskoj
solidarnosti. 'lijedei izmjenu odinjih doba# drutvena se promjena smatrala cirkularnom.
/bino se smatra da podrijetlo modernoa naina razmiljanja treba potra$iti u
prosvjetiteljstvu 3Q. stoljea+ veliki europski intelektualni pokret koji je pokuao pomesti sve
predrasude prolih eneracija i zamijeniti ih racionalnijim temeljem drutvenoa $ivota. *ade
prosvjetiteljskih mislilaca odrazile su se u =rancuskoj revoluciji# a naslijedili su ih ve
spomenuti sociolozi 3F. stoljea.
(ostmodernistiki teoretiari tvrde da je prosvjetiteljski projekt naputen u suvremenom
drutvu. &judi vie ne vjeruju u neizbje$nost napretka# mo znanosti da rijei sve probleme#
mounost usavravanja ovjeanstva ili racionalno upravljanja drutvom. &judi su
pesimistiniji lede budunosti i puno manje spremni vjerovati da se uistinu mo$e pronai u
velikim teorijama ili ideoloijama poput marksizma. *e vide nikakve jednostavne recepte za
svjetske probleme.
8ean+=rancois &yotard+ tvrdi da su se postindustrijsko drutvo i postmoderna kultura poeli
razvijati krajem 3F56+ih# premda se razina razvoja i dosenuti stupanj razvoja razlikuju
izme%u zemalja i unutar njih. 'matrao je da je taj razvoj povezan s tehnoloijom# znanou i
odre%enim drutvenim razvojima# ali najva$nije su promjene u jeziku. Aini se da smatra da je
drutveni $ivot oraniziran oko tih jezinih iara. 8ezine ire slu$e da bi opravdale ili
leitimirale ponaanje ljudi u drutvu. /ne su ire u kojima sudionici mou pokuati
procijeniti jesu li odre%ene stvari istinite ili ispravne. 'vaka tvrdnja ili iskaz je potez koji
www.nasciturus.com
mo$e pomoi sudioniku u pokuaju da pobijedi u iri+ da navede drue da prihvate njeovu
verziju onoa to je istinito ili ispravno.
! jednostavnim ili predindustrijskim drutvima poput onoa ju$noameriko plemena
:ashinahua# naracija+ pripovijedanje pria# mitova# leenda i bajki+ lavna je jezina ira.
(ripovjeda ustanovljava svoje pravo da ovori i leitimnost onoa to ovori prema onome
tko je on u drutvu. (ripovijesti poma$u u priopavanju pravila na kojima se zasniva drutveni
poredak< oni iraju kljunu ulou u socijalizaciji.
' prosvjetiteljstvom# narativne jezine ire se openito zamjenjuju znanstvenim denotativnim
irama+ u njima je onaj tko ovori neva$an: tvrdnje se prosu%uju prema tome jesu li istinite ili
la$ne. (rimjenjuju se dokazi i racionalni arumenti kako bi se ustanovilo treba li iskaz
prihvatiti ili odbaciti. @vrdi da znanost nije u stanju osloboditi se u potpunosti naracijske
spoznaje. Gnanost poiva na metapripovijestima+ koje daju znaenje druim pripovijestima#
daju osjeaj svrhovitosti znanstvenom istra$ivanju i osjeaj upravljenosti na drutveni $ivot.
(okazuju da ljudi mou napredovati# pomou znanosti# prema pobjedi nad neznanjem ili
tlaenjem. Gnanje se tako%er opravdava kao neto dobro samo po sebi# to omouuje ljudima
da ostvare svoje potencijale.
&judi vie ne vjeruju da razum mo$e pobijediti praznovjerje# da se ljudi mou usavriti ili da
komunizam mo$e stvoriti savreno drutvo. (ostmoderna era ima ; lavna obilje$ja. (rvo#
potraa za istinom je naputena budui da su denotativne jezine ire dole na lo las.
'poznaja se framentira u mnotvo razliitih jezinih iara koje su specifine za posebna
podruja znanosti ili drutveno $ivota. )ruo# denotativne jezine ire zamjenjuju se
tehnikim jezinim irama. /vdje se iskazi procjenjuju prema tome jesu li korisni i uinkoviti
ili ne. *alasak se prebacuje s konanih ciljeva ljudske djelatnosti prema tehnikim
sredstvima pomou kojih se neto mo$e postii.
7aunalna tehnoloija je postala lavna proizvodna snaa. 1eina postmoderne znanosti je
zaokupljena komunikacijom# jezikom i skladitenjem informacija. Gnanje koje se ne mo$e
prevesti u raunalni oblik ili se ubi ili se ne zamjeuje. 0 ekonomska aktivnost se sve vie
usredotouje na informacijske tehnoloije. )rutveni $ivot se sve vie nadzire i kontrolira
pomou kompjuteriziranih strojeva< a kontrola znanja postaje lavni izvor moi. &yotard
spekulira da se ratovi u budunosti nee voditi oko teritorija neo zbo kontrole nad znanjem.
1elike teorije o istini# pravdi i napretku izale su iz mode. (ostmodernizam nudi mounost
tolerancije i kreativne raznovrsnosti# u kojoj ljudi nisu iskvareni nekom doktrinarnom
metanaracijom.
Kritika: dokazi kojima se koristi da bi podupro svoje tvrdnje oskudni su i ostavljaju itatelja s
malo razloa da odabere &yotardovu jezinu iru# a ne onu nekoa druo drutveno
teoretiara.
8ean Baudrillard+ Simulaije
'matra da su drutva ula u novu# razliitu fazu# a ta se promjena mo$e vidjeti na jeziku i
znanju. 7azmjerno je pesimistian prema posljedicama te promjene pa smatra da je rije o
zamci iz koje je izlaz nemou.
@vrdi da se drutvo odmaklo od faze u kojoj je dominirala proizvodnja i koju su oblikovale
ekonomske sile ukljuene u razmjenu materijalnih faktora. 'redinja va$nost kupnje i prodaje
materijalnih dobara zamijenila je kupnja i prodaja znakova i slika koje nemaju otovo nikakve
veze s materijalnom stvarnou. 'like su sve# stvarnost nije nita.
@vrdi da su se znaci u ljudskoj kulturi razvijali putem ? lavne faze:
www.nasciturus.com
3. znaci -rijei# slike. su odrazi temeljne stvarnosti
;. znak prikriva i pervertira jedan dio temeljne stvarnosti. 'like postaju distorzije istine#
ali nisu izubile sve veze sa stvarima koje postoje u stvarnosti
>. znak maskira odsutnost jedno dijela temeljne stvarnosti. 0kone mou prikriti
injenicu da Bo ne postoji
?. znakovi vie nemaju nikakve veze s bilo kakvom stvarnou: postaju vlastiti isti
simularum -slika neea to ne postoji i to nikada nije ni postojalo..
(rimjeri: )isneyland se opisuje kao savreni model simulacruma. 7ije je o kopiji zamiljenih
svjetova# cijeli je &os "neles svojevrsni svijet utemeljen na priama i slikama koje nemaju
nikakve veze sa stvarnou. (okuaji da se zahvati stvarnost nu$no dovode do njezina
unitena# stoa kultura znanosti i televizije ne zahvaa nita doli sliku stvari koje nikada nisu
postojale ili koje su ve unitene.
,o vie nije nejednako raspore%ena# ona je jednostavno nestala. *itko vie nema moi da
promijeni stvari. /n tu situaciju uspore%uje s nuklearnim naoru$anjem# sa situacijom u kojoj
obje strane ponitavaju jedna druu# pa je bilo kakva akcija nemoua. ' krajem stvarnosti i
njezinom supstitucijom simulacruma# i s krajem bilo kakve stvarne moi# mi smo svi
zarobljeni u svojevrsnome zatvoru# nae slobode da mijenjamo stvari vie nema pa smo
osu%eni da stalno izmjenjujemo besmislene znakove.
Aini se da masovnim medijima# a posebno televiziji pridaje posebnu va$nost. Aini se da je
televizija otovo iskljuivo odovorna to nas je uvela u situaciju u kojoj se slika i stvarnost
vie ne mou razluiti.
Kritika: pie vrlo apstraktno# za svoje tvrdnje ne nudi sustavne dokaze. *jeova analiza
politike postupno deenerira u posve nedokazane tvrdnje. 0zubio je vezu sa stvarnou# a ne
postmoderni svijet.
)avid Barvey+ marksizam i postmodernost
'la$e se da se drutvo bitno izmijenilo# ali ne misli da su te promjene neprijeporno bitne.
/dbija tvrdnju da su metapripovijesti nad$ivjele svoju korisnost# jer koristi marksizam kao
temelj svoje analize. 1ie se trudi objasniti promjene u suvremenim drutvima neoli
postmodernisti. /n je neomarksist koji je razvio teoriju postmodernosti. Kapitalistiki sustav
zadr$ava > bitna obilje$ja koja u postmodernizmu nisu nestala:
3. kapitalizam se temelji na ekonomskome rastu# a kada nema rasta# tvrdi se da je u krizi.
;. temelji se na tome da se radnike plaa manje neo to vrijedi roba to ju oni
proizvode# tako da se mou stvarati profiti.
>. dinamian je# uvijek proizvodi nove naine oranizacije rada i tehnoloke inovacije#
jer poslovni subjekti uvijek moraju biti ispred konkurencije.
7azdoblja krize su neminovna+ona dovode do promjena u ekonomiji koje mou imati va$ne
posljedice za drutvo i kulturu. 'matra da je postmodernost odovor na jednu takvu krizu koja
je zapoela 3FN>. sve do tad je kapitalizam bio stabilan. ! veini zemalja dolo je do stalnoa
rasta# sve bolje $ivotno standarda i relativne harmonije me%u drutvenim klasama. /d te
odine niz ekonomskih problema poodio je kapitalistiku ekonomiju. (roizvo%ai nafte
poveali su cijenu# nezaposlenost je poela rasti# profiti opadati i mnoe je poodila visoka
inflacija bez ekonomsko rasta.
(ripada onima koji tvrde da je fleksibilnost u poslu -obino zvana postfordizam. poela
zamjenjivati fordizam. 'matra da fleksibilna akumulacija ukljuuje nale promjene na tr$itu
radne snae# u proizvodima i obrascima potronje# u nalijim tehnolokim promjenama# u
poveanju zapoljavanja u tercijarnom sektoru# u smanjivanju moi sindikata# u visokoj
nezaposlenosti i u smanjivanju siurnosti za radnike od kojih se oekuje da budu dovoljno
fleksibilni kako bi se prilaodili stalno promjenjivim zahtjevima svojih poslodavaca. Biznis se
www.nasciturus.com
vie ne mo$e oslanjati na uobiajene i duorone profite pa se mora stalno prilao%avati kako
bi uspio. @e su ekonomske promjene utjecale na kulturne# socijalne# politike promjene.
/tkako je masovna proizvodnja postala manje profitabilna# fleksibilna akumulacija je dovela
do toa da kapitalizam pone eksploatirati manja tr$ita sa specijaliziranim ukusima# a time i
potakla kulturnu raznolikost. 've intenzivnija eorafska mobilnost i razvoj lobalno
turizma doveli su do jae pro$imanja razliitih svjetskih kultura. /sjeaj za prostor i vrijeme
u postmodernosti je oslabio. 1remena# mjesta i kulture mijeaju se i pribli$avaju. @o se potom
odra$ava u umjetnosti# filozofiji i socijalnoj misli. 'vjetski financijski sustav je postao tako
slo$en da a nacionalne vlade ne mou ni razumjeti# a kamoli kontrolirati. *ije utjecala samo
na vlade# neo i na razvoj politikih i socijalnih pokreta. 've va$nija postaju pitanja
osloba%anja $ena# etnikih nejednakosti i bijede u @reem svijetu. )rutvo je stvarno i sastoji
se od vie stvari neoli su to jezine ire ili simulacrum.
4oerne teorije rutva i sociolo!ija moernosti
(ostoje brojni sociolozi koji vjeruju da je moue racionalno analizirati drutveni svijet#
razviti koherentne teorije drutvenoa svijeta i intervenirati kako bismo a poboljali. (oriu
da su metapripovijesti opasne# da je znanje relativno i da je prosvjetiteljski projekt doao do
kraja puta.
Ken ,alik+ rasizam je posljedica kapitalistikih drutvenih odnosa# vjeruje da prosvjetiteljsko
miljenje pru$a temelje vjeri da se prema ljudima treba odnositi na jednak nain. *alaava
kako isticanje pluralizma i raznolikosti mo$e poslu$iti kao izovor kojim e se podupirati i
opravdavati nejednakost.
"nthony 4iddens+ visoka modernost i daljnji razvoj
*e prihvaa tvrdnju da sve prosvjetiteljska miljenja moramo odbaciti# da za metanaracije
vie nema mjesta i da je sve znanje relativno. /dbacuje ideju da su zapadna drutva ula u
razdoblje postmodernosti.
@vrdi da moderna drutva karakterizira br$a promjena. (romjene nalo obuhvaaju otovo
cijelu zemaljsku kulu i nisu oraniene na zemljopisno manja podruja.
3. postoji proces distanciranja prostora i vremena. 1remenska koordinata ne ovisi o tome
dje se nalazimo. 'tandardizirani sustav bilje$enja vremena je omouio razvoj
putno prometa koji su omouili koordinirano ibanje dobara i ljudi u prostoru i
vremenu.
;. mehanizam iskorjenjivanja+ izdvajanje socijalnih odnosa iz lokalnoa konteksta i
interakcije. /mouuje ljudima da sura%uju i da se odnose prema ljudima koji ne $ive
na njihovu lokalnom podruju. 'manjio je va$nost lokalnih kontakata i zapoeo
razlaati zemljopisna oranienja.
>. razvoj simbolikih znamena+ kudikamo najva$nija vrsta je novac# omouuje
razmjenu dobara i uslua izme%u ljudi koji se nikad nisu sreli# da se provode s
najudaljenijih zemljopisnih toki# a da se ljudi ne moraju uope sresti. (ostojanje
kredita omouuje oda%anje plaanja# a time se smanjuju oranienja koja su inae
vremenske ranice postavljale postupku razmjene.
?. razvoj ekspertnih sustava+ sustavi tehnikih postinua ili profesionalnih ekspertiza
koji oraniziraju velika podruja materijalne i socijalne okoline u kojoj danas $ivimo.
/ni omouuju ljudima koji $ive u doba modernosti da izvode svoje dnevne aktivnosti
a da ne moraju imati nikakvo tehniko znanje onoa to rade. (rimjer: motociklisti i
vozai mou voziti a da nemaju nikakvo znane o tome kako se rade ceste.
www.nasciturus.com
/mouuju da se mnoi aspekti drutvenoa $ivota zbivaju# a da pritom nema potrebe
za osobnim kontaktima izme%u ljudi ukljuenih u te procese.
5. modernost mijenja temelj na kojemu se radilo povjerenje. 'voje povjerenje ula$emo
u ekspertne sustave koji poduavaju ljude# nadziru i reuliraju njihovo ponaanje.
H. sve vea refleksivnost+ odnosi se na nain na koji ljudi razmiljaju i reflektiraju o tome
to rade kako bi razmotrili hoe li u budunosti postupiti drukije. @radicija ubi velik
dio va$nosti# a refleksivnost postaje norma. 'vako se znanje preispituje i revidira.
'ocioloko znanje reflektira se na drutvo i poma$e mu da oblikuje sam socijalni $ivot
koji to znanje opisuje. 'ocioloko miljenje oblikuje nain na koji ljudi promatraju
svijet i ono utjee na njihove odluke.
N. modernost je lobalizirajua+ iskorjenjivanje i refleksivnost omouuju da se socijalne
interakcije protenu na itav svijet# a posljedica je da se drutveni $ivot u posebnim
reijama sve vie oblikuje prema doa%ajima koji se zbivaju na udaljenim mjestima.
,odernost se temelji na ? kljune institucije:
3. kapitalizam+ akumulacija kapitala u uvjetima konkurencije na tr$itu rada i
proizvodnje. Kapitalisti uvijek tra$e nova tr$ita i pokuavaju proizvesti nove
proizvode kako bi stekli profit. @o ini modernost za pojedinca izvorom nesiurnosti i
dovodi do procesa lobalizacije.
;. industrijalizacija+ iskoritavanje ne$ivih izvora materijalne moi u proizvodnji dobara
i sredinju ulou strojeva u proizvodnom procesu. 'tvara olemo poveanje
proizvodnosti ljudskoa rada.
>. nadzor+ nadledanje podinjeno stanovnitva u sferi politike. )r$ava razvija niz
administrativnih sustava za motrenje populacija kako bi se ponaanje ljudi molo
kontrolirati.
?. vojna sila+ kontrola sredstava nasilja u kontekstu industrijalizacije rada.
4iddens raspravlja o ; socioloke teorije iskustva modernosti:
3. &judi su uhvaeni u zamku loike birokratske racionalnosti i imaju malo slobode za
samoizra$avanje. 4iddens odbacuje to stajalite.
;. ,odernost obilje$ava eksploatacija populacijske mase koja je prirodom
kapitalistiko rada otu%ena od svoje prave ljudskosti. /dbacuje i to stajalite+ ona u
$ivotu ljudi otvara nove mounosti koje u predmodernim drutvima nisu postojale.
7izici:
3. rast totalitarne moi+ proizlazi iz postojanja sustava nadziranja koji omouuje vrlo
jaku kontrolu populacija.
;. kolaps mehanizma ekonomskoa rasta+ proizlazi iz nepredvidljivosti kapitalizma#
njeovih uspona i padova i iscrpljive prirode odre%enih resursa na kojima poiva.
>. nuklearni sukob lobalno ratovanja+ ostaje stvarna mounost jer niz zemalja
posjeduje sredstva za masovno unitenje.
?. ekoloki raspad ili katastrofa+ stvarna mounost# nesree s atomskim centralama
-Aernobil.. 4lobalno zarijavanje# razradnja ozonsko omotaa i dr. to uro$ava
$ivot na Gemlji.
@vrdi da prilikom drutveno planiranja uvijek postoji element nesiurnosti i neizvjesnosti.
*a drutvenu prirodu nikada se u potpunosti ne mo$e uprijeti prstom jer se prilikom pokuaja
njezina razumijevanja uvijek mijenjamo# a i drutva su slo$ena. @o ne znai da je nemoue
barem rubo pokuati kormilariti molohom -podivljalom stroju oleme snae kojim mo$emo
upravljati do izvjesne mjere ali e se oteti kontroli. modernosti u smjeru u kojemu $elimo ii.
(osljedice intervencije mou biti nepredvidljive# ali pomanjkanje bi zavrilo nesreom.
www.nasciturus.com
4iddens termin postmodernosti rabi kako bi opisao vrstu drutva koja e se mo$da pojaviti u
budunosti. ? promjene koje e se zbivati u preobrazbi modernosti u postmodernost jesu
sljedee:
3. kapitalizam e se formirat u sustav postoskudice+ tr$ita e i dalje postojati# ali nee
stvarati nejednakost jer e za sve biti dovoljno robe. @o e se dijelom postii stalnim
ekonomskim rastom# ali i smanjivanjem aspiracija stanovnitva boatijih zemalja. 0ma
dokaza da u boatijim zemljama ljudi postaju umorni od neativnih posljedica
neoranienoa ekonomsko rasta. *esretni su zbo prenapuenih prometnica#
oneienja# viih stanarina i cijena stanova. (oinju prihvaati da manje plae ustvari
mou poboljati kvalitetu ljudskih $ivota. Boatije nacije morat e prihvatiti potrebu
da sa siromanijima podijele dio svo boatstva.
;. drutva utemeljena na nadziranju stanovnitva zamijenit e drutva s vieslojnom
demokratskom participacijom+ ljudi sve vie tra$e pravo da o svim aspektima svojih
$ivota imaju pravo rei to misle# a to vrijedi na svim razinama.
>. dominaciju vojne sile zamijenit e demilitarizacija+ ranice se sve vie prihvaaju#
razmirica oko teritorija biti e manje. )r$ave e rado prihvatiti smanjenje olemih
trokova radnju vojnih snaa ili za ratovanje.
?. industrijalizaciju e prevladati humanizacija tehnoloije+ ljudi su sve svjesniji potrebe
da se tehnoloija nadzire kako bi se izbjele katastrofalne posljedice. 've se vie ljudi
brine primjerice za kloniranje# presa%ivanje orana# enetski modificirana hrana# kako
bi se sprijeilo da one prouzroe ekoloke katastrofe i ljudske traedije.
4iddensova vizija je prilino idealistina i apstraktna. (ru$a alternativu postmodernizmu i
teorijama postmodernizma. !puuje na zakljuak da su tvrdnje o tome da smo uli u razdoblje
postmodernosti preuranjene. Pelimo li kontrolirati rizike suvremenoa drutva i ostvariti
potencijale za poboljanje ljudskih $ivota# moli bismo rei da je socioloka imainacija
potrebnija neo ikada.