Univerzitet u Sarajevu

Fakultet Islamskih nauka

Teoloki odsjek

III semestar, I ciklus studija

Socijalna Filozofija i Filozofija kulture

2016/2017.

Esej

Platonova drava

Mentor: mr. Samedin Kadi Student: Almir Hasan, redovan, 3544

Sarajevo, decembar, 2016.

UVOD

Drava je Platonovo glavno filozofsko djelo - njegov pokuaj da svima pokae kakva bi
trebala biti idealna drava. To je zapanjujua knjiga, prepuna ideja i rasprava o znanju, religiji,
dui, etici, politici, obrazovanju, feminizmu, ratu, umjetnosti i jo mnogo emu.

Drava je "zatvoren" tekst koji nastoji pruiti konane i zakonodavne odgovore na veinu
problema i pitanja koje postavljaju Platonovi prijatelji i suvremenici. Gotovo sve ideje su
meusobno povezane.

Time je postignuta skladnost i dosljednost, ali to znai da dovoenjem u pitanje jednog

sredinjeg stupa tog filozofskog zdanja, pada itav sustav. No, najvaniji je ipak kontekst
rasprave - grad Atena.
Grki gradovi drave i Platon

Grci su se i u domovini i u inozemstvu organizirali u nezavisne zajednice, pa je grad

(polis) bio osnovni oblik grke vladavine. ivjeli su u malim, neovisnim, veinom
siromanim dravama, dok su Egipat i Perzija bili golema, bogata, monolitna i teokratska
drutva.

Postojalo je mnogo gradova-drava i svi su meusobno bili neovisni i imali razliite

politike sustave. Atena je bila posebna po estom odabiru vrlo neposrednog oblika
demokratske vlasti, u emu su sudjelovali svi odrasli muki graani. Biti graaninom Atene
znailo je imati povlastice, ali i mnoge naporne politike i javne dunosti, kao to su vojna i
sudska sluba; a za imunije i plaanje vjerskih obreda i sezonskih kazalinih dogaaja. Atena
je bila uvena po svojim velikim dramskim piscima: Eshilu, Sofoklu, Euripidu, Aristofanu i
drugima.
Platon je uvidio da Ateni prijeti opasnost, te je na to konstantno i upozoravao.
Opasnosti su vrebale iz vana, kao to je Perzijsko carstvo te vojniki grad-drava Sparta. Ali
graani nisu na to obraali panju, te su bili privreni demokratskom ustrojstvu drave, koje
je bilo korumpirano i neuinkovito.
Neminovno je spomenuti sofiste koji su kvarili inteligentu omladinu i nametali im
svoje ideje koje se ogledaju u nauavanju da je moral stvar osobnog izbora te da je ljudska
sebinost posve "prirodna". Platon je svojom Dravom pokuavao sprijeiti njihove naume
i nastojao dokazati da su te ideje lane i opasne. Nastojanje njegove filozofije bilo je pruiti
neku vrstu postojanih moralnih vrijednosti i trajne politike stabilnosti koja e spasiti Atenu.
Naravno, nije znao da glavna prijetnja dolazi sa sjevera. Naposljetku je Atenu "progutalo"
makedonsko carstvo Filipa II. (382-336. pr. Kr.) i njegova nasljednika, Aristotelova uenika,
Aleksandra Velikog (356-323. pr. Kr.).

Veina pitanja kojima se Platon bavi propituje vanost odnosa izmeu pojedinca i
drave, a razmatra ih u svojoj najvanijoj knjizi Dravi. Neka od tih pitanja su:

to objedinjuje dravu i ini je stabilnom?

Je li drava neto "prirodno" i neminovno ili je to kulturoloka i promjenjiva pojava?
Jesu li ljudska bia suradnici ili suparnici? Kako treba obrazovati graane?
to je znanje?
Jesu li ljudska bia dobra ili zla?
 Jesu li svi ljudi jednaki? Ako jesu, u kojem smislu? Imaju li zajedniku kulturu?
Jesu li zakoni neophodni? Tko odluuje o njima? Zato se moramo pokoravati
zakonima?
to se dogaa ako se razliiti ljudi ne slau oko neega? Imaju li razliiti ljudi razliite
uloge u drutvu?
Treba li svatko imati pravo sudjelovanja u upravljanju, ili to treba prepustiti nekolicini
strunjaka?
Ima li drava nekakvu svrhu ili cilj? Je li drava neto loe ili dobro?1

Drava po Platonu

Po misliteljima stare Grke, ovjek je drutveno i politiko bie (zoon politikon - kako
ga je Aristotel defenirao. Svako je obvezan sudjelovati u politikome ivotu svoga grada.
Dravna vlast se u ono vrijeme definirala kao javna vlast u polisima u kojoj su sudjelovali svi
slobodni graani. Vlast je u ono vrijeme imala i aparat prisile kojim je titila pravni poredak.
Vlast je bila ograniena ustavom.

Za razliku od javne vlasti postojala je i tzv. vlast u domainstvu odn. oikos. Ovdje
vlast ima pater familias, te postoje odnosi mukarac-ena, otac-dijete i gospodar-rob. Naime,
u prva dva odnosa pater familias vlada nad djetetom i enom zbog njihove dobrobiti. Robom
vlada radi dobrobiti domainstva tzv. ekonomije domainstva, njime vlada despotski - to
znai da rob nema ni socijalne, ni ekonomske, ni politike slobode, odn. on je usko vezan za
svojeg gospodara.

On u svojoj knjizi opisuje idealnu dravu, inae je bio iz aristokratske obitelji, no zbog
sukoba s dotadanjom vlasti prestaje se baviti politikom, nego je bio samo zaokupljen
teorijom drave, ali ne i politike zbilje. ivi u vrijeme Peloponejskog rata (431. - 404. pr.
Kr.), te kasnije za vrijeme oliharhije, vladavine Tridesetorice (404. pr. Kr.), meu kojima su
neki bili i Platonovi roaci. Nakon toga dolazi do povrata demokracije u Ateni, te je smaknut
njegov uitelj Sokrat jer je "kvario mlae" odn. jer je bio optuen da je suraio sa
Tridesetoricom. Platon se povlai iz politike svojom poznatom izrekom: "Treba se baviti
politikom samo dok ti ivot ne postane u opasnosti."
1 Dave Robinson i Judy Groves, Platon za poetnike, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
 Temelj njegove ideje o idealnoj dravi jest ideja pravednosti. To je neto slinoj
legitimnosti u dananje vrijeme, no zapravo je rije o pravednoj raspodijeli rada prema
sposobnostima svakoga ovjeka. Na to su se ugledali i marksistiki filozofi kao Karl Marx ili
Friedrich Engels. Tako svako treba raditi ono za to je sposoban, odnosno " Svako radi svoj
posao". Tako postoje dijelovi drave, kao i kod ovjeka dijelovi tijela: glava (umni dio), prsa
(voljni dio) i stomak (poudni dio), to je Platon rasporedio prema dolje navedenim klasama.
Tako bi umni dio ovjeka trebao voditi ostala dva, tako je isto i u dravi, gdje e umni dio
drave voditi ostala dva.

On je podijelio ljude prema klasama (ali ne kastama, te klase oznaavaju sposobnosti

za koje su odreeni ljudi sposobni. Tako postoje tri klase:

proizvoditelji ili zanatlije (poudni dio)

ratnici ili uvari (voljni dio)

vladari ili filozofi (umni dio)

Tako bi proizvoditelji, da bi drava bila pravedna, trebali imati osobinu umjerenosti.

Oni proizvode i pruaju obrtnike usluge ostalima, s tim da je njima ivot dosta lagan i
smiren, jer za razliku od uvara, ne moraju se izlagati opasnosti, i mogu imati obitelj i ivjeti
ugodno. Jedina im je mana gramzljivost tj. ako postanu pohlepni, te si ele priutiti vie
dobara i novca nego im je potrebno.

Ratnike ili uvare polisa trebala bi krasiti vrlina hrabrosti. Oni se odriu ugodnoga
ivota da bi drugi mogli uivati u sigurnosti i miru, odn. u idealima prava slobodi i
pravednosti. Njihova mana je astoljublje koje se moe oitati kao vladavina timokracije to
svakako nije dobro.

Na kraju vladari za koje Platon smatra da moraju biti mudri, te misli da vladati trebaju
samo najjmudriji i najbolji odn. filozofi i to jo iz aristokratskih krugova. Znai najpoeljniji
oblik vladavine bila bi aristokracija. Oni ne bi trebali imati nikakve mane ili poroke.

Nadalje, drava kakvu Platon zamilja je idealna drava, bez mana, i jednostavno je
neostvariva. Karl Popper kae da je Platon zaetnik totalitarne drave, jer je sve podreeno
dravnoj vlasti, pa ak i odgoj djece.
ZAKLJUAK

Po sadraju svoje misli Platon je idealistiki utopist. U svojim temeljnim djelima

"Drava" i "Zakoni" nastojao je definisati idealno drutvo i dravu, drutvo i dravu koji ne
postoje u stvarnosti, ve koja bi trebala biti produkt svjesne djelatnosti ljudi. Drava nastaje
zato to nitko sam sebi nije dovoljan. Za ostvarivanje Platonove ideje o idealnoj dravi i
drutvu potrebno je idealno drutvo.
Definicija idealnog drutva i drave koju Platon daje u Dravi manje je realna od
utopije koju daje u Zakonima, i samim tim manje ostvarljiva. Platon smatra da je pravedno
dati svakom ono to mu pripada, te da e tako svi u dravi biti zadovoljni.
Platon je svoju ideju drave izveo iz svoje antropologije, tj. iz uenja o strukturi i
svojstvima ljudi. Platonova teorija je da je drutvo vrsto organizovano onda kad svaki
pojedinac radi ono za to ima prirodne sklonosti, a zadatak vaspitanja je da otkrije te
sposobnosti i da ih uvjeba tako da slue drutvu.
Literatura

V.Kosti, predgovor u knjizi ''Drava''

Platon, Drava, Velika filozofska biblioteka, Beograd 2002

Dave Robinson i Judy Groves, Platon za poetnike, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Drava_(Platon)