MODERNOST 3 naina govora: kolokvijalni, filozofski, socioloki

Kolokvijalni: novo i sadanje usmjerenost napretku, mod dr ima svojstven duh (prolost,
sadanjost i budunost), sadanjost proizlazi iz budunosti, ne prolosti, neprekidno kretanje
promjene
Filozofski: prvi je Hegel, ali bavili su se i prije npr Kant- odbacivanje srednjovjekovnog i poetak
novog, otkrivanje subjektiviteta- bit modernosti . Od doba Grka pitanje opeg i pojedinanog
2. stajalita: realistiko(univerzalno postoji van, prije subjekta, ono to je realno) i
nominalistiko( univerzalij postoje unutar subjekta, poslije njega, ono to je nominalno upuuje na
proizvodnu mo subjekta, subjekt je svjetotvoran)
Svako sad je novi epohalni poetak ! sve se svodi na obzor oekivanja

SUBJEKTIVNOST Habernas prema Hegelu 4 konotacije subjektivnost:

1. Individualizam( mod svj postaje poligon beskonano posebne osebujnosti),
2. Pravo kritike( nista nemoe pobjei imperativu umske verifikacije, sve potvrdit zdravim razumom),
3. Autonomija djelovanja( moderni akteri jame za djela i stoje iza njih)
4. Idealistika filozofija ( bez moderne nema filozofije i obrnuto)
Znanost nain orijentacije, nestala je tajnovitost, subjekt ini to mu je volja, subjektivna sloboda
najvea vrijednost
Nadvijanje nad sebe dovodi autoritarnost, subjekt postaje objekt pa nastaje represivnost

3. naina na koje gledamo:

1. Teorijska spoznaja( objektivna istina),
2. Praktini um ( moralni uvid)
3. Rasudna snaga (estetska procjene)
tim troje umno gledamo na stvari
Kant uoio problem moderne ali ga nije razumio
Um nije pobijedio, ovjeku je potreban oslonac
Narav modernosti je budunosna

Socioloki: bavi se prijelazom iz tradicionalno zaokruenog drutva u moderno

Sociologija znanstvena svijest o modernosti
Razlikujemo: modernizaciju, modernizam i modernost
Modernizacija 2 znaenja: drutveni proces ( prijelaz iz u ) i modernizacija je model socijalnog
razvoja ( nadomijetanje tradicijskih vrijednosti modernima prema mjerilu zapada)
3. glavna pojma: industrijalizacija, birokracija i racionalizacija
Racionalnost i racionalizacija mjerenje prema umu; promjena institucija da odgovaraju temelju
racionalnosti

SZTOMPKA
MODERNOST MOEMO GLEDATI POVJESNO I ANALITIKI
( povjesno eli staviti u prostor i vrijeme Giddens i Kumar- bave se politikim i ekonomskim
aspektima)
( analitiki Comte Spencer Tonnies i Durkheim pokuavali staviti u kontrast)
KUMAR
5 temeljnih naela modernosti:
individualizam,
diferencijacija,
racionalnost(kalkulacija i znanost),
ekonomizam,
ekspanzija (irenje u irinu ali i u dubinu)

- prikazane u 5 razliitih podruja:

podruje ekonomije- ekonomski rast umjesto poljoprivrede ind proizv, neivi izvori, glavni
menader,
klasna struktura- pauperizacija ( produbljivanje siromatva) i proleterizacija ( prijelaz u niu
klasu), izmeu se raa srednja klasa( trgovina, transport),
dimenzija politike- jaa zakon i pravo, svi su podloni pravu, jaa pravo graana, rast
birokracije,
podruje kulture- sekularizacija( ideja odvajanja crkve i politike), sredinje mjesto znanost i
obrazovanje, nastaje masovna kultura,
sfera svakodnevnog ivota rad odvojen od obiteljskog ivota, odvajanje radnog vremena i
dokolice( shopping)

BERMAN
Modernost sadri modernizaciju i modernizam
Modernizam- vizije i ideje, subjektivizam
Modernizacija svjetsko povjesni procesi
Razlikuje 3 faze:
16-18 st. ( tek poinju otkrivati moderan ivot ne znaju to ih je snalo),
Veliki revolucionarni val 1790. Franc rev. ( razvoj ideja modernizacije i modernizma,
razdvajanje duhovnog i materijalnog)
Kriza modernosti ( nemogue sve organizirati, isplanirati ivot ljudi)

- NERJEIVA DVOSTRUKOST- pustolovina, mo, radost, rast VS prijetnje da unitavamo sve oko sebe
Samo je mjena stalna

STOMPKA 3 odreenja modernizacije:

Ope ( modernizacija svaka vrsta napredne dr promjene),
Povjesno odreenje( modernost i modernizacija, ideje i proces),
Modernizacija kao mjerilo - prvi, drugi i trei svijet, usporedba
Teorije modernosti govore kakva je modernost, a teorije modernizacije kako doi do modernosti
 WEBER

-Znaajke racionalnog kapitalizma: poduzetnika org kapitala, racionalna tehnologija, slobodan rad,
neograniena trita i proraunljivi pravni sustav
-6 kljunih dimenzija:
1.Vlasnitvo:u tradicionalno-agrarnom drutvu vezana uz drutv. Status, u kapital drutvu postoji
privatno prisvajanje sredstava za proizvodnju, te njihovo konceptiranje u rukama poduzetnika
2.Mehanizacija rada: TAD-ne postoji, KD-funkcionira kao jedan od najvanijih elemenata proizvodnje,
glavna naela kapitalistike proizvodnje postaju uinkovitost,proizvodnost,ekonominost,racionalna
organizacija..
3.Narav radne snage: TAD-neslobodna, bilo u nasilnom ili legalnom vezivanju za zemlju, KD-rad je
osloboen svih takvih veza, ali i vlasnitva ad sredstvima za proizvodnju,radnici se slobodno kreu u
potrazi za poslom, prodaju svoj rad za nadnicu, tj. nude ga kao robu na tritu
4.Trite:TAD-bilo je ograniavano raznim sredstvima, svedeno uglavnom na lokalna trita, KD-djeluje
otvoreno i integrirano tr., osloboeno svih tradicijskih ogranienja, suvremeno tr postaje temeljnim
organizacijskim naelom cjelokupne distribucije i potronje dobara
5.Zakon i pravo:TAD-primjena se vri partikularno, ovisno o drutvenom poloaju u hijerarhijskoj moi,
KD-najee univerzalno primjenjive zakone i propise, ime se u drutvenim praksama uvode
proraunljivost i predvidljivost, prisila u golome obliku ugl. Nestaje iz javnog ivota
6.Tip motivacije:TAD-dominira motivacija organizirana oko zadovoljavanja potreba na ustaljenim,
navikom i ivotnim praksama opeprihvaenim, razinama, prihvaa se tradicijski nain ivota i prije
ostvarena dobit iz rada, KD-gl pokreta je stalno premaivanje prethodnog stanja, javlja se imperativ
neogranienog rasta i stalnog rasta profitne stope

Ratio (Razum) postaje glavno orue i kriterij ureivanja svih odnosa u modernome svijetu:
- u obliku kvantificirajue- kalkulirajue znanosti
- u obliku kalkulacije i depersonalizacije nadire nezaustavljivi trend racionaliziranja cjelokupnoga
drutvenoga ivota, ali i pojedinanih sudbina u uvjetima kapitalizma i modernosti.

Proces diferencijacije je takoer imanentan procesu modernizacije!

Pod njime Weber misli raspadanje cjeline drutvenog ivota i njegovo segmentiranje u samostalna
podruja, koje je u Europi dovreno otprilike do konca 18. stoljea, to je Hegel ve poetkom 19.
stoljea vidio kao krucijalan problem modernosti (onda i vlastite filozofije).

Nije ni Weberovo razumijevanje diferencijacije lieno dramatinosti: ona za nj ne znai samo

autonoman razvoj razliitih ivotnih podruja i naelno poeljan pluralizam moguih vrijednosnih i
svjetonazorskih stajalita, ve i brojne vrijednosne sukobe i antagonizme, tj. beskrajan konflikt
politeistikih vrijednosti.
 PARSONS

-Kljuna varijabla za suprotstavljanje trad i mod tipa drutva su varijable obrasca, koje odreuju svaki
sustav djelovanja. One su a) kljuni drutveni odnosi, stalno na djelu b) usidrene su u sustave kulture
c) tiu se strukture uloga u drutvenom sustavu.
-On V. definira na diskontinuirani nain kao konceptualne parove ili opozicije kategorija, u kojima
jedna kategorija stoji protiv druge. Tako razlikuje 5 v u kojima jedan lan pripada trad a drugi mod dr.
1.VO afektivnost-afektivna neutralnost:tie se statusa nagrade i discipline u drutvenom ivotu,
pitanje: elimo li nagradu za svoje djelovanje odmah ili je hoemo odgoditi kao zalog za bolju
budunost?
2.VO kolektivna orijentacija-orijentacija na sebe:tie se procjene vlastitih i tuih interesa. Trad
dr:prevlast kolektivizma tj. percepcije i procjenjivanja ljudi prema njihovu lanstvu u odreenim
skupinama. Mod dr:prevladava individualizam, ljudi se vrednuju ugl prema njihovom djelovanju
3.VO partikularizam-univerzalizam:tie se mjerila novaenja u drutvene skupine ili na odreene
poslove, mod dr:svojstven univerzalizam-izbor ljudi utemeljen na individualno indiferentnim opim
crtama, koje su vane za zahtjeve posla ili narav grupe u koju se kandidat prima
4.VO pripisivanje-postignue:u trad dr pristup ulogama, statusima i skupinama utemeljen na
injenicama roenja i nasljeivanja, mod dr taj pristup vee uz osobne napore i vrsnou, uz osobno
postignue
5.VO difuznost-specifinost:uloge,grupe i drutveni odnosi u tradicijskom drutvu imaju difuznu
narav, nejasnu sveobuhvatnost, mod dr: diferencijacija drutv strukture, specijalizacija uloga i odnosa,
sve jaa podjela rada..

Elementi sustava ljudskog djelovanja su pod-sustavi, od kojih svaki ima svoju zasebnu funkciju:

1) Sustav kulture -------L/ Latencija: funkcija odravanja najviih, vladajuih ili upravljakih obrazaca;
2) Drutveni sustav ------- I/ Integracija: osigurava unutranju povezanost/integraciju
3) Osoba -------G/ Postizanje ciljeva: usmjerava sustav na postizanje ciljeva; podruje politike
4) Organizam ------- A/ Adaptacija: osigurava prilagodbu sustava opim uvjetima (fizikoga)
okruja); podruje gospodarstva

Analiza grae drutvenih sustava mogua je praenjem njihovih nezavisnih komponenti; to su:
a) Vrijednosti
b) Norme
c) Kolektiviteti
d) Uloga

Krucijalne crte modernosti po Parsonsu (prema: Sztompka, 1999., 122.):

1. Diferencijacija 4 osnovna podsustava opega ljudskog djelovanja je zavrena: adaptacijskog, ciljno-
orijentiranoga, integracijskoga i onoga koji odrava obrasce
2. Dominantnu ulogu preuzima ekonomija/gospodarstvo, koju obiljeavaju masovna proizvodnja,
birokratska organizacija, trite i novac
3. Pravni sustav se razvija kao glavni mehanizam drutvene kontrole i koordinacije
4. Drutvena stratifikacija je temeljena na univerzalistikom mjerilu postignua
5. Na djelu je irenje impersonalnih, posredovanih, kompleksnih mrea drutvenih odnosa
HUNGTINGTON

-Valovi demokratizacije: zbivaju se u specifinim prostorno vremenskim sklopovima, to je: grupa

prijelaza od nedemokratskih k demokratskim reimima, koja se pojavljuju unutar odreenog razdoblja
i koja znatno nadilazi br prijelaza u suprotnom smjeru u istome razdoblju.
Moderni svijet poznaje 3 vala demokrat, a svaki je bio praen i obrnutim povratnim valom (osim
treceg)
-Kronologija valova demokratizacije
1. prvi,dugi val dem 1828-1926
- ima korjene u Amerikoj i Francuskoj revoluciji, imbenici:industrijalizacija, urbanizacija, stvaranje buroazije i
srednje klase, razvijanje radne radnike klase i njezina organizacija, PROTESTANZIZAM, raspadanje carstva ww1
2. prvi povratni val 1922-1942
3. drugi,kratki val dem 1943-1962
a) oni koijma su demokraciju nametnuli pobjednici u ww2 (Zapadna Njemaka, Italija, Austija, Japan, J Koreja)
b) demokratizirale se jer su zapadni saveznici dobili rat (Grka, Turska,Brazil, Argentina)
c) dekolonizirane zemlje
4. drugi povratni val 1958-1975
5. trei val dem 1974 na dalje
25. travnja 1974 u LISABONU, 00:25, na radiju Grandola Vila Morena, diktatorski reim Marcella Caetana
-Studija treeg vala: usmjerena ka demokratizacji, -zanimaju ga konkretna putanja kojom odreene
zemlje prispjevaju u stanje pol modernosti
-Uzroci treeg vala
1. produbljavanje legitimacijskih problema autoritarnih sustava u svijetu u kojem su
demokratske vrijednosti iroko prihvaene te ovisnost tih reima o legitimaciji kroz izvedbu
2. globalni ekonom rast tijekom 60-ih doveo do znatnog povienja ivotnog standarda, irenja
obrazovanja i urbane srednje klase
3. velike promjene u doktrini i djelovanju Katolike crkve, nakon drugog vatikanskog koncila:
nacionalne crkve su postale otvoreniji protivnici autoritarnosti i promicatelji drutvenih,
ekonom i pol reformi
4. promjene u politikama globalnog utjecajnih vanjskih faktora (eu,sad,sovj sazev)
5. uinak grude snijega djelovanje primjera prvih zemalja u treem valu na zemlje koje e
neto kasnije same krenuti putem demokratizacije, sve jo pojaano pojavom novih sredstava
meunarodnog komuniciranja

Ekonomski faktori imaju znatan, ali ne i odluujui utjecaj na demokratizaciju -- samo bogatstvo nije
kljunim initeljem promicanja demokracije!
Ipak, ekonomski razvoj/ blagostanje:
Oblikuje odreene vrijednosti i stavove graana: razvijanje osjeaja povjerenja, zadovoljstva
ivotom, uvaavanje profesionalizma i kompetencija, itd
Podie prosjenu razinu obrazovanja u drutvu, a potonje je vano za usvajanje pro-
demokratskih vrijednosti i stavova
Stvara vee resurse za re-distribuciju izmeu razliitih drutvenih grupa, ime se jaa
spremnost na suradnju i kompromise u javnoj sferi
Ekonomski razvoj je potaknuo stvaranje srednje klase, koja se pokazala najsnanijim osloncem
demokratizacije; empirijski podatci: pokrete za demokratizaciju nisu vodili zemljoposjednici,
 seljaci ili industrijski radnici (osim u sluaju Poljske), nego je u gotovo svim analiziranim
zemljama demokracija imala najsnanije podravatelje u urbanoj srednjoj klasi

RELIGIJA: Huntington: Izmeu zapadnog kranstva i demokracije postoji visoka korelacija.

Pro-demokratske crte zapadnog kranstva: isticanje dostojanstva pojedinca, razdvajanje sfera drave
i crkve - ideja jednakosti svih ljudi predstavlja temelj za otpor politikoj represiji.
Uspon demokracije u posljednjih nekoliko stoljea bio je povezan s protestantizmom, a ne s
katolianstvom. mogui razlozi:
a) Protestantizam naglaava vanost individualne savjesti i izravni odnos pojedinca spram Boga
(u katolianstvu: sveenstvo kao posrednik izmeu ovjeka i Boga)
b) Protestantske crkve organizirane na demokratskiji nain (Katolika crkva: hijerarhija vea,
dogma o papinoj nepogreivosti)
c) Protestantizam je ohrabrivao ekonomsko poduzetnitvo, kapitalizam, ekonomsko bogatstvo

*Huntington: Demokraciju ne stvaraju uzroci nego uzronici -- iznimnu ulogu u postavljanju i

uvrivanju demokratskih sustava igraju vjerovanja i djelovanje politike elite.
Znai: Uspjeh demokracije e ovisiti ponajprije o stupnju u kojem je politiki voe ele odrati i o
stupnju u kojem su voljni platiti cijenu tog odravanja
Huntington zakljuuje: ekonomski razvoj demokraciju ini moguom, ali je politiko vodstvo -
ozbiljuje! Politike elite moraju prepoznati pravo znaenje demokracije, odnosno moraju vjerovati da
je to najmanje lo oblik vladavine
 ROSTOW
Rostowljeva nakana:
a) Povezati ekonomsku teoriju s ekonomskom povijeu
b) Povezivanje ekonomskih silnica na razini objanjenja s drutvenim i politikim pojavama, kako bi se
razjasnilo funkcioniranje drutvene cjeline
c) Dati bolja objanjenja veze izmeu ekonomskoga rasta i modernoga drutva nego to je to,
primjerice, uinio Marx za 19. stoljeezato je morao usporedno razvijati teoriju ekonomskog rasta i
jednu uopeniju teoriju moderne povijesti kao cjeline
Sva drutva prema ekonomskome rastu mogue je smjestiti u jednu od pet ovih kategorija:
1) Tradicijsko drutvo
2) Drutvo s pretpostavkama uzleta (take-off)
3) Drutvo u fazi uzleta
4) Drutvo u fazi uspona do zrelosti
5) Drutvo u fazi visoke masovne potronje.
* Tradicijsko drutvo:
- Ograniene proizvodne funkcije, temeljne proizvodnje, jednostavna drutvena struktura; doba pred-
njutnovske znanosti, okruje neprijateljsko prema ovjeku
* Drutva prije ekonomskog uzleta:
-Tipina prijelazna drutva, iroko se prihvaa ideja da je napredak nuan za ostvarenje vanih ne-
ekonomskih ciljeva, kao to su ope blagostanje, nacionalno dostojanstvo, privatni profit
-U toj se fazi izgrauje uinkovita, centralizirana nacionalna drava; sredinja vlada ima funkcije koje
niti jedna druga institucija ne moe bolje obavljati: organizacija jedinstvenog robnog trita uz pomo
uspostave vitalnih pod-sustava (pravni, porezni, obrazovni, zdravstveni, itd)
* Faza ekonomskog uzleta:
- Oznaava konano slamanje tradicijskih prepreka i otpora ekonomskome rastu; rast postaje
normalno stanje
- Najvaniji poticaj stanju rasta daje razvoj tehnologije u poljoprivredi i industriji te rast politike moi
drutvenih grupa koje modernizaciju gospodarstva shvaaju kao ozbiljan politiki posao
* Drutvo u fazi uspona do zrelosti:
- Pojavljuje se otprilike 60 godina nakon poetka uzleta; to je stanje u kojem ekonomija pokazuje
mogunost kretanja izvan okvira izvornih industrija koje su proizvodile uzlet, te mogunost
apsorbiranja i uinkovitog primjenjivanja plodova (tada) moderne tehnologije na vrlo irok ako ne i
cjelovit raspon resursa
a) Mijenja se radna snaga (njezin sastav, prihodi, izgledi i vjetine);
b) Mijenja se narav privrednog vodstva pojavljuju se prvi menaderi;
c) Nastaje odreeno zasienje napretkom, odnosno drutvu kao cjelini udo industrijalizacije
postaje pomalo dosadno
*Faza visoke masovne potronje:
- Potranja postaje vanijom od ponude, problemi proizvodnje preputaju primat problemima
potronje;
- Pojavljuju se razliita shvaanja blagostanja (welfare):
a) Nacionalna potraga za meunarodnom moi i utjecajem
b) Stvara se drava blagostanja (welfare state), drava upotrebljava vlastitu mo za dostizanje ljudskih
i drutvenih ciljeva
c) Razina potronje nadmauje temeljnu razinu dobara; zahtjeva se bolja kakvoa roba, ali se
potroai okreu i ka masovnoj potronji trajnih potroakih dobara i usluga, to su mogle osigurati
samo zrele ekonomije u 20. Stoljeu
Posebne veze izmeu ekonomije i modernizacije izraavaju se po Rostowu preko njihova poveznoga
lana; to je tehnologija! On naglaava da je ekonomski rast u odreenom smislu izvedeni zahtjev,
jer njegov krajnji smisao i temelj lei izvan ekonomije u dostojanstvu nacije, u ivoj ljudskoj
egzistenciji, njegovim talentima i energijama
 GIDDENS

INSTITUCIJSKA ANALIZA kljuni pojmovi

- institucije
- pravila
- resursi
- struktura
- kasna modernost

Institucije su relativno trajni i postojani, stalno reproducirani, skupovi pravila i resursa. One
kanaliziraju ljudske djelatnosti u unaprijed strukturirane ''koridore'', koliko ograniavaju tu djelatnost
toliko je i omoguuju

Struktura je sklop kojega proizvode strukturirajua svojstva institucija, koje omoguavaju povezivanje
vremena i prostora u drutvenim sustavima

ivimo u vremenu kasne modernosti

Ideja diskontinuiteta naini ivota koje je donjela modernost odvukli su nas na dotad nevien nain
od svih tradicijskih tipova drutvenog poretka. Taj raskid se jako brzo odvija.

Dvosjekla narav modernosti (double- edged) tamna strana modernosti, u 20. st u ratovima je
pobijeno 100 milijuna ljudi

PROBLEMI SOCIOLOGIJSKE ANALIZE

1) Promatra se kroz jedan tip pojave (Marx-komodifikacija, Weber racionalizacija), a modernost
je zapravo multi-dimenzionalna, svaki od elemenata ima odreenu ulogu
2) Pod drutvo se misli moderno drutvo, ogranieni sustav koji ima unutarnje jedinstvo
3) Rjeavanje problema reda- klasini sociolozi. (Parsons i drutvena ravnotea) Pitanje treba
reformulirati u to ''kako drutveni sustavi povezuju vrijeme i prosor''
-Mod. dru. imaju veze koji nadilaze okvire pojedinih nacija-drava i njenog kulturnog poretka
4) Znanje je mo, sredstvo za predvianje i kontroliranje drutvenih zbivanja
- Giddesn uvodi dvostruku hermeneutiku presjecaju se laiko i ekspertno znanje, znanje je
gradivni element svakodnevnog . i sociologija po posebna po tom kruenju REFLEKSIVAN
ODNOS jer soc. koncepti, teorije i emp. nalazi modificiraju i konstruiraju svoj predmet
Modernost je u sebi duboko sociologina

3 DOMINANTNA IZVORA DINAMIKE NARAVI MODERNOSTI

1) Odvajanje vremena od prostora i njihovo rekombiniranje u obliku koji omoguuje precizno
vremensko-prostorno ''zoniranje'' drutvenog ivota
2) Izmjetanje (disembedding) drutvenih sustava povezano s br. 1
3) Refleksivno ureivanje i preureivanje drutvenih odnosa u svjetlu injenica da ne djelovanje
pojeedinaca i skupina neprekidno utjee tijek spoznaja o djelovanju
- jedinstveni prostor svijeta

Izmjetajui mehanizmi su:

a) Simboliki znakovi (tokens), novac
b) Ekspertni sustavi

VANO JE POVJERENJE (PONEKAD I VJERA RADI BUDUNOSTI)- DOVODI DO RIZIKA! ISPREPLETENO

Industrijalizam neivi izvori materijalne moi (strojevi). Kapitalizam je prethodio raanju
industrijalizma. Dinamian sustav proizvodnje roba, centriran oko odnosa izmeu privatnog vlasnitva
nad kapitalom i bezvlasnikog najamnog rada taj odnos je glavna os klasnog sustava

KAPITALISTIKO DRUTVO je prototip modenog drutva. Obiljeja su:

1) Tehnologijske inovacije su stalne i sveobuhvatne

2) Ekonomija je naelno odvojena od ostalih drut podruja, posebno pol. instiucija, ali utjee i
na druge institucije
3) Izoliranje ekon od pol je zbog dominacije privatnog vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju
4) Autonomije drave je uvjetovanja njenim oslanjanjem na akumulaciju kapitala koju samo
dijelomino nadzire
5) Kapitalistiko drutvo jest ''drutvo'' jer ga uglavnom analiziramo u okvirima nacije-drave
ALI nacija drava ide preko kategorija rasta kapitalistikih poduzea

2 ARGUMENTA:

Povijesni argument: sustav nacija- dravaje nastao kao slijed brojnih dogaaja i procesa u
post-feudalnim kraljevstvima i kneevinama rezbacanima po Europi
Struktur(al)ni argument: upravni sustavi kapitalistike drave nastali su kao oblik koordinirane
kontrole, a ne kao puki proizvod kapitalistike akumulacije

INSTITUCIJSKE DIMENZIJE MODERNOSTI:

a) kapitalizam
b) nadzor
c) industrijalizam
d) vojna mo

Globalizacijski impulsi proizlaze iz temeljnih obiljeja modernih institucija, posebno iz refleksivnosti te

izmjetanja drutvenih odnosa u nove kontekste

OGRANIENA UOBIAJENIH RASPRAVA O MODERNIZACIJI

a) usmjerenost na meunarodne odnose i na razvoj sustava nacija-drava

b) teorija svjetskog sustava, svjetska kapitalistika ekonomija

4 DIMENZIJE GLOBALIZACIJE
 1) Svjetska kapitalistika ekonomija/gospodarstvo
2) Sustav nacija-drava
3) Meunarodna podjela rada
4) Svjetski vojni poredak

NACIJE-DRAVE I DALJE IMAJU ZNAAJNU MO

Globalizacijski paradoks: snano oivljavanje posve lokalnih kulturnih identiteta, pa i nacionalnih

artikulacija tih identiteta u razliitim dijelovima svijeta ime se smanjuje snaga suvereniteta tu

- Meunarodna podjela rada vezana uz svjetsko irenje strojne proizvodnje i tehnologije

Opasnost od difuzije industrijalizma: ekologija- cjelokupni ivi svijet na zemlji

- Vojni poredak: industrijalizacija rata, razmjetanje oruja, vojne tehnike i nadzornih sklopova diljem

Naelna destruktivnost: era nuklearnog naoruanja, mogunost viestrukog unitenja ivota na Zemlj

Komunikacije- kulturalna globalizacija, jer je mogu prijenos informacija bilo gdje po svijetu

Decentriranost globalizacije: samo je dijelom vesternizacija, sve je vie decentritana

POVJERENJE JE vjerovanje u pouzdanost osobe ili susrava, koje izraava vjeru u potenje ili ljubav
drugoga, ili korektnost apstraktnih naela (tehniko znanje)

- povjerenje prema mehanizmima i drugima radi BUDUNOSTI

POVJERENJE u predmorednim vremenima je LOKALIZIRANO:

a) kroz rodbinske odnose

b) u lokalnoj zajednici
c) kroz religijske kozmologije
d) putem tradicija koa sredstva povezivanja prolosti i budunosti

POVJERENJE u modernim vremenima fukcionira kroz APSTRAKTNE SUSTAVE, aspekti:

a) osobni odnosi prijateljstva/seksusalne bliskosti srestva stabilizacije drutvenih veza

b) apstraktni susravi sredstva stabliziacije onosa preko beskranijh raspona prostora-vremena
c) budunosti orjentirano kontra-faktiko miljenje (nain povezivanj prolosti i sadanosti)

POVJERENJE I MEUSOBNI ODNOSI

1) VEZA! temelji se na povjerenju, treba raditi,ona postoji zbog nagrada koje moe proizvesti
2) ''Transformacija intimnosti'' povjerenje u drugu osobu gubi vanjska uporita, trebaju
zajedno raditi
3) Konstrukcija sebstva kao refleksivnog projekta pojedinac mora konstruirati vlastiti identitet
iz lepeza strategija i opcija koje nude apstraktni sustavi
4) Briga oko samoispunjenja pozitivno reagiranje na uvjete koje globalizirajui utjecaji nameu
svakodnevnom ivotu pojedinca

RIZIK

RIZIK se tie procjene opasnosti s obzirom na budue mogunosti. Obiljeje modernih drutava!
MORFOLOGIJA RIZIKA U MODERNOSTI

1) globalizacija rizika: U SMISLU PORASTA NJEGOVA INTEZITETA (nuklearni rat npr) - D

2) globalizacija rizika: U SMISLU POVEANJA BROJA KONTIGENTNIH DOGAAJA KOJI UTJEU NA
SVAKOGA tj. veliki broj ljudi na zemlji -D
3) stvoreno okruje ili podrutvljena priroda, ljudsko znanje ulazi u najire materijalno okruje i
preobraava ga na dosad neviene naina - D
4) razvoj institucionaliziranih okruja rizik koji utjeu na milijune ljudi (trite
vrijednsonica/dionica, trite radne snage) -D
5) nastaje svijest rizika kao rizika, ''rupe u znaju'' koje imamo ne mogu se nadomjestiti nikakvim
izvjesnostima (sigurnim stvarima) koje bi moglo probaviti religijsko ili magijsko znanje - P
6) nastaje dobra distribucija svijesti o riziku, opasnosti s koijma se kolektivno suoavamo
poznate su iroj javnosti P
7) nasrasla je svijest o ogranienjima ekspertize- ni jedan ekspertni sustav ne moe se ssmatrati
apsolutno strunim kad je rije o posljedicama usvajanja i primjene ekspertnih naela P

___ivot u modernom svijetu sve vie nalikuje vonju u jagannathu, vozilu goleme snage, kojim
ljudski rod moe upravljati samo do odreene mjere, neprekidno prijeti potpunim otimanjem
kontroli. Kadkad se priini da ima stabilnu putanju, ali esta su i nagla, neoekivana skretanja u
nepredviljvihim smjerovima zbog ega mnogi putnici ispadaju iz njega i stadavaju pod kotaima. Nije
mogue odbiti tu vonju, svi smo mi laici prema njemu a svi ga moramo voziti SLIKA MODERNOSTI

FENOMENOLOGIJA MODERNOSTI tie se osobnog iskustva meusobno suprotstavljenih procesa s

koijma se susree dananji ovjek, a to su:

Izmjetanje Ponovno uklapanje Otuenje familijarnost

Intimnost Impersonalnost Osobno povjerenje Ne-osobne veze
Ekspertize Re-aproprijacija Apstraktni sustavi Spoznatljivost
(ponovno u/osvajanje) osigurana na razini
svakodnevice
Privatizam Angaman Pragmatino Drutveni aktivizam
prihvaanje
modrene intime

Utopijski realizam: politika ivota, emancipacijska politika, politizacija lokalnoga i politizacija globalno

1) stvaranje sustava pooslje oskudice,s onu stranu kapitalizma

2) vielojna demokratska participacija (s onu stranu dravne kontrole, nadzora)
3) humanizacija tehnologije (s onu stranu industrijalizma)
4) demilitarizacija (s onu stranu vojne moi)

Na prijelazu iz 20. u 21. stoljee treba demokratizirati demokraciju. Vlada, ekonomija i civilno drutvo
Postajui slobodnim, ovjek je postao traumatiziranim i tjeskobnim biem, kako na filogenetskoj tako i
na ontogenetskoj razini. JER UZ SLOBODU NEIZOSTAVNO DOLAZI I NJENO NEODVOJIVO NALIJE,
TJESKOBA. SVE ZNANJE JE POSTALO HIPOTEZA
BECK

Rizici preskau granice, pa drutvo rizika postaje SVJETSKO drutvo rizika

Klasinlo industijsko drutvo ne stvara klasna borba nego NORMALNA modernizacija, nastavak
modernizacije, bez obzira na socijalizam
REFLAKSIVNA MODERNOST NE TEI SEMOUNITENJU, NEGO SAMO PROMJENI TEMELJA
INDUSTRIJSKE MODERNIZACIJE

RAZLIKE IZMEU JEDNOSTAVNE I REFLEKSIVNE MODERNIZACIJE:

1. Refleksivna ukida klase ali i nejednakosti (To nije isto!)
2. Umjesto diferencijacije bavi se pitanjima koordinacije, umreavanja, sinteze
3. Prije diferencijacija je smatrana linearnom racionalizacijom, a sada se trai temelj politikog

RIZIK
Rizik postaje globalna opasnost i vie se ne moe izraunati
1. Rizici kasne modernosti su esto nevidljivi, prioizlaze jedni iz drugih, a proizvode veliku tetu
2. Socijalni rizini poloaji( ja sam u veem riziku od Todoria i npr trei svijet od nas)
3. Rizici su big buisness, to su zahtjevi (npr ekonomista)
4. Rizici i bogatstvo( razliiti rizici u slojevima, namee civilizacija)
5. Rizici su politika stvar, katastrofe su politiki potencijali, katastrofino drutvo

KULTURALNA KRITIKA ZNANOSTI I IVOT

Znanstvenu analizu treba modificirati
Kada se ljudi okupljaju svjesni razliitih rizika oko sebe na njih utjee
strah i
naelo solidarnosti svih bia

MODERNI RIZICI
Dovode do promjena u strukturi i poretku
3 tipa globalnih rizika
1. Ekoloke destrukcije i tehnologijskio industijeske opasnosti
2. Rizici proizali iz siromatva
3. Atomsko, biokemijsko, biologisko oruje mass destruction
Ono to nije bilo politiko postaje politiko
TRANSFORMACIJA DRUTVA ODOZDO, mijenjaju se koncept, mejsto i mediji politike pa treba iznova
razumjeti politiko

INDIVIDUALIZACIJA
1. REFLEKSIVNA M. Ukida klasnu strukturu, rodne i obiteljske uloge (to su procesi
detradicionalizacije, uzdie se individualnost, pojedinac sam sa sobom protiv svega
2. Neuspjeh samog pojedinca (problemi drutvenih nejednakosti vie nisu politiki)
3. Emancipacija! Obitelj- balansiranje meu interesima
4. Pojedinac postaje reprodukcijska jedinica
ALI: iako nije gotova, individualizacija je suprotna socijetelizaciji

DRUTVO ZASPOSLENIKA
Obiljeja nogov prijelaznog drutva:
1. Klase gube crte koje ih obiljeavaju pa nastaje sumrak sindikata
2. Nejednakosti se sputaju s klasne ne individualnu razinu
 3. Puno razliitih politikih udruenja i drutvenih saveznitva (jer se ljudi moraju nositi sa
raznim drutvenim problemima)
4. Stalni konflikti oko ''crta pripisanih obiljeja'' rod, rasa, boja koe, dob, homoseksualnost

3 NE KONTEKSTUALNE DIMENZIJE INDIVIUALIZACIJE

1. Dimenzija oslobaanja ili izdizanja pojedinca, emancipacija od tradicijskih okvira dominacije i
podrke
2. Dimenzija razoaranja- gubitak tradicijski zajamene sigurnosti (vjera i sl)
3. Dimenzija kontroile ili reintegracije stvaranje novog tipa drutvenog povezivanja

NAINI REINTEGRACIJE I KONTROLE POVEZANI S PROCESIMA INDIVIDUALIZACIJE:

1. Nema kolektivne svijesti ili neega da se suprostavi individualizaciji, pojedinac je preputen
samome sebi
2. Uz naprodeovanje individualizacije raste i standardizacija (nastaju masovno trite i potronja
ali i miljenje navike i stavovi kroz kanale masovnih medija)
3. Pojedinci postaju ovisni o institucijama, ''Moderna biografija moe biti usporeena s
marionetom koja visi o koncima birokratskih pravila''
- individualizacija ne ponitava klasne razlike i obiteljske vete, povlai ih u pozadinu pred novim
imperativom- pojedincem, pa vlastitu ''biografiju proizvodimo i mormao proizvoditi sami''

TRANSFORMACIJA ZNANSTVENO TEHNIKE PRAKSE

1. PRIMARNA I REFLEKSIVNA SCIJENTIZACIJA
Primarna scijentizacija neupitna vjera u znanost i napredak, kontrast tradicije i moderniteta,
laika i stunjaka, ZNANOST O PRIRODI, DRUTVU I LJUDIMA
Razdoblje refleksivne scijentizacije znanost tematizira samu sebe, skeprini su i prema
znanstvenoj racionalnosti, znanost je izvor problema, DEMISTIFIKACIJA ZNANOSTI

2. DEMONOPOLIZIRANJE ZNANSTVENIH PRETENZIJA NA ZNANJE

Diferencijacija znanosti je dovela do hiperkompleksnosti, nesigurni detalji
Opasnost:
Emancipacija drutvene PRAKSE od ZNANOSTI kroz samu znanost
Feudalizacija znanstvene spoznaje- cjepkanje znanosti instrumentaliziranje u korist ekonomskih i
politikih interesa

3. POD UDAR OPENITOG ZAHTJEVA ZA PROMJENAMA DOLAZE I TEMELJI ZNANSTVENE

RACIONALNOSTI
Zbog toga imamo sve vie izvan-znanstvenih faktora na uvjete proizvodnje znanja

NOVO PRONALAENJE POLITIKOGA

1. U INDUSTRIJSKOM DRUTVU OVJEK IVI U DVA PODVOJENA SVIJETA USPOREDNO!

 Kao graanin Citoyen ivi u svijetu politike, u sredini parlamentarne demokracije
Kao buruj Buourgeois ivi u tehniko ekonomskome sustavu, sliejdi vlatite provatne interese,
izvlai profit iz vlastite djelatnosti na tritu
- ta dva su kompleksna ali proturjena, prvi je ustrojen politiki a drugi nepolitiki

2. Razlikovanje pol i nepolitikog DVIJE POVIJESNE PRETPOTSTAVKE

19. do polovice 20. st:
a) iri se ideja o welfare stateu radi nejednakosti
b) razina razvoja proizvodnih snaga i scijentizacije ne prelazi okvire MOGUE politike akcije
- od sredine 70ih 20. st ove se 2 pretpostavke uruavaju

3. RAZVEZIVANJE POLITIKE ODNOSNO OSLOBAANJE POLITIKE ZBOG SLABLJENA DRAVE

BLAGOSTANJA I POJAVE GLOBALNIH HAZARDA

4. MO STRUKTURIRANJA DRUTVA SELI SE IZ POLITIKOG SUSTAVA U SUBPOLITIKI SUSTAV

ZNANSTVENE, TEHNOLOGIJRKS I EKONOMSKE MODERNIZACIJE
Politiko postaje nepolitiko, nepolitiko postaje politiko, ali neprimjetno, ispod plata normalnosti
Sad se odluke u biznisu i znanosti donose radi politike a politike odluka radi biznisa i znanosti.
HABERNAS: TO JE NOVA NEPREGLEDNOST

TRANSFORMACIJA POLITIKOGA:
Sredinji politiki sustav gubi mo, jaaju graanska prava pa je to nova politika kultura
Prijelaz od nepolitike na subpolitiku, TEHNIKI NAPREDAK I DRUTVENI NAPREDAK NISU ISTO
NE ZNAMO KAMO TO VODI
SUBPOLITIKA JE OBLIKOVANJE DRUTVA ODOZDO

SUBPOLITIKA: PRIVATNO JE POLITIKO

ARENE KULTURALNE I SOCIJALNE SUBPOLITIKE SU: mediji, sudstvo, privatnost, graanske inicijativne
grupe, novi drutveni pokreti
Suprotstavljaju se mo drave i graanske prosvjedne grupe.
Beck razlikuje jednostavnu i refleksivnu politiku
1. Jednostavna politika:
U politikom sustavu je simbolika politika
Na razini podsistemskih politika dominiraju jednostavna ekspertna racionalnost, prevlast
tehnokracije, birokratsko djelovanje
Sredstva politizacije su trajk, parlamentarna veina, vladine inicijative
- ona vodi prema odreenim pravilima, bez da ih se na bilo koji nain dovodi u pitanje
2. Refleksivna politika:
U politikom sustavu se bavi reaktiviranjem ili metamorfozom drave
Na razini podsistemskih politika glavni su problemi reformiranje racionalnosti, ''politiko
poduzetnitvo''
METAMORFOZA MODERNE DRAVE: odumiranje + ponovno iznalaenje drave. Drava autoritarnog
djelovanje ustupa mjesto pregovarakoj dravi koja postavlja pozornicu i moderira rasprave izmeu
raznih drutvenih aktera
- one mijenja pravila igre, ona je ''politika politike''