POSLJERATNA BRITANIJA

-kultura bez klasnih podjela

-zanimanje za kulturu radnike klase i kulturu zajednice
-50-ih godina Independent Group prouava vizualnu umjetnost,
arhitekturu, grafiku umjetnost i pop art- osnivaju Institut suvremenih
umjetnosti u Londonu
-Mathew Arnold kritizira irenju urbane-malograanske kulture, velikom
brzinom pismom i demokracijom. Smatra da ona je prazna i ne priprema
svoje lanove na zadatke koje moraju izvravati u drutvu.
-izmeu dva svjetska rata kulturalni studiji se usredotouju na forme
reprezentacije i vezani su uz rad kruga oko asopisa za knjievnu kritiku
Scrutiny u kojem su bili Leavis i njegova ena, Thompson, Knights. Analize
su bile besramno elitistike
-u posljeratnoj Britaniji obrazovanje na fakultetima se poelo dobivati
prema zaslugama, ne prema podrijetlu i visini prihoda, otvorilo se prema
radnikim i niim klasama

Raymond Williams i Richard Hoggart vukli su podrijetlo iz radnike klase

- na poetku karijere rade u okviru podruja obrazovanja odraslih
-Williams: Culture and Society, Communications, Long Revolution

-Skup Nacionalnog sindikata nastavnika- bavi se problemom popularne

kulture i osobne odgovornosti
-materijal za studije:
1. Hall i Whannel The Popural Arts
2. Thompson- Domination and Popular Culture
3. Hoggart- The Uses of literacy (namjenjenje odraslim osobama kojima je
visoko obrazovanje uskraeno zbog odreenih razloga

RICHARD HOGGART
- The Uses of literacy rezultat njegova rada na Sveuilitu u Hullu gdje je
predavao u okviru obrazovanja za odrasle
-predavao je osobama koje su dolazile iz istog klasnog poloaja kao i on
-nakon sveuilita, postao je ravnatelji i osniva Centra za suvremene
kulturalne studije pri Sveuilitu u Brminghamu
-imenovan je za pomonika generalnog direktora u UNESCO-u

RAYMOND WILLIAMS
-preuzeo od Hoggarta ulogu teorijskog prvaka
-ranu karijeru proveo kao predava na podruju obrazovanja odraslih na
Sveuilitu u Oxfordu
-dva glavna podruja interesa: knjievna analiza i drutveno istraivanje
-smatra da mase ne postoje ve nain da se ljude promatra kao mase
-termin struktura osjeaja: neodreen, i pristupaniji od: Tony Bennett:
Obuhvaa niz naina razmiljanja i osjeaja koji daju sliku i bivaju
oblikovani sveukupnim nainom ivota koji ini ivljenu kulturu odreene
klase, epohe ili skupine.
- Communications- inzistira da je kulturna revolucija dio velikog procesa
oslobaanja ovjeanstva ija se vanost moe usporediti s industrijskom
revolucijom i borbom za demokraciju
-Marxism and literature- ne naglaava korisnost marksizma

EDWARD THOMPSON
-teoriju kulture razvio u marksistikom okviru
-kultura- mrea praksi i odnosa u svakodnevnom ivotu u kojoj je
naglaena uloga pojedinanog subjekta
-The makinf of english working class- napada drutvenu povijest i povijest
rada koja izostavlja radniku klasu piui samo o onima koji su uspjeni
-The poverty of theory- rasprava o sukobu strukturalizma i kulturalizma

STUART HALL
-profesor sociologije na Open Universityju i utjecajna osoba u amerikom
okviru kulturalnih studija
-imao ulogu provodnika putem kojeg je europska teorija dola do
istraivaa u britaniji
-zasluan za transformaciju amerikih studija prema britanskim
kulturalnim studijima

CENTAR ZA SUVREMENE KULTURALNE STUDIJE U BIRGINHAMU

-kljuna institucija za kulturalne studije
-utemeljen 1964. godine pri sveuilitu u Briginhamu
-prvi voditelj: Hoggart, na njegovu djelovanju temelji se rad cijelog centra
-80-ih godina narav centra se promijenila- pritisci sveuilita da ga se
pripoji katedri za engleski jezik i knjievnost- katedra za kulturalne studije
s mogunou dodiplomskih studija
-vana institucija Centar za istraivanje masovnih komunikacije
POLITIKA POIMANJA KULTURE
-Williams- kultura je povezana s procesom kultivacije, tijekom 19. st.
razvila se antropoloka definicija kulture kao sveukupnog naina ivota s
naglaskom na ivljeno iskustvo.
-Matthew Arnold- engleski pisac- kulturu opisivao kao ono to je na svijetu
najbolje miljeno i izreeno a tei moralnoj perfekciji

LEVISIZAM
-Levisu zajedniko s Arnoldom shvaanje da kultura je visoka toka
civilizacije
-zadatak levisizma: braniti najbolje u kulturi

WILLIAMSOM ANTROPOLOKI PRISTUP

-koncept kulture je antropolokii ukoliko se koncentrira na svakodnevna
znaenja: vrijednosti, norme i materijalna dobra

KULTURALNI MATERIJALIZAM
-Williams inzistira da kultura mora biti shvaena kroz reprezentacije i
prakse svakodnevnog ivota-kulturalni materijalizam
smatra da kulturu traimo u terminima:
1. institucija umjetnike i kulturne proizvodnje
2. formacija kola, pokreta
3. naina proizvodnje
4. identifikacija i formi kulture
5. reprodukcije
6. organizacija selektivne tradicije

VISOKA KULTURA/NISKA KULTURA

-koncepti ljepote, forme i kvalitete su relativni
-ljepota u zapadnjakoj misli ne mora biti ista u drugim kulturama
-umjetnost nije kopija svijeta nego specifino socijalno konstruirana
reprezentacija

PROBLEM SUDA
-jedna strana: legitimiziranje popularne i ne-zapadne kulture kao vrijedne
naspram tradicionalne
-druga strana: proizvodi kulturnih industrija prihvatljivi zbog popularnosti

KULTURNA INDUSTRIJA
-pojam koji su skovali Adorno i Horkheimer
-kultura nije u cijelosti isprepletena politikom ekonomijom i proizvodnjom
od strane kapitalistikih korporacija

FRANKFURTSKA KOLA
-s leavisom dijeli oslanjanje na tekstualnu analizu
-pretpostavlja da publika znaenja identificira kao ne problematinu modu
-kulturalni studiji kritiziraju frankfurtsku kolu

POPULARNO JE POLITIKO
-Hall se vraa na koncepciju popularne kulture kao mjesta borbe
-razvija se rasprava u okviru marksizma
-kultura je politika zato to odraava drutvene odnose klasnih moi,
kultura je ideoloka

DVIJE EKONOMIJE
-Fiske: financijska ekonomija proizvodnje(skoncentrirana na novac) i
kulturna ekonomija konzumacije(mjesto kulturalnih razmjena)
INDENTITET- sebstvo

Subjektivnost- proces kojim izgraujemo osobnost, to nas oblikuje kao

subjekte
Samoidentitet- predodbe koje imamo o nama samima
Identitet- drutvene konstrukcije i nepostoje izvan kulturalnih
reprezentacija
-ne postoji kultura u kojoj nema zamjenice ja

Giddens
-identitet opisuje kao projekt
-identitet je neto to kreiramo i uvijek je u procesu

Hall definira problem identiteta pod tri razliita modela:

1. prosvijeeni subjekt-koncepcija ovjeka kao individualnost obdarene
razumom, svjeu i djelovanjem
2. socioloki subjekt- ljudi su drutvena bia gdje drutveno i individualno
konstruiraju jedno drugo
3. postmoderni subjekt- subjekt u stalnom pomicanju, u nama postoje
kontradiktorni identiteti koji nas povlae u razliitim smjerovima
PROBLEM REPREZENTACIJE
prikazati/prikazivanje- predoiti, dati ocjenu o neemu
predodba/predoavanje- konstrukcija, slika ili vizija
predstavljanje- igranje uloga ili zastupanje

-pojam reprezentacije podrazumijeva koritenje jezika kako bi se reklo

neto razumljivo ili kako bi se neto prikazalo razumljivo

tri pristupa reprezentaciji:

refleksivna teorija reprezentacije
internacionalistika teorija reprezentacije
konstruktivistika teorija reprezentacije

Kod- nije prirodno uroen, nego ovisan o nizu drutvenih pravila

Foucaltovo shvaanje subjekta

-subjekt je proizveden u diskursu i ne moe postojati izvan njega mora biti
subjektiviran

-reprezentacije su dvostruko kodirane

1. u pitanjima diskursa, slika, jezika, realnosti
2. dio demokracije, graanstva i javne sfere
IDEOLOGIJA

-problemi marksistike ideologije: neadekvatnost historijskog

materijalizma i neuspjeh proleterske revolucije

-za Marxa lana svijest podrazumijeva:

1. da su one dominantne ideje u bilo kojem drutvu vladajue klase
2. ono to percipiramo kao pravi karakter drutvenih odnosa u okviru
kapitalizma su zapravo misifikacija trita

-dvije verzije ideologije koje funkcioniraju da bi legitimirale selektivne

interese mone klase

ALTHUSSER I IDEOLOGIJA
-ideologija je sustav reprezentacije koje se poimaju kao praksa koja je iva
-etiri aspekta ideologije:
1. ideologija ima opu funkciju
2. ideologija kao ivljeno iskustvo
3. ideologija kao neprepoznavanje stvarnih uvjeta egzistencije
4.ideologija je ukljuena u reprodukciju drutvenih formacija

-dvostrukost ideologije: s jedne strane konstituira stvarne uvijete ljudskih

ivota konstruira poglede na svijet, s druge strane niz znaenja koji dao
smisao svijetu

-ideologija djeluje putem interpelacije-strategija kojom doziva pojedinca da

postanu subjekti i transformira ih da zauzmu podreene podanike
poloaje

GRAMSCI I HEGEMONIJA
-hegemonija implicira situaciju gdje povijesni blok vladajue klase vjeba
autoritet nad podreenom klasom kombinacijom sile i pritiska
-hegemonija nije statian entitet nego niz promjenjivih diskusa i praksi
izgraenih na drutvenoj moi
-njegovi kulturalni studiji u ranoj analizi doticali su se problema ideologije i
hegemonije
JEZIK I KULTURALNI STUDIJI
-znaenje jezika za razumijevanje kulture i znanja postalo je glavno u
kulturalnim studijima i humanistikim i drutvenim znanostima
-jezik je medij kroz koji oblikujemo znanje o sebi i drutvu
-jezik nije neutralan medij za oblikovanje i prenoenje vrijednosti, nego je
konstitutivan

Saussure i semiotika
-za Saussura oznaiteljski sustav je konstituiran nizom znakova iji su
konstitutivni dijelovi: oznaitelj i oznaeno
-oznaitelj je medij ili forma znakova, dok se oznaeno shvaa u smislu
koncepta i znaenja

Barthes i mitologija
-Barthes poznaje dva sustava oznaavanja: denotaciju i konotaciju
1.denotacija: opisna razina znaenja
2. konotacija: znaenja su generirana povezivanjem oznaitelja u ire
kulturalne koncepte
Barthesov ligvistiki i vidualni kod
-vizualni kod- konstruiran je brojnim znakovima

-Saussureov rad i Barthesov rad su meu temeljnim tekstovima kulturalnih

studija
-ustvrdili su obojica da su kulturalni studiji konstruirani znakovima

Derrida i kulturalni studiji

-ne postoji originalno znaenje izvan znakova
-ne moemo misliti o znanju, istini i kulturi bez znakova
1. logocentrizam- misli na oslanjanje na fiksno apriori transcendentalno
znaenje
2. fonocentrizam- misli na prioritet koji se daje glasu i govoru nad pismom
difference- razlika koja je kljuni Derridaov koncept

Foucault: diskurs, praksa i mo

-najutjecajniji poststruktualistiki mislilac
-diskurs je jezik i praksa regularnih naina govorenja koji definiraju,
konstruiraju i proizvode znanje.