Povijest hrvatske kulture

HRVATSKI NARODNI PREPOROD

STANOVNIŠTVO

Svi koji su upotrebljavali njemački jezik smatrali su se Njemcima.

Najveći gradovi: 1829. OSIJEK: ESSEG; ZAGREB: AGRAM

BANSKA HRVATSKA (PROVINCIJAL) I VOJNA KRAJINA 1846.

RELIGIJSKA PODJELA

Hrvatski sabor – jednodoman

Čine ga visoki crkveni dužnosnici, velikaši, predstavnici velikih gradova i kaptola

HRVATSKI NACIONALNI I KULTURNI IDENTITET

Hrvatska kultura, hrvatski jezik i književnost imaju posebnu ulogu u stvaranju nacionalnog i klturnog
identiteta.

- oni su naša posebnost; zadnja brana je književnost

JEZIK

Hrvati nisu imali jedinstveni jezik kao Mađari ili Albanci

Jedinstveni jezik- obrana od ostalih naroda

- sredstvo ekspanzije (germanizacija, mađarizacija)

- otpor talijanskoj, njemačkoj i mađarskoj kulturi – pokušaj preuzimanja Hrvata

Javni prostor talijanski i njemački

Trojezična kultura – idiomi: štokavski, čakavski i kajkavski

- Marulić, Gundulić, Brezivački

Jezično jedinstvo kao imperativ i fundamentalno pitanje

- osnova za uspostavljanje države, teritorijalne disperzije

ŠTOKAVSKI ZA STANDARDNI JEZIK

- TERTORIJALNO NAJRASPROSTRANJENIJI
- KNJIŽEVNA TRADICIJA – DALMACIJA I SLAVONIJA
 - NARODNA KNJIŽEVNOST – USMENA TRADICIJA
- OSTALI IDIOMI BILI OGRANIČENI KOD PRIHVAĆANJA

VUK STEFANOVIĆ KARADŽIĆ

Svi štokavci Srbi

Gaj demantirao.

ILIRIZAM – neutralno ime umjesto jugoslavenstva

Prourječan pokret, dualistički

Preporod (podvojena nacija) Iliri (Južni Slaveni) – Gaj, Strossmayer, Supilo

- Hrvati – Starčević
- J. J. Strossmayer – supstitut države, akademija, sveučilište, infrastruktura
- A. Starčević – utopijski projekt, samo Hrvatska kao samostalna država

Pokušaj ujedinjenja Srba u Hrvatskoj.

Iliri težili nemogućem – Južnoslavenska Hrvatska – dvostruki identitet – kontradiktoran

SRPSKI NACIONALIZAM 1844.

Ilija Garašanin – Načertanije – širenje granica srpskog prostora

Karadžić – dijeljenje prema vjeri

HRVATSKA NACIONALNA INTEGRACIJSKA IDEOLOGIJA ILIRSKOG POKRETA

1. P. R. Vitezović – Croatia Rediviva (1700.)

a. ilirski=slovinski=hrvatski
b. dijakritički znakovi
c. prvi se zalaže za štokavski kao standardni jezik

Razgovor ugodni naroda slovinskoga – štokavski

Tada je nacija morala imati – jedinstveni jezik i predodžbu o povijesnom kontinuitetu

2. M. Vrhovac
a. zalagao se za očuvanje jezika
b. 28. 11. 1813. prikupljanje pjesama koje bi pridonijele razvoju jedinstvenog jezika
3. A. Mihanović: Reč domovini (1815)