KOLEGIJ: Povijest hrvatskog iseljeništva

GRADIŠĆANSKI HRVATI
OD HRVATSKOG
NARODNOG
PREPORODA DO DANAS
MENTOR: dr. sc. Domagoj Tomas STUDENT: Zoran Jekić

Osijek, 25. listopada 2017.

 CILJ SEMINARSKOG IZLAGANJA:

 Prikazati povijesni razvoj i djelovanje zajednice gradišćanskih

Hrvata od hrvatskog narodnog preporoda do danas kroz kulturni,
politički, gospodarski, prosvjetni i integracijski aspekt
 OPĆI PODACI
 Žive u pokrajini Gradišće (Burgenland)
 Hrvati u zapadnoj Mađarskoj, južnoj Slovačkoj (okolica Bratislave)
 Donjoaustrijski Hrvati (uglavnom germanizirani)
 Moravski Hrvati (raseljeni nakon 1948.)

 Asimilacija i iseljavanje – prepolovljen broj kroz 50 godina

1951. g. – 12,5 % (30 599)
1971. g. – 9 % (24 526)
1991. g. – 7,2 % (19 460)
2001. g. – 6,5 % (17 330)

 Podaci crkvenih i kulturnih institucija Gradišća (35 000)

 Zastupljeni u zemaljskom parlamentu Burgenlanda
 Bavili se ratarstvom, stočarstvom, vinogradarstvom, trgovinom,
razvili brojne obrte
 Živjeli u proširenim obiteljima

 Očuvali brojne običaje starijeg podrijetla: karmine, naricanje

(javkanje), paljenje panja na Badnjak, vjerovanje u vile, vještice,
uroke

 Narodna nošnja: izašla iz upotrebe oko I. svj. rata – najstariji slikovni

i opisni prikazi – početak 19. st.

 Danas: 49 hrvatskih naselja u Gradišću: Novo Selo (Neudorf),

Pandorf (Parndorf), Vorištan (Hornstein), Veliki Borištof
(Grosswarasdorf), Šuševo (Nebersdorf), Žamar (Reisendorf)…
 DOSELJENJE
 Vrijeme seobe hrv. naroda – prva pol. 15. – konac 16. st.

 SZ pravac iseljavanja – 200 000 Hrvata

 Prostor: jug Gradišća – Brno i Bijeli Karpati na sjeveru, Győr na
istoku - Beč na zapadu – oko 200 sela – gradišćanski Hrvati

 Povijest: 500 god.

 Brojnost danas: zajedno s gradišćanskim Hrvatima u Mađarskoj i
Slovačkoj: 85 000

 Snažan proces asimilacije – germanizacija i mađarizacija

 Rasijanost, nepovezanost sa starom domovinom, dijalektološke
razlike
 Posebno: od nar. pokreta gradišćanskih Hrvata (druga pol. 19. st.)
 PREGLED POVIJESTI GRADIŠĆANSKIH HRVATA OD 19.
STOLJEĆA DO DANAS
 Narodni pokret – utjecaji:
 Pripajanje Međimurja Zaladskoj županiji (zap. Ugarska)
 Austro-ugarska nagodba 1867. g.

 Raste broj Hrvata; Hrvati Međimurja: 1/3 ukupnog broja

gradišćanskih Hrvata + hrvatske škole, učitelji, župe, društva
 Razbijenost i nepovezanost prostora – zapreka razvoju nar. pokreta

 Školski zakon Ugarske (1868.) – manjine: školska autonomija

 Obaveza podučavanja na materinjem jeziku (obvezne šestogodišnje
OŠ)
 Sloboda djelovanja vjerskim školama – svi predmeti na hrv. jeziku
 Velik broj tiskanih školskih knjiga (70-ih god. 19. st.)
 Formiranje zajedničkog jezika i pravopisa:
 Mihovil Naković: 16. 10. 1877. –
Deklaracija o jedinstvenom pravopisu i
književnom jeziku gradišćanskih Hrvata –
podloga čakavski dijalekt

 Prve novine gradišćanskih Hrvata 1910. g. –

Naše novine
 Mate Meršić Miloradić – 1. broj – program:

O Hervati, narod mali,

Stanm gori, dost smo spali!
Prestat mora dugi dan, -
Zora puca, bit će dan!
 Duhovni otac narodnog preporoda gradišćanskih Hrvata
 Do pojave prvih novina – ideje nar. pokreta u uskom krugu
preporoditelja
Mihovil Naković Mate Meršić Miloradić
 Hrvatske novine – populariziranje nar. pokreta
 Cilj pokreta: buditi i jačati hrv. narodnu svijest gradišćanskih Hrvata
– jako uporište u narodu
 1910. g. – prostor Burgenlanda – Hrvati apsolutna većina u 101 selu

 Oko 60 „hervatskih škola” – cjelokupna nastava na hrv. jeziku

 Oko 100 učitelja i 130 svećenika – stoljetna snaga u borbi protiv
asimilacije

 Nepostojanje napredne građanske klase - nositelj hrv. kulturnog i pol.

života – usporeniji hod nar. pokreta – oslonjen na seljake
 Inteligencija gradišćanskih Hrvata – pravnici, liječnici, učitelji

 Pisana riječ – sredstvo borbe za pol. priznanje kao nac. manjine

 Prvi svj. rat – gradišćanski Hrvati postaju
dio „češkog projekta” – stvaranje dviju
novih država: Čehoslovačke i Jugoslavije
 Češka pol. emigracija – namijenila im
ulogu „mosta” između država –
onemogućiti obnovu A-U Monarhije

 Mirovna konferencija u Saint-Germainu

1919 g. - Austrija predlaže plan o
pripojenju zapadne Ugarske (većinski
Nijemci)
 Prihvaćeno, Austrija obvezna poštovati
manjinska prava gradišćanskih Hrvata i
drugih manjina

 Referendum 1921. – dio zapadne Ugarske

pripojen Austriji – nova pokrajina –
Burgenland (zemaljska vlada i skupština)
 Razgraničenje – sudbonosno pogodilo hrv. manjinu – razdvojilo ju na
gradišćanske Hrvate u Mađarskoj i Austriji
 20 hrv. sela ostalo u Mađarskoj, 80 u Austriji; Međimurje –
Jugoslaviji

 Eisenstadt - tjedne novine: Naš glas – uporište austrijske propagande

– cilj: pridobiti Hrvate zapadne Ugarske za Austriju
 Hrvati – pronalazak imena adekvatnog njem. nazivu Burgenland - M.
M. Miloradić: „Gradišće” – prihvaćeno

 Problem: Austrija nije dobila grad Šopronj (Ödenburg) – prirodno,

ekonomsko i prometno središte zap. Ugarske
 Pitanje glavnog grada pokrajine – privreda posve paralizirana
 30. 4. 1925. Eisenstadt postaje glavni grad
 Najteže pogođeno stanovništvo srednjeg i
južnog Gradišća (prometna nepovezanost,
izoliranost, teška ekonomska kriza)
 Dio austrijskih novina – najavljivao vijesti
o vraćanju Gradišća Mađarskoj, diobi
između Štajerske i Donje Austrije…

 Brojno iseljavanje stanovnika (Hrvati) –

prekomorske zemlje
 Hrvati – prvi organizirali mljekarske
zadruge, pjevačka, vatrogasna, studentska,
kulturna društva – doprinos obnovi života i
privredi Gradišća
 Mate Meršić stariji – Beč, 1922. g. – „Kršćanske Hrvatske Novine”
(4 broja) - izborna propaganda za Kršćansku socijalnu stranku
(poraz)

 1923. g. – „Hrvatske Novine” – glasnik gradišćanskih Hrvata

(stranački neorijentirane) - najraširenije
 Svibanj 1923. – „Naš glas” (glasilo Socijaldemokratske stranke)

 Novoosnovana pol. stranka gradišćanskih Hrvata – Samostalna

hrvatska stranka (Lovre Karall) – pol. lider Gradišća
 „Hrvatske Novine” – škola stvaranja književnog jezika (književnik
Ignac Horvat)

 Sukobi između „Hrvatskih Novina” i „Našeg glasa” – zanemarile

pitanje jezične i kulturne autonomije
 „Naš Glas” – sijao razdor među gradišćanskim Hrvatima (stran.
opredijeljenost)
 1929. - Hrvatsko kulturno društvo gradišćanskih Hrvata

 Obrana vjerskih škola + jezična i kulturna autonomija

 Počeci germanizacije gradišćanskih Hrvata kroz nastavu – odredba
Zemaljske vlade (1. 12. 1924.)

 Nedostatak školskih knjiga na hrv. Jeziku

 Krajem 1924. – tiskana prva Početnica

 1929. – „Treta Štanka za V. – VIII. razred hrv. narodnih škol
Gradišća” – Ivan Dobrović
 1934. – izjednačene državne vjerske škole
 Uvođenje institucije hrvatskog školskog
nadzornika –praćenje nastave na hrv. jeziku -
do 1938. g.

 1933. – „Društvo prijatelja gradišćanskih

Hrvata”
 30-ih god. 20. st. – u Beču – 10 000
gradišćanskih Hrvata

Lovre Karall Ignac Horvat

 Državni ugovor Austrija – velike sile: 15. 5. 1955. g. – član 7.
ugovora – Hrvati dobili prava zajedno sa Slovencima iz Koruške

1. Ista prava i jednake uvjete kao svi austrijski državljani

2. Pravo na osnovnu nastavu na materinjem jeziku i vlastite
srednje škole
3. Slovenski i hrvatski jezik bit će ravnopravni s njemačkim +
dvojezični natpisi
4. Zabranjena djelatnost organizacija koje žele lišiti Hrvate ili
Slovence njihovih manjinskih prava i sloboda

 Problem upotrebe hrv. jezika u sudstvu, upravi i administraciji

 1969. g. - školski zakon – ograničenje OŠ u Gradišću, jezik
podučavanja hrvatski – samo 4 razreda
 Austrijska štampa: mogućnost – Gradišće nova domovina Nijemaca
iz susjednih zemalja – Hrvati ustupaju svoje domove i posjede
 Neizvjesnost; strah od preseljavanja

 Stefan Horvat (župnik u Malom Borištofu) – 1946. – novine:

„Crikveni glasnik Gradišća”

 Rudolf Klaudus – 3. 4. 1947. pokrenuo novine „Naše selo” (gosp.

razvoj hrv. sela)
 31. 5. 1947. – „Naš Tajednik, Neodvisni glasnik Gradišćanskih
Horvatov” – urednik Fridrik Bitinger
 Tomo Schneider „Naša domovina, Novine Gradišćanskih Hrvata”
(poč. 50-ih) - snažna afirmacija hrv. manjine – važan faktor

 Okupljanje hrv. studenata u Beču – Hrv. akademski klub + časopis

„Glas” (1957. – 1969.) – pokretač Martin Prikosović
 Nikola Benčić, Augustin Blazović, Endre Berlaković, Ivan Lav
Sučić + mladi pjesnici: Vladimir Vuković, Petar Palatin

 Pojava „Glasa” (1957.) – nova prekretnica u spoznaji o potrebi

očuvanja hrv. jezika - ponovni razvoj hrv. pokreta – jači nego prije

 Potrebno preuzimanje hrv. knjiž. jezika – slavist N. Benčić

 Radikalizam mlade generacije – sukob s Hrv. kulturnim društvom
(„jedini” predstavnik gradišćanskih Hrvata)
Rudolf Klaudus Martin Prikosović

Nikola Benčić
 Nedovoljna pokretljivost i manjak popularnosti Društva u narodu
 „Glas” – članak (1958.) – Propaganda na van ili u nutra?
 Štetne posljedice politike međusobnog optuživanja i sumnjičenja

 Nova generacija – potreba pozitivne unutarnje propagande; uvući

Hrvate u proces odlučivanja i zahtijevanja - postati pol. subjekt
 Potrebna reforma organizacijske strukture društava gradišćanskih
Hrvata

 „Reformisti” – proširili djelovanje i u Beč – stvoriti što veće uporište

u narodu – akcije koordinirao Hrv. ak. klub
 Robert Sučić (1962.) – „Informativni vjesnik”
 1966. – časopis „Mlado Gradišće” – jezgra nove generacije studenata

 Nedostatak financijskih sredstava

 Snažan osjećaj svijesti o pripadnosti hrv. kulturi i jeziku – najbolja
garancija narodnog opstanka

 Pitanje gradišćanskih Hrvata – ovisno o raspoloženju 2 vodeće

austrijske stranke: Narodne i Socijalističke stranke
 Slabljenje, podvajanje i sukobljavanje vodećih snaga hrv. manjine

Robert Sučić
 Veze Zagreba i Gradišća – do 50-ih godina uglavnom pojedinačne
 Nakon Rezolucije Informbiroa – veze s Gradišćem prekinute
(sovjetska zona)

 Osnutak Matice iseljenika Hrvatske (1951.) – prva faza kulturnih

veza
 Hrv. republičke vlasti – kulturni kontakt s grad. socijalističkim
prvacima - korisnija suradnja s Nar. strankom

 Suradnja produbljena – vrijeme hrv. nac. pokreta

 1970. – izložba „Gradišćanski Hrvati od XVI. st. do danas” – Zagreb

 Komisija za kult. veze s inozemstvom – 1972. – ugovor o suradnji sa

Zemaljskom vladom Gradišća (projekti, suradnja preko Čakavskog
sabora, opskrba škola literaturom…)
 1976. – Društvo za suradnju s
gradišćanskim Hrvatima – 1983. znan.
skup – 450 godina Hrvata u Gradišću
 Suradnja - polje jezikoslovlja,
historiografije i etnologije

 Institut za jezik HAZU – 1982. Rječnik

hrvatsko-njemačko-gradišćanskog jezika
 1971. – Znanstveni odbor za povijest
gradišćanskih Hrvata – znanstveno-
istraživački projekt

 1995. – Zagreb – monografsko djelo:

Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata
 Brojna kasnija istraživanja – djela iz
problematike gradišćanskih Hrvata
 PITANJA
1.) Navedite neke od razloga zbog kojih se gotovo prepolovio broj
gradišćanskih Hrvata prema službenim popisima stanovništva od
1951. g. do 2001. g.?

2.) Koje su bile najveće zapreke u razvoju narodnog pokreta kod

gradišćanskih Hrvata u 19. stoljeću?

3.) Objasnite važnost i posljedice razgraničenja između Austrije i

Mađarske poslije Prvog svjetskog rata za gradišćanske Hrvate?

4.) Jesu li gradišćanski Hrvati danas potpuno integrirani u austrijsko

društvo? Pojasnite.
 ZAKLJUČAK
 Socijalna struktura gradišćanskih Hrvata – potpuno promijenjena –
socijalna mobilizacija krajem 50-ih god.
 Smanjen broj poljoprivrednika na račun radnika, profesora,
znanstvenika, liječnika…
 Promjena obrazovne strukture (dvojezično školstvo)
 Pozitivna integracijska uloga – Crkva (30 župa)
 Razvoj kulturnog života (brojnost institucija, udruga, listova)
 Kulturne veze s Hrvatskom – nesmetane i dobre
 Gospodarsko-tehnička preobrazba – moderne prometnice, suradnja sa
sunarodnjacima u Slovačkoj i Mađarskoj
 Potpuno integrirani u austrijsko društvo – teže suprotstavljanje
asimilacijskim tendencijama
 Sami gradišćanski Hrvati moraju biti spremni boriti se za svoje
hrvatstvo (dvojezičnost, upotreba hrv. jezika, manjinsko školstvo,
mediji)
 1.) Črnja, Zvane – Valentić, Mirko – Benčić, Nikola (ur.),
Gradišćanski Hrvati, Čakavski sabor, Zagreb, 1973.

 2.) Finka, Božidar (ur.), Gradišćanski Hrvati: 1533. – 1983., Zagreb,

1984.

 3.) Jelić, Tomislav, Gradišćanski Hrvati u Austriji, Multigraf, Zagreb,

2007.

 4.) Valentić, Mirko, Gradišćanski Hrvati od XVI. stoljeća do danas,

Zagreb, 1970.

 5.) Vranješ-Šoljan, Božena, Gradišćanski Hrvati, Educa, Zagreb,

2005.

 6.) http://hrvatskenovine.at/clanak/17-12-2010/100-ljet-hrvatskih-
novin-iz-gledisca-nacionalne-i-sveucilisne-knjiznice