HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

STUDIJ POVIJESTI
III. GODINA, V. SEMESTAR
AK. GODINA 2013./2014.
KOLEGIJ: Povijest institucija politike uprave
hrvatskih zemalja
STUDENT: Sven Lonar

POLOAJ DALMACIJE I ISTRE U

HABSBURKOJ MONARHIJI I
NASTOJANJA OKO NJIHOVA
PRIPOJENJA TROJEDNOJ
KRALJEVINI
-seminarski radZagreb, 29. studenog 2013.

SADRAJ
I. UVOD
II. DALMACIJA ZA HABSBURKE VLASTI - OD PRIKLJUENJA DO
IZLASKA IZ MONARHIJE
II.1 OD PADA VENECIJE DO BACHOVA APSOLUTIZMA
II.2 STANJE OD 1860. DO RASPADA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE

III. ISTRA OD PRIKLJUENJA DO IZLASKA IZ MONARHIJE

III. 1. ETNIKA SLIKA ISTRE KROZ 18. I 19. STOLJEE
III.2 POLITIKA HRVATA I SLOVENACA - PRVI TABORI
III.3. HRVATSKE POLITIKE STRANKE U ISTRI I NJIHOVA
DJELATNOST
III. ZAKLJUAK
IV. LITERATURA

I. UVOD
Pad Mletake Republike 1797.-sloboda
Dalmacije i Istre.
Dijeljenje teritorija izmeu Austrijanaca i
Francuza.
Problem multietninosti Istra.
Borba za hrvatsku nacionalnu integraciju.

II. DALMACIJA ZA HABSBURKE VLASTI

- OD PRIKLJUENJA DO IZLASKA IZ
MONARHIJE
II.1 OD PADA VENECIJE DO BACHOVA APSOLUTIZMA

Austrijanci kao osloboditelji Dalmacije i Istre.

Izrazit utjecaj sveenstva.
Jadran osvojio pukovnik Kazimir tijekom lipnja 1797.
Vlast trajala punih 8 godina bitka kod Austerlitza 1805. i
mir u Pounu 1806.
Povratak u sastav Austrijskog Carstva 1814. general
Tomai.
Slabost dalmatinske (i istarske)ekonomije.
kole financirane iz privatnih fondova.
Ponovna talijanizacija.
Prevrat Boidar Petranovi i Ante Kuzmani Zora
dalmatinska 1844.

http://www.lukoran.net/slike/pe
re_zora.jpg (pristup stranici
ostvaren 04. studenog 2013.)

http://www.medskolazd.hr
/1pov/slike/ante.gif
(pristup stranici ostvaren
04. studenog 2013.)

II.2 STANJE OD 1860. DO RASPADA AUSTROUGARSKE MONARHIJE

Poraz Austrije kod Magente i Solferina 1859. povod
ruenju Bachova apsolutizma.
Glas hrvatskoslovesnki iz Dalmacije - Dalmatinci
narodno opredijeljeni kao Hrvati.
Zemaljska vlada.
Uvoenje Dalmatinskog sabora kao zasebnog tijela.
Politika autonomaa i narodnjaka Antonio Bajamonti,
Mihovil Pavlinovi, Miho Klai - sukob talijanaa i
autonomaa.
Talijanski pokuaji aneksije Dalmacije poraz kod Visa
1866.
1868. Hrv-Ug. nagodba Dalmacija apsolutno austrijska.
1870. pobjeda narodnjaka, 1883. hrvatski kao slubeni
jezik.

III. ISTRA OD PRIKLJUENJA DO

IZLASKA IZ MONARHIJE
III. 1. ETNIKA SLIKA ISTRE KROZ 18. I 19. STOLJEE
Istra kao etniki sloeno podruje Hrvati, Slovenci,
Talijani, Istrorumunji, izbjeglice pred turskim provalama.
Slabo gospodarstvo, epidemije malarije i kuge.
1825. stvorena Markgrofovija Istra Istra, Loinj, Cres, Krk.
Hrvatski kao materinji jezik veine.
Faze: predfaza (ideje o nac. Integraciji), sredinja faza
(nacionalna propaganda i borba za kulturno-politika
prava) i zavrna faza (politiko djelovanje tabori i Sabor).
Poetna faza: komunikacija s dalmatinskim Hrvatima
(Zora dalmatinska).
Slab imovinski status Hrvata seljaci i radnici.
Izrazita vanost Jurja Dobrile lan Carevinskog vijea.
Popularnost Narodne stranke pobjede 1877. u Tinjanu,
1880. u minju, 1882. u Lovranu te 1890. u Barbanu.

http://dobrila.donic.hr
/slike/milohanic_001.j
pg (pristup stranici
ostvaren 07.

http://istra.lzmk.hr/userfiles/
image/slike_istra/he5_0829.j
pg (pristup stranici ostvaren
07. studenog 2013.)

III.2 POLITIKA HRVATA I SLOVENACA - PRVI TABORI

Politika Hrvata i Slovenaca nastanili Istru od najranijih
vremena.
Nacionalne ideje u djelima Matije Vlaia Ilirika i
Primoa Trubara.
Djelovanje Slavjanskog drutva, osnovanog 1848. u
Rijeci.
Molitvenik Jurja Dobrile Ote budi volja Tvoja.
Tabori prisutni jo u ekom pokretu 1848./9.
Prvi hrvatski tabor Kastav 1871.
Ernest Jelui, Franjo Marotti i Marijan Derenin.
Pitanje nacionalnih povlastica Talijana, povezanosti Istre
s ostatkom Hrvatske, problem izolacije Kastavtine.
Osnutak Slovenskog kulturnog drutva Edinost, Trst,
1878.

http://beta3.finance.si/pics/cache_F0/
F02ZS_edinost_glasilo.1325619099.jp
g (pristup stranici ostvaren 04.
studenog 2013.)

http://images-00.delcampestatic.net/img_large/auction/00
0/202/808/377_002.jpg (pristup
stranici ostvaren 04. studenog

III.3. HRVATSKE POLITIKE STRANKE U ISTRI

I NJIHOVA DJELATNOST DO 1918.
Osnutak Hrvatsko-slovenskog kluba 1884.
Matko Laginja i Vjekoslav Spini pravaka
ideologija i protumonarhijske ideje.
Ivan Krsti Prava naa sloga, protuhrvatstvo,
sukob s vodeim ideolozima.
Utjecaji Talijanske demokratske stranke,
demokrana (Antun Mahni).
Tri zastupnika: muki, punoljetni graani.
Stanje do 1918. nepromijenjeno.

http://www.croatia.ch/i
skopine/images/09030
6/090306_clip_image0
73.jpg (pristup

http://www.istrapedia.hr/files
/images/photo_1317590424_
1_941.jpg (pristup stranici
ostvaren 04. studenog

III. ZAKLJUAK
Teka, ali uinkovita borba Hrvata za
nacionalni integritet.
Ubrzan proces sjedinjenja zaustavljeni
1918.

IV. LITERATURA

BRATULI, Vjekoslav, Politike stranke u Istri za vrijeme Narodnog preporoda, Narodni

preporod u Dalmaciji i Istri (zbornik radova), Matica hrvatska, Zagreb, 1969.

MILANOVI, Boo, Biskup Dobrila i njegovo doba, Narodni preporod u Dalmaciji i Istri
(zbornik radova), Matica hrvatska, Zagreb, 1969.

MIRKOVI, Mijo, O smislu i sadraju preporodnog pokreta u Istri, Narodni preporod u

Dalmaciji i Istri (zbornik radova), Matica hrvatska, Zagreb, 1969
NOVAK, Grga, Narodni preporod u Dalmaciji, Narodni preporod u Dalmaciji i Istri
(zbornik radova), Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
NOVAK, Grga, Prolost Dalmacije-knjiga druga: Od Kandijskog rata do Rapallskog ugovora,
Slobodna Dalmacija, Marijan Tisak, Split, 2004.
STRI, Petar, Na velikoj prekretnici: Prvi hrvatski tabor Istre i Kvarnerskih otoka,
akavski sabor, Istarska knjievna kolonija Grozd, Nauna biblioteka Opatija, Centro di
ricerche storiche Rovinj, Pula, 1989.
ETI, Nevio, Istra izmeu tradicionalnog i modernog ili o procesu integracije suvremene
hrvatske nacije u Istri, Naa sloga, Pazin, 1995.