1

HRVATSKI NARODNI PREPOROD - ILIRIZAM

Kao posljedica habsburkog apsolutizma nastalo je zbliavanje Hrvata s Maarima, a
Hrvatski je sabor 1790. godine zakljuio da e hrvatske i slavonske upanije djelovati po
nalozima ugarske vlade tj. Ugarskog namjesnikog vijea sve dok se itavo Hrvatsko
kraljevstvo ne oslobodi od vlasti Venecije i Osmanlija. Tako je pred opasnou od
habsburkog apsolutizma hrvatsko plemstvo izvrnu vlast dalo Maarima, to se kasnije
pokazalo pogrenim.
U banskoj Hrvatskoj se uz kajkavski i tokavski pisalo i na latinskom ili njemakom jeziku.
Od 1790. se na tom prostoru poeo nametati maarski jezik, emu je pruen otpor. U Istri i
Dalmaciji austrijske vlasti su poticale jaanje utjecaja talijanskog jezika koji je ujedno bio i
slubenim jezikom.
Nakon pada Napoleona, poetkom 19. st. Dalmacija i Istra dolaze pod austrijsku vlast, a iz
Budimpete dolazi sve jai pritisak na Hrvatsku kojoj se pokuava nametnuti maarski jezik
kao slubeni.
1825. na saboru u Pounu Maari trae uvoenje maarskog jezika kao obaveznog u nastavi.
1827. sabor usvaja taj prijedlog, ali se paralelno s takvim idejama javljaju glasovi onih Hrvata
koji se tome odupiru.

Predilirsko doba 1813. 1830.

1813. biskup Maksimilijan Vrhovac upuuje poziv sveenicima i drugim obrazovanim
ljudima da prikupljaju narodne pjesme i pripovijetke te ostalo narodno blago.
1815. Antun Mihanovi pie lanak Re domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnomu
jeziku. On zagovara davanje hrvatskom jeziku onoga mjesta koje su svojim jezicima dali
ostali narodi. 1835. napisao je pjesmu Horvatska domovina koja postaje naom himnom. Nju
je 1846. uglazbio Josif Runjanin. Tako jaa borba za opstojnost vlastitog nacionalnog
identiteta.
1818. Juraj Matija porer je u Beu 1818. htio pokrenuti novine na hrvatskom jeziku
"Oglasnik ilirski", ali nije skupio dovoljno pretplatnika.

Ilirski pokret 1830. 1843.

1830. Ljudevit Gaj, ideolog i voa ilirskog pokreta, ,u Budimu objavljuje knjiicu "Kratka
osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja" te u njoj predloio reformu pravopisa u kojem
svakom glasu odgovara jedan znak (slovo) i kojom je stvoren temelj za standardizaciju
hrvatskog jezika na novotokavskoj osnovi. Naveo je kajkavce da se odreknu kajkavtine i
akavce da se odreknu akavtine.
1831. kanonik Pavao toos pie elegiju Kip domovine u kojoj ali jer: Jezik svoj Hrvati
zabit hote ter drugi narod postati.
Programski preporodni tekstovi:

1832. grof Janko Drakovi pie Disertaciju iliti razgovor darovan gospodi
poklisarom tj. poslanicima u saboru kojom istie 1. Politiko ujedinjenje hrvatskih
zemalja i 2. Uvoenje hravatskog jezika u javnu uporabu.
1832. Ivan Derkos u djelu Duh domovine nad sinovima svojijim, koji spavaju
objavljenom na latinskom jeziku u Zagrebu istaknuo znaenje poznavanja hrvatskog
jezika, a istovremeno je zagovarao oblikovanje zajednikog knjievnog jezika za sve
hrvatske zemlje. To je bio prvi kulturni program hrvatskog narodnog preporoda.

1835. Ljudevit Gaj je pokrenuo "Novine Horvatzke" i objavljivao ih na kajkavskom. Tim je

zavreno je pripremno razdoblje hrvatskog narodnog preporoda, a preporodna jezgra je poela
provoditi preporodni program. Te novine su imale vaan tjedni kulturni prilog "Danicza
Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka", u kojemu su se objavljivali domoljubni tekstovi,
najee budnice i davorije
1836. Ljudevit Gaj promijenio ime svojih novina u "Ilirske narodne novine" nadajui se da
e oko njih osim Hrvata okupiti i druge junoslavenske narode, to mu je tek djelomino
uspjelo. Istovremeno je kulturni prilog promijenio ime u "Danica ilirska". Novine i kulturni
prilog su bili objavljivani knjievnim jezikom zasnovanim na tokavskom narjeju.
Pokretanjem "Novina" i kulturnog priloga "Danice" javni ivot u banskoj Hrvatskoj je naglo
poeo dobivati nacionalno obiljeje koje se od mladog narataja brzo irilo na srednje i sitno
plemstvo, mlae sveenstvo te obrazovanu mlade. Hrvatsko plemstvo je maarskoj
suprotstavilo vlastitu nacionalnu ideju.
1938. otvaraje itaonica je bilo vrlo vano bilo jer su postala arita hrvatskog narodnog
preporoda - ilirskog pokreta. Prve itaonice su osnovane u Karlovcu, Zagrebu i Varadinu.
Oko njih su djelovali brojni pobornici preporoda.
1839. javno izvoenje djela Ivana Kukuljevia "Juran i Sofija ili Turci pod Siskom" , koja
se
1840. izvodi i u Zagrebu i time su stvoreni temelji nacionalnog kazalita, jer su se do tada
davale predstave na njemakom jeziku.
1940. Stanko Vraz objavio je "ulabije", kao prvu zbirku preporodne lirike.
Preporodni tekstovi u obrani ilirske ideje:

1842. Dragutin Rakovac je u spisu "Mali katekizam za velike ljude" suprostavio se

maaronima i traio uporabu narodnog jezika i narodnu knjievnost te prosvjetu.
1842. Ljudevit Farka Vukotinovi u raspravi Ilirizam i kroatizam razgraniava
kroatizam kao politiko uvjerenje od ilirizma kao kulturno-knjievnog programa

1842. pri zagrebakoj itaonici je bio osnovan fond za objavljivanje knjiga Matica ilirska
(kasnija Matica hrvatska) koja je samostalna ustanova postala 1847. Spomenimo da su u
vrijeme hrvatskog narodnog preporoda objavljeni prvi hrvatski moderni putopisi "Pogled u
Bosnu" Matije Maurania.
Iste 1842 god. pokrenut je i prvi hrv. knjievni asopis Kolo kojega pokree Stanko Vraz
jer smatra da Gajeva Danica objavljuje knjievne tekstove nekritiki.

1843. kraj ilirskog pokreta - zabrana ilirskog imena i cenzura. Ljudevit Gaj mjenja naziv
novina u Narodne novine, a knjioevni dodatak u prvobitni naziv Danica horvatska,
slavonska i dalmatinska. Ilirski pokret se gasi, ali preporodne aktivnosti se nastavljaju.
1843. Ivan Kukuljevi Sakcinski odrao je prvi govor na hrvatskom jeziku u saboru gdje
se do tada koristio latinski jezik.
Dolaskom Bachova apsolutizma 1850. kulturni, politiki i drutveni ivot zamire, ali do tada
su ve ostvarene znaajne kulturne zasade i osnovane temeljne nacionalne kulturne institucije.
Ostvareno je jezino ujedinjenje svih Hrvata na novotokavskoj osnovi, modernizirao se
pravopis, pokrenute su novine, knjievni asopisi, itaonice. Matica i kazalite.