200.

obljetnica od rođenja
Ivana Mažuranića

Zrinka Dobra-Opačić, prof. mentor

Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar
 Prije svega treba
ljubiti svoj narod,
a štovati ostale…
Ivan Mažuranić
 O životu i radu
Ivana Mažuranića

 Životopis
 Politički rad
 Književni rad
 Jezikoslovni rad
 Zanimljivosti
 Životopis
 Mažuranić se rodio u
Novom Vinodolskom
11. kolovoza 1814. godine.

 Bio je potomak težačke, ali i

posjedničke obitelji koja je u Novi
doselila iz okolice Splita.

 U Novom Vinodolskom njegova

obitelj postaje ugledna
građansko – težačka obitelj.

 U rodnom mjestu Mažuranić je

završio osnovnu školu na
njemačkom jeziku. Rodna kuća
Ivana Mažuranića
 Prva riječka gimnazija
 Mažuranić je u Rijeci
završio gimnaziju gdje je,
uz njemački jezik iz
osnovne škole naučio još i
latinski, talijanski i
mađarski jezik.
Ivan
Andrija
Eugen
Ivan Dežman
Mohorovičić
Kvaternik
Zajc
 Uz ove jezike Mažuranić će Matko Laginja
književnik
znanstvenik
političar, pravnik,i
skladatelj
pravnik i
i političar
kasnije naučiti još i pisac i liječnik
meteorolog i
revolucionar
dirigent
seizmolog
francuski, engleski, ruski,
češki i poljski jezik.

 Ukupno, govorio je deset Velik broj slavnih osoba, kako učenika,

jezika! tako i nastavnika prošlo je kroz riječku
gimnaziju
 Kao odličan đak, Mažuranić
školovanje nastavlja u
Zagrebu, a potom u
Samboteliju (prema
gradišćanskohrv. jeziku) u
Mađarskoj.

 Tu završava studij filozofije.

Szombathely (Sambotel) je grad u Mađarskoj

u kojem se školuju odgajatelji, učitelji,
nastavnici i profesori na hrvatskom jeziku.
Od listopada 1991. u Samboteliju djeluje
Odsjek za hrvatski jezik i književnost na
tamošnjoj Visokoj školi, a na Pedagoškom
fakultetu u Sambotelu postoji i Katedra
za hrvatski jezik i književnost.
Na školi u Samboteliju 2005. godine je postavljena spomen-ploča
iz koje se vidi da se tu školovao Ivan Mažuranić
  Nakon završenog studija
filozofije, Mažuranić odlučuje
upisati još jedan fakultet te je
1837. godine završio i studij
prava na zagrebačkoj
Kraljevskoj akademiji
znanosti.

 Poslije toga neko kraće vrijeme

Grb grada Karlovca
radi u Zagrebu kao gimnazijski
profesor, a potom u Karlovcu
otvara odvjetnički ured 1840.
godine.
 Godine 1841. Mažuranić se ženi
sestrom ilirskoga književnika
Dimitrija Demetra Aleksandrom i
prelazi u gradsku službu kao
„sirotinjski kurator”*.

 Od 1841. do 1848. godine

službenik je u gradskom vijeću
Karlovca.

 U ovo vrijeme paralelno se odvija

njegov književni i
društvenopolitički rad.
Dimitrije Demetar
 *sirotinjski kurator – pravni
zastupnik za siromašne (tutor)
 Politički rad
 Kao odvjetnik u Karlovcu Mažuranić
je prvi put iskazao političke ambicije
unutar Ilirskog pokreta.

 Također, kao pobornik potpunog

oslobođenja Hrvatske Mažuranić je
u to vrijeme bio glavni ideolog
narodnog jedinstva Hrvata i Srba.

 Revolucionarne godine 1848. član

je redakcije Slavenskog Juga, a
iste godine objavljuje svoju brošuru
Hrvati Mađarom u vlastitoj nakladi.
  U članku Hrvati Mađarom Mažuranić na
vehementan politički i književno-umjetnički
način iznosi ključni problem hrvatsko-
mađarskih odnosa od 1790. do 1848.

 Posebno naglašava mađarsko inzistiranje

na nametanju mađarizacije te hrvatsko
opiranje tome.

 Osim odnosa prema Mađarima spis je

ogledalo najdubljih misli hrvatskoga
preporoda, a prema riječima Ive Frangeša
ova brošura predstavlja rječit primjerak
„prve moderne hrvatske proze”
Ivo Frangeš
  Važnu ulogu u Mažuranićevu
životu imao je poziv bana
Jelačića 27. travnja 1848.
godine da pristupi
novoosnovanom Banskom
vijeću.
Ban Josip Jelačić
 Mažuranić je kao narodni zastupnik rijetko govorio, ali
je u jednom od govora u Saboru, između ostalog,
rekao: „ja ne mislim da će se ikad pomirenje
(s Mađarima) mirnim putem izvesti moći… pa je još i
ustvrdio: „što god je dosad samo na papiru učinjeno,
to Mađar nikad održao nije.”
 Pred kraj Bachova apsolutizma, 1858. godine
postaje predsjednik Matice ilirske i na toj dužnosti
ostaje do 1872. godine.
 Iako je u početku u politici podupirao Narodnu
stranku, Mažuranić je 1862. godine pokrenuo
osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je
bio na čelu.
 Kako je kao političar bio sklon Beču to ga je
dovelo i do banske časti.
 Na banskoj dužnosti je bio od 1873. do 1880.
godine, a poznat je kao prvi ban pučanin.
 Interesantna je činjenica da je poglavarstvo Novog
Vinodola 1909. godine izdalo potvrdu o plemstvu
roda Mažuranića.
 Grb obitelji Mažuranić

 Na zlatnoj pozadini
štita nalazi se zelena
stabljika s cvjetovima u
prirodnim bojama.

 U jezikoslovnom smislu
prezime Mažuranić
nastalo je od imena
biljke mažuran.
Za vrijeme Mažuranićeva banovanja:
 otvoreno Sveučilište u Zagrebu 1874. godine
 osnovno školstvo postalo je obveznim
 Crkvi je oduzeo pravo nadzora nad pučkim školama
 utemeljeni su školski odbori u koje su, uz učitelje i
predstavnike države, ulazili i roditelji učenika
 donesen je zakon o slobodi tiska i
 uvedena sudska porota.
Zgrada Sveučilišta
u Zagrebu
 Mažuranić je bio političar
kompromisa, držao se Austrije jer od
Ugarske ništa nije očekivao.

 Zapravo je bio više diplomat nego

političar.

 Nakon napuštanja banske dužnosti

živi povučeno baveći se
matematikom i astronomijom.

 Ivan Mažuranić je umro 4. kolovoza

1890. godine.

 Posljednji govor Ivana Mažuranića u

Saboru 1886. godine.
  Inače čakavac, godine 1835.
Mažuranić je pozdravio izlaženje
Danice na štokavskom pjesmom
Primorac Danici, zanosnim
tonom i u klasičnoj maniri.

 Nakon toga, on je neke svoje

pjesme poslao Ljudevitu Gaju
koji ih je objavio.

 Treba istaknuti da je Mažuranić

bio posebno uzbuđen kada je
čuo da će mu Gaj za to platiti
honorar (vjerojatno prvi u
povijesti hrvatske književnosti).
Ljudevit Gaj
 Prvi stihovi
 Prve stihove (Vinodolski
dolče, da si zdravo!)
napisao je kao 16-godišnji
đak riječke gimnazije.

 U Danici je od samog
početka bio jedan od
najzapaženijih pjesnika.

 U periodu od 1835. do
1841. bio je suradnik
Gajeve Danice. Prvo izdanja Mažuranićevih
pjesama iz 1895. godine.
  Mažuranićev pjesnički ugled bio
je toliki da ga je tek osnovana
Matica ilirska izabrala da za
njeno prvo, inauguralno izdanje
dopiše XIV. i XV. pjevanje
Gundulićeva Osmana.

 Do tada pošlo je to za rukom

trima pjesnicima koji su se
okušali u tome, a to su: Pjerko
Sorkočević, Marin Zlatarić i
jedan nepotpisani.

 Poslije Mažuranića nitko nije ni

Dio originalnog teksta Gundulićeva pokušavao nadmašiti njegovu
Osmana
Nacionalna knjižnica u Zagrebu verziju.
 Mažuranićeva dopuna Osmana
 Dopuna Osmana Mažuranića je predstavila kao velikog
erudita snažnog potencijala.

 Toliko se saživio s Gundulićevim tekstom da je usvojio

Gundulićev stil, jezik i izraz u cjelini.

 Uspjeh je u javnosti bio tolik da

ga je brat njegove žene Aleksandre
nagovorio da za almanah Iskru
napiše nešto novo.

 To novo bio je spjev

Smrt Smail-age Čengića.
 Iz pisma Imbre Ignjatovića Tkalca
Mažuranićevu sinu Vladimiru, 1893. g.
„…Pjesmi bila su dva povoda sasvim
različita. Prvi bio je dolaz jednog
Crnogorca u Karlovac, na povratku u
Crnu Goru. Ne sjećam mu se imena. No
jošte mi je pred očima kako je jedne
večeri u našoj staroj čitaonici pričao o
zulumu i smrti Čengića i koliko nam je
srce ganuo svojim živim govorom i
opisom borbe u kojoj je i on
prisustvovao… naravno da je pričanje
ovog čovjeka duboko dirnulo blagu i
umjetničku ćud tvoga oca; tako u
čitaonici kao i u vašoj kući dugo i često
se razgovaralo o ovom Crnogorcu i
mukama jadne raje pod Turcima i ludoj
politici europskoj.”
 Mažuranićevi uzori
 Veliki uzori Mažuraniću za
stvaranje ovoga epa, tj. spjeva bili
su hrvatski književnici Ivan
Gundulić, Andrija Kačić Miošić i
engleski pisac George Gordon
Byron

 Nadahnuće za stvaranje spjeva

Mažuranić je pronašao u istinitom
povijesnom događaju.

 Naime, 1840. godine, na Mljetičku

polju, poginuo je, u sukobu s
tamošnjim stanovništvom, turski
feudalac Smail-aga, nadaleko
poznato po svojoj surovosti… Aga Čengić
Crtež Duška Nikolića
 Poetika spjeva (Zašto Byron?)
 Mažuranić je bio izuzetno učen čovjek,
puno je čitao, a Byron mu je bio jedan od
omiljenijih pisaca.

 U usporedbi s ostalim hrvatskim

renesansnim i baroknim epovima fabula
ovoga djela je kraća, zgusnuta, prikazana
ili ispričana samo kroz najsnažnije prizore.

 Radnja se zbiva u kratkom vremenskom

razdoblju, u spjevu nema digresija, sve je
svedeno na nizanje pojedinih slika i
prizora. George Gordon
Byron
 Spjev je specifična književna vrsta koju je
u europsku književnost uveo upravo Byron
svojim lirsko-epsko-dramskim djelima.
 O kompozicija djela
(iz osvrta Ive Frangeša na djelo)

 Mažuranićevih pet pjevanja zapravo

je pet slika, pet dramatičnih
momenata, neminovne, sigurne
propasti svakog silnika i svake
tiranije. Upravo tako i treba shvatiti
Kob, naoko naivnu i gotovo
grotesknu zadovoljštinu patnjama
pravednika. U stvari „bolesnik na
Bosforu”⃰⃰⃰⃰ dobio je time najpuniju
osudu svoje besmislene i
nepotrebne okrutnosti.
*Izraz Bolesnik na Bosforu (Bosporu) – prvi je upotrijebio
ruski car Nikolaj I. koji je sredinom 19. st. tako opisao
Ruski car Nikolaj I. Otomansko carstvo
 Kompozicija djela

 Smrt Smail-age Čengića u osnovi je

scenska tvorevina. Prvi je to opazio
Franjo Marković koji kaže: „Pet
dijelova pjesni: Agovanje, Noćnik,
Četa, Harač i Kob prikazuju se svojim
sadržajem svakomu na prvi mah kao
pet aktova drame.”

Franjo Marković

 Naime, kompozicija djela slijedi Aristotelovu poetiku:

5 pjevanja spjeva usporedivo je s 5 činova u razvoju
dramske radnje

 U djelu se prožimaju elementi lirskog , epskog i dramskog.

 Značenje i smisao spjeva
(Iz osvrta Dunje Fališevac)

Mažuranićev spjev „Smrt Smail-age

Čengića” u poetološkom i estetskom
smislu bogato je i slojevito djelo, djelo
koje sintetizira sastavnice raznih
književnih epoha europske i hrvatske
kulturne baštine te u hrvatskoj književnoj
kulturi zauzima mjesto klasičnog djela, a
njezin autor poziciju klasika. U
ideološkome, svjetonazorskom smislu
„Smrt Smail-age Čengića” izraz je
Dunja Fališevac modernih demokratskih shvaćanja
mladoga hrvatskog društva.
 Neka izdanja djela
Smrt Smail-age Čengića
1980.
1949.
1904.
1922.
1922.
1870.

Omot audio knjige

Glas Dubravko Sidor
 Spjev Smrt Smail-age
Čengića je najprevođenije
hrvatsko djelo.

 Prevedeno je na pedesetak
jezika, između ostalog, na
mađarski, armenski, poljski,
ruski, albanski, engleski,
talijanski, švedski, latinski,
esperanto, a prevodili su ga
istaknuti strani prevoditelji i
hrvatski iseljenici.

 Ovo izdanje objavljeno je

1985. godine u Čileu, a
sadrži i usporedni tekst
hrvatskog izvornika.
 Zanimljivost
 Manje je poznata povijesna
činjenica da je Dedaga Čengić,
sin Smail-age Čengića, koji je
tada imao 18 godina, osvetio
očevu smrt.

 Naime, Dedaga Čengić je

skupio vojsku u siječnju 1841.
godine i potukao Drobnjake i
Moračane, posjekavši 170 glava
i popalivši više sela u Crnoj Gori.

Dedaga Čengić
 Jezikoslovni rad

 Mažuranić je vjerovao
da je hrvatski jezik
izvanredno prikladan za
pjesništvo, ali premalo
razvijen za uporabu u
gospodarstvu i znanosti
pa je 1842. godine
objavio Njemačko-
ilirski slovar u suradnji
s Jakovom Užarevićem.

Jakov Užarević
 Njemačko-ilirski slovar
 Ovaj rječnik u filološkoj se
znanosti drži prvim modernim
hrvatskim rječnikom u 19. st.

 Sadrži oko 40 000 riječi i oslanja

se na starije hrvatske rječnike
poput Mikaljina, Stullijeva,
Karadžićeva i dr.

 Rječnik posjeduje obilje

novotvorenica koje su ušle u Gotica
svakodnevnu uporabu.

 Hrvatski dio u rječniku pisan je

latinicom, a njemački goticom
 Iz predgovora
Njemačko-ilirskom rječniku
 Duh nemačkoga jezika različit je jako od
duha ilirskoga jezika. Što nemas kadkada
kaže jednom reči, to mi nemoremo neg s
više; a što mi često jednom reči izgovorimo,
tomu treba u njega kadgod i tri i četiri. A to
se još većma ukazuje u frazah, u poslovicah
itd. S toga nastojasmo, da i u tom razliku
između ova dva jezika pokažemo, u koliko
nam biaše moguće. U obće nastojali smo
prevodit ne samo gole reči, nego i duh od
jezika.
 Primjeri iz Bogoslav Šulek
Njemačko-ilirskoga rječnika

 Kako bi preveo pojedine

njemačke pojmove, skovao je
hrvatske pojmove za mnoga
područja gradske civilizacije i
time utro put Bogoslavu
Šuleku i njegovom Rječniku
znanstvenoga nazivlja iz
1874. g.

 Mažuranić je primjerice otac

riječi: računovodstvo,
nosorog, sladoled,
veleizdaja, velegrad ili izraza
tržišno gospodarstvo.
 Književno obiteljsko stablo
Ivana Mažuranića
VLADIMIR MAŽURANIĆ
pravnik i povjesničar
Autor djela
Prinosi za hrvatski MILUTIN
pravno-povijesni rječnik MAŽURANIĆ
IVANA VLADIMIR FRAN
MAŽURANIĆ Djelo: Život
BRLIĆ - MAŽURANIĆ
Matije Mažuranića
Priče iz davnine; Djela: Lišće;
Čudnovate zgode Od zore do mraka
Šegrta Hlapića

ANKA
MAŽURANIĆ

IVAN MAŽURANIĆ
ANTUN MAŽURANIĆ (1814 – 1890)
Autor spjeva
Djelo: Smrt Smail-age Čengića MATIJA MAŽURANIĆ
Temelji ilirskog i Autor putopisa:
latinskog jezika Pogled u Bosnu

IVAN MAŽURANIĆ (otac)

sudac u Novom Vinodolskom i
MARIJA IVIĆ (majka)
 Villa Ružić u
Rijeci

Matilda Ružić, praunuka

Ivane Brlić-Mažuranić

 U Villi Ružić u Rijeci nalazi se spomenička knjižnica

Ivana Mažuranića.
 Naime, knjige su osim Ivana Mažuranića sakupljali Antun
Mažuranić i Matija Mažuranić.
 Osim knjiga, u Villi Ružić nalaze se i još neki drugi
predmeti koji su pripadali Ivanu Mažuraniću.
 Novica Cerović

Među njima treba istaknuti prstenje Smail-age Čengića

koje je Ivanu Mažuraniću poklonio crnogorski vojvoda
Đorđe Cerović, sin junaka Novice Cerovića koji je ubio
Smail-agu.
Unutrašnjost Ville Ružić  Ivan i Antun Mažuranić kupovali
su, dobivali i sakupljali knjige.

 Kada su stvarana dopunska

pjevanja Gundulićevog epa
Osman, crnogorski vladika Petar
Petrović Njegoš poklonio im je
jedan od Gundulićevih rukopisa.

 Za stvaranje rječnika Osmana

dolaze Mažuranići u posjed više
rječnika, kao što su Mikaglin,
Stulliev, Della Bellin i
Bellosztenczev Gazophylacium.

 Knjižnica sadrži oko 8000 knjiga

većinom iz 19. st.
 Mažuranići su bili u
posjedu i nekih
periodičnih izdanja kao
što su Danica ilirska,
odnosno Novine
Horvatzke te jedne od
najstarijih hrvatskih
novina koje su početkom
19. stoljeća u dvojezičnoj
verziji izlazile u Zadru pod
nazivom Kraglski
Dalmatin, odnosno
Il regio Dalmata.
 Za one koji žele
znati više

 U video prilogu o Villi Ružić,

uz stručno vodstvo, možete
doznati puno o spomen zbirci
Mažuranić – Brlić – Ružić
jer su sve tri obitelji ostavile
dubok trag u povijesti
hrvatskoga naroda.

 Snimka se nalazi na
Unutrašnjost Ville Ružić youtubeu.

25,10 min.
 Znanstveni zbornik o Mažuraniću
 2011. godine objavljen je
Zbornik pod nazivom Ivan
Mažuranić i Crna Gora.

 Na Zborniku od čak 860 stranica

radilo je nekoliko naučnika, a
urednik mu je prof. dr. sc.
Milorad Nikčević.

 Zbornik je nastao kao rezultat

velikog istoimenog savjetovanja
što je u organizaciji crnogorskih i
hrvatskih kulturnih, obrazovnih i
državnih ustanova održan u
Cetinju 2009. godine.
 Mažuranić kao inspiracija

 Djelo Jakova Gotovca

Rizvan – aga op. 19 je
pjesma rugalica za bariton i
orkestar koja je nastala prema
djelu Smrt Smail-age Čengića
Ivana Mažuranića.

 To je pjesma vojvode Bauka

kojemu je Smail – aga u
Haraču naredio da ga proslavi
pjevajući o njemu na guslama,
Jakov Gotovac a Bauk mu otpjeva pjesmu o
junaku koji kasnije pogiba.
 Mažuranićev utjecaj
na likovne umjetnike

 Grafička mapa (24 grafika)

objavljena je 1990. godine
u ediciji Biškupić pod
nazivom
Sjaj baštine: Hommage á
Ivan Mažuranić 1814. -
1890. djelo je naše
istaknute akademske
slikarice Dubravke Babić
s popratnim tekstom Ive
Frangeša. Dubravka Babić
 Kako se Republika Hrvatska odužila ili odužuje
Ivanu Mažuraniću
 Danas se njegov lik nalazi na
novčanici od 100 kuna.
 Spomen bista postavljena je u
parku Zrinjevac u Zagrebu.
 Ove je godine u
knjižnici Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti
predstavljena prigodna
poštanska marka s likom Ivana
Mažuranića, objavljena u seriji
maraka Hrvatske pošte
Znameniti Hrvati povodom
200. godišnjice rođenja
hrvatskog bana, političara,
pjesnika i jezikoslovca.
Rad Rudolfa Valdeca
iz 1911. g.
Zahvaljujem na
pozornosti
i
…vjerujmo u Hrvatsku,
u njezinu prošlost,
u njezinu sadašnjost i
u njezinu budućnost...
Ivan Mažuranić