ILIRIZAM

Hrvatski narodni preporod je naziv za nacionalno-politiki i kulturni pokret koji se

javlja u prvoj polovici 19. st. pod utjecajem romantizma i prosvjetiteljstva, ali i drugih
pokreta u zemljama Habsburke Monarhije ( eki, slovaki, maarski preporod), a razvio
se na podruju Hrvatske. Pokret je trajao od 1813., odnosno 1830. do 1874., a moe ga se
ovako podijeliti :
1)
2)
3)
4)
5)

PRIPREMNO RAZDOBLJE- KRAJ 18. ST. DO 1829.

POETNI PERIOD- 1830.-1834.
RAZVIJENI PERIOD- 1835.-1842.
DOBA ZABRANE IL. IMENA- 1843.-1845.
DOBA ISAZAVANJA IL. IMENA(BACHOV APSOLUTIZAM) -1846.-1874.

PRIPREMNO RAZDOBLJE, DO 1829.

Razvoj nacije je vezan za uporabu vlastitog jezika, a tu su Hrvati dugo bili zakinuti.
Govorio se latinski, njemaki ili talijanski, ovisno o vremenu i podruju. Marija Terezija je
provodila centralizaciju i u Beu osnovala Teresianu, gdje su se kolovali mladi plemii,
djeca ugarskih i hrvatskih plemia. Bio je to poetak GERMANIZACIJE.
Car Josip II. Proglasio je zakon o postupnom zamjenjivanju latinskog njemakim
jezikom (1784.), no zakon je povuen nakon njegove smrti.
1791. u zajednikom hrvatsko-maarskom saboru donesen je zakon da se tui jezik
ne smije uvoditi kao slubeni, ali e se maarski jezik uvesti kao neobvezni predmet u
gimnazijei sveuilita. Bio je to poetak MAARIZACIJE. ak su u Hrvatsku doli uitelji
maarskog jezika, a izdana je gramatika maarskog na kajkavskom narjeju (koju su
studentu spalili na Katarinskom trgu.)
Raspadom Mletake Republike, mletaka Dalmacija je pripala prvo Austriji, a potom
Francuzima. U francusko ima, Mletakom Dalmacijom je upravljao Vicko Dandolo,
Mleanin, i vrilo se potalijanivanje. Slubeni jezik je bio TALIJANSKI.
1805., odlukom sabora u Pounu, maarski jezik postaje slubeni u ugarskim
uredima, a od 1827. odlukom sabora u Hrvatskoj on postaje obvezni predmet u viim
kolama pod izlikom da hrvatska mlade nee moi nai zapoljenje u zajednikim
uredima.
Nacionalno osvijeteni hrvatski intelektualci suprotstavljaju se maarizaciji.
Nagovjetaj nacionalnog buenja je poziv zagorskog biskupa Maksimilijana Vrhovca za
sakupljanje narodnog blaga odnosno djela na hrvatskom jeziku, 1813.
1815., Antun Mihanovi objavljuje brouru Re domovini od hasnovitosti pisanja vu
domorodnem jeziku. On eli da hrvatski jezik dobije isti status kao i drugi nacionalni jezici.

POETNI PERIOD , 1830.-1834.

Najvee zasluge u afirmaciji hrvatskog jezika pripadaju Ljudevitu Gaju, koji je u
Budimu 1830. tiskao Kratku osnovu horvatzko-slavenskoga pravopisanja. Gaj se zalae
za istou hrvatskog jezika.

Josip Kuevi je 1830. napisao knjiicu u kojoj na temelju isprava dokazuje poseban
dravnopravni poloaj Hrvata od narodnih vladara. Slubeni jezik je i dalje latinski.
Javlja se Pavao toos s pjesmom Kip domovine vu poetku leta 1831., kao reakcija
na dogaaje iz 1830. god.
1832. Ivan Derkos objavljuje Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju
Janko Drakovi objavljuje svoju Disertaciju iliti razgovor darovan gospodi
poklisarom
Hrvatski feudalci odupiru se maarizaciji zadravanjem latinskog jezika. 1834.
Ostvarena je velika pobjeda u borbi za hrvatski jezik jer je te godine car Franjo Josip
odobrio Gajevu zamolbu da tiska novine na hrvatskom jeziku. Ve idue godine (1835.),
izlaze Novine horvatzke i dodatak novinama Danica horvatzka, slavonska i dalmatinska. U
duhu ilirizma, 1836., mijenjaju se nazivi u Novine ilirske i Danica ilirska.

RAZVIJENI PERIOD, 1835.-1842.

Izlazak Novina bio je afirmacija jedinstvenog knjievnog jezika sa tokavskom
osnovicom, koja je izabrana zato to predstavlja najbolju osnovu za zajedniki jezik junih
Slavena. U duhu pokreta otvaraju se itaonice u kojima su se itale Novine. 1840.,osniva
se Narodno kazalite, a 1842. Matica ilirska.

DOBA ZABRANE IL. IMENA, 1843.-1845.

Neprijatelji su 1843. isposlovali zabranu ilirskog imena sve dok se dvor nije uvjerio
da ne znai nikakvu prijetnju za njihovu vlast.
1843. Ivan Kukuljevi Sakcinski odrao je prvi govor na hrvatskom jeziku u
Hrvatskom saboru, traei da se narodni jezik uvede kao slubeni.
1847. hrvatski jezik postaje slubeni.
LJUDEVIT GAJ (1809.-1872.)
-

Kratka oosnova horvatzko-slavenskog pravopisanja , 1830., Budim,na hrvatskom

i njemakom
Horvatov sloga i zjedinjenje, 1832., budnica

PAVAO TOOS (1806.-1862.)

-

Kip domovine vu poetku leta 1831., objavljena u treem broju Danice

ANTUN MIHANOVI (1796.-1861.)

-

Horvatska domovina, 1835.

STANKO VRAZ (1810.-1851.)

-

Jakob Frass, ilirac iz tajera, najjromantiniji, Slovenac, studirao filozofiju,

ujedinjenje slavena, nakon zabrane il. Imena okree se protiv Gaja, ugledan
kritiar, knjievnost ne politika

Zbirke pjesama; ulabije, Glasi iz dubrave eravinske, Gusle i tambure

prvi hrvatski knjievni asopis KOLO ( u suradnji s Rakovcem i Vukatinoviem)
ulabije (tur. Rua), posveene Ljubici Cantily, struktura 4 dijela, strofa
krakovjak ( 2 4erostiha, 6erac, poljska narodna pjesma)
Gazela, arapska poezija, 7.st., 6-20 stihova, njemaki romantizam
PETAR PRERADOVI (1818.-1872.)
Roen u Grabrovnici, koluje se za vojniki poziv, zaboravlja materinji jezik, u
Milanu susreo Sakcinskog, prihvaa ilirske ideje i ui ponovno materinji jezik
prevodei Osmana na njemaki
1843. Premjeten u Dalmaciju, objavljuje pjesme na hrv.jez.
Zbirke pjesama; Prvenci, Nove pjesme
Zora puca bit e dana, Putnik, Miruj,miruj srce moje!, Ljudsko srce, Mrtva ljubav,
Pjesnik

DIMIRTIJA DEMETER (1811.-1872.)

-

Grko podrijetlo, studirao filozofiju i medicinu

Grobniko polje (Pjesma Hrvata), Teuta