Hrvatski narodni preporod i ilirski pokret

Hrvatski narodni i knjievni preporod je kulturni i nacionalni pokret u razdoblju od 1813. do 1850. tj. do poetka Bachova apsolutizma kad zamire drutveni i kulturni ivot u Hrvatskoj. U tom razdoblju pojavljuje se i tzv. Ilirski pokret, politiki pokret kojemu je cilj bio ujediniti sve Hrvate, a onda i druge junoslavenske narode u Monarhiji. Ilirski pokret traje od 1835. do 1843. tj. do zabrane Ilirskog imena. Na elu Ilirskog pokreta bio je Ljudevit Gaj oko kojega su se okupljali ilirci i preporoditelji. Osim na politikom planu bio je znaajan u svojim nastojanjima da jezino ujedini Hrvate koji su u ono vrijeme koristili sva tri narjeja. Tako je 1830. u Budimu objavio jezikoslovnu raspravu Kratka osnova Horvatsko-slavenskoga pravopisanja kojom je stvoren temelj za standardizaciju hrvatskog jezika na novotokavskoj osnovi. Naveo je kajkavce da se odreknu kajkavtine i akavce da se odreknu akavtine Osim toga zasluan je za osuvremenjivanje hrvatskog pravopisa predloivi uvoenje dijakritikih znakova po uzoru na eki jezik. 1835. pokrenuo je prve novine na hrvatskom jeziku: Novine horvatskoslavonsko-dalmatinske s knjievnim podliskom Danica u kojemu su se objavljivali domoljubni tekstovi, najee budnice i davorije. Ve 1836. novine mijenjaju naziv u Novine ilirske i Danicu ilirsku. 1838. Gaj je dobio doputenje da osnuje tiskam u Zagrebu i ona zapoinje s radom. Iste godine osnovana je i Ilirska itaonica, a nakon nje niknule su brojne itaonice diljem Hrvatske. 1842. osnovana je Matica ilirska (danas Matica hrvatska) s ciljem da prikuplja i tiska djela starije hrvatske knjievnosti. Iste 1842 god. pokrenut je i prvi hrv. knjievni asopis Kolo kojega pokree Stanko Vraz jer smatra da Gajeva Danica objavljuje knjievne tekstove nekritiki. U meuvremenu, 1840. u Zagrebu je izvedena drama Ivana Kukuljevia Sakcinskog pod naslovom Juran i Sofija ili Turci pod Siskom to se biljei kao osnivanje Hrvatskog narodnog kazalita jer su se do tada davale predstave na njemakom jeziku. 1843. zabranjeno je ilirsko ime pa se ilirski pokret gasi, ali preporodne aktivnosti se nastavljaju. Iste godine Ivan Kukuljevi Sakcinski odrao je prvi govor na hrvatskom jeziku u saboru gdje se do tada koristio latinski jezik Preporodna strujanja osjetila su se diljem Hrvatske pa i u Zadru gdje je od 1844. do 1849. izlazio asopis Zora dalmatinska. koji su ureivali Petar Preradovi i Ante Kuzmani. Dolaskom Bachova apsolutizma 1850. kulturni, politiki i drutveni ivot zamire, ali do tada su ve ostvarene znaajne kulturne zasade i osnovane temeljne nacionalne kulturne institucije. Ostvareno je jezino ujedinjenje svih Hrvata na novotokavskoj osnovi, modernizirao se pravopis, pokrenute su novine, knjievni asopisi, itaonice. Matica i kazalite.